1) Osnovni elementi teorije prirodne selekcije: Varijacija, nasljeđivanje, selekcija.

2) Razine objašnjenja u psihologiji prema Kendricku i objasniti ih malo.

Kendrick (1989) : kontinuum neposrednih(proksimalno)-krajnjih(distalno) objašnjenja
- svaki vanjski krug ograničava unutrašnji
- bihevioralna genetika ograničava učenje na samo one aspekte ili mogućnosti koje smo naslijedili -tako ne možemo proučavati inteligenciju
ako ne znamo koliko je nasljedna
- iako su evolucijska objašnjenja najšira, i ona su ograničena
- evolucijska teorija je situacijska teorija jer se bavi situacijama koje su prilagođene našoj okolini-zamjerka ovakvom pristupu odnose se na
usredotočenost na nasljeđivanje, pri čemu se zaboravljaju neki bitni okolinski faktori
- bihevioralna genetika smatra da su čovjekova iskustva određena ovisno o okolini i situacijama koje sami biramo
- pri kognitivnom objašnjenju se bavimo samo situacijama koje smo susreli u životu, takvo iskustvo određuje kvalitetu obrade informacija
- neurološki procesi su u osnovi svega
Evolucijska povijest- bihevioralna genetika-individualna povijest učenja-svjesno i nesvjesno kognitivno procesiranje informacija-biokemijski
neurološki procesi

3) Karakteristike dobre teorije emocija prema Lazarusu.

-definicija emocija
-razlikovanje između emocija i ne emocija (svega onoga što nisu emocije)
-jesu li emocije diskretne(specifične, unitarne) ili nisu
-uloga akcijskih tendencija i fiziologije (kako emocija potiče ponašanje?)
-na koji su način emocije funkcionalno zavisne(kakav je odnos između pojedinih emocija?)
-veza između kognicije, motivacije i emocije
-veza između biološke i sociokulturalne uvjetovanosti emocija
-uloga kognitivne procjene (koji kognitivni procesi prethode emociji?)
-generiranje emocija (što izaziva emocije?)
-pitanje emocionalnog razvoja (kada se i kako razvijaju ?)
-efekt emocija na opće funkcioniranje
-utjecaj terapije na emocije

4) Uvjeti ili situacije koje su relevantne za emocije su one koje:

a) su se ponavljano javljale u okolini naših predaka,
b) se nisu mogle uspješno riješiti dok nije postojao nadređeni program za koordinaciju,
c) su imale bogatu i pouzdano ponavljajuću strukturu,
d) su imale prepoznatljive znakove koji signaliziraju njihovo prisustvo,
e) dovode do velikog gubitka ako dođe do pogreške.
5) Cannon-Bardova teorija emocija – objasniti.
-za razliku od James-Langove teorije, fiziološka reakcija i subjektivni doživljaj se javljaju istovremeno
- značajan utjecaj na ovu teoriju ima eksperiment Goltszra : pas s odstranjenim cortexom i dalje iskazuje emocije-cortex nije nužan za
nastanak emocija
- stoga Cannon pretpostavlja važnost subkortikalnih struktura – talamusa i hipotalamusa-podražaj dolazi u cortex gdje se na razini talamusa i
hipotalamusa procjenjuje te se inf. istovremeno šalju prema cortexu na evaluaciju i visceralnim organima :
* ako cortex podražaj procjeni kao važan, inf. se šalju na periferiju i ponovno u cortex koji inhibira većinu impulsa-talamus i hipotalamus su
veza između cortexa i periferije
-u normalnim okolnostima cortex inhibira talamus i hipotalamus što se kod važnih inf.zanemaruje te emocije nastaju kad kontrolu nad
organizmom preuzmu starije filogenetske strukture
6) Nešto kao nedostaci kod fiziološkog uzbuđenja u Schachterovoj teoriji.
Prema teoriji same kognicije bez fiziološkog uzbuđenja ne dovode do emocija niti emocionalnog ponašanja. Bez fiziološkog uzbuđenja nema
emocija, a samo uzbuđenje još nije emocija.
Eksperiment-4. skupina dobila placebo i rečeno im je da neće biti nikakvih promjena
-placebo skupina nije u skladu s teorijom (nije trebala imati fiziološko uzbuđenje pa ne
bi trebali ni doživjeti emocije) – utvrđeno je da fiziološko uzbuđenje ipak postoji zbog
samog dobivanja injekcije pa su stoga i doživljene emocije bile manjeg intenziteta
- pitanje nužnosti fiziološkog uzbuđenja za nastanak subjektivnog emocionalnog doživljaja

7) Usporedi sličnosti i razlike između Schachtera i James-Langa.

