Znanost o medijima, komunikacija

i masovna komunikacija
Akademska godina
2015./2016.

Uvod u sociologiju medija

Znanost o medijima
Znanost o medijima bavi se procesom komunikacije u javnosti =>
javna komunikacija koja se odvija posredstvom masovnih medija
to su masovni mediji?
Medij je u svojem prvom znaenju (u jednini) posrednik, onaj putem
kojega se prenosi komunikacija => papir, film, usb stick ....
Masovni mediji su institucije koje zadovoljavaju potrebu drutva za
javnom komunikacijom u kojoj mogu sudjelovati svi pripadnici drutva.
U irem smislu => masovni mediji su istovremeno komunikacijski
oblici/proizvodi, institucije i kulturne formacije.
Masovna komunikacija kao drutveni proces i potreba
institucionalizirana je u masovnim medijima.
Medijski sustav => ine medijske institucije i on se razvija pod
utjecajem drutvenih struktura i kulture => pa nastavno temeljem
normi ugraenih u zakonodavni okvir kojim je reguliran medijski sustav.
Uvod u sociologiju medija

Masovni mediji
Svim masovnim medijima zajednike su sljedee karakteristike:
Proizvodnja i distribucija simbolikih sadraja informacije, ideje,
kultura, znanje
Kanali za meusobno odnoenje ljudi poiljaoci i primaoci,
pripadnici publike meusobno, prema drutvu i njegovim
institucijama (obitelj, obrazovanje, religija, politika itd.)
Mediji djeluju u javnoj sferi kao komunikacijska infrastruktura za
javnost i javno mnijenje (internet kao novi medij ukljuuje i
privatnu komunikaciju koja nije regulirana)
Sudjelovanje je dobrovoljno
Mediji su formalno bez moi nemaju definirane formalne
hijerarhijske veze izmeu proizvoaa poruka i publike
Organizacija je profesionalizirana, povezana s tritem i
industrijom, ovisi o plaenom radu, tehnologiji i financiranju (kod
interneta uglavnom nije rije o birokratskim organizacijama =>
iako i kod interneta nestaje nekomercijalnosti i slobode)
Uvijek su u odreenom odnosu s dravom i vlau => ovisno o
obliku politikog ureenja
Uvod u sociologiju medija

Masovni mediji
Masovne medije razlikujemo prema:
Vrsti =>knjiga, tisak (novine), film, radio, televizija, nosai zvuka ili
slike (CD, USB)
Prema geografskoj razini i dosegu => lokalni, nacionalni,
meunarodni
Prema obliku vlasnitva => privatni, javni i community (mediji
treeg sektora neprofitni)
Prema bliskosti dominantnom miljenju i kulturi => mainstream ili
alternativni mediji
Masovnim medijima istovremeno moemo smatrati:
- Kulturne formacije (medijski sustav drutva)
- Institucije i organizacije (HRT, EPH, Styria, WAZ, RTL itd.)
- Komunikacijske proizvode (novine, film, emisija )
Uvod u sociologiju medija

Medijski sustavi (4 razine)

Medijski sustav je skup svih masovnih medija u odreenoj dravi
ili
na nekom teritoriju (1.razina) => medijski sustav prvenstveno je
nacionalan (definiran
i ogranien granicama drave u kojoj se razvija)
Medijski sustav sadri razliite medijske sektore koji obuhvaaju
razliite tipove medijskih organizacija (2. razina): izdavatvo,
televiziju, radio, filmsku industriju.
Na treoj razini je pojedinano medijsko poduzee ili korporacija
(EPH, WAZ, itd.)
Na etvrtoj su razini medijski proizvodi koje proizvode medijske
kompanije (neki crti, odreene novine, televizijska emisija)

Uvod u sociologiju medija

Mediji kao institucija

Institucije => sustav meusobno povezanihnormi ija je funkcija
zadovoljavanje bitnihljudskih potreba na drutvenoreguliran nain
(institucije mogu biti organizacije (npr. sveuilite) ili normativni
sustav (npr. institucija braka).
Institucija nastaje kad neka drutvena praksa stalnim ponavljanjem
u vremenu postigne stabilnu formu => dobije vidljivu strukturu =>
i skup funkcija povezanih s drutvenim oekivanjima.
Institucije masovnih medija proizvode i distribuiraju simbolika
dobra koja su fiksirana na medij (televizijski program, cd, knjiga,
itd.) i mogu se reproducirati neogranien broj puta.
Koju potrebu ispunjava institucija masovnih medija? => potrebu za
javnom (masovnom) komunikacijom!
Masovna komunikacija je djelatnost koja se institucionalizira u
masovnim medijima.
Uvod u sociologiju medija

Proizvodi komunikacije
Proizvodi i sadraji masovnih medija namijenjeni su prodaji
(komodifikacija) i dostupni su svim pripadnicima drutva => tvrdnja
koja se sve vie dovodi pod pitanje!
Mediji su vezani uz javnu komunikaciju => javna sfera => javnost!
Napomena: Zbog svog komunikacijskog i organizacijskog karaktera
Internet (neki autori npr. Peruko)ne ubrajaju u masovne medije
proizvodnja proizvoda nije institucionalizirana kao kod masovnih
medija, proizvodi nisu nuno komodificirani, (namijenjeni prodaji), a
komunikacija nije samo jednosmjerna nego je i interaktivna.

Uvod u sociologiju medija

Masovna komunikacija
Onaj oblik komunikacije koji se posreduje disperzivnoj publici putem
javnih izjava (primatelji nisu ogranieni brojem niti su personalno
definirani), tehnikim sredstvima (medijima), indirektno (meu
akterima u komunikaciji postoji prostorna, vremenska ili prostornovremenska distanca) i jednostrana (bez zamjene uloga izmeu
onoga tko odailje i onoga tko prima poruku).
Ova definicija je ograniena na tradicionalne medije (radio, tisak i
televizija) i ne vrijedi za tzv. nove medije => kod novih medija
postoji velika razina interaktivnosti, gubi se jasna distinkcija izmeu
onoga tko odailje i onoga tko prima poruku i dolazi do sve
naglaenije forme interpersonalne komunikacije.
Formula javne komunikacije Harolda Lasswella (1948): tko kae, to
kae, kojim kanalom, kome govori, s kojim uinkom
Modeli komunikacije => Shannon-Weaver (1948.), Schrammov
model
Uvod u sociologiju medija

Kompleksni komunikacijski model

Poiljate
lj
Prethodn
a
iskustva,
znanje,
osjeaji,
stavovi,
navike
itd..

Poruka

Primatelj

(verbalni &
neverbalni)

Poruka
Kanal
kodiranj
e

dekodiran
je

Izvor buke
(unutarnji ili
izvanjski)
Kulturalni kontekst

Prethodn
a
iskustva,
znanje,
osjeaji,
stavovi,
navike
itd.

Poruka

Maletzekova shema masovne komunikacije

Uvod u sociologiju medija

10

Hvala na panji!

Uvod u sociologiju medija

11