DIMENZIJA NOMOTETINOSTI-IDIOGRAFINOSTI-Nomotetinost znai da se

teorije zasnivaju na opim,zajednikim obiljejima svih ljudi.Idiografike teorije linosti su

one koje se zasnivaju na promatranjima i prouavanjima pojedinca.Idiografike teorije se
provjeravaju empirijskim podacima koje su najee klinikog karaktera, a nomotetine su
rezultat multivarijalnih istraivanja.

RACIONALNOST-IRACIONALNOST-Racionalnost znai da je ovjek svjestan

svojih postupaka kao to je naglaavao Allport, dok je Freud zagovarao da su ljudi iracionalna
bia tj, nisu svjesna svojih postupaka.Teorije koje su vie racionalne bit e okrenute
kognitivnim funkcijama dok e to kod iracionalnih teorija izostati.

SLOBODA-DETERMINIZAM-ovjek nije u aci nesvjesnih motiva,nego osoba u procesu

stvaranja sebe samog,osoba koja slobodno odluuje o svom ivotu. ( Rogers ovjek ima malo
mogunosti za odluivanje (Freud)One teorije koje su blie polu slobode koncipiraju ovjeka
kao,ljude kao bia koja su odgovorna za svoje vlastite postupke.One teorije koje su blie polu
determinizma tumae ovjekovo ponaanje kao potpuno determinirano utjecajima okoline.

SUBJEKTIVIZAM-OBJEKTIVNOST-Rogers smatra da je unutarnji,subjektivni doivljaj

pojedinca odluujui za njegovo ponaanje, dok objektivni,vanjski doivljaji su pod utjecajem
okoline. Ti uticaji imaju odluujuu vanost za formiranje ponaanja i za razumijevanje
postupaka.Za subjektivne personologe najvaniji su unutranji doivljaji,dok za objektivne
personologe sve je izva ovjeka.

HOLIZAM-ELEMETARIZAM-Holizam znai da je ljudska priroda takva da se ponaanje i

pojedinac mogu razumjeti jedino prouavanjem pojedinca kao cjeline. A elementarizam znai
da se ljudsko ponaanje moe razumjeti jedino ako istrauje svaki fundamentalni asspekt tog
ponaanja posebno,znai analitiki.

HOMEOSTAZA-HETEROSTAZA-Homeostaza znai da linost kao i njegov organizam

predstavljaju jedan sustav koji je sposoban ili usmjeren na odravanje vlastite
ravnotee.Heterostaza znai da ljudi nemaju tendenciju neprekidnog odravanja stanja bez
napetosti,usmjereni su na razvoj i rast i treba,oni trae i trebaju podraaje i doivljaje.

NASLIJEE-OKOLINA-Nativizam smatra da je ljudska linost determinirana nasljeem, a

empirizam smatra da je sve u ovjeku odreeno okolinom

SPOZNATLJIVOST- NESPOZNATLJIVOST-Bihevioristi smatraju da je linost mogue

znanstveno prouavati znanstvenim postupcima i metodama, dok fenomenoloki i
egzistencijalni psiholozi smatraju da svaki pojedinac ivi u vlastitom subjektivnom
svijetu.Pojedinca se moe samo razumjeti ili ga treba nastojati razumjeti.

REAKTIVNOST-PROAKTIVNOST-Reaktivnost znai da je ovjek reaktivno stvorenje,on

samo reagira na podraaje i tu su najvaniji izvanvanjski podraaji i eksitacija.Proaktivnost
znai da je ovjek aktivno bie,pobueno unutranjim procesima. Ti procesi mogu biti
materijalni,fizioloki,bioloki.
FREUD

1.SITUACIJA I PODACI KOJI SU POGODNI ZA ANALIZU PODSVJESTI ILI

NESVJESNOG Postoji osam sitacija koje su pogodne za anlizu nesvjesnog:

a) sale, pogreske propusti (humor cesto moze posluziti kao sredstvo za nesvjesno izrazavanje
seksualnih i agresivnih misli) b) podaci o tome sta pojedinac kod drugih ljudi ne voli (ljudi
prigovaraju osobinama drugih ljudi koje sami imaju. ono sto pojedinac mrzi cesto je ono sto
ga najvise privlaci) c) podaci o zivotu pojedinca d) otpor (pojedinac pruza pojedinom temom
u razgovoru, simptomi nerazumijevanja, taj sadrzaj je povezan s njegovom podsvijescu) e)
slobodne asocijacije (izjave o krivnji i gresnosti) f) snovi (put u nesvjesno. psihoanaliza
pridaje snovima najvecu vaznost.) g) umjetnicka djela, umjetnicko stvaralastvo. (neuroticki
imptomi koji su javni sto je neko djelo savrsenije to je podsvjest umjetnika maskirana). h)
neuroticki simptomi ( nesvjesno upravlja ljudskim ponasanjem i uvijek je simbolizirano.)

2. U SUPEREGU RAZLIKUJU SE DVA DIJELA??? Savjest i ego ideal. Savjest je

struktura koja djeluje unutar superega a koja se u njemu razvila pod uticajem kazni roditelja i
drugih agenata drutva. Ego ideal je struktura unutar super-ega koja se razvija pod uticajem
nagrada i pohvala Koje dijete i ovjek dobijaju od roditelja i drugih.

3. KATEKSIJA I ANTIKATEKSIJA??? Trajno investiranje psihike energije u neki objekt

zove se kateksija. Pr. Emocionalane veze povezanost s ljudima. Ako je zadovoljenje nekog
instinkta takvim objektom sprijeeno, zbog neke unutarnje ili vanjske barijere, dolazi do
antikateksije. Kateksije i antikateksije su mehanizmi dinamike linosti i predstavljaju
motivaciju.

