EUROPA, SVIJET I HRVATSKA U PRVOJ POLOVICI 19.

STOLJEA Europa od Bekog kongresa do "proljea naroda" Beki kongres Od rujna 1814. do lipnja 1815. zasjedanje predstavnika europskih drava koje su sudjelovale u ratovima protiv Napoleona. Rusija, Pruska, Austrija, Velika Britanija ... Naelo dinastijskog legitimiteta restauracija apsolutistikih dinastija - nepovredivost povijesnog prava dinastija - konzervatizam suzbijanje demokracije Naelo ravnotee snaga u Europi radi osiguranja dueg mira Stvara se nova politika karta Europe. Savez Austrije, Pruske, Rusije i Francuske s ciljem obrane naela Bekog kongresa i spreavanja demokracije, slobode i revolucija. Pravo na vojnu intervenciju radi zatite tih ideja.

Sveta alijansa

Clemens Metternich stvarni je vladar i kreator vanjske politike u Habsburkoj monarhiji od 1809. ministar vanjskih poslova, od 1821. dravni kancelar, a iza smrti Franje I. 1835. godine lan tajne dravne konferencije sve do poetka revolucije 1848. kad ga je, nakon pobune u Beu, Ferdinand V. bio prisiljen smijeniti kao otvorenog branitelja starog europskog feudalnog poretka. Konzervativno legitimistike snage Tee ouvanju starih vrijednosti i drutvenog ureenja. Tee ouvanju feudalizma i apsolutizma. Kreiraju europski poredak na Bekom kongresu. Protiv liberalizma i promjena. Liberalno demokratske snage Brane interese graanstva i zalau se za graanske slobode i drutvene promjene u pravcu ukidanja feudalizma i apsolutizma. Nacionalni pokreti Buenje nacionalne svijesti u 19. stoljeu dovodi do borbe za osamostaljenje pojedinih naroda najprije kroz kulturni preporod i borbu za jezik, a onda i kroz politiku borbu za samostalnost.. Cilj je i ruenje poretka koji je uspostavljen na Bekom kongresu. esto su praeni i nesnoljivou prema drugim narodima Filhelena Nacionalni (Svegrki) pokret u Grkoj koji u ustanku koji izbija 1821. protiv Osmanskog Carstva obuhvaa sve slojeve stanovnitva. Pomau mnogi intelektualci Europe (lord Byron), ali i neki vladajui krugovi (bavarska dinastija Wittelsbach). Na konferenciji u Londonu 1830. priznata neovisnost Grke. Oton I. Wittelsbach grki kralj. Tajna organizacija jo iz vremena francuske okupacije Apeninskog poluotoka. Pokretai ustanka 1820. u Napulju i na Siciliji. Bore se za ujedinjenje Italije i protiv poretka uspostavljenog Bekim kongresom i za. Ferdinand I 1821. gui ustanak uz intervenciju Svete alijanse.

Karbonari

Risorgimento

Nacionalni pokret s ciljem ruenja apsolutizma stranaca i ujedinjenja Italije. Apeninski poluotok je tada politiki rascjepkan. U Kraljevini Sardiniji i Pijemontu vlada Savojska dinastija. Parmu, Modenu, Toscanu i Lombardiju s Venecijom dre Habsburgovci. Junom Italijom i Sicilijom vladaju Bourboni, a u sredinjem dijelu je Papinska drava. Borac za ujedinjenje Italije. Osniva Mlade Italije i Mlade Europe. Narod mora biti protagonist i stvaratelj nacionalnog jedinstva. Tajna organizacija koju je Giuseppe Mazzini osnovao u Marseillesu s programom osloboenja naroda i ujedinjenja Italije. Organizacija formirana 1834. na elu s Mazzinijem u koju su se udruile Mlada Italija, Mlada Poljska i Mlada Irska. Osnovni problemi u prvoj polovici 19. st. Radniko pitanje Potreba za parlamentarnom reformom Irsko pitanje Pokret engleskih tvornikih radnika u prvoj polovici 19. st. Zalau se za opu demokratizaciju (ope pravo glasa, dnevnice, socijalni zahtjevi...) People`s Charter peticija upuena parlamentu s ciljem da se izvre promjene. Nakon 1848. pokret postepeno nestaje. Poloaj radnika donekle poboljan. U Engleskoj se tijekom 19. st. provodi nekoliko parlamentarnih reformi. 1832. ukida se pravo tzv. "trulim gradovima" da biraju zastupnika u parlament. (To su gradovi koji su to pravo imali jo iz srednjeg vijeka, a u meuvremenu su neki od njih propali i ostali bez stanovnitva). Pravo na zastupnike sada dobivaju novi gradovi. Smanjen je imovinski cenzus, ali i dalje samo 20% mukaraca ima pravo glasa. 1801. Irska ulazi u uniju s V. Britanijom. Irska gubi parlament i autonomiju. Oranski red, protestantska organizacija pomae britanskoj vlasti protiv katolika. Irci pruaju otpor, a Eduard O`Connor formira "Mladu Irsku" s ciljem opoziva unije s V. Britanijom. 1846 izbija ustanak koji je krvavo uguen. Veliki broj Iraca iseljava u SAD. U Francuskoj nakon Napoleona slijedi restauracija vlasti Bourbona iako su zadrane neke steevine ranijeg razdoblja. Sredinom 20-tih godina Charles X. (Karlo X.) pokuava vratiti apsolutizam tzv. kraljevim ukazima (ordonansama). Izbija Srpanjska revolucija 1830. Karlo X. mora abdicirati, a za novog kralja je postavljen Luj Filip.

