PSIHOLOGIJA I ANTIKA

Zbog toga sto se kao zavisna disciplina psihologija razvila iz filozofije te potpuno prihvatila metode prorodnih nauka, potrebno je istraiti njene drevne temelje u podrucjima u kojima je imala ishodite.Meu najstarije pisane dokumente za koje bi se moglo reci da se odnose na psiholske fenomene , spada niz asirskih knjiga snova, zapisanih na glinenim plocicama 5 i 6 st.p.n.ere. Knjige opisuju snove o smrti, gubitku zuba ili kose, snove o stidu kada se ovjek skine gol pred drugima jer pokazuje svijest o sebi. Najpopularnija saznanja dolaze iz starog Egipta, Grke i Rima. To su antiki lijenici i filozofi nagaali o prirodi i sjeditu due, percepcije, pamenju i uenju. NAPREDAK U MEDICINI:BILOKI PRISTUP Tokom vremena, psihologija je bila povezana sa medicinom, fiziologijom te neurologijom. Smatralo se da psihiki procesi i ponaanje imaju biloku osnovu. Veliki dio psihologije tog doba danas bi se smatrao medicinom. Grki lijenici su postavili teorije koje su se odnosile na pitanje sjedita due, psihikog ivota, kao i na to kako fiziologija moe utjecati na temperament. HIPOKRAT Svoje uenike je poduavao da su sve bolesti posljedice prirodnih uzroka,te da se moraju lijeiti prirodnim metodama.Tijelo mora funkcionirati u harmoninom stanju,te je propisivao odmor,vjebanje,poboljanu prehranu,sluanje muzike,druenje sa prijateljima,s ciljem da se obnovi prirodno tjelesna ravnotea.On je takoer zakljuio da desnom stranom tijela upravlja lijeva strana mozga i obrnuto,to mnogo govori o njegovom umjeu opaanja.U raspravi UMJETNOST LIJEENJAje dao opise melankolije,manije,poslijeporoajne depresije,fobija,paranoje i histerije koju opisuje kao bolest ena zbog lutanja maternice,a tu je pogrijeio ,njegovo miljenje o histeriji osporava Frojd na poetku 20 st.U raspravi Priroda ovjekaizvodi svoju tezu o tjelesnim tekuinama.Empedoklo je smatrao da se svemir sastoji od 4 nepromjenjiva,ali meusobno izmjeana elementa:zrak,voda,vatra ,zemlja.Po Hipokratu oni ine 4 osnovne tjelesne tekuine:crnu i utu u,krv i flegmu.Viak bilo koje od ovih tekuina uzrokuje oboljenje ili bolest.Osnovne tekuine utiu i na temperament i linost.Osobe sa previe crne ui su mrzovoljne i razdraljive,sa utom ui:nagle i kolerine,lako se naljute,sa flegmom:tupe i trome,sa krvi:pretjerano vesele,sretne i optimistine. Najznaajnije djelo De morbu sacro(O svetoj bolesti)opisuje epilepsiju.Napadi su smatrani izravnom Bojim uticajem.Oni koji su bili pogodjeni napadima patili su zbog toga to su im boanstva uzela duu.Hipokrat je smatrao epilepsiju,prirodnom boleu.Teorija edji-kada udiemo zrak preko sluznice ,usta i grla,ona se isuuje i ona uzrokuje osjete koje tumaimo kao e i zbog toga pijemo tekuinu.Claude Bernard je pruio dokaze koji su doveli u pitanje dostatnost Hipokratove teorije nekih usta.Ako konju u jednjak postavimo cijev tako da voda kuju popije nikad ne dospije u eludac,konj e nastaviti piti vodu dugo nakon to se njegova sluznica smoi vodom. GALEN-VEZA SA PROLOU Napisao raspravu u 17 knjiga De usu partium(o krajnosti djelova),u kojoj opisuje strukturu i funkcije tijela,Vjerovanje krana da je sve rezultat sluajnog dodira atoma smatrao je neprihvatljivim jer se tim zanemaruje ono to je izgledalo kao temeljna injenica koja proizilazi iz njegovih anatomskih istraivanja :dokaz o boanskom nacrtu u strukturi tijela.Smatrao je da to ne moe biti sluajnost. Nadbiskup Johu Tillotson se slagao sa njim :Boja inteligencija se morala angairati pri stvaranju ljudskih bia i svijeta.Galenov opis srca se takoer odraava spiritualni pristup rzumjevanju ljudske vrste.Ljudski dah je topao ,oznaava ivotnost,a hladnoa oznaava smrt.Toplina potjee od vatre u srcu,a vidljivi dah pri hladnom jutru smatrao se dimom te vatre.Vjerovao je da bioloka vatra srca destilira iz krvi duhovnu tvar odgovornu za pokretanje i osjete:IVOTNI DUH. U raspravi O strasti i pogrekama dueopisuje metodu za prepoznavanje i lijeenje svih bolesti due.Vjerovao je da bolesti due proizilaze iz strasti,kao to su srdba ,strah,tuga,zavist,i nasilna pouda.Strasti su pod utjecajem iracionalne snage u nama koja se odbija pokoravati razumu.ovjek mora teiti razumjevanju i samospoznaji da bi se oslobodio takvih strasti.To je teko jer nas ljubav prema sebi ini slijepim za vlastite greke i dovodi do toga da vidimo samo tue greke! NAPREDAK U MATEMATICI-POTRAGA ZA REDOM Pristup starih egipana je bio praktian.Geometrija je bila razvijena da bi pravedno oporezovali zemlju .Zanimalo ih je i odreivanje sjeverno-june,i istono-zapadne ose,radi sipravne izgradnje hramova,piramida.Za Grke sa brojevima matematika je postala jezik nauke.Matematike teorije su se mogle koristiti za predvianje buduih dogaaja,u tome je vanu ulogu odigrao Tales iz Mikta.On je predvidio pomraenje sunca pomou matematike teorije.Njegov uenik je bio Pitagora.Uspio je opisati matematiki odnos izmu fizikog svijeta i psiholokog iskustva sklada.Definirajui odnos izmeu duine ice lire i iskustva muzikog sklada mogao je predvidjeti kakvou muzikog iskustva za bilo koju kombinaciju ica.Sklad,harmoniju vidjeo u muzici,zvuk zavisi od duine i debljine ice.Akademska tradicija oko Pitagore i starih Grka takoer je uticala na zapadnu znanost i medicinu,a poslije i psihologiju u njezinoj borbi da se definira kao nauka.

 ATOMIZAM-DUH KAO MATERIJA Kozmologija-nauka o svemiru,Grci bili ovim zaokupljeni.Svemir se moe razumjeti u terminima osnovnih jedinica materijalnog svijeta.Iz ove intelektualne tradicije Demokrit je razvio atomizam DEMOKRIT I ANTIKA TEORIJA PERCEPCIJE Demokrit je smatrao da su sitne estice atoma u neprekidnom kretanju osnova svih stvari.Svijet je masa takvih atoma bez potrebe za vanjskim poticanjem.Ljudski duh je vidio kao zbir atoma,na kojeg se moe uticati dogaajima iz vanjskog svijeta.Sadraj duha je rezultat iskustva.Ova teorija je razliita od Dekartove koji je smatrao da je duh odvojen od tijela i da njim upravljaju zakoni drugaiji od zakona fizikog svijeta.Objekti vanjskog svijeta emitiraju zrake atoma koje sudarajui se u duhu stvaraju percepcije .Zrake atoma su prikaz atoma,kruni objekat emitira krunu traku.Slike u mozgu predstavljaju percepirani objekat. ZENENOVI PARADOKSI Problem odnosa duha i materije je postao vaan kada su Grci poeli dovoditi u pitanje pouzdanost osjetnih sustava.Najvaniji dokaz tom stajalitu pruio je Zenon .Izmislio je pitalice i paradokse da bi ukazao na nepouzdanost osjeta,posebno percepcije KRETANJA.Najpoznatiji paradoks je utrka Ahileja i kornjae.Kornjai daje prednost u startu,tako kad Ahilej stigne na njeno mjesto,ona se pomakne na drugo mjesto.Po ovome Ahilej nikada nee pobijediti u utrci .Kretanje izgleda mogue samo u naem duhu,ono je perceptivna iluzija.Paradoksi su doveli u pitanje postavku atomista i materijalista da se ljudski misaoni procesi i dua mogu razumjeti u terminima fizikog svijeta. NAPREDAK FILOZOFIJE-Sokrat,Platon,Aristotel utemeljili su EPISTEMOLOGIJU koja prouava porijeklo,prirodu,metode,i granice ljudskog znanja.Bavili su se pruavanjem uenja,pamenja i svjesnosti. SOKRAT Za njega neispitan zivot nije vrijedan zivljenja.Znanje je sakupljao svugdje,na ulici,tgu,selu,ispitujuci ljude:Sta je zivot?Sta je pravda,hrabrost?Preispitivao je svaku predpostavku,sumnjao u ocigledno,ismijavao licemjereje i pretvaranje.Pristup je bio racionalisticki.Osnova filozofije obrazovanja bilo je vjerovanje da je istinu ne moze definirati apsolutni autoritet,vec se ona nalazi skrivena u svakom umu.Uloga ucitelja nije usaditi istinu u covjekov duh,vec pomoci da se sama pojavi.Osmislio je metodu ucenja kojom uctelj postavlja pitanja tako da navedu ucenika na istinu ukazujuci na pogreske koje je ucinio u rasuivanju.Ucenje predstavlja ravnopravan odnos nadreenog i podreenog.Osuen je na smrt jer je okrivljen da podkopava drzavu religije i da kvari mlade.Pije otrov kao kaznu. PLATON Sokratov ucenik,cilj mu je bio poduciti ucenike da vide ispod povrsine stvari,da teze vjecnu stvarnost ispod svega.To je bilo tesko jer nije vjerovao u pouzdanost osjetnih informacija.Znjanje ne proizilazi iz osjeta vec iz procesa razmisljanja o osjetima.Naglasavao je razliku izmeu osjeta koji proizilaze iz osjeta i onoga sto je nazivao idejama,vjecnim strukturama koje se otkrivaju razmisljanjem.Postojanje ideja je neovisno o osjetilima koja ih cine.Osjeti se kvare,propadaju i umiru.Ideje su vjecne i stvarnije.Koristi se alegorijom zivota u pecini,gdje covjek zivi tako da predmete van pecine vidi jedino kao sjene zbog odsjaja vatre.Sjene s analogne osjetima,predmeti van pecine su ideje.Ideju mozemo spoznati dusom i umom.Uvidio je da se ljudi razlikuju po vjestinama,sposobnostima,talentima,te ih je kategorizirao kao pojedince od zlata,srebra,zeljeza.U Drzavidaje oblik idealne drzave,a cilj drzave je sreca zajednice.Razlikuje drustvene staleze:filozofi-zadatak da vladaju,vrline (mudrost),ratnici-brane domovinu,vrlina hrabrost,umjetnici i pjesnici-osjecaj za ljepotu i harmoniju,sluge i robovi-imaju malo talenta.Kvalitete su lokalizirane u razlicitima dijelovima tijela:razum,glava,hrabrost u grudima,apetit u trbuhu. ARISTOTEL Bio je jedan od prvih filozofa koji je primjenio induktivni promatracki pristup u svom radu.On je uvidio znacaj matematike zbog njene logicke dedukcije koje iz ociglednih predpostavki i jasnih definicija.U djelu O pamcenju i prisjecanjuprikazuje svoju teoriju da je pamcenje rezultat triju asocijativnih procesa.Objekti,dogaaji i ljudi su povezani jedni s drugima svojom relativnom slicnoscu ili razlikama.Stvari su povezane ako se dogaaju zajedno u vremenu i prostoru.Slicnost,kontrast i kontigvitet su nadopunjene s druga 2 utjecaja.Uestalost-Aristotel smatra da ce se odreeno iskustvo bolje zapamtiti ukoliko se cesce ponavlja.Lakoca-neke asocijacije se lakse stvaraju od drugih.Neki se dogaaji lakse pamte od drugih.Pamcenje odrazava nase iskustvo svijeta.Iskustva su odgovorna za mentalne sadrzaje i bez iskustva nas duh bi bio prazan.Poslije roenja imamo potencijal za razmisljanje ali moramo djelovati u skladu sa svijetom da bi se taj potencijal ostvario.Duh se ispunjava iskustvima.On zastupa empirijski stav i sve ideje koje imamo ukljucucjuci one koje se smatraju uroenim,rezultat su iskustva.On zastupa emprijski stav i sve ideje koje imamo ukljucucjuci i one koje se smatraju uroenim,rezultat su iskustva.U svojoj teoriji uzrocnosti primjenio je sofisticiranu i utjecajnu analizu uzorka.Pr.kipa: 1.promatrajuci kip mozemo ustanoviti da je isklesan od bloka bijelog mramora.Ovo je opis materijalnog uzorka 2.kip nije samo blok mramora,vec ima bit ili oblik.To je formalni uzrok. 3.kip je dobio oblik klesanjem .To je efektivni uzrok.