4. TA JE SEKUNDARNI PROCES FROJD??? Sekundarni proces je kognitivni proces

kojim se utvruju planovi, programi i naini postupanja da bi se dolo do onih objekata koji
mogu zadovoljiti nagone ida. I to na takav nain koji nee ugroziti egzistenciju pojednca ili
dr.osobe.

5 .TA JE PRIMARNI PROCESI FROJD??? Primari procesi su sloeniji ode refleksa i

predstavlja psiholoku akciju. Napetost se smanjuje kroz primarni proces na taj nain to on
stvara predbu nekog objekta koji e smanjiti napetost.

6. RAZVOJ LINOSTI PREMA FROJDU I PSIHOANALIZI ODVIJA SE POD

UTICAJEM??? Razliitih iskustava iz ranog djetinstva i pod uticajem seksualne energije ili
libida koja je svakom ovjeku uroena. Proalzi kroz etiri psihoseksulana stadija, oralna,
analna, falusna i genitalalna. Faktori koji uticu na formiranje licnosti: a) frustracija- djetetove
psihosocijalne potrebe nisu zadovoljene od onih koji se brinu o njemu. b) preveliko
udaljavanje- roditelji ne omogucavaju da dijete stekne kontrolu. c) fiksacija ostajanje na
odredjenom stadiju psihoseksualnog razvoja, a dolazi jer je pojedinac dozivio previse ili
premalo zadovoljenja. d) regresija- vracanje na raniji nivo.

7. ZAJEDNICKE KARAKTERISTIKE ODBRAMBENIH MEHANIZAMA? Imaju dvije

zajednicke karakteristike:
a) oni funkcioniraju na nesvjesnom planu i zbog toga na razini svijesti predstavljaju
samoobmanu.
b) iskrivljuje percepciju realnosti tako da se tjeskoba koju ta realnost izaziva kod pojedinca
smanjuje.

8. RAZLIKA IZMEU FROJDA I ERKSONA PO POIMANJU EGA??? Erikson glavnu

vanost pridaje egu, a ne idu. Ego predstavlja mnogo vaniji, samostalniji i istaknutiji dio
linosti nego nego to je smatra Frojd. Umjesto ida ego je osnova linosti njezina
funkcioniranja i njezina razvoja. Dok Frojd smatra da sva energija kojom raspolae ego
prozilazi iz ida.

9. KARAKTERISTIKE INSTIKTA????? Instinkti ili nagoni su dakle trajni I urodjeni

izvori ekscitacije u organizmu koi trose ukupnu energiju organizma pretvarajuci je u psihicku.
Pod njihovim djelovanjem nastaje visak takve energije koji izaziva tenziju ili napetost u
organizmu ili licnosti. Cjelokupno ljudsko ponasanje je uzrokovano instinktima i usmjereno je
na njihovo zadovoljenje. Djelovanje instinkata je maskirano i prikriveno i moze katkad kad su
ego i superego slabi postati i otvoreno i direktno. Instinkti su izvori ili pretavaraci iz kojih
nastaje psihicka energija. Kod svakog instinkta Freud razlikuje ova obiljezja: izvor, cilj,
object i poriv.

10. MORALANA ANKSIOZNOST??? Moralna se tjeskoba javlja kad postoji opasnost da

ce ego biti kaznjen od superega. Ta mogucnost izaziva emocionalno uzbudjenje koje se
naziva moralnom tjeskobom. Ona se pojavljuje onda kada postoji opasnost da ce se pojaviti ili
se pojavilo nemoralno djelovanje ida bilo kao cin, kao misao ili kao namjera. To dovodi do
reakcije superega koji izaziva osjecaj srama, krivnje, osudjivanja samog sebe. Moralna
tjeskoba usmjeruje ponasanje pojedinca prema onim postupcima koji su prihvatljivi za
drustvo i okolinu, odnosno za njegovu savjest. Poseban oblik moralne tjeskobe predstavlja
socijalna tjeskoba.

11. PRETVARANJE ENERGIJE U PSIHIKU??? Za Frojda ovjek predstavlja jedan

energetski sistem. Jedina razlika izmeu ovjeka ka o takvog i ostalih je u formiranju energije
kojom raspolae. Taj oblik naziva se psihika energija. Psihiki procesi troe psihiku
energiju, a ona moe biti transformirana iz fizioloke, a moe se i transformirati u fizioloku.
Svaki ovjek raspolae samo s ogranienom koliinom energije, i cilj je ljudskog ponaanja
da se ta ograniena koliina energije tedi to je mogue bolje. Psihika energija nastaje u Idu
djelovanjem instikata. Dinamika i procesi baziraju se na energiji, a proces linosti na
psihikoj energiji. Cjelokupna psihika energija dobiva se iz tkiva i tijela, a troi se za
smanjenje napetosti.

12. OBJASNITE INSTIKTE IVOTA I INSTIKTE SMRTI?? Instikti se mogu svrstati u

dvije kategorije:Eros- instikti ivota- slue odravanju pojedinca (npr. glad, e , seks tj.
hrana, voda). Uz ove instikte vezan je libido. Od svih instikata najvaniji je seksualni nagon.
Razliita tkiva izazivaju razliite erotske elje. Svako takvo tkivo naziva se erogenom zonom,
a to je dio koe ili sluznice koji je osjetljiv na iritaciiju i izaziva ugodu (usta, spolni organi,
anus).Thanatos instikti smrti djeluju neprimjetnije (npr. okrutnost, agresivnost, ubijanje..)
tenju za smru Frojd je objanjavao naelom konstantnosti prema kojem sve ivo ima
tendenciju vraanja u stanje stabilnosti. Drugo naelo je naelo entropije tj. termodinamiki
zakon po kojem se svaki energetski sistem nastoji vratiti u stanje ravnotee.