Schachter za razliku od Jamesa i Langea smatra da postoji i neutralno uzbuđenje pošto su oni smatrali da svaka emocija ima specifične
fiziološke promjene
- za J-L postoji specifična emocionalna reakcija koja dovodi do subj. doživljaja,
Schachter smatra da emocije nastaju iz općeg uzbuđenja ovisno o njegovoj interpretaciji
- kod J-L somatovisceralne aferentne informacije su jasne, te naš kognitivni sustav
prepoznaje uzorak te dolazi do emocionalnog doživljaja. Kod Schachtera naš kognitivni sustav treba označiti svaku pojedinu informaciju
općeg uzbuđenja i evaluirati je kako bi došlo do emocije

8) Rezultati replikacija Schachterovog eksperimenta.

Marshall i Zimbardo (1979)
- eksperiment sa stanjem euforije
- umjerene količine epinefrina nisu dovele do nikakvih razlika u ponašanju i doživljavanju u usporedbi s grupom koja je dobila placebo,a
veće količine dovode do neg. emocionalnih stanja
- izgleda da postoji individualni prag za količinu epinefrina, iznad kojeg pojedinac uzbuđenje doživljava kao neugodno-to pobija
pretpostavku o postojanju neutralnih uzbuđenja
Maslach (1979)
- ispitanici koji ne mogu obrazložiti svoje uzbuđenje doživljavaju ga negativno, bez obzira na emocionalni ton socijalne situacije.
- povećano fiziološko uzbuđenje u svakodnevnom životu često se povezuje s negativnim emocijama, iako je ono možda samo po sebi, kada
se doživljava prvi put, neutralno.
 - osim toga, uzbuđenje koje ne možemo objasniti je vrlo slično stanju anksioznosti. Samo oni ispitanici koji se osjećaju neugodno traže
razloge za svoje stanje, dok to nije slučaj s ispitanicima koji se osjećaju ugodno.

9) Ispitivanja fizioloških promjena kod laika

-uglavnom se smatra da svaka emocija ima specifičan uzorak fiziol. promjena iako nije tako
Parkinson (1983)
- 2/3 dobivenih definiraj. obilježja emocija odnosi se na neki oblik tjelesnih promjena
- specifični simptomi imaju tendenciju biti povezani s pojedinim specifičnim emocijama(u skladu s James-Langeovom teorijom) - tako je
npr. ljutnja često povezivana s napetošću, uzbuđenjem ili osjećajem vrućine, strah je karakteriziran osjećajem nervoze u stomaku i
povećanjem pulsa.
Nieuwenhuyse i suradnici (1987)
-većina od 10 ispitivanih emocija može se eksplicitno lokalizirati s obzirom na mjesto doživljavanja u tijelu. Npr. odvratnost se uglavnom
doživljava u stomaku i grlu, simptomi straha uglavnom se osjećaju u analnom području i abdomenu (ponekad i u stomaku). Ljutnja se
doživljava po cijelom tijelu.
Rime i suradnici (1990)
- radost je povezana s muskularnom relaksacijom, dok su strah i ljutnja povezani s muskularnom napetošću.
- za fiziološke promjene odgovoran je ANS, tj. simpatikus(ubrzava) i parasimpatikus (usporava)
- što je uzbuđenje jače, lakše se detektiraju fiziološke promjene premda ne postoji
jednoznačna veza između intenziteta emocija i fizioloških promjena
- putem fizioloških indikatora ispituje se periferna diferencijacija emocija : ako razlika
postoji: James-Lange, ako ne postoji : Cannon-Bard i Schachter

10) Istraživanje Ekmana i suradnika.