4.u opisu kipa hvalimo kipara.To je konacan uzrok.Imao je vrlo lucidne poglede na psiholosku katarzu.Njegovo vienje katarze cesto se cuje o raspravama o ucincima nasilja u medijima i sklonost ljudi da se ponasaju agresivno.Izlozio je ideju o 3 razine zivota:prehrambenoj-ima sposobnost hranjenja-prehrambenoj,osjetljivojima sposobnost opazanja,racionalnoj-ima sposobnost misljenja i rasuivanja. Smatrao je da je srediste misli srce. POSTARISTOTELSKA FILOZOFIJA Proveli su brojne razlicite fil.skole a za psih.su najznacajnije stojicka i epikurejska. Vodeci filozofski epikurejci bili su utemeljitelj Epikuri pjesnik Lukrecije.Smatrali su da svo znanje proistice iz osjeta koje se zadrzava u sjecanju.Cilj zivota je uzivati u svim zadovoljstvima uz uvjet da se tim ne nanese bol i patnja drugima.Glavni stoicki filozof bio je Zenon i Seneka.Vjerovali su da razumsko nacelo upravljas vemirom i da je svaka osoba duzna slijediti razum u privatnom i javnom zivotu.Strasti i emocije treba obuzdati VAZNOST ANTIKE Pokusavamo opisati ponasanje i obradu informacija u terminima matematickih zakona,kao sto je Pitagora pokusavao definirati matematicke zakone percepcije.I mi pokusavamo shvatiti prirodu ljudskosti kao i Galen.Aristotelova induktivna metoda i Platonov deduktivni pristup cine osnove moderne nove nauke.

FILOZOFSKI I ZNANSTVENI KORIJENI

Rani srednji vijek cesto je smatran mracnim razdobljem zapadne civilizacije.To misljenje ljulja Kemp koji je smatrao da crkva u srednjem vijeku nije branila napredak ucenja ni razvoju nauke.Psiholoska pitanja bila su u domenu religije.Sv.Augustin je smatrao da je Bog konacna istina i da je poznavanje Boga konacan cilj ljudskog uma.On predlaze okretanje u nutrinu jer u svakom covjeku lezi istina.Nakon ovog stoljeca slijedi period ponovnog roenja nauke,umjetnosti. Leonardo da Vinci-prvi je nacinio crteze mozdanih komora,i poznat mu je crtez zametka u materici.Rudolf Goeckel je prvi autor koji je upotrijebio rijec psihologija u naslovu. Tokom renesanse koncepcija svemira i polozaja ljudi u njemu dozivjela je znacajne promjene. Nikola Kopernik je iznio heliocentricni sistem i rekao je da se sunce nalazi u sredini i da se sve planete okrecu oko sunca.Dnevni izlasci i zalasci sunca posljedica su kretanja zemlje oko svoje ose,a smjena godisnjih doba posljedica je kretanja zemlje oko sunca.Galileo Galilei se slozio s njim. Isak Newton-fasciniralo ga je svjetlo.Ono je bilo posvuda kao i boje.Vrsio je pokuse sa bojama.Bijela se svjetlost prolaskom kroz prizmu lomi na zelenu,zutu,plavu,crvenu,narandzastu,tamnoplavu i ljubicastu.Kaad se te zrake konvergiraju prolaskom kroz drugu prizmu,rezultat je bijela svjetlost.Njegova analiza svjetlosti bila je trijumf fizike.Njegovo veliko otkrice bilo je da ista sila koja jabuku vuce da padne na tlo je ista kao i sila koja drzi Mjesec u orbiti oko Zemlje.To je GRAVITACIJA. Sir Edmund Halley navodi da su 3 spektakularne komete cija je pojava na nebu zabiljezena zapravo jedna jedina.Halley je predvidio da ce se kometa vratiti svakih 76 god.Njegova predvidljivost fizikalnih fenomena pokazala je sposobnost ljudskog uma . William Harvey je pokazao da se induktivne metode,metode opazanja mogu primjeniti na fizioloske fenomene.Zakljucio je da srce ne proizvodi krv nego je pumpa.Spre izbacije krv,krv kruzi po tijelu.U 20 St.hormoni noeni krvlju. RENE DECARTES Smatrao je da se najbolje razmilja u jutro,odmah nakon buenja. Bio je u potrazi za vjeitom istinom,onom u koju se ne moe sumnjati .Smatrao je da se moe sumnjati u sve u postojanje nas samih,svijeta,pa i boga.Konaan cilj njegovog postojanja je in razmiljanja. Mislim dakle jesam Ako je razmiljanje jedini dokaz naeg postojanja onda treba da znamo kako i gdje razmiljamo.On razlikuje duh i tijelo.Duh je neogranien i nema supstance,dok je tijelo ogranieno i ima supstanca.Postoju dualizam izmeu duha i tijela.Tijelo je samo sloeni stroj koji upravlja tjelesnim funkcijama i miinim funkcijama.On smatra da u tijelu postoji ciljev ili nit u kojoj se nalazi zrak ili dah koji se zagrijava i potiskuje srce i istjee iz osjetnih organa stvarajui osjete,i u miiima pokrete,to se zove ANIMALNI DUH.To se odvija u obliku refleksnog luka.Smatrao je da u mozgu postoje pore ije otvaranje i zatvaranje kontrolie um,i on omoguuje ili spreava prolaenje animalnog duha.Um vjeba svoje funkcije u epifilnoj(pinealnoj)lijezdi.Za njega se duh sastoji iz dvije ideje uroene(ne proizilazi iz iskustva),izvedene(proizilaze iz iskustva). Izvedene ideje su rezultat individualnog iskustva koje se zasniva na sjeanju na prole dogaaje.Primjer uroenih ideja-je primjer o sebi i bogu,koncepcija vremena i prostora i geometrijske aksiome.Kada iskustvo djeluje na pvjeka dolazi do promjene u ivanom sistemu to ima uinka na um koji se pokuava sjetiti nekih prolih dogaaja.Kada se um nastoji sjetiti neega,taj voljni in utie na pomjeranje epifize u jednu i dr.stranu.Epifizna lijezda je mjesto interakcije duha i tijela.To pomicanje epifize uzrokuje prolazak animalnog duha do odreenih podruja u mozgu,tako nastaje trag sjeanja.Dekart smatra da strasti izvitu iz tijela i da ih duh oivljava. On razlikuje 6 primarnih strasti:srea,tuga,ljubav,mrnja.udnja,uenje,radost. Mjeanjem primarnih strasti nastaju sve ostale vrste strasti.

 JULIEN DE LA METTRIE Vjerovao je da su ljudi samo strojevi i da se njihovo djelovanje moe odjasniti iskljuivo mehanikom naelima.Od ivotinja se razlikujemo iskljuivo po sloenosti mainerije,a ne zato to imamo um ili duu.Motivirani smo iskljuivo potrebama za traenjem uitka i izbjegavanjem boli-hedonistikim nagonima.Jezik je smatran osnovnim obiljejem ovjeka. TOMAS HOBBES Prouavao sadraj uma.Vjerovao da su ljudi u sutini agresivne ivotinje i da su se u prolostim ljudi okupljali u male grupe da bi se odbranile od agresije drugih ljudi.U LEVIJATANUobrazlae da centralizirana sila treba biti u rukama monarha i nasljedna.Kraljevima i kraljicama su tvrdili da ih je izabrao bog,i da su podreeni samo njemu.Monarhiju je smatrao samo kljunom,za bilo koji sistem vladanja zbog odreivanja nasljednih voa,te da se na taj nain izbjegavaju sukobi. JOHN LOCKE Prvi znaajni engleski empirist. Odbacio je isto razmiljanje kao metodu istraivanja. Zagovarao je eksperimentalne metode, metode opaanja, koje su razvili znanstvenici kao Harvey i Newton. Vjerovao je da je osnova prirode ljudi dobra, da su svi ljudi roeni s jednakim mogunostima, a od presudne vanosti je obrazovanje. Razum je tabula rasa po kojoj pie iskustvo. Jedini uroeni strahovi su strah od boli i gubitka zadovoljstva. Za njega su osnovni elementi duha ideje koje potiu iz istog izvora iskustva. On nije priznavao uroene ideje za razliku od Decartesa. Dva su izvora iskustva: osjeti koji dolaze iz susreta s vanjskim osjetilnim objektima, refleksije unutranja djelatnost duha. Ova 2 izvora znanja daju nam informacije o vanjskom svijetu i znanje o radu naeg vlastitog uma. U prisutnosti cvijeta vidimo mu boju, njuimo miris i osjeamo dodir. Ovi nam osjeti daju ideju o cvijetu. Osjeti i refleksija su jedini izvor ideja za um. Shvatio je da nai osjeti nisu uvijek pouzdani. Um stvara sloene ideje od jednostavnih na vie naina: kombinacijom nekoliko jednostavnih u jednu sloenu ideju, povezivanjem dvije jednostavne ideje i uspostavljanje odnosa meu njima, odvajanjem jednostavnih ideja od drugih ideja koje ih prate procesom apstrakcije. Osoba roena slijepa kad progleda ne moe imenovati kocku i kuglu jer mora iskusiti vidjeti svijet prije nego dobije ideje zasnovane na vidnim osjetima GEORGE BERKELY Smatra da sve spoznaje o vanjskom svijetu potiu iz iskustva .Njegovo najznaajnije djelo jeEseji o novoj teoriji vidai Rasprava o naelima nae spoznaje.Za njega materija sama po se bi ne postoji,postoji jedino ako je percipirana.itav vanjski svijet i njegovo postojanje ovisi o percepciji .Da bismo shvatili njegovo gledite potrebno je da analiziramo njegove argumente koristei se primjerom jabuke.Sve to znam o jabuci proizilazi iz naih osjeta.Samo postojanje jabuke ovisi o tome dali je neko percipirao ili ne.Njegovo uenje izazvalo je podsmjehe i smatralo se nerazumnim.Da bi objasnio njegove postavke Johanson se koristio citatom vatre.Ako u kaminu zapalimo vatru i napustimo prostoriju,niti jedan kreativan um nee je percipirati na neko vrijeme.Kada se vratimo u prostoriju nakon nekog vremena shvatit emo da je odreena koliina goriva potroena.Zakljuit emo da je vatra gorjela bez naeg prisustva. Na to Berkely odgovara vatra je postojala jer je bila percipirana bojim umom.U eseju se bavi vidnom percepcijom,problemom dubine percepcije.Njegov je odgovor da iskustvom uimo koritenje odreenih karakteristika dubine.Te karakteristike su interpozicijaobjekti koji djelimino ili potpuno zaklanjaju druge objekte,relativna veliina-vei objekti prosuuju se kao blii,chiaroscuro-gradacija svjetla koju koriste umjetnici da bi naglasili dubinu u svojim slikama,pokretanje oiju kada se objekti pribliavaju ili udaljavaju.Smatrali su ga nepouzdanim ekscentrikom. GOTTFRIED WILHELM VON LEIBNIZ Vjerovao je da je Lokovo shvatanje ljudskog uma pogresno. Priznao je da zivotinje mogu biti empiristicke sto zanci da su pri roenju kao tabula rasa koje iskustvo puni. Smatrao da su ljudi u svog djelovanja empirici,te da postoje neophodne i vjecne uroene istine neempirijska1/4.Ta predstavlja uroeni razum.Prema njemu razum omogucuje rezoniranje i znanost,daje nam znanje o sebi i o Bogu i bit je ljudskog duha.Vjerovao je da je um pri roenju slicniji bloku sarenog mramora,nego praznom papiru.Sare na mramoru predstavljaju uroene dispozicije uma.Ideje su prisutne u umu pri roenju a uloga iskustva je da im omoguci da izau.U Monadologijiopsuje sustav monada-bezgranicni broj elemenata od kojih se sastoji sve zivo.Monade su nerazorive,ne mogu se stvarati ni mjenjati,ni oblikovati ni raspadati. Mentalne monade imaju razlicite razine aktivnosti ,pa postoji kontinum svjesno nesvjesno.Na odreenoj taki tog kontinuuma nalazi se prag razine aktivnosti na kojem se status mentalnog dogaaja mijenja .Monade se ne susrecu vec slijede paralelan tok.Vjerovao je da je Bog izgradio ljudsko tijelo i um kao dva paralelna sata,to je psiholoski paralelizam.Um je aktivan agens .On je vjerovao u uroene ideje,sklonosti,dispozicije.Glediste mu je bilo nativisticko. DAVID HUME Pneumatika filozofija ukljucuje proucavanje mentalnog zivota i pokusava ustanoviti naela koja su u osnovi mentalnih procesa.2 najvaznija djela za psihologiju su Rasprava o ljudskoj prirodi i Istrazivanje o ljudskom

