Sveuilite u Zadru Odjel za arheologiju

POVIJESNO-KULTURNA ZBIVANJA 19. STOLJEA

(Seminarski rad)

Travanj, 2014.

 postavilo

temelj dananjem modernome dobu dolazi do velikog ubrzanja, mnotva procesa, dostignua; - stoljee pare i elektrine energije - industrijalizacija dovodi do urbanizacije -razvoj transportne mree i komunikacija - kolonije, imperijalizam - Velika Britanija (pomorska, kolonijalna, i industrijska sila) - Rusija (veliki utjecaj na Istono pitanje, Prusku, Austriju i Poljsku)

- 1804. Napoleon plebiscitom postaje car Francuske - 1809. Napoleon ukida Dubravaku Republiku; od djela hrv. i slo. zemlja formira Ilirsku provinciju (to je vraeno Austriji odredbama Bekog kongresa 1815.) -1812.pohod na Rusiju - 1813. poraz u bitci naroda kod Leipziga (1814. abdicira zatoenitvo na Elbu)

1814. 1815. Beki kongres za novo ureenje Europe; osnovan Njemaki savez (35 njem. suverenih zemlja i 4 grada)

1815. Napoleonov povratak (sto dana); poraz kod Waterlooa; 1816. zatoen na Sv. Helenu (Rusija, Pruska i Austrija osnivaju Svetu Alijansu)

1830. srpanjska revolucija u Francuskoj (obaranje Bourbona) - Luj Filip Orleanski izabran za kralja (kralj graanin)
1837. 1901. Viktorija kraljica V.B. i Irske

Sredita revolucija 1848. Poljoprivredna kriza Godine loeg uroda penice Cijene su narasle 60% u jednoj godini. Bolest krumpira Irska Cijene hrane su narasle 135% u jednoj godini

Financijska kriza, nezaposlenost se drastino poveava [posebice meu radnikom klasom].

Italija Tal. nacional. i liberali trae kraj strane dominacije u Italiji Milano, Lombardija i Venecija hoe potjerati Austrijance Burbonski vladari u kralj. Dviju Sicilija

Giuseppe Mazzini uspostavlja Rimsku republiku 1849. koju titi Giuseppe Garibaldi. 1861. borba za ujedinjenje Italije zavrava osnivanjem Kraljevine Italije 1870. prvi Vatikanski koncil (dogma o nepogreivosti pape) - ukidanje Vatikanske drave; Rim postaje gl. grad Italije

Francuska barikade na ulicama 1851. - dravni udar Luja Napoleona u Francuskoj (1852. izabran za cara Napoleona III.) zarobljavanja cara Napoleona III. 1870. (uspostavljena III. Franc. Republika 1875. proglaenjem ustava)
Victor Hugo Jadnici

Habsb. Monarhija - 1867. Austro-ugarska nagodba 1871. pruski kralj Vilim I. proglaen u Versaillesu za njemakog cara; stvarnu vlast ima novi kancelar, dotadanji pruski prvi ministar Otto von Bismarck Franc. preputa Njem. Elzas i Lotaringiju 1871. stvoren ustav:Njem. Carstvo je proglaeno vjenim Savezom 22 drave i 3 slobodna grada

Viktorijanska Engleska: (1837-1901.) -doba stabilnosti i vanjskog irenja, te politika nemijeanja splendid isolation

Kolonijalizam: Dvije najvee kolonijalne sile FRANCUSKA i VELIKA BRITANIJA pod Englezima je 60% kolonija kolonije imaju i Belgija, Portugal, panjolska, Nizozemska, a potkraj 19. st. Njemaka i Italija jaanje sukoba izmeu zadovoljnih i nezadovoljnih takvom raspodjelom i konano prouzroiti I. sv. rat

AFRIKA gotovo itavi prostor je koloniziran od europskih drava (UK, Franc, Njem, Belgija, Italija, Portugal i panjolska)

AZIJA posjede imaju UK, Franc, Njem, Nizozemska, Portugal, Rusija i SAD te kasnije Japan najznaajniji britanski posjed je Indija - 1876. kraljica Viktorija postaje carica Indije u Indokini najvee posjede imaju Francuzi i Nizozemci mnogi se bore za utjecaj u Kini nekad mono carstvo sada je u tekoj polit. krizi Europljani Amerikanci prisiljavaju ju na otvaranje politika otvorenih vrata (slobodna trgovina) Japan prihvaa europske modele i znanje postaje velesila

KRAJ STOLJEA (1880.-1914.) pripreme za sukob svjetskih razmjera utrka u naoruavanju vojno-politiki savezi: 1. Trojni savez (postajao do 1914.)- 1879. Njem. i AU sporazum, 1882. dvojnom savezu pristupa Italija

2. Antanta 1904. Franc. i UK sklapaju Entente Cordiale (Srdaan sporazum ili Antanta) dogovorene zajednika politika prema Njem. i podjela zona utjecaj (u Africi) Antanta je konano kompletirana 1907. dogovorom Rusa i Britanaca

poetak 20. st. 1900. 1901. bokserski ustanak u Kini protiv Europljana uguen 1904. 1905. rusko japanski rat; mir u Portsmouthu (Rusija ustupa Japanu Port Arthur i juni Sahalin te prizanje Koreju kao jap. interesno podruje) 1908. revolucija mladoturaka u Osm. Carstvu; AU anektira BIH 1912. 1913. prvi balkanski rat: Bug.,Srb., Gr., Crna Gora protiv Turske drugi balkanski rat: Srb, Crna gora, Grka i Turska pobjeuju Bugarsku koja je svojatala Makedoniju za sebe

PREGLED IZUMA I KULT. DOGAAJA 19. I PO. 20 ST.

1807. Fultonov parobrod 1825. prva eljeznika pruga u Engleskoj 1837. Samuel Morse izumio telegraf 1848. Marx i Engels Komunistiki manifest 1859. Darwin O podrijetlu vrsta pomou prirodnog odabira 1869. zavren sueski kanal 1879. Edison arulja 1895 Alfred Nobel osniva Nobelovu zakladu 1896. prve moderne olimpijske igre 1903. braa Wright prvi let letjelicom na motorni pogon 1914. dovren Panamski kanal

LITERATURA

Davidson, B., Afrika u povijesti, Zagreb, 1984. Bertoa, S., Povijest 19. stoljea, Zagreb, 2004. Carpentier, J. Lebrun, F., PovijestFrancuske, Zagreb, 1999.