POJEDINAC I GRUPA

Ivica Crnevi

Petar uri

Duje Mimica

1. REALNOST GRUPA
GRUPA Je li grupa vie od zbroja pojedinaca koji je ine? dvoje ili vie ljudi koji doivljavaju neku zajedniku sudbinu, ili koegzistiraju unutar neke socijalne strukture ili su u interakciji licem u lice dvoje ili vie ljudi koji imaju zajedniki socijalni identitet, i ije postojanje kao grupe prepoznaje neka trea strana kljuno obiljeje grupa je mogunost identificiranja dviju ili vie socijalnih kategorija socijalni identiteti ljudi kao lanova grupe postaju vaniji, dok to manje vrijedi za njihove personalne identitete kao pojedinaca

Gomila elementarna forma grupe smatra se da u gomili ljudi postaju deindividualizirani, te kao rezultat toga postupaju na antisocijalan, nerazuman i nekontroliran nain ponaanje gomile katkad moe postati prosocijalno, te je esto usmjereno na specifine objekte (upuuje na odreenu usmjerenost ka cilju) Los Angeles, 1992 nakon oslobaanja nekih bijelih policajaca od optube za napad na nedunog crnog prolaznika izbili su neredi Rezultat:
1. 2. 3. 4.

nasilje nije bilo sluajno ili nekontrolirano nego je bilo usmjereno na vrlo specifine ciljeve (policijska vozila i banke) gomila se gotovo u cijelosti sastojala od ljudi koji su ivjeli u neposrednom susjedstvu i meusobno se poznavali nasilje je bilo prostorno ogranieno komentari ljudi u gomili odraavali su snanu identifikaciju i ponos na tu zajednicu tj. da se postupa u obranu samog sebe od onih koji im ne pripadaju

2. ELEMENTARNI PROCESI U GRUPAMA

ulazak u grupu ima posljedice za nain na koji doivljavamo sebe velika je vjerojatnost da emo sebe definirati u terminima pripadanja toj grupi to moe imati pozitivne ili negativne posljedice za nae razvijanje uvoenje u grupu esto je obiljeeno nekakvim ritualom, obredom to poveava meusobnu povezanost grupe 1. Pozitivna povezanost u grupi je ona koja oblikuje radne ciljeve grupe, te vodi koheziji i suradnji 2. Negativna povezanost u grupi vodi natjecanju i smanjenoj povezanosti grupe

 akcije ljudi u grupi su orijentirane prema grupnom cilju. (Bales, 1953.) pojedinci se ne moraju uvijek meusobno sloiti oko naina kako bi grupa trebala prii nekom zadatku to vodi tenzijama koje mogu koiti napredovanje grupe uvodi pojam katarze kako bi to opisao; tenzije se po njemu mogu rijeiti pomou ekspresivnih aktivnosti procesi su usmjereni na meuljudske odnose i otkrivaju se u ponaanjima koja neposredno izraavaju osjeaje pojedinca ili se na neki nain tiu osjeaja drugih drugi kljuni aspekt je pretpostavka da grupa prirodno tei ravontei

3. STRUKTURALNI ASPEKTI GRUPA

dva temeljna aspeka grupne strukture: 1) ULOGA 2) STATUS Uloge su pravilnosti u ponaanju ili oekivanja koja su povezana s odreenim lanovima grupe Status pripadnici grupe uivaju razliitu koliinu moi i prestia to dovodi do statusne hijerarhije u grupama pripadnici grupe uivaju razliitu koliinu moi i prestia to dovodi do statusne hijerarhije u grupama Socijalno usporeivanje pojedinci pomou njega mogu procijeniti svoje sposobnosti (ljudi se usporeuju sa sebi slinima)

Voe pojedinci koji posjeduju osobine koje ih osposobljavaju za tu ulogu tj. imaju osobine koje su korisne grupi u postizanju odreenih ciljeva
Legitimitet voe

stjee se kompetentnou u

poslu, identifikacijom s grupom, te pravednim postupanjem u davanju nagrada ili kazni meu lanovima