razumu.U Raspravirazlikuje impresije i ideje. Razlikuju se po stupnju snage ili zivotnosti kojom djeluju na um.Ideje su blijede kopije impresija od kojih mnoge dolaze od osjeta. Za njega vrijedi:Osjecam,dakle jesam.Jednostavne ideje se kombinuju u umu i oblikuju slozene prema 3 nacela asocijacije:slicnosti,kontigviteta,te uzrocno-posljedicne veze.U Istrazivanjutvrdi da su bica dio prirodnog svijeta i moraju se proucavati metodama prirodne zakonitosti.Po njemu postoji uzrocna veza impresija i ideja.Javljaju se zajedno. DAVID HARLEY Najvaznije djelo je Promatranje covjeka.Psiha i tijelo su bioloski povezani te ih oboje treba proucavati.Opisao je pozitivne paslike i za vidne i za slusne podrazaje ,dozivljaj svijece koji se nastavlja i nakon sto zica prestane vibrirati.Objekti vanjskog svijeta djeluju na nase osjetne organe uzrokujuci da modularne cestice zatrepere najprije u zivcima,a onda u mozgu.Takve vibracije nastavljaju se kratko vrijeme nakon sto podrazaj prestane djelovati,te se na taj nacin stvara paslika .U mozgu se vibracije i ideje povezuju ali se istovremeno javljaju dovoljan broj puta.Za Hartleya su takve povezanosti osnova svih ideja,misljenja,osjecanja. ASOCIJACIONISTICKA FILOZOFIJA JAMES MILL Vjerovao da se sva djeca raaju slicna s malim razlikama u potencijalu za ucenje. Vjeorovao je da je djeciji um tabula rasa (prazan list papira)na kojoj ucitelji mogu utisnuti sto god zele .U eseju Podreenost zenaprikazao je analizu polozaja zene u drustvu i apelirao da se provede politicka akcija koja bi osigurala jednakost meu spolovima.Najvaznije mu je djelo Analiza fenomena ljudskog razuma.Prihvatio je stav da su osnovna 2 elementa uma:osjeti i ideje.Ideje su blijede kopije osjeta.Uz 5 osjetila on dodaje i kinesteziju,misicno osjetilo koje omogucuje misicne osjete kao sto su oni koji nastaju zbog skakljanja.U Asocijaciji idejaMill opisuje proces kojim osjeti proizvode ideje.Misao slijedi misao,ideja slijedi ideju.Ako su nam osjetila budna neprekidno dozivljavamo osjete preko oka,uha,ali ne osjete same .Nakon osjeta neprekidno se pobuuju ideje zbog prije primljenih osjeta.Njegova 3 kroterija snage su:stabilnost,sigurnost,lakoca.Stalnije asocijacije jace su od manje stalnih,ispravne od neispravnih.Razlikovao je jednostavne od slozenih ideja.Slozene su spojevi,agregati,slozene se mogu kombinirati s drugim idejama u dvostruke ideje. JOHN STUART MILL Najvaznije djelo Sustav logike.Bio je zaokupljen istrazivanjem znanstvenog procesa ili metaznanosti.Za njega je psihologija definirana kao znanost o elementarnim zakonima uma.Za njega su elementarne metode osnova znanosti.Buduci da um moze prucavati sve pojave osim vlastitih tvrdi da nauka o umu moze postojati. Uvidio je potrebu za granom psihologije nazvanom etologija.Ovo je podrucje definirao kao teoriju utjecaja razlicitih vanjskih uvjeta ,individualnih ili socijalnih na stvaranje moralnog i intelektualnog karaktera.Za njega su eksperimentalne metode osnova znanosti .Eksperimentiranje sa stvaranjem ljudskog karaktera zabranjeno je etickim zakonima.Predlaze post-hoc analizu :ispitivanje neke varijable koja se prirodno javlja,poput obrazovanja,broja lanova obitelji.Smatra da hedonizam zanemaruje sazaljenje,brigu,suosjecanje,dostojanstvo. ALEXANDAR BRAIN Najnova najvaznija djela Osjeti i intelekt,Osjecaji i volja.Bavio se razvojem psiholoskog objasnjenja ljudskog djelovanja i razmisljanja.Prepoznao je vaznost unutarnjih poriva,razvio aktivnu koncepricju motivacija.Uz 5 Aristotelovih osjeta,dodao je jos i organskiosjet,koji omogucuje osjete iz misica.Navike su za njega od sredisnjeg znacenja.Naucni pokreti stvaraju osnovu ucenja.Naglasavao je vaznost promatranja svakodnevnih aktivnosti i ljudi i zivotinja.U Emocijama i voljibavio se provlemima primjenjene psihologije :dijagnostikom karaktera sakupljanjem povijesti slucajeva,mogucnost izrade testova za procjenu sposobnosti.Zalagao se za poboljsanje uvjeta rada. IMMANUEL KANT Kant je vjerovao da su empiristi mozda bili u pravu kad su govorili da znanje potjece iz iskustva.Kant je vjerovao da postoje odreene intuicije i neovisne o iskustvu.One uokviruju nasa iskustva i omogucuju iskustvu da ima ucinak.Znjanje ove vrste nazvao je apriori,za razliku od posteriori znanja koje proizilazi iz iskustva.Kant prepoznaje 3 temeljne kategorije ljudskog uma:kogniciju,afekciju i konaciju(motivaciju).U svojoj Kritici cistog uma Kant opisuje ucenje materinskog jezika kao primjer interakcije apriornih i aposteriornih znanja.Prema njemu,prve znanosti moraju zapoceti s pojavama ustanovljenima a priori na temelju samog razuma.Prave se znanosti bave objektima promatranja.Smatrao je ljudsku racionalnost ogranicenom i neadekvatnom da se bavi sama sobom.Prihvatio je metodu antropolosko promatranje stvarnog ponasanja ljudi.

RANA PROUCAVANJA SREDISNJEG ZIVCANOG SUSTAVA

Oko Boga se nedvojbeno vidi oblik i detalji ljudskog mozga.Michelangelova slika je nevjerovatno slina slikama medijalnog presjeka mozga koje se mogu vidjeti u savremenim anatomskim atlasima.Meshberger zakljuuje ako je Michelangelova namjera kad je slikao mozak bila da pokae da Bog Ademu nije dao ivot ve intelekt.Michelangelo je bio ispred svog vremena budui da se njegovo poznavanje mozga temeljilo na opaanju.Pierre Cabanis-je zakljuio da svijest prestaje kad su glava i mozak odvojeni od tijela.Sve misli ovise o jednom posebnom organu,mozgu.

 EKSPERIMENTALNA ISPITIVANJA FUNKCIJA KRALJENIKE MODINE Robert Whytt-1751.g.objavio je Esej o vitalnim i drugim nesvjesnim pokretima,kod ivotinja .Njegovi najvaniji pokusi bili su oni na abama.Ustanovio je da aba bez mozga i kraljenike modine uope ne odgovara na podraaje,dok aba bez mozga ali sa kraljenikom modinom ,jo neko vrijeme na tipanje odgovara povlaenjem noge. Francoisa Magendie-je razmiljao o snopovima vlakna koji ulaze u kraljeniku modinu ,korijenima spiralnih ivaca,kao i nainima ulaskam i izlaska iz kraljenike modine.Nalazi su na poetku bili razoaravajui jer se kod veine vrsta koje je prouavao korijeni spajaju prije izlaska iz kraljenice te se do njih moglo doi samo otvaranjem kraljenice.Ovaj postupak je bio strahovito bolan,te je gotovo uvijek oteivao kraljeniku modinu.Kod tenadi se korijeni spinalnih ivaca mogu lahko oguliti.Prerezao bi dorsalne i ventralne korijene jednog ili vie ivaca i promatrao specifine uinke tog postupka.Nakon presjecanja dorsalnih korijena,dijelovi tijela su gubili osjet ,a nakon presjecanja ventralnih dolazilo je do nemogunosti pokretanja.Zakljuuje:Dorsalni i ventralni korijeni spinalnih ivaca koji potjeu iz kraljenike modine imaju razliite funkcije,pri emu su dorsalni vie povezani sa osjetima,a ventralni s pokretima. Charles Bell-Opisuje pokuse na zeevima i pogreno zakljuuje da ventralni korijeni kontroliraju voljno ponaanje ,a dorsalni ponaanje koje nije pod uticajem volje. FIZIOLOGIJA OSJETA Bell je vjerovao da svaki ivac namee vlastitu specifinu kvalitetu onome to percipiramo.Takva doktrina predvia da e isti podraaj izazvati razliite osjete ako djeluju preko razliitih ivaca.Jak podraaj poput udarca u glavu izaziva osjete boli,bljeskove svjetlosti i buku,budui da su podraeni razliiiti osjetni sustavi.Takva doktrina predvia da e razliiti podraaji koji djeluju na isti ivac proizvesti isti osjet.Budui da je ivac taj koji je odgovoran za osjetnu specifinost ,odreeni osjet nastat e bez obzira na nain na koji je ivac podraen. HERMANN LUDWIG VAN HELMHOLTZ (1821-1894) Njegov najvaniji doprinos su njegova istraivanja fiziologije osjeta.Saznavi da je uzbuenje koje se iri ivcem elekrtine naraviodluio je izmjeriti njegovu brzinu.Najprije je prerezao motoriki ivac i mii s noge abe.Kada bi elektrino podraivao ivac,mii bi se kontrahirao.Kratki razmak izmeu podraivanja ivca i miine kontrakcije ,je bilo vrijeme potrebno elektrinom impulsu da putuje du ivca.Vrijeme reakcije je openito bilo due ako je podraaj primjenjen na noni palac nego ako je primjenjen na bedro. FRENOLOGIJA Frenologija poinje radom F.J.Galla.Poznat je po svojim tvrdnjama da se o linosti moe zakljuivati na osnovi tjelesnog izgleda,osobito izgleda lubanje. Kao djeak primjetio je da su njegovi poznanici koji su dobro pamtili,imali velike,izbuljene oi.Kao rezultat mjerenja,razvio je DOKTRINU LUBANJE,koja je obuhvaala bezbrojne podatke.Ta doktrina je tvrdila da se linost i inteligencija mogu svesti na 42 sile od kojih je 6 unutranjih,10 sebinih,5 moralnih,5 samousavraavanja,8 intelektualnih, 4 sposobnosti pisanja i 4 refleksivnih.Vjerovao je da svaka od tih sila zauzima specifino podruje modane povrine i da je lubanja priljubljena uz mozak da njezine konture odraavaju devijacije na povrini mozga.Dobro razvijene sile uzrokuju pojavu malih kvrica na lubanji,a slabije razvijene udubljenja.Frenolozi su sebe smatrali anatomima i znanstvenicima. LOKALIZACIJA FUNKCIJA U MOZGU-ISTRAZIVANJE MOZGA NA IVOTINJAMA Najvazniji istrazivac funkcija mozga sredinom 19 st.bio je Marie-Jean Pierre Fllureus.Jedna od metoda koju je koristio bila je ablacija(uklanjanje odreenih podrucja mozga). U svojim pokusima je slijedio dva glavna nacela.Vjerovao je da dijelovi mozga koji se proucavaju moraju biti anatomski odvojeni.Za njega postoji 6 jedinica mozga pogodnih za proucavanje:mozdane hemisfere,mali mozak,produzena mozdina,corpora quadrigemina,kraljeznicka mozdina i zivci.Proucavao bi ponasanje zivotinje ,te je uklonio jednu jedinicu,te zatim ponovo proucavao njeno ponasanje.Njegovi zakljucci su:mozda reznjevi smatraju se sredistem svih voljnih djelovanja.Nakon njihovog uklanjanja zivotinja ima ocuvane reflekse,zjenice su sire kod prigusenog,a suzavaju se jakom svjetlu,ali unatoc ocuvanim refleksima funkcionalno je slijepa.Ne odgovara ni na vidne ni na slusne podrazaje.Nakon uklanjanja mozdanih reznjeva golub ostaje nepokretan kada cuje trubu a prije bi poletio,jest ce jedino ako mu se hrana u kljun ugura,letjeti ce ako se baci u zrak a sam nece.Mozdani reznjevi su srediste percepcije:cujemo i vidimo u mozgu ,takoer su mjesto visih mentalnih funkcija:volja,pamcenje i sposobnost prosuivanja.Mali mozak kontrolira i koordinira motoricke aktivnosti ukljucene u hodanje,skakanje,letenje,stajanje.Zivotinje ne mogu prezivjeti ostecenje struktura koje kontroliraju rad srca,disanje te druge neophodne za zivot vitalne sustave.Zato je produzenu mozdinu nazvao vitalnim vorom. Proucavanje ljudskog mozga Iz svih pokusa na zivotinjama zakljucio je da je mozak organ uma.Jedna od najvaznijih karakteristika ljudi je sposobnost artikulacijskog govora.