Giuseppe Mazzini Mlada Italija Mlada Europa Velika Britanija

artizam

Parlamentarna reforma

Irsko pitanje

Srpanjska revolucija

Revolucija 1848. 1849. u Europi "proljee naroda" Revolucija 1848. 1849. u Europi ima graansko liberalni i nacionalni karakter. Ciljevi: Promjena politikog sustava ukidanje apsolutizma i uvoenje parlamentarne demokracije Ukidanje feudalnog poretka uvoenje graanskog drutva Graanske slobode Autonomija, nezavisnost, ujedinjenje Francuska je ustavna monarhija na elu s Lujom Filipom. Sredinom 40tih gospodarska kriza, nerodica, glad i traenje izborne reforme izazivaju nezadovoljstvo koje se izraava na tzv. banketima velikim skupovima na kojima se raspravlja o politikim temama. Kada je vlada poslala vojsku da sprijei jedan banket dolo je do rtava i to je oznailo poetak nove revolucije 1848. Luj Filip je abdicirao, a Privremena vlada je proglasila republiku. Uvodi ope pravo glasa i organizira javne radove da zaposli nezaposlene. Zbog toga uvodi nove poreze pa izaziva nezadovoljstvo pogotovo na selu. Na izborima za Konstituantu (Ustavotvorna skuptina) pobjeuje desnica i monarhisti. Krvavi sukobi se nastavljaju. Na izborima za predsjednika republike pobjeuje Napoleon Bonaparte koji ubrzo dravnim udarom preuzima diktatorske ovlasti. Provodi plebiscit na kojem je izabran za predsjednika na 10 godina, a 1852. novim plebiscitom proglaen je za cara. Rascjepkana na vie feudalnih apsolutistikih drava. Ciljevi: ruenje apsolutizma i feudalizma, osloboenje od vlasti stranaca (Habsburgovci, Bourboni), ujedinjenje Italije. Revolucija poinje na Siciliji i brzo se iri prema sjeveru. Milano se oslobaa austrijske vlasti, a Rim i Venecija su proglaeni republikama. Ustanicima protiv Austrije pomo alje i pijemontski kralj Karlo Albert koji objavljuje rat Austriji. U ratu sudjeluju i dobrovoljci pod vodstvom Giuseppea Garibaldija. Austrijski maral Radetzky poraava talijanske snage kod Custoze. Revolucija je zavrila neuspjehom. Obnovljen je apsolutizam osim u Pijemontu koji je ostao slobodan. Cilj: Ukidanje feudalizma i ujedinjenje Njemake. U Berlinu nakon sukoba vojske idemonstranata kralj Fridrik Vilim IV pristaje na donoenje ustava. Ustavom su potvrene neke graanske slobode, ali kralj ima pravo veta. Ujedinjenje Njemake: Malonjemaki plan Pruska s dinastijom Hohenzolern bez Austrije Velikonjemaki plan Austrija od Baltika do Jadrana Svenjemaki parlament u Frankfurtu na Majni nudi carsku krunu Fridriku Vilimu IV, ali je ovaj odbija jer ne eli krunu koju mu nudi graanstvo. Revolucija uguena.