13. PRINCIP UGODE?? Izbijanje ili izluivanje energije iz ida na taj direktni nain
smanjuje napetost u linosti i izaziva ugodu. Too smanjenje napatosti naziva se naelom ili
principom ugode.

14. VRSTE ANKSIOZNOSTI? Freud razikuje tri vrste anksioznosti i to : 1. Realistika

tjeskoba percepcija stvarnih opasnosti ili prijetnji u okolini npr. otrova zmije. 2. Neurotika
tjeskoba ili anksioznost: izvor je neurotike tjeskobe u opasnosti da bi impusli ida mogli
postati svjesni, razvijaju se mehanizmi odbrane ega. 3, Moralna anksioznost javlja se onda
kada postoji opasnost da e ego biti kaanjen od superega.

15. STA PREMA FREUDU ODRAZAVA NESVJESNO? Nesvjesni predstavlja sve one
ideje, misli, uspomene i pamcenja koja su potisnuta iz svjesnih u podsvijest. Nesvjesno je
najdublji stratum i najdublja razina ljudskog. Frojd pod nesvjesnim podrazumijeva i nesvjesno
znanje. Nesvjesno znanje jesu one informacije koje mi imamo, ali koji nisu prosle kroz nasu
svijest i koje nisu naucene.

ERIKSON

1. POD NAELOM EPIGENEZE ERIKSON PODRAZUMJEVA????pojavljivanje

pojedinih stadija determinirano je naelom epigeneze. Pod tim naelom Erikson smatra da je
ljudska linost predterminiranim koracima sa sve veom spremnou pojedinca koji se razvija
da biva privuen, da biva svjestan i da biva u interakciji sa sve veim socijalnim radijusima da
se drutvo u naelu tako konstituira da zadovoljava i potie takav redoslijed mogunosti za
interakciju i da pokuava jamiti i poticati akav redoslijed mogunosti za interakciju.

2.POVOLJNO RJEENJE KRIZE DRUGOG STADIJA??? pozitivno rjeenje krize ovog

stadija je da dijete postepeno razvija samokontrolu, ali bez uticaja na samopotovanje. Dijete
istaruje okolinu, ispituje svoj odnos prema njoj stupa u razliite vrste interakcija, a to sve
rade samostalno. karakteristino je da se kod djeteta razvijaju miii i miini sklopovi, to
omoguuje djetetu da aktivnije djeluje na svoju okolinu. Roditelji mogu na dva naina uticati
na tu aktivnost: da je podravaju i da je zabranjuju. Ograniavanje moe imati dva oblika:
jedan je destruktivan, a drugi je u obliku brige za dijete. Podravanje takoe moe imati dva
aspekta jedan je neprijateljski (nek radi ta hoe) a drugi je relaksirani (pusti dijete). Kriza se
sastoji u sukobu dobrohodnosti socijalne okoline i djeteta u odnosu na njegove akcije.
Rijeenje krize predstavlja osnovu za razvoj samokontrole, nezavisnosti. Nepovoljno rjeenje
krize dovodi do ponienja, sumnja i srama a nastaju kada se roditelji ponaaju zatitniki.
Ritualizam iz ovog perioda je legalizam pobjeda slova zakona i odredbi nad zdravim
razumom.

3.NABROJATI STADIJE PO ERIKSONU I OBJASNITI 6??? 1.Temeljno povjerenje

naspram temeljnog nepovjerenja, 2.autonmija naspram ponienja i sumnje, 3.incijativa iili
krivnja, 4.produktivnost ili inferiornost, 5.indentitet ili konfuzija indentiteta, 6.intimnost ili
izolacija, 7. plodnost ili stagnacija, 8. integritet ili oajanje.INTIMNOST ILI IZOLACIJA-
period odraslosti. To je razdoblje u kojem pojedinac biva ukljuen u aktivnosti kao to su
traenje branog druga,brak,udvaranje,ljubav.Povoljno rijeenje ove krize je uspostavljanje
intimnih veza i povezanosti a nepovoljno rjeenje ove krize predstavlja izolacija od drugih
ljudi i zaokupljenost samim sobom.

4. INDENTITET ILI OAJANJE- 5. poetak adoloscencije, pojedinac se treba ukljuiti u

drutvo,i nai u njemu svoje mjesto i svoju ulogu. Pojedinac u tom dobu postaje svjestan
svojih individualnih obiljeja npr.ciljevi u buduem ivotu,vlastite sposobnosti.Ako se ova
kriza pozitivno rijei pojedinac iz nje izlazi kao samostalna linost i koja je razliita od svih
ostalih i koja je jedinstvena. Ako se ta kriza loe rijei osobni identitet pojedinca nee biti
formiran, pojedinac nee znati tko je on,ta je on,niti e njegova linost biti jedinstvena.

5.Ego-identitet (temelji) ? U vezi sa ego identitetom Ericson kae da treba biti fundiran u 3
temelja. Ti temelji su: faktualnost, osjeaj realnosti i aktivnost. Faktualnost oznaava
univerzum produkta.osjeaj realnosti ini kombinaciju praktinog i realnog u jednu
vizionarsku sliku svijeta.Pod aktivnosti Ericson razumijeva naine meusobnog djelovanja i
poticanja ljudi radi zajednikih ciljeva ovjeanstva.