Gall je gubitak govora pripisivao ozljedama organa verbalnog pamcenja.Taj organ se nalazi u podrucju mozga,neposredno iza ociju.Broca je uocio da je centar za govor specifican za lijevi frontalni rezanj.Postavio je hipotezu da se lijeva hemisfera razvija brze od desne.Elektricno podrazivanje jedne strane mozga uvijek je izazivalo pokrete na suprotnoj strani tijela.Ferrier je kod majmuna lokalizirao 15 razlicitih motorickih funkcija,ukljucucjuci podizanje suprotne noge,otvaranje usta,plazenje jezika,otvaranje ociju,podizanje usiju.Vid je lokalizirao u okcipitalni dio korteksa,a sluh je smjesten u temporalnom reznju.

WILHELM WUNDT I OSNIVANJE PSIHOLOGIJE

James Cattell-bio je jedan od prvih studenata koji su istrazivali sa Wundtom.Cattell poceo inovativna istrazivanja mjerei vrijeme potrebno ispitanicima da izvedu jednostavne mentalne radnje,kao sto je gledanje ili imenovanje objekata ili boja.U eksperimentima prepoznavanja slova ustanovio je da s 1 slovom vrijeme imenovanja (reakcije)iznosi oko sekunde ali ako ispitanik vidi i drugo slovo prije nego prvo nestane,vrije se skracuje za sekundu.Vrijeme opada sto je vise slova koja se mogu vidjeti.Vrijeme citanja za nepovezane rijeci i slova dvostruko je duze nego za povezane. WILHELM WUNDT Razvija predmet ANTROPOLOGIJU.Bavio se odnosom pojedinca prema drustvu (socijalna psihologija).Vjerovao je da su jezik,estetika,religija i drustveni obicaji odraz nasih najvecih mentalnih procesa te da trebaju biti tema druge strane psihologije .Ti se procesi ne mogu manipulisati ni kontrolirati,ni eksperimentalno istrazivati. 1879 je proglasena godinom osnivanja psihologije kao nezavisne eksperimentalne nauke.U Naelima fizioloke psihologijeopisuje tjelesni supstrat psihikog doivljaja,tj.anatomiju i funkcuju mozga,zatim opisuje ivani sustav i poglede nas ile koje po njemu upravljaju prenosenjem zivanih impulsa.Raspravlja o svojstvima osjeta i razlikuje 4 osnovna svojstva:kvalitetu,intenzitet,trajanje,proirenost,te razvija teoriju percepcije.Introspekcija je najee upotrebljena rije za opisivanje njegovih metoda.Njegova introspekcija je bila strogo kontrolirana,nije bila ograniena metoda samoizvjetaja.Wundt razlikuje 2 elementa psih.zivota:osjete i osjecanje. Bavio se i panjom.Smatrao je da je panja psihiki proces koji stvara fokus u svijest.Definira panju ako stanje koje prati jasno razumijevanje svakog psihikog sadrzaja i karakterizirao je posebnim osjeajem.Psihiki proces koji donosi mentalne sadrzaje u fokus panje Wundt naziva APERCEPCIJOM,ono sto mi danas zovemo selektivna panja. 3 dimenzije koje ine osnovu njegove teorije osjeana: UGODA-NELAGODA NAPETOST-OPUTANJE UZBUENOST-SMIRENOST Razlikovao je unutarnje asocijacije,zasnovane na unutarnjim vezama meu rijeima i vanjsku povezanost koja se zasniva na sluajnim,vanjskim vezama koje su esto rezultat individualnog iskustva. Hugo Eckener je bio najpoznatiji od svih Wundtovih doktoranata.

EDWARD TITCHENER I HUGO MUNSTERBERG

E.B.TITCHENER Za njega je psihologija znanost o psihikom ,tj.prouavanje psihikog ivota normalnog odraslog ovjeka,a ne djece,ivotinja i umno poremeenih.Bavio se openitim umom,a ne umovima pojedinaca. Psihologija kao nauka ima trostruki zadatak: 1.analizirati ukupne mentalne procese, ustanoviti njihove elemente i pokazati kako djeluju zajedno, 2.otkriti zakonitosti koje odreuju veze meu tim elementima , 3.detaljno istraiti korelacije psihikog ivota i ivanog sustava.Bavio se odreivanjem elemenata koji ine strukturu uma,svoenju svijesti na njene najjednostavnije elemente.Mentalne procese treba promatrati,ispitivati ih i opisivati u terminima opaenih injenica.Tehnika opaanja treba biti introspekcija za koju je bio uvjeren da se ne moe nauiti iz knjiga ve jedino u laboratoriju,te da se sposobnost introspekcije ne moe izgubiti kada se stekne.Smatra da kad se neposredna iskustva ispravno opisuju koritenjem introspekcije svjesni smo samo osjeta ,predodbi i osjeaja.Osjeti su osjeaji naeg svijeta,percepcije,predodbe dolaze iz objekata koji nisu fiziki prisutni,tj.ideje.Osjeti i predodbe imaju kvalitete plavilo svjetla,visinatona,slatkoaokusa.Te kvalitete doputaju razlikovanje pojedinih osjeta ili predodbi.Osjeti i predodbe se takoer razlikuju po intenzitetu i trajanju.Osjeaji su emocionalne reakcije koje prate odreena mentalna iskustva.Osjeaji su elementi mentalnog ivota.Osjeti,osjeaji i predodbe su osnovni elementi iz kojih se grade svi mentalni dogaaji.Panja je psoljedica odreenog obrasca svijesti,u kojem odreeni dogaaji folaze blie a drugi ostaju u pozadini.Znaenje je rezultat konteksta obrada mentalnih procesa koji okruuje sredinje osjete i predodbe.Znaenje je ono to je rije imala prije nego se to dogodilo.Wundt je uio svoje uenike da je vrijeme

osjetne reakcije koje se dobiva kad je ispitanik usmjeren na podraaje,dulje od vremena motorike ili miine reakcije.Francis Galton je osnovao prvu psihometrijsku kliniku na svijetu. HUGO MUSTERBERG Introspekcije su uvjerile Huga da ima voljanije u svijesti budui da jedini svjesni elementi svijesti u njegovim introspekcijama bili osjeti iz miia,tetiva i zglobova ukljueni u voljne aktivnosti.Zanimale su ga finkcije radnje kao sto su razmijevanje,pamcenje,uenje,empatija,potraga za lijepim,ljubavlju,vjernou.Zanimale su ga mentalne bolesti,te je koristio hipnozu.Uspjeno je lijeio razliite probleme :alkoholizam,ovisnost o drogama,halucinacije.opsesije,fobije:seksualne probleme.Psihijatriju opisuje kao lijeenje mentalnih bolesti,a psihoterapiju kao nain lijeenja bolesti djelovanjem na mentalni ivot.Traio je uvjete pod kojima je kod zdravih ljudi moe javiti druga linost,to se esto vidi kod histerinih pacijenata.Ispitanik bi aktivno sluao zanimljivu priu,drei olovku na praznom papiru.Neki ispitanici zapisivali bi neke rijei koje su uli,ali na nesvjestan nain ili bez voljne kontrole.Hugo je vjerovao da su te rijei odraz druge linosti te osobe.Opisuje iluzije da bi pokazao kako nai osjeti mogu biti prevareni i pokazao je kako sugestije djeluju na percepcije.Bio je uvjeren da reklama moe biti snaan faktor poticanja potranje za proizvodom,ali da se mora odgovorno koristiti.

PSIHOFIZIKA
GUSTAV FECHNER Psihofizika je znanstvena grana koja istrauje odnose izmeu fizikog i psihikog svijeta.Objavio je radove o vienju boja i pozitivnim paslikama, tj.o vidnim osjetima koji traju i kad vidni podraaj koji i hje izazvao vie nije prisutan poput slike,arulje koja se zadrava krae vrijeme nakon to je struja iskljuena.Izmeu slabog i intenzivnog podraaja bio je limen ili prag na kojem se dodirni podraaji tek opaaju-to je apsolutni limen.Opazio je da se 2 dodirna podraaja ne prercipiraju uvijek kao 2 podraaja .Kada su podraaji blizu jedan drugome esto se o njima izvjetava kao o jednoj podraenoj taki,a kada su razdvojeni izmeu ove dvije krajnosti percepcije postoji prag gdje jedan dodirni podraaj prelazi u 2 ili 2 prelaze u jedan-to je prag razlikovanja dviju taaka.Weberovi rezultati su pokazali da fizike promjene ne dovode uvijek do psiholokih razlika.Fechner je mjerio odnos izmeu snage ili veliine razliitih vrsta podraaja i njihova procjenjenog intenziteta,a svoje rezultate je opisao u Elementima psihofizike.Zakrivljenost dolazi od uma. Ebbinghaus je koristio besmislene slogove da bi istraio nekoliko opsenih pitanja.Istraivao je odnos izmeu koliine materijala koji se pamti i vremena i napora potrebnog da ga se naui do kriterija potpuno naueno.Razvio je matematiki model za prikazivanje zaboravljanja koristei logaritamsku jednadbu za funkciju i izvodei njene parametre metodom najmanjih kvadrata.Istraivao je relativne utjecaje koje na paenje ima uenje u intervalima nasuprot neprekidnom uenju,uenje dijelova nasuprot uenju cjeline i aktivno nasuprot pasivnom uenju.Najuinkovitije je aktivno ,vremenski razmaknuto uenje grae kao cjeline.Utvrdio je da je smislenu grau poput poezije i proze,lake zapamtiti negoli grau bez smisla.Smatrao je da je inteligencija opta sposobnost povezivanja informacija,shvaanja odnosa i asocijacija te donoenja tanog zakljuka.Vjerovao je da je to sposobnost koja izdvaja osobu na bilo kojem polju.Unaprijedio je razumijevanje i mjerenje inteligencije. FRANZ BRENTANO Psihologija koju je Brentano pokazao u Psihologiji s empirijske take gleditabila je odreena kao empirijska u smislu da je zasnovana na iskustvu.elio je upotrijebiti iskustvo za oblikovanje jezgre opteprihvaenih istina.Predlagao je da psiholozi prouavaju same mentalne aktivnosti koje je predlagao ukljuivale su razmiljanje,prosuivanje,ljubav nasuprot mrnji.Umna djelatnost moe biti usmjerena na doivljaje objekata iz prolosti,tada um angaira ono to je nazvao imaginacijom ili to je Locke nazivao refleksijom.Njegova psihologija nije ukljuivala introspekciju,on ju je nazivao unutarnjim opaanjem.Vjerovao je da nije mogue izvriti unutarnje opaanje nae vlastite svijesti.Naglasio je da u napadu bijesa ili smrtnom strahu ne moemo opaati. CARL STUMF Brentano ga nauio razmiljati logiki i empirijski.Prihvatio je da miii i drugi osjeti povezani s pokretima oka,pridonese naoj percepciji dubinei smatrao je da su od sekundarne vanosti.Smatrao je da je kognitivni uinak interpretacije uroena funkcija.Stumpf je zapoeo rad na svojoj monumentalnoj psihologiji radova,koje se smatra najveim doprinosom psihologiji.Razlikovao je pojave od mentalnih funkcija. Prvu kategoriju psiholokih iskustava ine fenomeni ili pojave,kao to su tonovi ,boje i dr.osjetne slike.Prouavanje takvih fenomena nazvao je FENOMENOLOGIJA. Prva njegova opaanja bila je fenomenologija tonova. Druga kategorija psiholokih iskustava ukljuivala je gledanje,sluanje,opaanje i miljenje,ono to Brentano naziva KOGNITIVA DJELATNOST.Opaa razvoj govora:prouava porijeklo strahova u djetinjstvu.Dao je znaajan doprinos slune percepcije i estetike.