2 tehnike induciranja emocija :
profesionalni glumci namještaju ekspresije – dovodi do subjektivnog doživljaja te emocije te do karakteristi čnih fizioloških promjena
zamišljanje neke emoc. situacije
- puls značajno raste kod ljutnje i straha u odnosu na radost,temperatura prstiju također je viša kod ljutnje nego kod radosti. Kod tuge postoji
veći električni otpor kože nego kod straha, ljutnje i odvratnosti.

11) 2 aminokiseline opiši

glutamat – najrasprostranjeniji emocionalni ekscitator u mozgu
- dovodi do brzih emocionalnih promjena kod motoričkih ponašanja, ali se još ne zna da li je povezan i sa subjektivnim doživljajem
- ako ga se direktno ubrizga u mozak dolazi do agresije ili čak straha – veže se uz negativne emocije s jakim motoričkim reakcijama
gaba – inhibitorni neurotransmiter u mozgu koji se javlja rano u evoluciji mozga
- u osnovi je primitivnih emocionalnih procesa tj. elementarnih ponašanja vezanih uz približavanje i udaljavanje

12) Beta-endorfin
- opioidni peptid
- dovodi do pozitivnih emocionalnih stanja, vjerojatno na sličan način kao i psihostimulanti, a osim toga odstranjuje negativne emocije
različitih vrsta, od fizičke boli do emocionalne boli uzrokovane npr. nekim socijalnim gubitkom.
- posebno efikasan u reduciranju separacijskog distresa, međutim, isto tako može reducirati agresiju i ljutnju.
- različite vrste ugode, npr. zbog socijalnih kontakata, orgazma ili gustatornog podraživanja imaju snažnu opioidnu komponentu.

13) Neuropeptid Y
- gastrointestinalni peptid
-ima snažne efekte na različita bazična ponašanja, kao što su hranjenje, tjelesna temperatura, motorna aktivnost i seksualno ponašanje.
- izaziva osjećaj gladi, ali i selektivnu glad za karbohidratima.
- reducira seksualno ponašanje(pr. aseksualnost kod gojaznih žena), smanjuje spontanu motornu aktivnost i mišićni tonus
- snažna depresija povezana je sa smanjenjem mozgovne razine ovoga neuropeptida, a povećana razina može biti povezana s mogućnošću
razvoja shizofrenije.

14) Kako djeluje α – malanocit stimulirajući hormon (pituitarni peptid) ?

- ispitivanja na pticama pokazuju da ovaj peptid izaziva ponašanja slična strahu – dovodi do adaptivnog ponašanja "smrzavanja"
uzrokovanog intenzivnim strahom.
15) U kojim se strukturama uskladištava znanje o emocijama?
Strukture u kojima se znanje o emocijama uskladištava su primarno u prefrontalnom cortexu desne hemisphere, a to su :
1. Primarni somatosenzorni korteks desne hemisfere (najvažniji dio), uključujući insulu
i anteriorni supramarginalni girus, kao i bijelu tvar ispod njih (facijalne ekspresije),
2. Ventralni dio frontalnog režnja,
3. Cingularni korteks,
4. Bazalni gangliji,
5. Monoaminergičke/kolinergičke jezgre

16) Uloga facijalne ekspresije kod emocija (ili nešto tako povezano s facijalnim feedbackom)
- hipoteza o facijalnom feedbacku : u osnovi emocija su facijalne ekspresije – podražaj pokreće subkortikalni program koji dovodi do
ekspresije, a povratne informacije iz lica dovode do subjektivnog emocionalnog doživljaja
- facijalna ekspresija nema samo komunikacijsku ulogu, već je važna i u nastanku subj.emoc.doživljaja

17) Kriteriji za primarne emocije

1. primarne emocije imaju zasebne neuralne supstrate,
2. imaju različite facijalne pokrete i ekspresije,
3. imaju različite subjektivne doživljaje,
4. nastale su procesom evolucije,
5. imaju adaptivne i motivacijske karakteristike.
18) Dimenzije po kojima variraju primarne emocije kod Plutchika
 po sličnosti, intenzitetu/uzbuđenju

19) Intrapersonalne funkcije emocija po Levensonu

• Koordinacija sustava odgovora – obzirom da je emocionalna epizoda multikomponentna, događa se brzo i kratko traje, za efikasan
odgovor potrebno je trajno usklađivanje sustava
• Promjena ponašajnih hijerarhija – ovisno o uvjetima nečije se uobičajeno ponašanje
može drugačije manifestirati (pr. pacifist u sukobu može pokazati ljutnju)
• Opskrba fiziološkom podrškom – emocionalne reakcije zahtijevaju snažnu fiziološku potrebu
• Kratkotrajni prekid kognitivnog procesiranja – preusmjeravanje na prioritetne stvari
(emocije kao prioritet imaju ponašanje, a ne razmišljanje)

20) Prema Izard-u koji su uzročnici emocija.