6. Posljedica pozitivog razrjeenja 2 faze po Eriksonu? Autonomija naspram ponienja i

sumnje obuhvata 2 i 3 god. ivota i podudara se sa Freudovim analnim stadijem
psihoseksualnog razvoja, u tom peridu se razvijaju miii sklopovi. Ovakvi miini razvoj
omoguuje djeteti da aktivnije djeluje na svoju okolinu i da se u toj okolini kree. Pozitivno
rjeenje ove krize je da diejte postepeno razvija samokontrolu ali bez uticaja na
samopotovanje. Dijete istrauje okolinu ispituje svoj odnos prema njoj stupa u razliite vrste
interakcija a to sve rade samostalno. Nepovoljno rjeenje ove krize dovest e do razvoja
osjeaja nesamostalnosti gubitka samokontrole sumnje. Ponienje sumnja i sram koji
predstavljaju negativne oblike rjeenja krize nastaju u ovoj dobi onda kad roditelji postaupaju
previe zatitniki.

7. Fuzioniranje identiteta? Intimnost znai takoer i voljnost da se vlastiti indentite

fuzionira s indentitetom drugih osoba, kao to su brani drug, prijatelji, braa ili sestre
roditelji roaci. Takvo fuzioniranje bi trebalo biti bez straha i bez opasnosti da se pojedinac
time izgubiti dio sebe.

8. Zajednike karakterstike svih stadija? Svaki psihosocijalni stadiji vezan je za odrenu

vrstu krize tako da je ta kriza osobito i karakteristina za taj stadiji. Svaki se stadiji nastavlja
na prethodni i zasniva se na rjeavanju i integriranju psihosocijalnih konflikta iz prethodnosg
stadija. Svi stadiji su prisutni pri roenju pojednica u osnovnom obliku. Za svaki stadiji vaan
je i nain ritualizacije.

9. Psihosocijalna kompentencija? Djetetov osjeaj kompetetnosti odnosno inferiornosti u

razvijenim drutvima gotovo je indentificiran sa kolskim uspjehom, pravi osjeaj
kometencije zahtijeva vie od kolskog uspjeha ili uspjeha na poslu. Taj osjeaj kompetencije
ukljuzuje na primjer i mogunost djelovanja na druge ljude i uticaj na njihovo ponaanje. Za
to je nuna psihosocijalna kompetencija. Stie se radom i ispunjavanje zadataka koji razvijaju
strunost kao bazu kompetencije, olakaava time to se djeca u toj dobi zanimaju i anstoje
nauiti tehnike produktivnosti. Erikson kopetenciju definira: slobodno koritenje spremnosti i
intelegencije u ispunjavanju zadataka, neometana djeijom inferiornou

MURRAY

1. POTREBE MURRAY- potrebe su osnovica Murrayeve t.l. one proimaju pojedinca kao
to proimaju i Murrayev sustav. Potreba je jedan konstrut koji predstavlja snagu koja
organizira percepciju, apercepciju intelekciju, konaciju i akciju na taj nain da u odreenom
smislu transformira neku postojeu nezadovoljavajuu situaciju.

2. KAKO MURRAY DIJELI POTREBE PREMA IZVORIMA POTREBA??? proaktivne su one koje su
pobuene nekom promjenom unutar osobe, retroaktivne su one koje su pobuene
promjenama. Murray razlikuje,na prvom mjestu,viscerogene potrebe i psihogene potreve kod
covjeka. Na osnovi istrazivanja u svojoj klinici na Harvardskom sveucilistu,Murray je (oko
1930) dosao do zakljucka da se moze utvrditi 12 viscerogenih potreba i 28 psihogenih potreba
koje su vazne za objasnjavanje i raumijevanje ljudskog ponasanja. Viscerogene ili fizioloske
potrebe vezane su za oredena stanja organizma i organske promjene i procese. Tipicne
visceralne otrebe su potreba ua zrakom, vodom, seksom, hranom, defekacijom, izbjegavanjem
ozljede, izbjegavanjem topline i hladnoce. One se primarne u odnosu na psihogene i
univerzalne potreBe. Psihogene potrebe su izvedene iz viscerogenih. Njih obiljezava to da
nisu vezane za neki specificni organ ili za neki specificni fizioloski proces. Neke potrebe
covjeka: postignuce, udruzivanje, agresije, obrane, kontriranja, pokoravanja...

Takodje dijeli potrebe i na otvorene i prikrivene,odnosno manifestne i latentne..proaktivne i

retoaktivne,fokalne i difuzne,na modalne potrebe,efektne potrebe i na procesnu aktivnost.

3. MANIFESTNE POTREBE?? Su one koje su u nekom drutvu mogu slobodno

manifestirati. Manifesiraju se nekim motorikim ponaanjem.

4. KLAUSTARNI KOMPLEKSI?? Razvijaju se na osnovu iskustva koji su se zbili prije

roenja . ti kompleksi mogu imati tri tipa; a) kompleks koji se formirao sa eljokm da se
ponovo stvore uvjeti slini onima koji vladali prije roenja, b) kompleks koji je uredoteen na
oko tjeskobe zbog gubitka podrke i bespomonosti, c) ompleks koji je tjeskobno usmijeren
protiv guenja i ograniavanja.

5. NAVEDITE GLAVNE FUNKCIJE LINOSTI MURRAY i klockhohn 1953??? Su

naveli nekoliko funkcija linosti, smanjenje napetosti potrebe, generiranje napetosti,
samoizraavanje, donoenje odluka, kontroliranje razine aspiracije, prilagoavnjem
sociajlnim oekivanjima i normama.