 OSWALD KULPE Njegov uitelj Muller je izumio aparaturu za prikazivanje lista besmislenih slogova ,tzv.bubanj Pamenja.Prouavao je uinkovite naine uenja i opisao je uticaj interferencije-staro uenje interferira s novim uenjem. Kulpe je teio k tome da razvije pozitivistilu opu psihologiju koja bi ukljuivala sloene fenomene kao to su miljenje,prosuivanje,pamenje,sumnja.Proveo je istraivanje usporeujui vrijeme reakcije nedominantne ruke.Ispitanici su trebali dati odreeni odgovor na specifian podraaj putem voljnog djelovanja.S vjebom se vrijeme reakcije skraivalo a ispitanici cu postajali sve manje sposobni izvijestiti o voljnom djelovanju prije odgovora.Reakcije su se pojavljivale tako brzo da jednostavno nije bilo dovoljno vremena da bi se izvrila introspekcija.Narziss Ach-Kulpeov asistent objavio je rezultate istraivanja u kojem je koristio ono to je nazvao sustavnom eksperimentalnom introspekcijom da bi analizirao mentalne procese kojima ispitanici donose odluke.Moore i Kulpe su zakljuili da su znaenje i predodba razliiti elementi mentalnih iskustava te da s toga postoje bar 4 nezavisna elementa u ljudskoj svijesti :osjeti,predodbe,osjeaji i znaenje.

GETALD PSIHOLOGIJA U NJEMAKOJ I USA

MAX WERTHEIMER I POETAK GETALD PSIHOLOGIJE U svom prvom eksperimentalu koristio je Schumanov tahitoskop da bi sukcesivno projecirao okomitu bijelu prugu i nakon toga vodoravnu bijelu prugu na crnu pozadinu. U 2. eksperimentu sukcesivno je osvjetljavao 2 uska otvora na zaslonu. Kad je izmeu svjetala bio interval od 50-60 milisekundi,izgledalo je da se miu s jedne pozicije na drugu. Tu je pojavu nazvao FI FENOMEN. Opisao je fi fenomen kao psiholoko iskustvo koje se ne moe svesti na elemente. Mora se prouavati holistiki jer se ne moe razumjeti prouavanjem elemenata. VITTORIO BENUSSI Prema njemu percepcija kretanja buhe je proces koji se sastoji od 2 stadija. Prvo se osjea dodirni podraaj,a onda se javlja unutarnji mentalni proces koji dovodi do percepcije kretanja. On je taj unutarnji mentalni proces ili aktivnost imenovao Getald produkcijom. Wertheimer je 1912. objavio lanak Eksperimentalna istraivanja percepcije pokreta to oznaava poetak Getald psihologije. Prouavao je ljudsko miljenje i obrazovanje. Za rjeavanje problema preporuuje getaltistiki pristup u kojem se problem razmatra kao cjelina. Vjerovao je da je mogue razviti miljenje s uvidom kod sve djece. Zeigarnikova je smatrala da ispitanik kad dobije zadatak osjea potrebu da ga dovri. Ako mu nije omogueno da to uini ova kvazi potreba traje, stvarajui stanje napetosti koje potie dosjeanje tog odreenog zadatka. Fizikalni i psiholoki svijet se ne podudaraju i naa tendencija da organiziramo svoje percepcije dovodi do iluzija ili varki osjetila. EKSPERIMENTI UENJA UVIDOM WOLFGANGA KOHLERA Kohler je smatrao da u svim testovima vie razine miljenja kod ivotinja moraju biti prisutni svi elementi neophodni za inteligentno rjeenje. Prve eksperimente je proveo s psom, piliem i melim djetetom. Vjerovao je da je jedno od svojstava inteligentnog rjeavanja problema sposobnost prebacivanja na posredno rjeenje kada je neposredno rjeenje sprijeeno. On je tako razvio UMWEGA, problem zaobilaznog puta u kojem je izravni put sprijeen, pa je ispitanik prisiljen napraviti zaobilazak. Smatrao je da e ivotinje u situacijama u kojima se osjeaju ugodno, najvjerovatnije pokazati inteligentno ponaanje. Grupno testiranje, tj. testiranje ivotinja u prisutnosti drugih ivotinja mu je pomoglo da opaa socijalne fenomene poput uenja opaanjem i imitacijom. Opisivao je svojstva uenja uvidom. Rjeenja uenja uvidom zasnovana su na perceptivnom rekonstruiranju problema. ivotinja vidi ili percipira rjeenje koje karakterizirano osjeajem Aha,imam ga i Aha,doivljavam. Bio je uvjeren da je pamenje ovjekolikih majmuna ogranieno. Odbacio je empirijska shvatanja emocija po kojima se emocionalne reakcije stiu iskustvom. KURT LEWIS I PRIMJENA GETALD PSIHOLOGIJE Traio je novu relevantniju psihologiju. Smatrao je da je svaki pojedinac sloeno energetsko polje, dinamiki sistem potreba i tenzija koje usmjeravaju percepcije i djelovanja. Svaka se osoba kree u psiholokom polju koje naziva ivotni prostor. Kritikovao je statistiki pristup djeijem ponaanju i koncepciju prosjenog djeteta. Takvo je dijete statistiki mit. Usmjeravao se na ponaanje pojedinog djeteta. ivotni prostor malog djeteta je malen i nediferenciran. Malo dijete je sposobno percipirati i osjeati samo mali dio okoline. Zakljuio je da trud ukljuen u dostizanje cilja utie na jainu njegove pozitivne valencije. ak i cilj koji ima objektivno malu vrijednost moe biti vrlo privlaan i jako eljeti ako se mora uloiti veliki trud za njegovo dostizanje.

POVJEST KLINIKE PSIHOLOGIJE I RAZVOJ PSIHOANALIZE

Klinika psihologija svoju historiju, korijene u davnini. Hipokrat je dijagnosticirao i lijeio melankoliju, paranoju i histeriju. Knjiga Malleusa Malja se sastoji od 3 dijela: prvi prua dokaze da vjetice postoje i objanjava njihovo djelovanje. Vjetice mogu letjeti nakon to tijelo natrljaju sotonskom masti od krastaa hranjenih posveenom hostijom. Da bi se nainila ta mast abe se spaljuju, pepeo se mijea s prahom kostiju

objeenih ljudi i krvlju novoroenadi. Drugi dio prua opise znaajki i djelovanja vjetica. Trei dio opisuje naine ispitivanja i postupke koji mogu dovesti do punog priznanja. Phillipe Pinel je proglaen ocem znanstvene psihijatrije. Najprije je odluio ukinuti mjere fizikalne represije, te da ljubaznost i humani tretman treba zamjeniti okove i zlostavljanja. Poboljao je kvalitetu hrane, te nije doputao da se provode terapije vrtenje, polijevanje hladnom vodom, putanje krvi i davanja emetika. Pinela su zamolili da pregleda divljeg djeaka za kojeg se vjerovalo da je star oko 12 g., a koji je izaao iz uma Saint Serma u junoj Francuskoj. U umi je ivio nekoliko godina, bio gotovo gol, pun oiljaka, prljav i nije mogao govoriti. Preivljavao je hranei se irevima i korjenjem. Veinu vremena je hodao etveronoke i glasao se kao ivotinja. Pinel je zakljuio da djeak nije plemeniti divljak, nego da se radi o neizljeivom idiotizmu. Djeaka je nazvao Viktor, nauio ga da pazi, da bude ist, da se oblai, da igra jednostavne igre, da razumije jednostavne rijei ali nikada nije nauio govoriti. Dorothea Lynde Dix poela je prouavati zatvorenice u popravnom domu u istonom Cambridgeu. Mnogi ljudi, oito duevni bolesnici, bili su tretirani kao zloinci zatoeni u uskim, hladnim elijama bez osnovnih prava koje su imali drugi zatvorenici. Borila se za poboljanje uvjeta za duevne bolesnike. OSNIVANJE KLINIKE PSIHOLOGIJE Lightner Witmer je osnovao prvu psiholoku kliniku u SAD na Sveuilitu Pennsylvania 1896.g. Lijeenje djeaka Charles Gilemana oznaava poetak klinike psihologije. Koristio se tehnikama izravne poduke i savjetovanja. 1908. je osnovao kolu za lijeenje retardirane djece i djece s problemima, koja su u njoj ivjela. Najstranija metoda za uspjeno lijeenje ludila bila je psihohirurgija. Egas Moniz buio je rupe u lubanjama mentalno poremeenih i koristio posebno konstruisan instrument za presjecanje ili gnjeenje ivanih vlakana. Postupak je nazvao prefrontalna leukotomija. U radikalne tretmane duevnih bolesti spada i izazivanje kome ili modanih konvulzija. Elektrokonvulzivna terapija je bila uinkovita za manji broj bolesnika koji nisu pozitivno odgovarali na lijeenje druge vrste, ukljuujui antidepresivne lijekove. Mezmerizam, a kasnije hipnoza dosta su se koristili u lijeenju razliitih tjelesnih i duevnih bolesti u 18. i 19. st. Mesmer se bavio hipnozom, lijeio je mlade, zgodne ene koje nisu bile bolesne, nego su mu dolazili iz elje za zabavom. Pod uticajem magneta one nisu bile svjesne ta se dogaa i nisu se mogle koncentrisati. John Ellitson je bio sljedbenik Mesmerizma, prireivao je mnoge demonstracije te ak izvodio operacije na mesmeriziranim pacijentima. Pojam hipnoza se najee pripisuje engleskom lijeniku i hirurgu Jamesu Braidu. On je zakljuio da je hipnoza oblik sna izazvan sugestijom i suenjem panje. SIGMUND FREUD Breuer je lijeio mladu, inteligentnu enu Berthu Pappenheim. Imala je niz simptoma histerije: neprekidan kaalj, periode kad se gubila, tokom kojih bi u prazno buljila, smetnje vida, anoreksiju, paralizu, neosjetljivost, podvojenu linost, poremeaj govora, nemogunost da govori maternjim jezikom dok je engleski bez problema govorila. Hipnotiki trans je pomogao da prizove sjeanja iz prolosti, prilikom ega bi bila emotivna, ali nakon ega se osjeala veselo i smireno. Slobaanje od napetosti Breuer je nazvao katarzom. Breuer i Anna O., kako je svoju pacijenticu Breuer nazivao imali su jak uticaj na razvoj Freudovih interesa za histariju i u dormulaciji psihoanalize. Freud 1884. poinje eksperimentisati s kokainom, te uslovljava da ta droga ublaava depresiju, pretvara loe raspoloenje u dobro. Freud je osnovao privatnu medicinsku praksu u Beu 1886. a ua specijalizacija mu je bila lijeenje histerije. U poetku se koristio uobiajenim lijeenjem kupkama, masaama, elektroterapijom i odmorom ali 1889. zakljuuje da nemaju uinka. Okree se hipnozi,ali shvata da ne djeluje kod svih pacijenata. Poeo je navoditi pacijente da se pokuaju sjetiti dogaaja povezanih s prvom pojavom simptoma histerije. Ustanovio je da se neki pacijenti mogu sjetiti i opisati sjeanja koja su godinama bila potisnuta. Sve se vie oslanjao na metodu slobodnih asocijacija, kod koje se od pacijenata trailo da opiu sve to im padne na pamet. Ovaj postupak je prvo zvao Breuerova metoda, te fizika analiza, i konano PSIHOANALIZA. Opisuje proces projeciranja emocija i slika iz prijanjih veza na terapeuta kao TRANSFER a terapeutov odgovor kao KONTRATRANSFER. Wilhelm Fliess je vjerovao da postoje 2 osnovna ivotna ciklusa, muki koji traje 23 dana i enski koji traje 28 dana i koje ne treba brkati sa menstrualnim ciklusom. Ti su ciklusi prisutni u svakoj ivoj stanici. Unutar svakog ciklusa postoje vrhunci i depresije u fizikoj i mentalnoj vitalnosti. Fliess je vjerovao da su oba ciklusa usko povezana sa sluznicom nosa. Prema njegovoj numerolokoj teoriji oba ivotna ciklusa su prisutna u mukarca i ene, ali uvijek je jedan onaj koji dominira. Zato su ljudi INHERENTNO BISEKSUALNI. Freud dolazi do 2 vana zakljuka: o realnosti djeije seksualnosti i do spoznaje da kad se pacijent sjea takvih dogaaja, nesvjesni um ne pravi razliku izmeu istine i emotivno nabijene fikcije. Postoje 2 vrste stvarnosti: ona zbiljska i ona psihika. Kad je zbiljska stvarnost zastraujua i gruba, njeno mjesto moe zauzeti psihika stvarnost. Freud je nastojao osloboditi svoje pacijente stvarnosti i dati im znanje i razumjevanje zbiljske stvarnosti. Freud je otkrio svoje seksualne elje usmjerene prema majci i elju da se rijei oca. Znao je da se u njegovom sluaju nije dogodio stvaran incest. Ono to je kasnije prozvao Edipovim kompleksom zasnivalo se na mati, ne na stvarnosti. Njegov prvi pokuaj tumaenja snova i razumjevanja uslijedio je nakon analize pacijenta kojeg je lijeio 1890. snove je poeo doivljavati kao kraljevski put prema posvjijesti. Skriveni sadraj predstavljao je potisnute elje i udnje. Dok je pisao Tumaenje snova otkrio je