4. REALNOST GRUPA
Socijalni konformizam pojedinac se poistovjeuje sa stavovima i ponaanjem veine 3 glavna motiva: 1. potreba da se oslonimo na druge za dobivanje informacija o svijetu 2. postizanje grupnih ciljeva 3. potreba za odobravanjem grupe kako bi bili prihvaeni devijanti u grupi grupa utjee na njih, ali i oni utjeu na grupu Jesu li utjecaj manjine i veine dva odvojena procesa sa razliitim efektima, ili je to jedan proces s efektima koji se razlikuju po veliini?

5. USPOREDBA POJEDINACA I GRUPA

pri usporedbi grupe i pojedinca, grupe u veini sluaja nadmauju pojedinca pri izvedbi nekog zadatka ima li prisutnost drugih ikakav utjecaj na izvedbu? - izvravanje zadatka u kolektivu je uspjenije zbog vee koliine ideja, te produktivnije jer razvija kompetitivnost prilikom donoenja odluka u grupi naglaena je polarizacija; zajedniko stajalite je ekstremnije od prosjeka pojedinanih miljenja 3 fenomena grupne polarizacije: 1. teorija socijalnih usporedbi polarizaciju uzrokuje meusobno natjecanje 2. teorija persuazivnih argumenata naglaava ulogu razmjene informacija 3. teorija socijalnog identiteta konformiranje

6. MEUGRUPNI SUKOB I SURADNJA

meugrupne predrasude i socijalno nezadovoljstvo se smatraju proizvodima frustracije u vremenima ekonomske depresije takve se frustracije jo i vie pojaavaju, a agresija je jo izraenija direktan nastavak frustracijske teorije agresije je teorija relativne deprivacije ljudi postaju nezadovoljni s obzirom kako ive, nasuprot njihovog miljenja kako bi trebali ivjeti vana odrednica meugrupnog ponaanja je priroda odnosa meu grupama glede njihovih ciljeva ako su odnosi sukobljeni nastupa natjecanje i antagonizam uvoenje nadreenih ciljeva je uspjean recept za

7. RAZMILJANJE O GRUPAMA
kljuno obiljeje ljuske spoznaje je potreba i sposobnost ljudi da kategoriziraju svijet uzrok tome je koliina i kompleksnost informacija s kojima se moramo nositi neizbjena posljedica kategorizacije je kognitivno naglaavanje razlika meu kategorijama i asimilacija razlika unutar kategorija koritenje jedne kategorizacije u odreenoj situaciji ovisi o stupnju u kojem ona odgovara stvarnosti i razlikama meu ljudima u toj situaciji stereotipiziranje pripisivanje zajednikih karakteristika lanovima neke grupe (npr. ene u prometu)

8. SOCIJALNI IDENTITET I MEUGRUPNI ODNOSI osjeaj vlastite vrijednosti ljudi dijelom izvode iz svoje pripadnosti grupama i evaluaciji tih grupa pozitivna slika o sebi navodi nas ka pozitivnom razlikovanju svoje grupe od ostalih u obliku prosudbi i diskriminacije motivi kao to su nalaenje smisla, elja za socijalnom interakcijom i smaospoznajom mogu biti povezani sa socijalnom identifikacijom grupne predrasude se mogu smanjiti dovoenjem grupa u kontakt koji ukljuuje suradnju meu sudionicima koji imaju jednak status socijalni antropolozi su zapazili da drutva iji se rodbinski i plemenski sustavi preklapaju izgledaju manje sklona unutarnjim sukobima, nego od onih s vie piramidalnom strukturom

ZAKLJUAK:

grupno ponaanje uvijek ukljuuje postupke pojedinaca kada se govori o grupnom ponaanju esto se naglasak stavlja na njegove negativne ili socijalno nepoeljne aspekte (deindividualizacija, predrasude i socijalno zabuavanje) pozitivni aspekti grupa su ekipni duh, meugrupna suradnja i grupna produktivnost ljudska bia su bia grupe