GRUPE I GRUPNI UTJECAJI

DEFINICIJE: TO JE
GRUPA?

Grupa je dvoje ili vie ljudi koji su u

interakciji jedni s drugima i koji su
meuovisni na nain da njihove
potrebe i ciljevi dovode do toga da
utjeu jedni na druge.

DEFINICIJE: TO JE
GRUPA?

lanstvo u grupi nudi mnoge

povlastice: predstavljaju vaan
izvor informacija, rjeavaju
nedoumice, pomau nam formirati
identitet i uspostaviti socijalne
norme i pravila.

DEFINICIJE: TO JE
GRUPA?

lanovi grupa esto su slini

prema dobi, spolu, vjerovanjima i
miljenju.

To se dogaa zato to:

1. ljude privlae osobe sline njima

2. grupe esto djeluju tako da potiu
slinost meu lanovima

DEFINICIJE: TO JE
GRUPA?

Utjecajni aspekti grupa:

1.

socijalne norme

2.

socijalne uloge

3.

spolne uloge

4.

grupna kohezija

KAKO GRUPE UTJEU

NA PONAANJE
POJEDINCA

Socijalna facilitacija je sklonost

ljudi da pokazuju bolji uradak u
jednostavnim, a loiji u sloenim
zadacima, kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada je mogue
procijeniti njihov pojedinani
uradak.

KAKO GRUPE UTJEU

NA PONAANJE
POJEDINCA

Zajonc i sur. (1969), kroz

istraivanje na oharima,
demonstrirali su da ohari tre
kroz jednostavnu stazu bre kada
su prisutni drugi ohari, nego kada
su sami.

Kroz sloenu stazu ohari su trali

sporije u prisutnosti drugih nego
kada su bili sami.

KAKO GRUPE UTJEU

NA PONAANJE
POJEDINCA

KAKO GRUPE UTJEU

NA PONAANJE
POJEDINCA

Zajonc pretpostavlja da prisustvo

drugih poveava psiholoko
uzbuenje (arousal) koje potie
dominantne, dobro nauene
odgovore, no inhibira izvedbu na
teim zadacima.

KAKO GRUPE UTJEU

NA PONAANJE
POJEDINCA

Prisutnost drugih uzrokuje

pobuenost jer nas:

1. ini pripravnijima

2. zabrinutima to e drugi misliti

o nama

3. prisutnost drugih ometa

KAKO GRUPE UTJEU

NA PONAANJE
POJEDINCA

U drugim socijalnim situacijama,

to to smo okrueni drugima znai
da je na osobni doprinos tee
procijeniti te se on spoji s
grupnim.

Tada dolazi do socijalnog

zabuavanja - loijeg uinka na
jednostavnim zadacima, no boljeg
na sloenijim.

KAKO GRUPE UTJEU

NA PONAANJE
POJEDINCA
Sklonost zabuavanju izraenija je:

kod mukaraca, nego kod ena

u zapadnjakim kulturama nego u

istonjakim.

KAKO GRUPE UTJEU

NA PONAANJE
POJEDINCA

Deindividuacija - gubljenje
normalnih ogranienja u
ponaanju kada se osoba nalazi u
mnotvu, to dovodi do poveanja
impulzivnih i devijantnih
postupaka.

KAKO GRUPE UTJEU

NA PONAANJE
POJEDINCA

Mullen (1986) je prouavao

novinske lanke o linovanjima u
SAD-u od 1899. do 1946. godine i
pronaao je da to je mnotvo bilo
vee, vee je bilo divljatvo i
okrutnost s kojima su ubijali svoje
rtve.

KAKO GRUPE UTJEU

NA PONAANJE
POJEDINCA

Dva su faktora vana kod

deindividuacije:

a) kod ljudi smanjuje osjeaj

odgovornosti

b) poveava pridravanje grupnim

normama.

Deindividuacija moe rezultirati

prosocijalnim ili antisocijalnim
ponaanjem, ovisno o specifinim
grupnim normama.

GRUPNE ODLUKE

Veina nas pretpostavlja da su dvije

glave (ili vie njih) pametnije od jedne.

Ponekad, dvije ili vie glava ne dovode

do boljeg uinka od jedne, ili barem ne
bolje od dviju glava koje rade odvojeno.

GRUPNE ODLUKE

Gubitak u procesu - svaki aspekt grupne

interakcije koji sprjeava uspjeno rjeavanje
problema.

Do toga dolazi zbog:

1.

neprepoznavanje najtalentiranijieg lana

grupe

2.

straha lanova od izraavanja vlastitog

miljenja

3.

potekoa u komunikaciji

GRUPNE ODLUKE

Primjer gubitka u procesu- neuspjeh u

razmjeni specifinih podataka

Prevladava ga se:

1. duljim trajanjem grupnih rasprava

2. zaduivanjem svakog pojedinca u grupi za
pamenje specifinih podataka

GRUPNE ODLUKE

Dodatni primjer gubitka u procesu je

grupno miljenje, odnosno vrsta
miljenja kod kojeg je odravanje grupne
kohezije i solidarnosti vanije od
realistinog razmatranja injenica.