drugi put u podsvijest u svakodnevnom ivotu,a to su omake u govoru i pisanju, povremeni gubitak pamenja i trivijalne greke. U prvom desetleu 20.st. Freud je razvio psihoseksualnu teoriju razvoja linosti prema kojoj svaki pojedinac prolazi kroz nekoliko stadija ORALNI, ANALNI, FALUSNI, LATENTNI i GENITALNI; pri emu je u svakom od stadija svojsten konflikt izmeu elje za zadovoljavanjem instiktima i ogranienja vanjskog svijeta. Jedna od najkontraverznijih ideja Freudove teorije linosti bio je Edipov kompleks. Tokom falusnog stadija razvoja djeaka, on osjea seksualnu elju prema majci i neprijateljstvo prema ocu. Smatrao je da postoje 3 odvojene, ali neovisne psihike strukture: ID, EGO i SUPEREGO. ID je potpuno nesvjestan i izvor je osnovnih impulsa i nagona, to je bioloki rezervoar koji je podloga svih djelovanja. ID djeluje u skladu s naelom zadovoljstva i trai trenutano zadovoljavanje. EGO crpi energiju iz IDa, ali je on instrument razuma i duevnog zdravlja. Pokuava zadovoljiti zahtjeve Ida unutar granica realnosti. Veinom je EGO svjestan i koristi sjeanje, percepciju okoline i navike da bi odigrao ulogu racionalnog izvritelja. SUPEREGO utjelovljuje apsolutne standarde morala i etike i ima ulogu velikog uskraivaa i zabranjivaa. Neki putevi zadovoljstva nisu doputeni, te SUPEREGO ima ulogu svijesti. Zasluga Anne Freud je primjena oeve psihoanalize na lijeenje djece. Razvila je psihoanalitike tehnike za djecu i inovativne metode poput terapije igrom. Psihoterapiju je nazvala glupim nainom ivota. SAVREMENA KLINIKA PSIHOLOGIJA Zadatak psihologa kliniara je da postavi dijagnozu, razvije i provede jedan ili vie planova ljeenja (psihoterapiju) i procjene uinak i trajnost njegovog djelovanja na smanjivanje simptoma i smetnji. Psihoterapija je obuhvatni pojam za lijeenje koje iznalazi, provodi i procjenjuje kliniar. Novija istraivanja naglaavaju razumijevanje onoga to se dogaa u terapiji, koritenje video zapisa, psihofiziologije i drugih tehnika opaanja na taj nain omoguujui bolju analizu odnosa pacijent terapeut i omoguujui istraivanje eksperimentalnih ili korelacijskih odnosa izmeu postupka i ishoda.

PRETHODNICI FUNKCIONALIZMA U ENGLESKOJ I SAD-u

Funkcionalizam trai dinaminu psihologiju , to bi trebala biti psihologija koja e prouavati funkcje uma i adaptivnu vrijednost svijest. CHARLES DARWIN Darwinova teorija evolucije se sastoji od 3 osnovne postavke: da svijet nije statian ve se stalno mijenja, da je proces promjene polagan ali neprekidan i da taj proces rezultira izrazito razliitim manifestacijama. On je primjetio da se vrste mogu prilagoavati i mijenjati, ali zagonetka je bila zato to ine. Poveanje broje bilo koje populacije dovodi do borbe za opstanak u kojoj samo najsposobnije ivotinje preivljavaju. Pronaao je vste dokaze za kontinuitet vrsta i tijesno povezao ljude sa ivotinjama u pogledu tjelesnih svojstava. U Podrijetlu ovjeka Darwin dokazuje da nema temeljne razlike izmeu ovjeka i viih sisavaca u njihovim mentalnim sposobnostima. Pokazao je zanimacije za ludilo i koristo je vlastita opaanja i opise i fotografije drugih. Vjerovao je da prvobitne emocije postoje kod ljudi kao i kod ostalih ivotinja i da se takvim emocijama esto daje nekontrolisani oduak kroz ludilo. Ludaci i idioti predstavljaju izgubljenu kariku s naom uvstvenom prolou. Njegova teorija evolucije prua okvir za sve prirodne znanosti. Pitanja o adaptivnoj vrijednosti svijesti i o doprinosu uma ljudskoj prilagodljivosti i opstanku postat e temeljni interes psihologa funkcionalista. SIR FRANCIS GALTON Psiholozi ga poznaju po njegovu razvoju mentalnih testova i istraivanju nasljednosti kod ljudi. Prouavao je percepciju i eksperimentirajui sa stereoskopskim fotografijama razvio metodu sloenog, kompozitnog portretiranja u kojoj se pojedinane fotografije nadodaju jedna na drugu kako bi se dobio kompozit koji istie njihova zajednika obiljeja. Prepoznao je da su otisci prstiju nepromjenljivi i jedinstveni. Za mjerenje mentalnih sposobnosti vrsto se oslanjao na fizika mjerenja poput mjerenja vremena reakcije na vidne i slune podraaje, te najvieg ujnog tona, kako je vjerovao da postoji konzistentna meuzavisnost izmeu osjetila i mentalne otrine. Kao dodatak fizikim testovima Galton je iroko koristio upitnike za ono to je nazivao psihometrijskim prouavanjima i eksperimentima. Jedno od njegovih najpoznatijih istraivanja se odnosilo na predodbe. Traio je od ljudi da dozovu odreene slike iz pamenja (prizor stola za dorukom tog jutra), a zatim odgovore na niz pitanja o osvjetljenju, bojama, veliini, detaljima, injenicama i osobama u prizoru. Razvio je i koristio 2 vrste testova asocijacija. U prvom se od ispitanika trailo da asocijacijom odgovori na podraajnu rije. U 2. testu asocijacija je traio od ispitanika da kratko vrijeme dopuste mislima da sobodno lutaju, a zatim da se zaustavi i da pomno ispita svoje misli koje su se javile. Prouavao je razliite tehnike za poboljanje pamenja, upotrebu predodbi, formiranje nizova asocijacija i mnemotehnika. Galton nije imao strpljenja s bajkama da se bebe raaju prilino sline i protivio se bezuvjetno tvrdnjama o prirodnoj jednakosti. Prvi je tvrdio da su mentalna svojsta i sposobnosti rasporeene na slian nain. Galtonova paradigma jednojajanih blizanaca je koritena u historiji psihologije u pokuajima da se procjeni relativni odnos naslijea i okoline na ljudsko ponaanje. Zakljuio je da su kao odrasle osobe jednojajani blizanci meusobno nalik po svojim fizikim i mentalnim osobinama nego to su to obina braa. Ispitivao je otrinu osjetila kod ivotinja etajui

ulicama Londona i londonskim zoolokim vrtom, sakrivi zvidaljku u tap. Kad bi zasvirao u zvidaljku psi su se okretali, a ivotinje u zoolokom vrtu bi se uznemirile. JAMES McKEEN CATTELL U asopisu Mind opisuje tekstove i prvi put je upotrijebio izraz mentalni tekstovi za koje je tvrdio da omoguuju da shvatimo i mjerimo mentalne procese. Njegovi testovi su bili vrhunac pokuaja procjene psihikih procesa upotrebom fizikih mjera. Njegovi testovi su ukljuivali mjerenja snage, brzinu pokreta osjeta i percepcije, opsega panje, vremena reakcije, procjene vremenskih perioda i pamenja slova. WILLIAM JAMES Patio je od iscrpljujuih napada anksioznosti i depresije a razmiljao je i o samoubistvu. Psihologiju je nauio prouavajui vlastitu svijest posmatranjem ponaanja ljudi oko sebe, bio je samouk. Wundtovu metodu introspekcije i preciznih laboratorijskih istraivanja, opisao je kao metodu koja optereuje strpljenje do krajnosti i teko da se mogla proiriti u zemlji ijim je stanovnicima moglo biti dosadno. Poeo se zanimati za odnos psihokog i tjelesnog i parapsiholoke fenomene. Imao je bogatu historiju psihosomatskih bolesti i bio je zainteresovan za ono to je nazivao lijeenje umom. Psihologiju definie kao opis i objanjenje stanja svijesti kao takvih. Prouavao je svijest pomou neformalne introspektivne analize vlastitih svjesnih iskustava. Za njega je najistaknutije svojstvo svijesti njena prilagodljivost to znai da ban iba doputa da se prilagodimo svojoj okolini. Svijest ima i nekoliko drugih znaajnih osobina: stalno se mijenja, neprekidna je i selektivna. Postoje izvjesne uroene ili refleksne prilagodbe nervnog sistema na vanjske podraaje i upravo percepcija tih promjena ini emociju. Jedan od naina da se pokuaju kontrolisati neeljene emocije bio bi da se naue kontrolisati fizioloke promjene koje ih prate i to je pristup koji su prihvatili mnogi moderni kliniari. Smatra da nervni sistem ima svojstvo plastinosti i moe se oblikovati iskustvom. Navike se uspostavljaju kad se oblikuju putevi izmeu ivanih sredita u mozgu. Mnoge dobro uvjebane navike se izvode gotovo refleksno. Vjerovao je da se veina navika stvara odgojem u ranim godinama ivota, te da su kod veine ljudi do 30.g. one vrste poput buke. U Naelima takoer razmatra kako se kad se navika jednom formira postavlja pitanje kako se ona zadrava ili pamti. Pamenje definira kao znanje o nekom dogaaju ili injenici o kojima u meuvremenu nismo razmiljali, s dodatnom svijeu da semo o tome mislili ili smo to doivjeli ranije. Smatrao je da mo pamenja neke osobe ovisi o kvaliteti strukture mozga, uroenom fiziolokom svojstvu na koje ne utie iskustvo. Vjerovao je da se pamenje moe poboljati poboljanjem uobiajenih metoda registriranja injenica da bi se poveao broj ukljuenih modanih puteva. GRANVILLE STANLEY 1883. je zapoeo svoja najznaajnija istraivanja. Sastavio je brojne upitnike koje je primjenjivao na djeci u vrtiima. Pitao ih je o njihovom poimanju prirode, o ivotinjama, biljkama, zvijezdama, Suncu, Mjesecu, o njihovom vlastitom tijelu, o vienju brojeva, o priama koje znaju i igrama koje igraju, o njihovoj predodbi o religiji, bemrtnosti i smrti. Pokuao je empirijski ustanoviti sadraj djeijih umova. Bio je genetiki psiholog i naglaavao je vanost genetike i evolucije u ljudskom i ivotinjskom razvoju. Uoio je seksualne interese kod djece koju je prouavao pa je bio skloniji Freudovim gleditima.