6. MURRAY RAZLIKUE DVIJE VRSTE PRITISAKA?? Alfa i beta pritisci, alfa pritisci
predstavljaju realne osobe , stvari situaciju onakvim kakvim one jesu. Beta pritisci
predstavljaju okolinu onakvom kakvom je pojedinac percipira ili doivljava.
7. STA JE TTA I NA CEMU SE BAZIRA? Za Murrajevu teoriju licnosti i istrazivanja
najkarakteristicniji instrument je test tematske apercepcije. Njega su razvili Morgan i Murray
(1935). Test tematske apercepcije (TTA) bazira se na Murrayevoj koncepciji nesvjesnoj
motivaciji ili nesvjesnom djelovanju potreba i motiva. TTA se sastoji od 20 crno-bijelih slika.
Zadatak je ispitanika da na osnovi promatranja svake slike sastavi sto je moguce zanimljiviju
ili dramaticniju pricu.

8. Deterimnate i razvoj linosti? 1. Gentike determinate- pod uticajem genteikih faktora

nae se procesi maturacije ili sazrijevanja. 2. Konstitativne odrednice linosti utiu na odnos
pojednica sa drugim ljudima, 3 Socio kulturalne odrednice linosti najvaniju su obitelj
etnika i religiozna pripadnost rasna pripadnost.

MASLOW

Objasnite naziv treca snaga u savremenoj psihologiji? Humanisticka psihologija cije

su se koncepcije razlikovale I od psihoanalize I od biheviorizma, nazvana je stoga trecom
snagom u savremenoj psihologiji. Humanisticka koncepcija covjeka radikalno se razlikuje od
psihoanaliticke I bihevioristicke. Humanisticka psihologija odbacuje psihoanaliticko ucenje
po kojem je prava priroda covjeka losa ili zla, bazirana na urodjenim instinktima ili nagonima
po kojima se covjek ne razlikuje od zivotinja.

TA SU D A TA B MOTIVI??? Motivi nedostatka ili D motivi su potrebe nieg reda u

Maslowljevoj hijerarhiji: fizioloke potrebe i potrebe za sigurnou. Njihovo pojavljivanje
prati poveanje napetosti u organizmu, a njihovo zadovoljenje smanjuje napetost.

Motivi rasta ili B motivi ili metapotrebe su motivi koji su povezani sa samoaktualizacijskim
ciljevima. Njihova je svrha obogaivanje naih ivota, tako da njihov cilj njihovog
zadovoljenja nije smanjivanje napetosti, nego su te potrebe ekspanzivne. Njihova hijerarhija
nije tako kruta kao kod biolokih motiva, one su meusobno zamjenjive.

FIZIOLOKE??? potrebe- imaju vitalnu vanost, a ukljuuju potrebu za hranom, vodom,

kisikom, spavanjem, seksom, zatitom odekstremnih temperatura, izluivanjem i senzornom
stimulacijom. Ukoliko te potrebe nisu zadovoljene, ovjekovo ponaanje postaje sve slinije
ivotinjskom.

POTREBE ZA SIGURNOU- ukljuuju potrebu za stalnou, redom, strukturom i

predvidljivou. One su najbolje izraene kodmale djece, a kasnije u ivotu se oituju i kao
potreba za financijskom sigurnou te kroz religijske potrebe. Ako nisu zadovoljene potrebe i
ukoliko se one inteziviraju preko odreene granice mogu se pojaviti abnormalni oblici u
ponaanju kao to je psihoza i neuroza

POTREBE ZA PRIPADANJEM I LJUBAVLJU- tiu se potrebe pojedinca da nae svoje

mjesto meu drugim ljudima, koji ga prihvaaju i vole. To se odnosi na pronalaenje
intimnog partnera, stvaranje obitelji i pripadanje odreenim skupinama. Negativne posljedice
nezadovoljnja potreba za pripadnou- nezadovoljenje potrbe za pripadnocu i ljubavlju
moze prema tomevrlo teske i negativne posljedice za pojednica ali za i drutvo. Socijlna
neprilagoenost i patoloki oblici ponanja prozilaze u velikoj mjeri iz nezadovolnjih potreba.
POTREBE ZA POTOVANJEM- ukljuuju potrebe za potovanjem od strane drugih ljudi
i za samopotovanjem. Potreba zasamopotovanjem je potreba da se ovjek osjea
kompetentnim i vrijednim. Potrebe za potovanjem od drugih su potrebe zareputacijom,
statusom, priznanjem, divljenjem i slino.

POTREBE ZA SAMOAKTUALIZACIJOM- predstavljaju vrh ljudskih potreba, a njihovo

zadovoljenje znai da je pojedinac razvijen u punini svoje ljudske prirode. Do stanja potpune
samoaktualizacije je zapravo nemogue doi, tako da to uvijek ostaje potrebai cilj. Maslow
smatra da je mali broj ljudi samoaktualiziran zato to je drutvo osnovna prepreka
uspoznavanju i ostvarivanju svojih potencijala

Koji su to najcesci uzroci koji stoje na putu ostvarivanja samoaktualizacije? Prvi I

osnovni uvjet za postizanje tog stupnja u razvoju jeste da su potrebe iz nizih razina u
hijerarhiji zadovoljene (osobito D motive). Dalja su obiljezja sljedeca: efikasna percepcija
realnosti, prihvatanje sebe, drugih I prirode, spontanosti, jednostavnost I prirodnost,
usredotocenost na probleme, potreba za samocom I privatnoscu, nezavisnost od culture I
okoline u kojoj zive, stalna svjezina zamjecivanja, okeanski osjecaj, izvorna zelja za
pomaganjem ljudskom rodu, duboke veze sa malim brojem pojedinaca, sklonost demokraciji,
sposobnost ostrog razlikovanja sredstava od ciljeva, smisao za filozofski humor, stvaralastvo,
odolijevanje kulturi.

