1

Sveuilite u Splitu
Sveuilini odjel za forenzine znanosti


Seminarski rad

Planiranje sigurnosti u turizmu
Korporativna sigurnost





Profesori: Studentice:
prof. dr. sc. Dario Matika Elizabeta Marinkovi
mr. Ante Gugi Danica Pervan







Split, oujak 2014.

2

Saetak
U ovom radu obrauje se tema "Planiranje sigurnosti u turizmu" kao svjesna i kombinirana
aktivnost usmjerena na definiranje turistikih ciljeva i naina njihovog ostvarenja.
Planiranjem se eli na odgovoran i siguran nain upravljati sigurnosnim rizicima, pojavama i
stanjima u turizmu. Planiranjem i brigama o sigurnosti u turizmu odreuju se sigurnosni
standardi i norme ponaanja, propisuju pravila i procedure postupanja.
Kljune rijei: planiranje, sigurnost, zatita, turizam, sigurnosni rizici

















3

Sadraj
1. Uvod4
1.1. Predmet i cilj seminarskog rada..4
1.1. Metodoloki pristup seminarskog rada4
2. Planiranje sigurnosti i zatite u turizmu...5
2.1. Sigurnosni problemi u turizmu5
2.2. Planiranje sigurnosti u turizmu9
2.3. Planiranje zatite u turizmu10
3. Sadraj planiranja sigurnosti u turizmu12
3.1.Vremenski horizont planiranja sigurnosti u turizmu...12
3.2. Struktura plana sigurnosti u turizmu..13
3.3.Metodoloki pristup izradi plana sigurnosti u turizmu...16
3.3.1. Strateka razina planiranja sigurnosti u turizmu...16
3.3.2. Operativna razina planiranja sigurnosti u turizmu17
4. Naela upravljanja planiranim zadaama u turizmu21
5. Smjernice za izradu plana sigurnosti u turizmu22
5.1. Oblici planiranja.23
5.2.Izvjeivanje o realizaciji planiranih zadaa...24
6. Zakljuak...26
Literatura...27









4

1. Uvod

1.1. Predmet i cilj seminarskog rada
Predmet seminarskog rada odnositi e se na standardne oblike planiranja sigurnosti i zatite
kao sastavnog dijela turistikog proizvoda i turistike ponude.
Cilj je planom obuhvatiti sve oblike izloenosti, prijetnje i opasnosti, predvidjeti budue
stanje kako bih se suprostavilo pojavnim oblicima ugroavanja sigurnosti u turizmu.

1.2. Metodoloki pristup seminarskog rada
Planiranje sigurnosti u turizmu predstavlja povezivanje elemenata ugroavanja sigurnosti i
meusoban odnos sigurnosnih rizika, pojava i stanja te reakciju na te pojave koja zahtjeva
planiranje kako ne bi prouzroili tetu veu od one koja prijeti.
Metodika izrade plana sigurnosti u turizmu odreuje se prema vrsti, obliku i oekivanom
intenzitetu ugroavanja sigurnosti.













5

2. Planiranje sigurnosti i zatite u turizmu

2.1. Sigurnosni problemi u turizmu

Prije definiranja pojmova planiranje sigurnosti i planiranje zatite u turizmu, potrebno je
objasniti odakle potreba za planiranjem sigurnosti i zatite u turizmu.

Ako gledamo turizam kao "sveukupni drutveni fenomen" vidjet emo da s njim dolaze
brojne negativne posljedice, ne samo za turiste, nego i za zemlje domaine i njihovo
domicilno stanovnitvo. To je rezultat postojanja sigurnosnih problema u turizmu.

Sigurnosni problemi u turizmu su:
povrede, bolesti, zatrovanost zaraenom hranom, utapanje, ugriz zmije ili pauka,
krvarenje, gubitak svijesti, prijelom, sunanica, toplotni udar, smrzavanje, strujni udar
i drugo;
havarije, poari, potresi, ekoloke nesree, nestanak struje, kvarovi, tehnoloke
katastrofe;
teke krae, drske krae, provalne krae, depne krae, razbojnitva, prijevare;
silovanja, prosjaenja, prostitucija, ubojstva, edomorstva, nehotino uzrokovanje
smrti, ozljede tijela, krijumarenje ljudima;
trgovina drogom, krenja pomorskih propisa, krenja prometnih propisa, umski
poari;
organizirani kriminal i korupcija, siva ekonomija, mobing, zlouporaba raunalnih
sadraja i tajnih podataka, kraa poslovnih i osobnih informacija.