Francuska

Italija

Njemaka

Habsburka Monarhija

Car Ferdinand I (1835. 1848.) Stvarnu vlast ima Metternich i Dravno vijee. Nema politikih sloboda, otra cenzura, loe gospodarsko stanje. Na vijest o revoluciji u Parizu, nezadovoljan narod Studenti i graani u Beu 13. 03. 1848. trai uvoenje ustava. Vojska puca u narod, pa se u Beu podiu barikade. Carski dvor pokuava smiriti situaciju smjenjivanjem Metternicha. Habsburka monarhija je multinacionalna monarhija u kojoj mnogi narodi ele slobodu pa se to poklopilo s ostalim zahtjevima 1848. Istodobno izbijaju revolucije irom monarhije. esi trae autonomiju za esku, Moravsku i Slovaku. Postoje dvije politike ideje: panslavizam (jedinstvo svih Slavena uz pomo Rusije) austroslavizam (jedinstvo Slavena unutar Monarhije) Maari trae slobodu tiska, ukidanje cenzure, vjersku ravnopravnost, neovisnost sudstva, ukidanje kmetstva, autonomiju za ugarski dio i povlaenje carske vojske iz Ugarske. Revoluciju predvodi liberalno srednje i sitno plemstvo na elu s Lajosom Kossuthom. U drugoj fazi dolazi do sukoba s nemaarskim narodima zbog negiranja prava tim narodima (npr Hrvatima). U prosincu 1848. novim carem postaje Franjo Josip I (1848. 1916.) U oujku 1849. donosi oktroirani ustav kojim je potvren centralizam. Maari odgovaraju detroniziranjem Habsburgovaca i proglaenjem republike na elu s Kossuthom ali je uz pomo ruskog cara Nikole I ipak uguena revolucija u Maarskoj u kolovozu 1849.

HRVATSKA U PRVOJ POLOVICI XIX. STOLJEA Hrvatske zemlje su nakon Napoleonovih ratova ostale razjedinjene. Civilna Hrvatska i Slavonije Vojna krajina Dalmacija i Istra Rijeka Meimurje i Baranja - odreen oblik samostalnosti u okviru Ugarske - pod upravom Dvorskog ratnog vijea u Beu - posebne pokrajine u okviru Austrije - Ugarsko primorje - dijelovi ugarskih upanija

DOPREPORODNO DOBA (1815. 1835.) Cilj hrvatskih politiara - obraniti politiki opstanak Hrvatske - ujedinjenje hrvatskih zemalja - od feudalne Hrvatske stvoriti graansku dravu - stvaranje jedinstvenog knjievnog jezika - institucionalizirati politiko djelovanje (politike stranke) - institucionalizacija kulture i gospodarstva zagrebaki biskup i banski namjesnik, pretea narodnog preporoda. Suprostavlja se ugarskoj hegemoniji zalaui se za upotrebu latinskog jezika. Bori se za ujedinjenje Dalmacije s Hrvatskom. Potie prosvjetno kulturnu djelatnost. Skup povlastica, zakonskih odredaba i ozakonjenih obiaja na kojima se temelji poseban poloaj Hrvatske prema Ugarskoj i Habsburkoj Monarhiji. - pravo Hrvatskog sabora da izglasava zakone i da ih upuuje izravno kralju na potvrdu. - pravo hrvatskog bana da sa Saborom upravlja Hrvatskom - autonomija u vjerskim i jezinim pitanjima 1830. Josip Kuevi: O municipalnim pravima i statutima kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije 1830. Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja - poetak nacionalne integracije na lingvistikom polju - pravopis po uzoru na eku ortografiju, tokavtina 1832. Disertacija - program za hrvatske zastupnike u zajednikom saboru u Pounu - politiki i gospodarski program hrvatskoga preporodnog pokreta. - "Velika Ilirija" hrvatske i slovenske zemlje + Bosna - samostalna vlada i banska ast - bri razvoj gospodarstva - tokavtina

Maksimilijan Vrhovac

Municipalna prava

Ljudevit Gaj

Janko Drakovi

HRVATSKI NARODNI PREPOROD (1835. 1848.) Ilirski pokret nacionalni, politiki i kulturni pokret dio procesa nacionalne integracije - pogreno shvaanje da su Juni Slaveni potomci Ilira - pokuaj povezivanja Junih Slavena preko ilirskog imena - integracija hrvatskih krajeva Dalmacija, Slavonija ...