ROGERS

Fenomelnalno polje? Rogersova teorija je fenomenoloka zato to smatra da jendino za

pojedinca u odrenom trenu je njegova osobna percepcija i interpretacija realnosti, a ne
objektivna realnost. Zato u psihologiji jedino ima smila prouavati psiholoku realnost dakle
pojedineve kontsrukte koje rogers naziva fenomenolnim poljem.. drugog pojedinca moemo
proavati jedino ako loristimo okvir referncije dakle fenomenalno polje tog pojedinca.

Fenomenoloki pristup- teroija o linosti koju je postavio Carl Rogers predstavlja

fenomenoka teroija linosti. Ta je teorija u svojoj osnovi nastala iz Rogersove klinie prakse
i namjenjena je tumaenju i objanjavanju psiholoke terapije koju je Rogers nazvao
terapijom orijentiranom na klijenta.

Q-sort tehnika-stephenson stvorio Q tehniku sortiranja tvrdnji, ovu tehniku rogers poeo
primjenjivati u analizi i u procjenjivanju pojma o sebi koristei se tvrdnjama o sebi i to je
postala standardna tehnika i instrument za procjenu pojma o sebi kao i za pracenje efekta
psiholoke terapije. Q-sort tehnika ili tehnika razvrstavanja tvrdnji ili drugih podataka najvise
se koristila u sklopu Rogersove teorije za ispitivanje odnosa izmedju realnog vlastitog ja I
idealnog vlastitog ja.

Struktura linosti prema Rogersu-strukturni aspekti Rogersove teroije linosti su

malobrojni. On sam vise pazne posveuje dinamici u promjenama u linosti negoli
strukturalnim aspektima:osnovni strukturalni aspekti u linosti jesu organizam i vlastito ja ili
pojam o sebi
Dezorganizirana linost-obljezja zdrave linosti odnosno linosti koja normalno funkcionira.
Linosti koja nije u stanju funkcionirati na taj nain kod koje dakle nema tih obiljezja
predstavlja dezorganiziranu linost. Linost je tako organizirana da njen pojam o sebi ili
vlastitom ja nije u skladu s njenim organizmikim iskustvom.osoba prisiljena da se prema
vlastitom iskustvu ponasa defenzivno, da obemoguava mnogim svojim osjetnim i organskim
doivljajima pristup do svijesti. Dez.li.je zbog toga rigidna. Vlastito ja je takve li zbog toga
kruto nefelksibilno rigidno i defenzivno prem a svemu sto je opasno za njega i sto bi moglo
naruiti samopotovanje.

10. Objasnite osnovnu postavku fenomenoloskog pristupa? Teorija o licnosti koju je

postavio Charles Rogers predstavlja fenomenolosku teoriju licnosti. Ta je teorija u svojoj
osnovi nastala iz Rogersove klinicke prakse I namijenjena je tumacenju I objasnjenju
psiholoske terapije koju je Rogers nazvao terapijom orijentiranu na klijentu. Teorija je
prerasla okvire terapeutskog postupka I postala je teorijom licnosti koja je izvanredvno dobro
prihvacena u suvremenoj psihologiji I psiholoskoj praksi. Istaknute su karakteristike
Rogersove fenomenoloske teorije licnosti, naglasavanje I paznja koju ona pridaje pojmu o
sebi ili svojemu ja I iskustvima i dozivljajima koji su vezani za to svoje ja, u naglasavanju
ljudskog iskustva I naglasavanju potrebe da svaki pojedinac funkcionira kao puno ljudsko
bice.

11. Karakteristike dezorganizovane licnosti po Rogersu? Kod zdravih osoba I licnosti

postoji sukladnost izmedju vlastitog ja I dozivljavanja. Takva je osoba otvorena prema
iskustvu I dozivljavanju. Kod zdrave licsnosti nailazimo na defanzivnost. To su prema tome
znakovi ili obiljezja zdrave licnosti, odnosno licnosti koja normalno funkcionira. Licnost koja
nije u stanju funkcionirati na taj nacin, kod koje dakle nema tih obiljezja predstavlja
dezorganiziranu licnost. Takva je licnost tako organizirana da njen pojam o sebi ili vlastitom
ja nije u skladu s njenim organizmickim iskustvom. Takva je osoba prisiljena da se prema
vlastitom iskustvu ponasa defanzivno da onemogucava mnogim svojim osjetnim I organskim
dozivljajima pristup do svijesti. Takvi dogadjaji bivaju iskrivljeni I zanijekani, odnosno
nesimbolizirani

12. Karakteristike potpuno funkcionirajue osobe? Postoje 5 glavnih karakteristika

linosti koje koje ima osoba? 1. Otorenom iskustvu- ili doivljaju takvi pojedinci su
slobodni da bez opasnosti ili prijtenje doivljajau sebe oni si potpuno svejsni vlastitih osjeaja
oni ih ne potiskuju. 2. Egizstencijalistiko ivljenje to je mogunost da su u svom trenutku
svoje egistencije ive ispunjeno. Ono to e biti u sledee trenutku izrasta iz tog trenutka i ne
moe se predvidjeti unaprijed ni od strane te osobe ni od strane drugih.3. orgazmiko
povjerenje- ova osobina doalzi do izraaja u situacijama donoenja odluka. Ono predstavlja
osobinu ili sposobnost da se slua i slijedi vlastito iskustvo i da se na osnovu njega donese
odluka4. Slobodna doivljaja u to znai da pojedincac koji ivi dobrim ivotom je slobodan
da ivi na nain kojim eli ivjeti ili kojeg izabere. 5. Kreativnost stvaralastvo osoba koja
ukljuena u doabr ivot trebala bi biti kreativna. To znai da bi ona trebala stvarati kreativne
produkte. Ona bi moral ivjeti kreativnim ivotom.