Rezultat toga su neuinkovite odluke.

GRUPNE ODLUKE

Kako bi se izbjeglo grupno miljenje:

1.

voa ne smije preuzeti usmjeravajuu

ulogu

2.

treba se traiti vanjsko miljenje

3.

grupu treba podijeliti u podgrupe

4.

lanove grupe se treba poticati da

otvoreno iznose svoje miljenje ili
uvesti tajno glasovanje

GRUPNE ODLUKE

Grupna polarizacija je sklonost grupa

prema donoenju odluka koje su
ekstremnije od poetnih sklonosti
lanova.

Dva objanjenja grupne polarizacije:

1.

objanjenje temeljeno na uvjerljivim

argumentima

2.

objanjenje temeljeno na socijalnoj

usporedbi

GRUPNE ODLUKE

Stupanj rizika nasuprot oprezu koji se

pojavljuje u grupi ovisi o kulturi, prema
teoriji kulturalnih vrijednosti.

Brown (1965) navodi da Amerikanci vie

cijene rizik jer njihova kultura, temeljena
na kapitalistikom gospodarskom sustavu,
zahtjeva spremnost na preuzimanje rizika i
isprobavanje novih pristupa.

GRUPNE ODLUKE

Teorija velikih ljudi - odreene kljune

osobine linosti osobu ine dobrim
voom, neovisno o situaciji.

GRUPNE ODLUKE

Fiedlerova (1967, 1978)

kontingencijska teorija voenja
tvrdi da uinkovitost voenja ovisi
o tome u kojoj je mjeri voa
usmjeren na zadatak ili usmjeren
na odnose te o stupnju kontrole i
utjecaja koje voa ima nad
grupom.

GRUPNE ODLUKE

Voa usmjeren na zadatak je voa

koji je vie usmjeren na obavljanje
zadataka nego na osjeaje i
odnose meu radnicima.

Voa usmjeren na odnose

primarno brine o odnosima i
osjeajima meu radnicima.

GRUPNE ODLUKE

Voe usmjerene na zadatak su

vie uinkovite u situacijama sa
vrlo visokom ili vrlo niskom
kontrolom.

Voe usmjerene na odnose

najuinkovitiji su u situacijama u
kojima je kontrola umjerena.

GRUPNE ODLUKE

Eagly i sur. (1990) su pronali da,

sukladno stereotipima, ene
pokazuju vie demokratinosti.

Ipak, spolne razlike su vrlo male.

Istraivanja su takoer pokazala

da je mnogim mukarcima
neugodno sa enskim voama
koje koriste iste tehnike voenja
koje obino koriste mukarci.

SUKOB I SURADNJA

Ljudi esto imaju neusklaene

ciljeve to moe dovesti do
meusobnog sukoba.

Priroda sukoba, kao i nain

njihovog rjeavanja, bila je, a i
danas je tema mnogih istraivanja.

SUKOB I SURADNJA

Socijalna dilema - sukob u kojem

najkorisniji postupak za pojedinca,
ako ga odabere veina ljudi, ima
tetne posljedice za sve.

Najuobiajeniji nain prouavanja

ove pojave je kroz igru pod
imenom dilema zatvorenika.

SUKOB I SURADNJA
MOGUNOSTI
VAEG
PRIJATELJA

VAE MOGUNOSTI
Mogunost X

Mogunost Y

Va
prijatelj
Mogunost X

Mogunost Y

Va
prijatelj

dobiva

gubi 6

3 kn

kn

Vi
dobivate 3 kn

Vi
dobivate 6 kn

Va

Va

prijatelj

prijatelj
dobiva

6 kn

gubi
1 kn

Vi

Vi

SUKOB I SURADNJA

Optimalna strategija za
poveavanje suradnje je strategija
milo za drago: u poetku se osoba
ponaa suradniki, no nakon toga
uvijek reagira na nain na koji je
protivnik odgovorio u prethodnom
krugu (suradniki ili
natjecateljski).

SUKOB I SURADNJA

Druga vrste socijalne dvojbe je

dvojba javnih dobara, odnosno
socijalna dvojba kod koje
pojedinci moraju doprinijeti
zajednikim resursima kako bi
zadrali drutveno dobro.

Dvojba zajednitva je socijalna

dvojba kod koje svatko uzima iz
zajednikih resursa dobara, koji se
ponovno pune ako se koriste
umjereno, ali nestaju ako se
koriste pretjerano.

SUKOB I SURADNJA

Klasini niz istraivanja Deutscha i

Kraussa (1960, 1962) pokazuje da
prijetnje nisu uinkovit nain
razrjeenja sukoba.

SUKOB I SURADNJA

Pregovaranje - oblik komunikacije

meu suprotstavljenim stranama u
sukobu kod kojeg se daju ponude
i protu-ponude, a rjeenje se javlja
tek kada se sloe obje strane.

SUKOB I SURADNJA

Integrativno rjeenje je rjeenje

sukoba kod kojeg obje strane
razmjenjuju pitanja prema svojim
razliitim interesima, pri emu
svaka strana radi ustupke u
pitanjima koja njoj nisu vana, ali
su vana drugoj strani.