1. neurotransmiteri i mozgovni mehanizmi (hormoni i neurotransmiteri, lijekovi,
ekspresivno ponašanje, promjene temperature u cerebralnoj krvi),
2. senzorno-perceptivni procesi (bol, seks, umor i druge emocije),
3. kognitivni procesi (procjena, atribucija, pamćenje i anticipacija).
21) Što su to visceralne iluzije i kako one utječu na emocionalno doživljavanje?
- između specifične aktivacije i djelomično različite aktivacije mogu postojati i tzv. somatovisceralne iluzije gdje mozak sam izaziva ili
interpretira nepostojeće fiziološke promjene (pr. strah interpretira kao ljutnju)-isti fiziološki procesi mogu se interpretirati kao različite
emocije

22) Fridlund – opiši eksperiment u kojem je pokazao komunikacijsku funkciju emocija.

- emocije se mogu javiti nezavisno od ekspresije, a i ekspresije se mogu javiti nezavisno od emocija, iako se one praktički najčešće javljaju
skupa. Facijalne ekspresije ne izražavaju emocije, nego signaliziraju s emocijama povezane ponašajne tendencije, odnosno namjere i motive
drugim prisutnim osobama.
- uloga facijalne ekspresije služi izražavanju namjere te su stoga više prepoznatljive u fizičkoj prisutnosti drugih ljudi

23) Duchmanov i ne Duchmanov osmijeh- po čemu se razlikuju.

Duchenne osmijeh uključuje kontrakcije zygomatic major mišića (koji podiže uglove usta) i orbicularis oculi mišića (koji podižu obraze i
oblikuju borice oko očiju). Ne-Duchenne osmijeh uključuje samo zygomatic major mišić.

Princip antiteze kod Darwina ?

- govori da se suprotni impulsi izražavaju suprotnim pookretima. Ako neka emocija uzrokuje određene fac. Pokrete, suprotna će uzrokovati
suprotne.

EMOCIJE- ispravak pitanja

1.Interpersonalne funkcije emocija (Levenson)

Intrapersonalne funkcije
• Koordinacija sustava odgovora
• Promjena ponašajnih hijerarhija
• Opskrba fiziološkom podrškom
• Kratkotrajni prekid kognitivnog procesiranja
Interpersonalne funkcije
• Komunikacija i kontrola
• Uspostavljanje položaja u odnosu na druge ljude, ideje i objekte

2. Varijable kojima je Schachter manipulirao u svojim istraživanjima

1. stupanj fiziološkog uzbuđenja,
2. stupanj u kojem ispitanik ima adekvatno obrazloženje za svoje uzbuđenje,
3. situacije koje omogućavaju različite kognitivne interpretacije.
3. nešto sa Schererom, ne sjećam se što
emocije se razvijaju kao detektori važnosti i pripremni sustav odgovaranja kod vrsta čiji pripadnici mogu percipirati i evaluirati široki raspon
okolinskih podražaja i događaja (čak i onih koji su nerelevantni za opstanak) i koje imaju na raspolaganju veliki repertoar ponašajnih
alternativa. Emocije služe za razdvajanje podražaja i odgovora, a prednosti toga su:
1. Postoji određeni period latencije između podražaja i reakcije
2. Odgovor prikladan za pojedini podražaj se priprema i može biti izveden vrlo brzo
4. alfa-melanocit stimulirajući hormon
ispitivanja na pticama pokazuju da ovaj peptid izaziva ponašanja slična strahu; dovodi do adaptivnog ponašanja "smrzavanja"
uzrokovanog intenzivnim strahom. 
5. VIP (nekakav neurotransmiter ili nešto tako)
Vazoaktivni intestinalni peptid (VIP) - centralno, ovaj peptid dovodi do hiperaktivnosti kod životinja, dovodi do gastričke relaksacije i
smatra se da posreduje osjećaj ugode. U averzivnim situacijama ima amnestički efekt; djeluje nasuprot averzivnih stanja izazivajući osjećaje
ugode.
6. Kriteriji za primarne emocije (Izard?) ili karakteristike, nisam sigurna :)
Diferencijalna teorija emocija – Izard (1991)
10 primarnih emocija (Tomkinsovih 9 i krivnja)
Kriteriji za primarne emocije:
 1. primarne emocije imaju zasebne neuralne supstrate,
2. imaju različite facijalne pokrete i ekspresije,
3. imaju različite subjektivne doživljaje,
4. nastale su procesom evolucije,
5. imaju adaptivne i motivacijske karakteristike.