Ovi sigurnosni problemi manifestiraju se u pojavne oblike kriminala vezanog za turistiku
sezonu. Naime, tijekom turistike sezone neki oblici kaznenih djela koji inae postoje tijekom
cijele godine na teritoriju drave, uestalije se ponavljaju na turistikim odreditima tako da
se takav porast odreenih kaznenih djela moe nazvati sezonski kriminalitet. Najei oblici
kaznenih djela koja se dogaaju u turistikim mjestima za vrijeme trajanja turistike sezone
odnose se na kaznena djela protiv imovine, odnosno kaznena djela krae, teke krae, teke
krae provaljivanjem, razbojnike i drske kraa, a poglavito su navedenim djelima optereena
kupalita, plae i kampovi te objekti koji pruaju usluge smjetaja gostiju kao to su hoteli,
moteli, apartmani i drugo. Osim toga, tijekom turistike sezone autobusni i eljezniki
6

kolodvori, brodska pristanita te sredstva javnog cestovnog, pomorskog i eljeznikog
prijevoza zbog poveanog broja ljudi i guvi postaju pogodna mjesta poiniteljima za krau
putnike prtljage, ali i za depne krae. Prekraji protiv javnog reda i mira, kao i kaznena
djela protiv ivota i tijela, spolne slobode i spolnog udorea takoer imaju znaajan udio u
strukturi sezonskog kriminaliteta.

Uzrok sigurnosnih problema u turizmu najee su pojedinci, samostalni ili udrueni u neku
organizaciju, ija je namjera zlouporaba radi pribavljanja protupravne koristi. Sigurnosni
problemi mogu nastati i kao posljedica neorganiziranosti pravne osobe i zbog njezinog odnosa
prema primjeni opih i posebnih mjera sigurnosti u turizmu, kao na primjer slaba ili nikakva
tjelesna i tehnika zatita. Zbog nemara ili namjere u neprovoenju opih i posebnih mjera
sigurnosti u turizmu, mogu nastati tetne posljedice za zdravlje i imovinu turista, djelatnika i
objekata. Jo neki od izvora sigurnosnih problema su: kulturoloke razlike turista i domicilnog
stanovnitva, krenja drutvenih normi uobiajenog ponaanja kada turisti misle da im je sve
doputeno, velikog broja ljudi na malom prostoru bez odgovarajuih znanja o postupcima
zatite u sluaju opasnosti, nemarnost turista prema vlastitoj imovini, neprofesionalnog
ponaanja turistikih djelatnika koji na turiste gledaju kao na robu za potronju i stjecanje
zarade.

U nastavku je dan prikaz statistikih pokazatelja za prekraje protiv javnog reda i mira iz l.
13. ZPPJRM-a (tua, svaa, vika ili na drugi nain remeenje javnog reda i mira) i za kaznena
djela s elementima nasilja u turistikoj sezoni, u vremenskom razdoblju od lipnja do rujna, za
godine 2011., 2012. i lipanj 2013. godine, provedenih u operativnoj akciji "TOURS".
1
Svrha
akcije je, u duem intervalu uoi i po turistikoj sezoni kombinacijom operativno-
preventivnih, represivnih i upravo-administrativnih mjera, podii razinu opeg stanja
sigurnosti te pojaanim mjerama za vrijeme turistike sezone, ope stanje drati povoljnim.
Od ukupnog broja prijava prekraja protiv javnog reda i mira iz l. 13.ZPPJRM-a. u 2011.
godini, 41.2% bilo je poinjeno tijekom turistike sezone, a u 2012. godini neto manje u
odnosu na 2011., odnosno 40%. to upuuje da su takvi prekraji najei upravo u navedena
etiri mjeseca turistike sezone.

1
Pavliek, J., Milivojevi, L. (2013.): Kriminalistika prevencija nasilja na tetu turista, Ministarstvo unutarnjih
poslova, Visoka policijska kola, SIGTUR 2013., Prva meunarodna konferencija o sigurnosti u turizmu

7

Tablica 1. Prekraji iz l. 13. ZPPJRM-a u turistikoj sezoni od lipnja do rujna 2011. i
2012., te za lipanj 2013.



Iz tablice 1. uoava se da je najvei broj prijava kaznenih djela prekraja iz navedenog lanka
u mjesecu kolovozu.

Od kaznenih djela s elementima nasilja u promatranom razdoblju, najvie je bilo zastupljeno
kaznenih djela razbojnitva, teke tjelesne ozljede i tjelesne ozljede, to prikazuje tablica 2.
Tablica 2. Prijave kaznenih djela s elementima nasilja u razmatranom vremenskom periodu
Kaznena djela Ukupan broj prijava
Razbojnitvo 885
Teka tjelesna ozljeda 746
Tjelesna ozljeda 490
Dovoenje u opasnost ivota i imovine ope opasnom
radnjom ili sredstvom
244
Ubojstvo u pokuaju 123
Ubojstva kao dovreno kazneno djelo 21
Teko ubojstvo u pokuaju 14
Teko ubojstvo kao dovreno kazneno djelo 13

Strani dravljani tijekom turistike sezone za 2011. i 2012. te mjesec lipanj 2013. godine
najee su bili rtve sljedeih kaznenih djela s elementima nasilja:
Tablica 4. Strani dravljani kao rtve kaznenih djela s elementima nasilja tijekom cjelokupno
razmatranog vremenskog perioda
Kaznena djela Ukupan broj
Razbojnitvo 37
Teka tjelesna ozljeda 34
Tjelesna ozljeda 11
Teko ubojstvo 2

Od ukupnog broja kaznenih djela poinjenih tijekom turistike sezone, vrlo se mali dio
spomenutih kaznenih djela ini na tetu stranih dravljana koji borave u Republici Hrvatskoj.

