RAZVOJ EUROPE I VELIKE EUROPSKE DRŽAVE U 18.

STOLJEĆU
PRVA INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA
prvom industrijskom revolucijom nazivamo promjene u industrijskoj proizvodnji
trajala je od druge polovine 18. stoljeća do sredine 19. stoljeća
strojeve koje su pokretali prirodni izvori energije zamijenila je energija pare
sve se više proizvodilo, proizvodi su pojeftinili i postali dostupniji
promjenu je potaknula agrarna revolucija
sijanje biljka u plodored, upotreba stajnjaka, sijanje kultura iz Novog svijeta i upotreba
strojeva i boljih alata
manja potreba seljaka na poljima te oni postaju jeftinom radnom snagom u gradu
prehrana im je ovisila o onome što će pronaći na tržnici pa su bili prisiljeni kupovati
industrijske proizvode
strojevi mijenjaju ljudsku radnu snagu (nezadovoljstvo radnika)
potreba za novim kolonijama koje su izvor sirovina, robova i ruda
1807. godina – parobrod
1814. godina – lokomotiva
1769. godina – parni stroj (James Watt)
PROSVJETITELJTSVO I PROSVJEĆENI APSOLUTIZAM
''usudi se znati'' (krilatica prosvjetiteljskih filozofa)
potrebe za korjenitom društvenom promjenom i novim građanskim svjetonazorom
njihova razmišljanja bila su idejna osnovica za burne društvene promjene koje su
srušile feudalno društvo
trodioba vlasti, sloboda tiska, jednakost svakog građana pred zakonom,
obrazovanje, vladavina razuma
Voltaire, Diderot, Montesquieu, Rousseau
vladari koji su prihvatili učenje prosvjetiteljstva i koji su pokušali provesti obuhvatne
reforme nazivamo prosvjećenim apsolutistima
u Pruskoj su to bili Fridrik Vilim I. i Fridrik II., u HM Marija Terezija i Josip II., u Rusiji
Katarina II. i Petar Veliki
GOSPODARSKE TEORIJE
merkantilizama je bila vodeća gosp. teorija koja je smatrala da je bogatstvo neke
države u prikupljanju plemenitih kovina i vanjskoj trgovini (teorija je napuštena u 17.
stoljeću)
fiziokratizam smatra da je razvoj države u obradi zemlje i slobodnoj trgovini, fiziokrati
smatraju važnost ljudskog rada
 Adam Smith – najvažniji predstavnik klasične političke ekonomije te je zagovarao
tržišni liberalizam i da se država ne upliće u gospodarstvo
UJEDINJENO KRALJEVSTVO VELIKE BRITANIJE
tijekom 18. stoljeća Engleska je gospodarski i politički bila najrazvijenija europska
zemlja
prednjačila je u upotrebi novih izvora energije, metalurgiji, imala je moćnu mornaricu,
veliko kolonijalno carstvo i gospodarila je velikim dijelom prekomorske trgovine
zaposjela je Gibraltar i Australiji
vlada parlamentarna demokracija
dio engleskog stanovništva siromaši pa se pojavljuje gradska sirotinja
nema posla za sve koji ga traže pa se dio Engleza sele u Novi svijet
1707. godina - ujedinjenje Škotske i Engleske te nastaje Ujedinjeno Kraljevstvo
Velike Britanije
RUSIJA U DOBA PETRA VELIKOG I KATARINE II.
Rusija je bila zaostala i slabo organizirana država koju su vladari nastojali uvesti u
svjetsko tržište te gospodarski i kulturno približiti zemljama zapadne Europe
trgovina im je bila u rukama stranaca, a manufaktura nije postojala
reforme Petra Velikog - organizirao učinkovitu državnu upravu, nastojao europizirati
društvo i Rusiji osigurati izlaz na Baltičko i Crno more
njegovim je reformama Rusija postala europska velesila
Katarina II. je dalje nastavila s reformama – spriječila uplitanje plemstva u državnu
upravu i vanjsku politiku
PRUSKA
u 17. stoljeću bila je najveća njemačka država
zavladala je dinastija Hohenzollerna
osim prosvjećenog apsolutizma uvedena je militarizirana država
reforme vojske, uvedeno obavezno školstvo i poticanje sijanja novih kultura
rascjepkanost državnog teritorija
FRANCUSKA
užurbanim razvojem gospodarstva i poticajima koje je država davala poduzetnicima
vlasnici francuskih manufaktura i veletrgovci su se obogatili
uspostava novčanog sustava odgovarala je bankarima
dio stanovništva se obogatio te su kupovali plemićke titule i stekli visoke društvene
položaje
nema društvenih reforma
vlast je apsolutistička
 RAZVOJ SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA
KOLONIZACIJA AMERIKE
prvi Europljani u Americi bili su Španjolci, a nakon njih područje današnjeg SAD
kolonizirali su Britanci, Francuzi i Nizozemci
Rusi su zauzeli Aljasku
na istočnoj američkoj obali nalazile su se 13 britanskih kolonija koje su uživale
međusobnu trgovinu, samoupravu, osobnu i vjersku slobodu
na sjeveru Amerike razvila se manufaktura i industrija
na jugu su se proizvodili duhan i pamuk na plantažama
isprva su plantaže obrađivali domorodački Indijanci no zbog njihove loše otpornosti na
europske bolesti pa su počeli dovoditi crnce iz Afrike (pojava ropstva)
UZROCI RATA ZA NEOVISNOST
gospodarska i politička ovisnost kočila je slobodan razvoj 13 britanskih kolonija
Velika Britanija je određivala poreze i cijene američkih proizvoda što je stvorilo
nezadovoljstvo kod stanovnika kolonija
ideje i učenje prosvjetiteljstva
POVOD I TIJEK RATA ZA NEOVISNOST
britanski parlament je odlučio kolonijama podići porez na čaj zbog manjka novca
u znak protesta Amerikanci su u Bostonu pobacali sanduke s čajem u more i taj
događaj nazivamo Bostonskom čajankom koji se dogodio 1773. godine
1774. godine – prvi kontinentalni savez u Philadelphiji gdje je proglašena neovisna
kolonija
u proljeće 1775. godine započeo Rat za neovisnost gdje su u bitci kod Lexingtona
Amerikanci odnijeli pobjedu pod vodstvom Georgea Washingtona
4. srpnja 1776. godine dovedena je Deklaracija neovisnosti (jedan od pisaca bio je
Thomas Jefferson) u kojoj se prekidaju veze kolonija s Britanijom i osnovane su SAD
nakon pobjeda Amerikanci su doživjeli teške poraze pa su im u pomoć došli britanski
protivnici (Španjolci, Francuzi, Nizozemci i Rusi)
1781. godine Amerikanci su kod York Towna pobijedili
1783. godine Britanci su u Parizu priznali neovisnost SAD-a
USTROJ SAD-a
donesen je ustav 1787. godine SAD-a prema kojem je SAD savezna država u kojoj
svaka od članica ima visok stupanj autonomije
donesena je trodioba vlasti
zakonodavnu vlast ima kongres koji se dijeli na dva doma: Predstavnički dom i
Senat
 izvršnu vlast ima predsjednik (prvi predsjednik SAD-a bio je George Washington)
vrhovni sud ima ovlast ukinuti svaki zakon koji djeluje suprotno od ustava
iako je donesena jednakost i sloboda ona se nije odnosila na žene, crnce i Indijance