Karakteristike primarnih emocija:

1. imaju važnost u bazičnim biološkim adaptivnim procesima
2. moraju se u nekom obliku naći na svim evolucijskim razinama
3. ne zavise od pojedine neuralne strukture ili dijela tijela
4. ne zavise od introspekcije
5. primarno se definiraju u terminima cilju usmjerenog ponašanja

7. uzročnici emocija
Tri grupe uzročnika emocija: 
1. neurotransmiteri i mozgovni mehanizmi (hormoni i neurotransmiteri, lijekovi, ekspresivno ponašanje, promjene temperature u
cerebralnoj krvi),
2. senzorno-perceptivni procesi (bol, seks, umor i druge emocije),
3. kognitivni procesi (procjena, atribucija, pamćenje i anticipacija).
4.
8. što su emocionalne epizode
Stanje dugotrajne emocionalne uključenosti u 1 emocionalni događaj.
9. primarne emocije prema Tomkinsu
Gađenje, smrad, sram, ljutnja, strah, bol, iznenađenje, sreća, interes :P

10. Ekman i Frieman- preplavljivanje

Emocionalna preplavljenost - karakteristična za osobe koje uvijek izražavaju jednu ili dvije emocije i gotovo se nikada ne osjećaju neutralno;
često je rezultat nekog emocionalnog poremećaja.

11. Poredaj emocije po brzini govora

radost > gađenje > tuga > ljutnja > strah

12. Plutchik- po čemu variraju primarne emocije

Emocije su oblik ponašajne adaptacije na važne životne događaje. Ta adaptacija može biti internalna, u obliku fiziološke pripreme za
aktivnost, kao i eksternalna, koja se manifestira u ponašanju vezanom uz ključne događaje u okolini organizma.
Emocije variraju po stupnju međusobne sličnosti.
Emocije variraju po stupnju intenziteta ili uzbuđenja.
Papezov krug:
- neuralni model emocija. Iz talamusa se ulazne senzorne info. Dijele u dva puta: uzlazni (misli) i silazni (osjećaji). Uzlazni ide od talamusa
do senzornog korteksa, posebno do cingularnog područja. Kroz taj put osjetne se informacije transformiraju u percepcije, misli i pamćenja.
Nakon toga informacije id do hipotalamusa i talamusa.
Drugi put ide izravno od talamusa do mamilarnih tijela omogućavajući generiranje emocija, a preko anteriornog talamusa te informacije idu
uzlazno do cingularnog korteksa. Prema papezu emocc. Iskustvo funkcija je aktivnosti cingularnog korteksa i do njega može doći putem oba
navedena puta.

Panskeppova teorija emocija:

- on smatra da svi sisavci imaju zajedničke emocionalne krugove smještene u limbičkom sustavu. Njihov broj je ograničen, ali one u
kombinaciji s procesima učenja omogućavaju pojavu novih, složenijih emocija, kao što su sram, krivnja, empatija i sl. te emocionalne
krugove možemo shvatiti kao genetski predisponirane bezuvjetne reakcije na važne životne događaje, oblikovane evolucijom. Anatomski su
smješteni u različitim strukturama limbičkog sustava, a neurokemijski su kontrolirane aminokiselinama i neuropepitidima. Po njemu postoji
7 takvih sustava: traženje/očekivanje; igra/radost; strah/seksualnost; briga/njega; strah/anksioznost; panika/separacija; i bijes/ljutnja.