SHALDON I KREMER
1.KLASERI PO SHELDONU I OBJASNITI 1??? To su primarne komponetene
temperamenta, vscerotonija-osobina kao to su sklonost komforu, druenju, dubok san itd.
Somatotonija-su npr,samosvjesnost, fizika aktivnost, hrabrost, cerebretonija.su napr lo san
potreba za samoom, otpornost na navike. Prva komponenta temperanenta je visceratonija.
Osobe kod kojih je ta komponenta izrazena, a ostale dvije nisu, obiljezava opca naklonjenost
osobnom komforu, drustvenost, nezasitnost I prozdrljivost u jelu, nezasitnost u potrebi za
drustvom I nezasitnost u potrebi za privrzenoscu. Takvi pojedinci reagiraju polagano, nisu
naprasiti, tolerantni su, teze relaksiranim polozajima, a vrlo su skloni u uspostavljanju
kontakata s drugim ljudima sto im i lako uspijeva.

2.POVEZANOST TJELESNE KOMPONENTI I KOMPONENTI

TEMPERAMENTA??Nakon to je utvrdio primarne komponente konstitucije i
temperamenta,Sheldon je,raunao,korelacije izmeutih6varijabli.Utvreno je da je svaka kom
ponenta tjelesne konstitucije povezana sa samo jednom komponentom temperamenta:endomo
rfijaviscerotonija (.79), mezomorfija,somatotonija (.82), ektomorfija,cerebrotonija (0.83), s ni
skim negativnimkorelacijama ostalih parova temperament-konstitucija.Dakle,moglo se
zakljuiti da izmeu tjelesne konstitucije i psiholoke konstitucije postoji povezanost. shaldon
je mogao ispitati da li izmeu jednih i drugih postoji meusobnapovezanosti kolika je ta
povezanost. To je ujedno i najvaniji i najteresantniji dio Sheldonova rada na podruju
psih.li. pokazuje da su atributi temperamenta koji cine jednu od njegove tri kompo razliiti i
nezavisni od atributa temperamenta koj ine druge dvije komponente.

3. SEKUNDARNE KOMPONENTE TEPMERAMETNA?? Sekundarne komponente

tjelesne konstitucije su displazija, ginandromorfija i finoa grae. Displazija je konstitucija s
elementima svih triju primarnih komponenti. Sheldon je utvrdio da je kod psihotiara ona
ea i izraenija nego kod zdravih. Ginandromorfija je zastupljenost tjelesnih komponenti
suprotnog spola, pogotovo kod hermafrodita (ma ne bi ovjek vjerovao...).Finoa grae je
estetski utisak, dakle ljepota. To je najtee mjeriti.

4. PRIMARNE KOMPONENTE TJELESNE KONTITUCIJE?? Sheldon je, utvrujui

somatotipove, doao do samo tri osnovne varijable tjelesne konstitucije to su: primarne
komponente tjelesne konstitucije.Endomorfna graa su mali i debeli, u njima dominiraju
probavni organi (viscera) koji su se razvili iz endoderma Mezomorfija znai vrstu,
kockastu, snanu, sportsku grau. Dijelovi organizma koji su istaknuti kodmezomorfa (koa,
ile) razvili su se iz mezoderma Ektomorfna graa je tanka i visoka, povrina tijela je velika u
odnosu na tjelesnu masu. Imaju vei omjer ivanog sustava u odnosu na ostatak tijela, a to je
ivano tkivo se razvija iz ektoderma.Sheldonova podjela je slina Kretschmerovoj:
endomorfija piknici, mezomorfija atleti, ektomorfija astenici.

5. TA JE GINDROMORFIJA?? To je druga sekundarna komponenta, pod tim se

razumijeva zastupljenost onih komponenti i obiljeja u tjelesnoj konstituciji pojedinca koje su
povezane sa suprotnim spolom, to su prema tome enske komponente i obiljeja u konstituciji
mukaraca odnosno muke karakteristike u ena.
6. OPITE PIKNIKI TIP?? Je debeo, okrugao, otromboljen, imaja jako razvijene tjelense
upljine glavu prsa, eludac. Obloene je salom po trbuhu, srednje je visine mekog i irokog
lica, najistaknutij dio tijela je debeo trbuh koji je ispupio i objesio.

7.SHELDON JE INDUKTIVNIM PUTEM OD POETNIH 650 OSOBINA LINOSTI

DOAO DO TRI KLASERA ILI SKUPA OSOBINA LINOSTI IMENUJTE I
OPIITE DRUGI KLASER OSOBINA?? Klestere je nazvao komponentama
temperamenta i dao im imena visceretonija, somatotonija, i cerebrotonija. Somatotonija je
drugi klaster tu su osobine kao samo svjesno dranje, potreba za tjelo vjebom, direktnost u
nastupu potreba za djelovanjem u opasnosti i potekoama energetska obiljeenost ponaanja,
elja da se ostavlja dojam starijeg.