Mjeseci/godine lipanj srpanj kolovoz rujan
2011. 515 595 660 522
2012. 518 559 635 497
2013. 339 - - -
8

U razmatranom vremenskom periodu, tijekom turistike sezone, strani dravljani najee su
bili prijavljivani kao poinitelji sljedeih kaznenih djela:
Tablica 5. Strani dravljani kao poinitelji kaznenih djela s elementima nasilja tijekom
cjelokupno razmatranog vremenskog perioda
Kaznena djela Ukupan broj prijava
Teka tjelesna ozljeda 19
Razbojnitvo 9
Tjelesna ozljeda 8
Dovoenje u opasnost ivota i imovine ope
opasnom radnjom
4
Sudjelovanje u tunjavi 2
ubojstvo 1
Teko ubojstvo 1

Strani dravljani su u malom broju sluajeva poinitelji spomenutih kaznenih djela prilikom
boravka u Republici Hrvatskoj u mjesecima turistike sezone. to navodi da je Republika
Hrvatska sigurna destinacija za boravak stranih dravljana tijekom turistike sezone.

Policija te podatke koristi u stratekoj procjeni za prevenciju kriminaliteta u turistikoj sezoni
na razini Republike Hrvatske i upanija, ali i na razini lokalne zajednice. Cilj je statistike
analize da svi subjekti koji participiraju u turistikom proizvodu, a poglavito na podruju
lokalnih samouprava, uvide stanje i kretanje sezonskog kriminaliteta zbog poduzimanja
odreenih aktivnosti na njihovoj prevenciji i suzbijanja.

Upravo zbog postojanja sigurnosnih problema koji imaju znaajan utjecaj na stanje sigurnosti,
pogotovo ako su rtve kaznenih djela turisti, nuno je planirati sigurnost u turizmu, gdje
veliku ulogu imaju preventivne aktivnosti koje moraju poduzeti svi subjekti koji pruaju
usluge u turizmu i svi zainteresirani kako bi to bolje zatitili turiste od neeljenih posljedica.
Meutim, kako bi se osigurala sigurnost turistima, nuno je prije toga osigurati sigurnost i
zatitu turistikim djelatnicima i zatitu turistikih objekata kako bi se stvorilo sigurnosno
okruenje u odreenom turistikog odreditu.





9

2.2. Planiranje sigurnosti
Sigurnost u turizmu se moe definirati kao stanje i stupanj otpornosti i zatienosti od svih
rizika, odnosno mogunosti ugroenosti. U tehnikom smislu sigurnost u turizmu je
sposobnost sustava da svojim djelovanjem ili postojanjem s jedne strane ne izazove nezgodu,
nesreu ili katastrofu u turistikim objektima/odreditima, a s druge strane prikupi potrebne
podatke iz okruenja kojim e optimizirati stanje sigurnosti sustava u cjelini. Kao dio
socijalne odgovornosti, sigurnost je nain ponaanja turista i turistikih djelatnika, kojim se
izraava skrb o sebi i drugim ljudima, radnom okruenju, lokalnoj zajednici i drutvu.

Turisti visoko vrednuju svaki oblik sigurnosti boravka, zdravlja i imovine te izbjegavaju
turistike destinacije s visokim stupnjem nesigurnosti. Stoga je temeljni cilj planiranja
sigurnosti u turizmu uklanjanje sigurnosnih problema i smanjenje moguih rizika (ugroza)
kako bi se osigurala sigurnost svima u odreenom turistikom odreditu, a prvenstveno
turistima.

Osnovi smisao planiranja sigurnosti u turizmu je, nakon to je ocijenjen stupanj ugroenosti
turistikog odredita, definirane mjere i procedure, pravovremeno djelovati primjenom
preporuenih mjera i procedura te uspostaviti, primijeniti i odravati odgovarajui nain
upravljanja sustavom sigurnosti ispunjavajui zahtjeve koji se odnose na definiranje
odgovornosti, osposobljavanja, komunikacije, standarde i norme ponaanja, pravila i
procedure postupanja na radu, upravljanje sigurnosnim rizicima, pojavama i stanjima,
upravljanje dokumentima i zapisima, reagiranje u izvanrednim situacijama, nadzor i mjerenje,
neprestano poboljavanje te niz drugih mehanizama. Ove aktivnosti odnose se na preventivno
djelovanje kojima se sprjeava neeljeno stanje.