FUNKCIONALIZAM NA SVEUILITU U CHICAGU I COLUMBIA

JOHN DEWEY 1896. je objavio rad Pojam refleksnog luka u psihologiji koji je postao klasinim psihologijskim djelom i koji oznaava formalni poetak funkcionalizma. Tvrdio je da je svaka koncepcija ponaanja kao niza reakcija na podraaje ignorira jedno od najvanijih svojstava podraaja: on se javlja u kontekstu i doivljava ga odreeni pojedinac s odreenim karakteristikama. Zato podraaje treba posmatrati kao psiholoke dogaaje, a ne samo kao fiziku energiju iz okoline. Psihologiju je vidio kao osnovu vrste teorije i prekse obrazovanja. Da bi bio uspjean svaki obrazovani sistem treba zadovoljiti 4 osnovne psiholoke potrebe djeteta: potrebu za razgovorom, znatielju, konstruktivnost i umjetniko izraavanje. Zadaa onog ko obrazuje nije prenijeti fogmu, ve potaknuti razliito razmiljanje. FUNKCIONALIZAM NA SVEUILITU U CHICAGU JAMES ROWLAND ANGEL Funkcionalizam je vidio kao pristup koji se bitno razlikuje od strukturalizma: funkcionalizam opisuje kao psihologiju mentalnih funkcija, a strukturalizam je psihologija mentalnih elemenata. Funkcionalizam je psihologija svijesti s gledita kako i zato ona postoji, a strukturalizam psihologija svijesti u smislu ta je ona. Funkcionalist se pita emu um slui?, a strukturalista ta je um? Funkcionalist opisuje operacije uma i funkcije svijesti u stvarnim ivotnim uvjetima. Oni podrazumjevaju stalnu interakciju psiholokog i fizikog. Psihologija mora prouavati razmiljanje, a ne misli. Naveo je 3 glavna Darwinova doprinosa psihologiji: njegovu doktrinu o insektima, ideju kontinuitet u umovima ivotinja i istraivanje istraivanja emocija. Posebno se zanimao za evoluciju inteligencije i povjest insekata. HARVEY A. CARR

Njegova psihologija eli prouavati ovjeka ostavljenog u svijetu. Njegova je psihologija bila iroka, s korjenjem u svijetu svakodnevnih dogaaja. Carr se bunio protiv etiketiranja smatrajui takve oznake nepotrebno restriktivnim. ak nije volio da ga oznaavaju kao funkcionalistu. FUNKCIONALIZAM NA SVEUILITU COLUMBIA ROBERT SESSIONS WOODWORTH Proveo je niz eksperimenata o transferu vjebe, tj. uincima poboljanja jedne mentalne vjebe na uinkovitost drugih funkcija. Transfer moe imati jak uticaj na nae ivote. Cilj mu je bio postii da njegova psihologija pridonese razvoju fiziologije mozga a ne suprotno. Proveo je introspekciju u trenucima kada su mu na um padale nove ideje. Zakljuio je da su takve nove ideje odreene pamenjem prolih dogaaja. Za njega podraaji ne uzrokuju odgovore, oni izazivaju odgovor ali oblik i energija odgovora moraju biti neovisni o podraaju. Osnovni nagoni pristiu iz biolokih potreba organizma i tu spadaju nagoni za hranom, vodom i sexom. Drugi nagoni se sastoje u neuromuskularnim pripremama na podraaj. Vjerovao je da svi nagoni imaju vaan utjecaj na ponaanje i neutralne procese. EDWARD LEE THORNDIKE Svoje prvo nezavisno istraivanje je zapoeo 1896. Rad je bio inspirisan Jamesovim vjerovanjem da u demonstracijama itanja misli nesvjesni, suptilni pokreti lica osobe ije se misli toboe itaju, mogu posluiti kao znakovi za onoga koji ita misli. Sjedio bi okrenut prema djetetu, te zamiljao broj, slovo ili predmet, a dijete bi trebalo pogoditi o emu misli. Otkrio je da make koje su testirane u vie kutija progresivno bre ue izai iz njih. One su postala mudre u pogledu kutija i nauile izai s minimalnim naporom. Razvile su ono to je Harry Harlow mnogo godina poslije nazvao setovi uenja. Prepoznao je stvarnost i vanost individualnih razlika. Vjerovao je da je jedan od glavnih zadataka psihologije razviti tehnike koje e omoguiti mjerenje tih razlika. Inteligenciju je smatrao kombinacijom brojnih specifinih umjea i sposobrnosti.

UPOTREBA I ZLOUPOTREBA TESTOVA INTELIGENCIJE

PIERRE BROKA Poduzeo je sveobuhvatna mjerenja tijela i glave u pokuaju da shvati njegove funkcije. Vjerovao je da veliina mozga predstavlja dobar, opi pokazatelj inteligencije. Zakljuio je da predstavlja dobar, opi pokazatelj inteligencije. Zakljuio je da su mukarci u prosjeku inteligentniji od ena. On je podrazumijevao da su zreli odrasli ljudi inteligentniji od starih, primitivni narodi manje inteligentni od savremenih, a mukarci inteligentniji od ena. Gould je naglasio da je jedna od najvanijih odrednica veliina mozga, njegova dob i da masa mozga opada sa starenjem. Drugi vani faktori koji utiu na masu mozga su uzrok smrti i veliine tijela. ALFRED BINET Najvei doprinos psihologije bio je razvoj prvih psihologijskih ljestvica za mjerenje inteligencije. Ljestvice su brzo zamjenile ranije pokuaje koritenja fizikih mjera kao i subjektivna prosuivanja i karakterizacije. Binet i Fere su koristili hipnozu u svojim eksperimentima i tvrdili da su otkrili nov i zadivljujui fenomen, TRANSFER. Izvjestili su da se kod hipnotiziranih pacijenata neka aktivnost moe preseliti ili transferirati s jedne na drugu stranu tijela pomou magneta. Udarac su im zadali istraivai iz Nancya kad su izazvali itransfer i polarizaciju kod nehisteinih pacijenata iskljuivo sugesjom i bez upotrebe magneta. Njegova se istraivanja mogu najbolje opisati kao funkcionalistike studije individualne psihologije: percepcija mrlja tinte, pamenje, mata i kreativnost, rukopis, pouzdanost svjedoenja oevidaca. Opisao je i djeije strahove i uinke umora kod radnika. Binet i Simon su opisali ljestvicu za mjerenje inteligencije djece. Ljestvicu treba primjeniti u kontroliranim uslovima, koje oni paljivo specificiraju i navode da se njom mjeri opa inteligencija koja je za Bineta temeljna sposobnost za ispravno prosuivanje, pokazivanje inicijative i prilagoavanje okolnostima. Koristili su pojam MENTALNA RAZINA, a ne kasnije uveden ei pojam MENTALNA DOB. HENRY H. GODDARD Prevodi ljestvicu na engleski jezik i nainio je neke sitne prepravke. Bio je uvjeren u vrijednost ljestvice, te je postao strastven zagovara testiranja inteligencije. Proveo je istraivanje nasljeivanja inteligencije: studiju porodice Kallikak. Djevojica Deborah Kallikak 1897. je primljena u Vinelandski institut u dobi od 8 godina. 14 godina kasnije na Binet-Simonovoj ljestvici imala je mentalnu dob od 9 godina, to je navelo Goddarda da je klasifiira kao morona, to je pojam koji je on uveo u prihologiju a potie od grke rijei moros to znai glup. Njegov zakljuak da je slabumnost nesljedna iroko je citiran. Goddardovo istraivanje je imalo brojne metodoloke i proceduralne slabosti: itavo istraivanje je trajalo samo 2 godine, tim koji je radio s njim je bio slabo obuen za genealoka istraivanja, provedeno je malo objektivnih testova lanova obitelji, kriminalno ponaanje i slaboumnost su esto izjednaavani, pretpostavka da se slaboumnost nasljeuje jednim recesivnim mendelovskim genom je neuvjerljiva, uticaj okoline je zanemarivan.na otku Ellis Goddard je zaduio svoju asistenticu da posmatra imirante dok su prolazili, a ona je izabrala 9 ljudi za koje je posumnjala da su retardirani. Na Binetovom testu svi su imali nie rezultate od normalnih. Goddard je tvrdio da su 90% dlsboumnih imigranata uspjeli otkriti promatranjem. U knjizi kolska obuka nadarene djece Goddard je opisao Clevelandski program. Zagovarao je ono to je nazvao obogaivanjem, tj. proirene mogunosti obrazovanja za nadarenu djecu umjesto sheme ubrzanog prelaska u vie razrede. Goddard je vjerovao da e

nadarena djeca imati najvie koristi ako ih se smjesti u specijalne razrede s drugom nadarenom djecom. Ta djeca su kasnije bolje koristla slobodno vrijeme, imali ire i kvalitetnije interesovanje za itanje, vie ih je imalo fakultetsko obrazovanje. Program obogaenih mogunosti za nadarene uenike je imao dugotrajne pozitivne rezultate. LEWIS M. TERMAN U svojoj disertaciji Genijalnost i glupost Terman je uporedio 7 bistrih i 7 tupih djeaka, treei objanjenje za njihovu pamet i glupost. Poeo je istraivanje dobrih i loih strana Binet-Simonova testa, to dovodi do revizije orginalne ljestvice. Osim orginalnih estica iz B-S testa, on je ukljuio jo 10 dodatnih estica i nainio konaan izbor estica za retardiranu verziju. U izboru estica testa, cilj mu je bio svrstati razliite testove na nain da se u skupini neselekcionirane djece medijani mentalne i hronoloke dobi podudaraju: tako bi prosjeno desetogodinje dijete rijeilo test da postigne mentalnu dob od 10 god. i td. Duboko je vjerovao da je inteligencija pod znatnim uticajem nasljea i da je konstantna. U istraivanju genijalne djece je povezao psihologiju s njihovim ivotima i ta je veza pruila neke od najvanijih podataka. Genetska istraivanja genijalnosti su neosporno klasina psihologijska istraivanja. Cilj mu je bio provesti dugotrajno istraivanje fizikih, mentalnih i znaajki linosti kod velike skupine nadarene djece. ROBERT MEARNS YERKES Poeo je istraivati mentalni ivot majmuna u suradnji s Adom Wetterson. Istraivanja su dosegla vrhunac 1929. kada je objavljena njegova knjiga Veliki majmuni. Prouavao je fiziologiju ivanog sistema beskimenjaka, stvaranje navika kod kimenjaka i beskimenjaka, pitanje instikta nasuprot individualnom sticanju navike, te divljatvo kod divljih takora. Razvio je ljestvicu za mjeranje intelektualnih sposobnosti u kojoj su estice testova bile poredane po teini, a ukupan rezultat je ovisio o broju prilagoenih estica. Razvio je i test viestrukog izbora za ispitivanje stvaranja pojmova. Cilj ispitivanja je da pomognu u izdvajanju mentalno nesposobnih, da svrstaju ljude prema mentalnim sposobnostima i da pomognu u izboru najkompetentnijih za posebnu obuku i odgovorne poloaje. U sastavljanju i izboru testova sluili su se sljedeim kriterijima: test mora biti grupni test, testom treba mjeriti prirodnu bistrinu, pitanja u testu moraju biti poredana po teini, primjena testa ne smije trajati due od sat vremena, a bodovanje mora biti jednostavno i objektivno. NOVIJI POMACI U TESTIRANJU INTELIGENCIJE Inteligencija se moe posmatrati kao kognitivni konstrukt i kao konstrukt osobina. Hunt je razvio pristup inteligenciji nazvan kognitivni korelati. Taj pristup korelira vrijeme reakcije s rezultatima standardnih psihometrijskih mjera kognitivnih sposobnosti. Dobivene korelacije se koriste da se izvedu komponente inteligencije, iako veliine opaenih veza fluktuira. Sternbergove analize ukazuju da se rad ne esticama analogije moe razdvojiti u slijedee stadije ili sekvence kognitivnih procesa kodiranje, izvod, planiranje, primjena, opravdanje i priprema odgovora. Na osnovi toga Sternberg predlae trijarhinu teoriju inteligencije sa slijedeim faktorima: kontekstualnim (okolinskim), iskustvenim (uenje) i komponentnim (kognitivnim)