Kulturno djelovanje u doba preporoda 1835. Novine horvatzke Danicza Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka najprije na kajkavskom, a od sijenja 1836. na tokavskom itaonice: Varadin, Karlovac, Zagreb, Krievci ...arita kulturnog ivota Praizvedba prve moderne hrvatske drame: Juran i Sofija, I. K. Sakcinski Dragutin Rakovac (Mali katekizam za velike ljude) - trai upotrebu narodnog jezika i ouvanje municipalnih prava Ljudevit Vukotinovi: Ilirizam i kroatizam ilirizam kulturna djelatnost kroatizam politika djelatnost Matica ilirska drutvo za izdavanje knjiga na hrvatskom jeziku Vatroslav Lisinski: Ljubav i zloba, prva hrvatska opera Ivan Maurani: Smrt Smail-age engia - najznaajnije djelo hrvatskog narodnog preporoda

1838. 1839. 1842. 1842.

1842. 1846. 1846.

Politike stranke 1841.

Horvatsko-vugerska stranka - Levin Rauch - zalau se za ue povezivanje s Maarskom - maaroni - kajkavtina umjesto tokavtine Ilirska stranka - Gaj, Drakovi, Rakovac, Vukotinovi - to vea samostalnost i sjedinjenje hrvatskih zemalja - suradnja s drugim Junim Slavenima - "Da Bog poivi konstituciju Ugarsku, Kraljevinu Hrvatsku i narodnost ilirsku"

1843.

-zabrana ilirskog imena i grba (zvijezda i polumjesec) zbog politikih sukoba iliraca i maarona

1843.

Ivan Kukuljevi Sakcinski - prvi politiki govor na hrvatskom jeziku u Hrvatskom saboru - trai uvoenje hrvatskog jezika kao slubenog Srpanjske rtve Na izborima za Zagrebaku upaniju prilikom sukoba maarona i narodnjaka dolazi do intervencije vojske, rtve. Posljedice: Iskljuenje turopoljskog plemstva iz Sabora Premo narodnjaka Posljednji staleki sabor Odluka o proglaenju hrvatskog jezika slubenim jezikom u upravi, kolstvu i javnom ivotu Hrvatske i Slavonije (prijedlog Ivana Kukuljevia Sakcinskog)

1845.

1847.

HRVATSKA TIJEKOM 1848./1849. GODINE 25. 03. 1848. Kako Sabor nije zasjedao, kao reakciju na revolucionarna zbivanja u Beu i Peti narodnjaci su iskoristili sjednicu gradskog magistrata u Zagrebu i pretvorili je u Narodnu skuptinu. Zahtijevanja naroda politiki, drutveni i gospodarski program - imenovanje Jelaia za bana - samostalnost Hrvatske u okviru Monarhije -samostalna vlada koja je odgovorna Saboru - pretvaranje Sabora u zastupniko tijelo - izbori - sjedinjenje hrvatskih zemalja - financijska neovisnost - stvaranje narodne vojske - ukidanje feudalizma (kmetstva) - jednakost pred zakonom i u plaanju poreza - sloboda govora, tiska, okupljanja i vjeroispovijedi Formalno, ali ne i stvarno ujedinjenje hrvatskih zemalja Ban Hrvatske i Slavonije Vrhovni vojni zapovijednik u Vojnoj krajini Namjesnik u Rijeci i Dalmaciji Prekid veza s Ugarskom Proglas o ukidanju kmetstva Osnovao Bansko vijee kao samostalnu vladu Novi izborni zakon (pravo glasa ogranieno imovinskim i obrazovnim cenzusom) Poelo zasjedanje prvog zastupnikog sabora Rat s Maarima, Jelai prelazi Dravu i pripaja Meimurje Jelai i Windischgrtz gue revoluciju u Beu Pomae u guenju maarske revolucije

Ban Josip Jelai

Car Franjo Josip I namee Oktroirani ustav (4. 03. 1849.) kojim su ponitene skoro sve promjene iz revolucije, negiraju se nacionalne tenje pojedinih naroda u Monarhiji, obnavlja se centralizam. Austrijsko Carstvo je proglaeno jedinstveno. Hrvatskoj je zajamena samostalnost prema Ugarskoj, ali nije prihvaena ideja o preureenju Monarhije u zajednicu ravnopravnih naroda.