FRANCUSKA REVOLUCIJA
UZROCI FRANCUSKE REVOLUCIJE
društvena kriza, nezainteresiranost države za probleme naroda, godine neroda,
podjela na staleže, siromaštvo činile su život seljaka i građana lošima
širenje ideja prosvjetiteljstva od francuskih prosvjetitelja i iz Amerike
u Parizu se tiskaju politički časopisi i znanstveni zbornici koji su protkani idejama
prosvjetiteljstva koje svi počinju prihvaćati
sloboda tiska, svi su jednaki pred zakonom, vladar ne vlada po božjoj milosti
žele da suverenitet i vlast države budu u rukama naroda
kralj zatvara političke neistomišljenike
POVOD FRANCUSKOJ REVOLUCIJI
kralj je bio prezadužen jedini način na koji je mogao dobiti novac bilo je uvođenjem
novog poreza
da bi uveo novi porez trebao je odobrenje od Skupštine staleža
priliku su htjeli iskoristiti predstavnici trećeg staleža da bi tražili bolji položaj
kralja to nije zanimalo jer je htio samo uvesti novi porez
pa su predstavnici trećeg staleža predložili da svi glasaju pojedinačno no to je bilo
odbijeno jer je drugom i prvom staležu odgovaralo jedan stalež jedan glas
pa je tako treći stalež u lipnju 1789. Skupštinu staleža pretvorio u Narodnu skupštinu
pa su im se pridružili niže plemstvo i niže svećenstvo pa je nastala Ustavotvorna
skupština
kralj je najavio rušenje Ustavotvorne skupštine
pa kako bi se naoružali i obranili 14. srpnja 1789. godine napali su zatvor u Bastilleu
taj se događaj smatra početkom francuske revolucije
TIJEK FRANCUSKE REVOLUCIJE

- I. faza
- traje od napada na Bastilleu do Ustava 1791. godine
- ukidanje staleških povlastica, jednakost pred zakonom,
podjela na departmane
- Deklaracija o pravima građanina i čovjekaž
II. faza.
- od Ustava 1791. do 1793. godine
- vlast ima bogato stanovnoštvo (žirondinci)
- Pruska i HM odluče napasti Francusku zbog straha širenja
ideja na njihov narod
- tu su se pokazali jakobinci kada su ih 1792. godine porazili -
jakobinci stječu ugled
- Maximillien Robespierre
- ustavotvotvorna skupština postaje zakonodavna skupština pa
konvent
- kralj je utamničen
- proglašena je republika
- kralj i kraljica su proglašeni na smrt
- vlast imaju jakobinci
III. faza
- od 1793. do 1794. godine
- jakobinski teror
- slanje na giljotinu
- zadnji na giljotini Maximillien Robespierre - kraj francuske
revolucije