BIHEVIORIZAM WATSONA I RAD PAVLOVA

JOHN BROADUS WATSON Watson je istraivao vezu izmeu poveanja sloenosti ponaanja kod rastuih takora i razvoja njihovog ivanog sistema. Uio je takore razliite dobi da tre po kutiji ili prelazi preko daske da bi doli do svojih majki ali u labirintu bi se sklupali i spavali. Stariji takori su se uspjeno nauili snalaziti u labirintu s brojnim ulazima i izlazima. Watson je zakljuio da postoji znaajna promjena u psihikom ivotu takora u dobi od oko 24 dana. Kod takora starih 24 dana uoio je veliki porast broja modanih vlakana u korteksu. Poeo je razmiljati da se psihologija treba baviti ponaanjem. Poinje istraivati ponaanje takora u labirintima. Uvjebao je 4 takora da tre kroz minijaturni labirint u potrazi za hranom. Izvjestio je da nikakvo uklanjanje osjetnih podataka ne sprijeava normalne reakcije kod ivotinja koje su se jednom nauile kretati po labirintu, ni produenje vremena uenja. Watsonov rad najbolje se moe opisati kao etoloko prouavanje instiktivnih ponaanja. Za njega je svijest pojam koji se ne moe definisati i koncept koji se ne moe koristiti, te zbog toga to se svijest ne moe istraivati nema potrebe za introspekcijom. Ponaanje ivotinja smatrao je izravno relevantnim za razumjevanje ljudskog. Opisao je uvjetovane reflekse kao objektivnu, eksperimentalnu tehniku koja puno obeava. Predvidio je da e metoda uvjetovanih refleksa zauzeti vano mjesto meu metodam psihologije i dokazati se kao tehnika koja se moe iroko primjeniti. Izradio je brojne perceptivne i motorike testove koji su se primjenjivali u uvjetima progresivnog gaenja. Opaao je reflekse i emotivne reakcije novoroenadi. Ustanovio je da imaju brojne reflekse: kihanje, tucanje, zijevanje, kaljanje, hvatanje, gutanje, sisanje. Smatrao je da se kod novoroenadi mogu ustanoviti i tri glavne vrste emocionalnih odgovora: strah, bijes i ljubav. Direktno je provjerio mogunost usvajanja straha kod djeteta. To je bio njegov eksperiment s Albertom, jedan od najpoznatijih eksperimenata u historiji psihologije. Albert je imao malo strahova u reagovao je s prijateljskom radoznalou kad bi vidio takora, psa, kunia, majmuna pa i vatru. Ali je pokazivao jaku reakciju straha kad bi se iza njegove glave udarilo metalnom ipkom. Odluio je kod Alberta uvjetovanjem izazvati strah od bijelih takora. Pokazao bi mu bijelog takora, a kad bi on prisegnuo za njim, udario bi

metalnom ipkom. Nakon 7 uparivanja takora i glasnog zvuka koji bi nastao udaranjem metalne ipke, Albert bi zaplakao i otpuzao kad bi vidio takora ak i ako nije slijedila buka. Uvjetovan je jak strah. Drugi eksperiment je s Peterom. Kad je u sobu donesen takor, Peter je vritao i pao na lea. Jones je uvela Barbaru, djevojicu koja se bez straha igrala sa takorom. Peter je odbio sii sa stolice. inilo se da se jo vie boji takora. U 7 dana tretmana Peter se igrao s 3 djece koja misu pokazivala strah od takora. Peter je napraovao od jakog straha do mirne ravnodunosti i sa ostalom djecom je gladio kunia po leima. Tretman je prekinut jer je Peter morao u bolnicu. Sjedio je u visokom stolcu i kad bi se pripremao jesti mlijeko i kekse ili neku drugu hranu koju je volio u sobu bi donijeli kunia u kavezu i stavili ga na udaljenost od oko 4m od djeaka. Drugi dan kuni je postavljen neto blie i tako postuno nekoliko sljedeih dana pazei da se ne izazove strah. Konano se kuni van kaveza stavio na stol gdje je Peter jeo, te bi jednom rukom jeo a drugom gladio kunia. Uklonjeni su strahovi od vate, bundi, krzna, a njegove reakcije na takore i druge ivotinje su se jako popravile. Smatralo se da je Watson bio zagovornik steenog i uticaja okoline na ponaanje. Brojni su razlozi zbog kojih je Watson postao zagovornik okoline. Na tu je odluku utjecalo njegovo okretanje od ispitivanja ivotinja k ispitivanju ljudi. Sve vie ljudskih aktivnosti se objanjavalo instiktima. Ispitivai ivotinja su se pitali jesu li neka ponaanja koja se opisuju kao instiktivna stvarno instikti. Rezultati su mu pokazali da su sva ponaanja nauena. Proces stvaranja navika moe se istraivati, a instikt je dio genetske osnove ivotinje i ne moe se izravno istraivati. IVAN PETROVI PAVLOV Bio je prvi istraiva koji je uvjebao pse da podnesu uvoenje kanila u vene i arterije bez anestezije. U svojim istraivanjima neprekidno je traio prozore u funkcionisanju fiziolokih sustava: kardiovaskularnog, probavnog i kortikalnog. Metode vivisekcije su imalu svoju ulogu, ali se esto dogaalo da unite inherentne tjelesne mehanizme. Bio mu je cilj opaati ive sisteme. Razvio je precizne hirurke postupke po uzoru na one koje koriste kod ljudi. U svojim pokusima koristio je razne podraaje za uvjetovanje metronome, zvonca, dodirne i toplotne podraaje. Uvjetovani podraaj bi zadavao neposredno prije hranjenja. Nakon brojnih uparivanja primjetio je da sam podraaj izaziva salivaciju. Odgovor je nazvao uvjetovanim refleksom. Ustanovio je i da je mogue uspostaviti sekundarne uvjetovane reflekse. Takoer je ustanovio da ako se UP zadaje bez hrane dolazi do slabljenja UR i taj proces je nazvao gaenje. Njegova studentica Natalija R. Shenger-Kresovnikova je 1921. uvjebala psa da razlikuje krug od elipse. U poetku su likovi bili jako razliiti te ih je pas lako razlikovao. Potom je elipsa postajala sve slinija krugu. Konano je pas nauio razlikovati krug od elipse pri odnosu njihovih osa u omjeru 8:7. Ali kad je promjenila odnos na 9:8 pas je poeo cviljeti, vrpoljit se na mjestu, grizao je cijevi aparata za mehaniko podraivanje koe i prgizao cijevi koje su povezivale prostoriju za ivotinje s posmatraem. Kad bi se doveo u eksperimentalnu prostoriju jako je lajao. Pokazivao je sve znakove akutne neuroze. U poetku svojih pokusa uvjetovanja je ustanovio velike individualne razlike izmeu ivotinja s obzirom na brzinu i snagu uvjetovanja. Zakljuio je da se psi razlikuju u snazi, ravnotei i labilnosti ekscitacijskih i inhibicijskih procesa u svojim ivanim sistemima. Opisuje 4 tipa pasa: sangvistini psi (jaki, ivahni i aktivni), melankolini psi (spori i skloni depresiji), kolerini psi (nestabilni i neobuzdani) i flagmatini psi (inertni i lijeni).

ETIRI NEOBIHEVIORISTIKA PSIHOLOGA

EDWARD CHACE TOLMAN Njegova disertacija na Harvardu se bavila pamenjem besmislenih slogova koji su naueni u prisutnosti ugodnih i neugodnih mirisa. Njegov prvi rad je bio rad o uobiajenim problemima bespredodbenih misli, retroaktivnoj inhibiciji i vremenu asocijacije za ugodne i neugodne rijei. Nabavio je nekoliko takora, izgradio brojne labirinte i poeo prouavati uenje labirinata kod tih ivotinja. Uinilo mu se da se takori ponaaju inteligentno i svrhovito. Oni su eljeli odreenu stvar i nauili su kako to postii. Tolman je uenje kretanja polabirintu tretirao kao kognitvni molarni fenomen i vjerovao da su njegovi takori nauili opti obrazac ili tlocrt labirinta. Nauili su ono to je nazvao kognitivnom mapom. Tvrdio je da psihologija treba biti objektivna znanost o ponaanju. On i njegovi uenici su uspjeli pokaati da su takori nauili oekivati odreenu nagradu i da su jako razoarani kad umjesto nje nau manje eljenu nagradu. Tolman je poeto uenje za vrijeme nenagraivanih pokuaja nazvao latentnim uenjem i tvrdio je da takvo uenje preovladava u svakodnevnim iskustvima ljudi. Svaki dan se vozimo ili etamo istim putem i pritom nauimo gdje su duani, parkovi, banke i sl. i to je latentno uenje. Samo kad trebamo nai park, duan ili autobusnu stanicu i uspijemo to uiniti takvo uenje postaje manifestno. Opisao je 3 klase vrijabli koje utiu na ponaanje: nezavisne, intervenirajue i zavisne varijable. Nezavisne se odnose na uvjete eksperimenta. Druga vrsta nezavisnih varijabli se odnosila na pojedince: naslijee, dob, prijanje vjebe, posebna endokrina stanja i stanja izazvan lijekovima. Psiholozi na krianjima, tj takama izbora koriste brojne zavisne varijable: brzinu prolaska kroz labirint, broj pogreaka, broj VTE. U radu Psiholoki ovjek raspravlja o ljudskim agresivnim nagonima i motivima koje dovode do rata. Njegova upotreba pojmova kao to su svrha i namjera zajedno s inegioznim eksperimentalnim paradigmama, osmiljenim u njegovom labirintu proirili su bihevioristiki pristup. EDWIN RAY GUTHRIE

Ono to je zaokupljalo njegove interese bilo je Singerovo vjerovanje da se um moe objektivno istraivati u okviru znanosti. Njegov najvaniji doprinos psihologiji je bila njegova teorija uenja koju je nazvao gleditem ili rudimentima sistema uenja. Svako uenje se temelji na kontigvitetu podraaju i odgovora. Konana funkcija nagrade je da ukloni ivotinju iz odreene podraajne situacije i tako sauva od zaboravljanja asocijaciju koja se storila. Uloga nagrade je da odgovor odri vjernim podraaju. Ljutnja i kazna takoer dovode do uenja. Priznao je da vjeba dovodi do boljeg uratka. Smatra da je zaboravljanje posljedica stvaranja novih asocijacija preko kontigviteta. Smatrao je da se navika puenja sastoji od brojnih pokreta. Da bi se prestalo puiti podraaji se moraju povezati s novim pokretima. Navike treba zamjeniti drugima. 1938. je objavio Psihologiju konflikta kod ljudi koja odraava njegove interese za kliniku psihologiju. CLARK LEONARD HULL im se zaposlio poeo je s radom na jednoj od 3 faze svoje istraivake karijere, na testiranju sposobnosti. Koristio je korelaciju izmeu bodova na testu i postignua. Govorio je o hipnozi, posebno se zanimao za ulogu sugestibilnosti u izljeenjima. Zakljuio je da je to polje u ruevnom stanju i da ga je potrebno objektivno eksperimentalno ispitati. Opisao je hipnotike fenomene i eksperimente u kojima su koriteni instrumenti za biljeenje fiziolokih odgovora za vrijeme hipnotikog transa. Vjerovao je da podlonost hipnozi nije znaajka nekih ljudi ve da se radi o svojstv koje ima normalnu raspodjelu u populaciji kao cjelini. Ustanovio je da hipnoza ne olakava dosjeanje nedavnih dogaaja. Njegov najvei doprinos psihologiji je pokuaj da razvije sveobuhvatni sistem ponaanja. Hull opisuje uvjetovani refleks kao automatski mehanizam pokuaja i pogreaka koji posreduje slijepo i prekrasno, prilagodbu organizma sloenoj okolini. Bio je teoretiar zakona efekta, tj potkrepljenja, naglaavajui uinke nagrade i kazne na ponaanje. Smatrao je da je opta teorija ponaanja od vitalne vanosti za psihologiju. Drugi Hullovi postulati povezuju snagu navike s prirodom i koliinom potkrepljenja, vremenom izmeu odgovora i potkrepljenja i vremenskim odnosom izmeu uvjetnog podraaja i uvjetnog odgovora. BURRHUS FREDERIC SKINNER Opisao je zadatak psihologije kao ralanjivanje ponaanja na reflekse i iznalaenje mjera njihove jaine i varijabli koje utiu na njih. U njegovim ranim eksperimentima gladna ivotinja, takor, pa golub, smjetana je u napravu gdje bi dala neki prizvoljni odgovor takor bi pritisnuo polugu, a golub kljucao po osvijetljenom disku ili kljuu i ta bi aktivnost bila potkrijepljena. Frekvencija odgovora ubrzo je postala osnovni podatak u Skinnerovim eksperimentima instrumentalnog uvjetovanja. Zatim je istraivao gaenje. Kad bi maknuo posudu za hranu, te pritisak na polugu nije dovodio do pojave hrane, frekvencija odgovora smanjivala bi se na pravilan nain. Takoer je opisao eksperimente s gaenjem, spontanim oporavkom, ponovnim uvjetovanjem, diskriminacijskim uenjem i uincima nagona. 1940. je poeo istraivanja o uincima razliitih rasporeda potkrepljivanja. Pokazalo se da su ti eksperimenti bili veoma vani. U radu Kako obuavati ivotinje opisao je ono to je nazvao oblikovanjem. Kao to kipar oblikuje glinu, psiholog moe oblikovati ponaanje. Njegova istraivanja kod ivotinja pokazala su da su odgoena potkrepljaja neuinkovita, tako da su ak i dobronamjerni pokuaji potkrepljivanja vjerovatno bili bez uinka. Poticao je inovacijske pristupe u ponaanju ljudi koji su bolovali od mentalnih bolesti. Okree se dijagnozi i lijeenju mentalnih bolesti. Sumnjao je u uinkovitost psihoanalize kao terapijskog postupka