JUNG ADLER I HORENAY

1.OPISATI 4 VRSTE PSIHIKIH FUNKCIJA ( JUNG)??? Razmiljanje, osjeanje,

osjetilost i intuicija. Razmiljanje i osjeanje grupirao je kao racionalne funkcije s obzirom da
one ukljuuju donoenje odluka o ivotnim iskustvima. Razmiljanje se odnosi na
intelektualan odnos prema svijetu. Osjeanje je pristup stvarnosti u terminima doivljavanja
pozitivnih ili negativnih emocija. Drugu je grup funkcija nazvao iracionalnima kao osjetilost
realistina percepcija dogaaja bez inetrpretacije, te inuicija okarakterizirana subliminalnim
nesvjesnim percepcijama svakodnevnih dogaaja.

2.KARAKTERISTIKE KOLEKTIVNOG NESVJESNOG?? Kolektivno nesvejsno

predtvalja originalno i kontraverzno obiljeje jungove t.l. sadraj kolkektivnog nesvjesnog
ine arheotipovi, tj.snani iskonski prikazi koji predstavljaju uroene ideje ili sjeanja kao
predospozije koje odreuju naine na koje e osoba percepirati, doivjeti ili reagirati na svijet
u kojem ivi. Najznaajni arheotipovi su majka, dijete heroj ,Bog, smrt.

Arheotipovi? Sadraj kolektivnog nesvjesnog ine arheotipovi snani siskonski prikazi koji
predatvljaju uroene ideje ili sjeanja kao predispoziciju koji odreuje naine na koje e
osoba percipirati doivjeti ili reagitai na svijet u kojem ivi.

3.TIPOVI PO ADLRU?? Adler je prdoio tipove ivotnih stilova koji su najee kod
ljudi. Klasifikacija je odreena dvodimenzionalnomm shemom pri emu prvu dimenziju
predstavljaju socijalni inters, a drugu stupanj aktivnosti, prva tri tipa odbijajui, prilazei
izbjegavajui tip oznaavaju nedostatak socijalnog intersa, ali se razliku u stupnju aktivnosti,
4 socijalno korisni tip ima visoki socijalni inters i visok stpanj aktivacije.

Odbijajuci tip- obuhvaca asertivne, agresivni i aktivne ljude sa niskim socijalnim interesom.
Takvi su ljudi aktivni na nesocijalan nacin te se ne brinu za tudju dobrobit.

Izbjegavajuci tip- nema niti dovoljno veliki socijalni interes niti porebnu aktivnost da bi
rijesio probleme te stoga najcesce bjezi od zivotnih zadaca kako bi izbjegao neuspjeh.

Prilazeci tip- cine osobe koje se oslanjaju na druge kako bi zadovoljile vecinu svojih potreba.
Nedostaje im socijalnog interesa , a ujedno imaju i nizak stupanj aktivacije.
Socijalno-korisni tip- je simbol zrelosti koji ujedinjuje i visoki socijalni interes kao i visok
stupanj aktivacije.

Adlerova teorija se moe podijeliti na 7 veih cjelina: osjeaji inferiornosti i kompezacija,

tanja za superiornou, ivotni stilovi, socijalni interes, kreativni slef, redoslijed roenja te
fiktivni finalizam. Osjeaj inferornosti i kompetenzacija da svaka osoba podlijee
bolestima u onim podrujima tijela koji su slabiji razvijeni slabije funcioniraju openiti su
inferiorni od roenja. Na temelju opaanja osoba koje su imale tee organske deficite otkrio je
da ih one vrlo esto nastoje kompenzirati vjebanjem ili treningom to esto rezultiira
razvojem velike snage.

5. TEZNJA ZA SUPERIORNOSCU? Nacin na koji nastojimo dostici superiornosc Adler je

nazvao zivotnim stilom. Zivotni stil je taj koji odrzava konzistenstnost licnosti kroz zivot, kao
i nase osnovne orijentacije prema vanjsom svijetu

TRI GLAVNE KATEGORIJE KOD HORNAYA? Prilazenje (usluzan tip)- ukljucuje stil
interakcije, karakteriziran zavisnoscu, neasertivnoscu i bespomocnoscu. Ovakav tip ljudi je
vodjen iracionalnim vjerovanjem ako dajem, necu biti povrijedjen. Ti pojedinci imaju
potrebu da budu zeljeni, voljeni, zasticeni i vodjeni od strane drugih. Ulaze u medjuodnose sa
ljudima samo kako bi izbjegli osjcaj usamljenosti, bespomocnosti, ili nezeljenosti.
Izbjegavanje (ravnodusan tip)- je interpersonalna strategije suocavanja primjecena kod
pojedinaca koji prihvacaju zastitnicki nije me briga za nista stav. Takve su osobe
vodjenepgresnim vjerovanjem ako se povucem, nista me ne moze povrijediti. Ovakvi
pojedinci su odlucni u tome da se emocionalno ne povezuju sa drugima ni na kakav nacin, bez
obzira radilo se o romanticnoj, poslovnoj povezanosti. Odbijanje (hostilan tip) je stil
suocavanja karakteriziran dominantnoscu, neprijateljestvom i izrabljivanjem. Takve osobe su
vodjene samozavaravajucim verovanjem ako imam moc, nitko me ne moze povrijediti.
Hostilan tip ljudi smatra das u drugi agresivni i da je zivot borba protiv svega. U skladu s tim
sve situacije i odnose promatraju na nacin kako bi vidjeli sto mogu izvuci iz toga u svoju
korist, bez obzira radilo se o novcu, prestizu ili idejama.