Planiranje sigurnosti u turizmu ukljuuje integralno i interaktivno djelovanje dravnih tijela,
turistikih djelatnika, domicilnog stanovnitva, turista, javnosti, ureaja i opreme prema
propisanim procedurama. Spomenute se procedure kod dobro organiziranih turistikih
subjekata uobliuju u politike sigurnosti koje tite djelatnike, turiste, partnere, imovinu,
informacije i dokumente od kriminalnih aktivnosti i neeljenih posljedica. Cilj razvoja
sigurnosne politike jest upravo temeljito planiranje metoda i postupaka, ponajprije prevencije,
i smanjenja tetnih utjecaja na resurse i poslovne aktivnosti, ali i pravovremene reakcije ako je
sigurnosni incident dogodi.
10

Odreeni stupanj sigurnosti u turizmu postie se provedbom zatitnih mjera koje moraju biti
dio organizacije rada i izvoenja radnog procesa. Sigurnost turistikih objekata ostvaruje se
organiziranjem i obavljanjem poslova zatite na radu, zatite od poara, tehnike i tjelesne
zatite, zatite okolia i zatite informacija, kroz primjenu propisanih i priznatih zakonskih i
internih pravila i mjera zatite s pojedinog podruja zatite.

2.3. Planiranje zatite

Primjenom sustava sigurnosti u turizmu stvara se optimalna razina zatite, kako turista tako i
turistikih djelatnika i objekata, koja omoguava da se smanji rizik od nastanka neeljenih
dogaaja. Provedba samo jedne vrste zatite, odnosno jednog segmenta sigurnosti, na primjer
ugradnja protuprovalnog sustava, nee ostvariti potrebnu razinu sigurnosti, poto se time
uvoenjem ne ostvaruju svi ciljevi sustava sigurnosti.

Radi moguih ugroavanja potrebno je odrediti i poduzeti preventivne mjere zatite. U
provedbi zatite nuno je uzeti u obzir sve vrste rizika koji prijete turistima, djelatnicima i
objektima, njihovoj imovini i poslovnim procesima. Odreene mjere trebaju uzeti u obzir
potencijal nezgoda i situacije hitnih sluajeva i baviti se sa zatitom od rizika koji su s tim
povezani.

Mjere zatite trebaju odgovarati veliini i vrsti aktivnosti turistike organizacije te trebaju
2
:
osigurati da budu pripremljene nune informacije i potrebna eksterna i interna
komunikacija i koordinacija kako bi se u sluaju opasnosti zatitile sve osobe,
staviti na raspolaganje informaciju i komunikaciju s relevantnim mjerodavnim
slubama, susjedstvom i hitnim slubama,
obuhvatiti prvu pomo i medicinsku potporu, protupoarnu zatitu i evakuaciju svih
osoba,
stavi na raspolaganje relevantne informacije svim lanovima turistike organizacije na
svim razinama i osposobiti ih, a to ukljuuje redovite vjebe postupaka za preventivu,
pripremu i obranu od sluajeva opasnosti.


2
Palai, d. (2011.): Sustavi upravljanja sigurnou, Visoka kola za sigurnost na radu, Zagreb
11

Sigurnost ukljuuje integraciju i primjenu svih mjera zatite koje djeluju prvenstveno
preventivno, a ako ve doe do odreenih ugroavanja, onda je njihova zadaa usporavanje i
oteavanje tetnog djelovanja i smanjivanje nastalih posljedica. Detaljno, konkretno i
svrsishodno definiranje procedura i postupaka za primjenu i ostvarivanje mjera zatite
organizirani je oblik preventivnog djelovanja. Iako je i samo preventivno djelovanje
nemogue ostvariti bez odreenih trokova, njih treba shvaati kao investiranje u nastavak rad
turistike organizacije. Takva ulaganja u konanici su manja od trokova koji nastaju jer se ne
primjenjuju potrebne mjere kako bi se smanjila razina rizika i ostvarilo povoljnije stanje
sigurnosti.
Primjenom zakonske regulative i internih pravila, s ciljem da se sprijee rizici i svedu na
minimum u turistikoj djelatnosti, vano je definirati te planirati provoenje sustava
sigurnosti u podruju:
Zatite na radu.
Zatite od poara.
Tjelesne i tehnike zatita.
Zatite okolia.
Sigurnosti hrane.
Zatite osobnih i poslovnih informacija.
Zatite zatienih raunalnih podataka.
Provedbom navedenih mjera zatite stvara se sigurno radno okruenje, to garantira visoku
razinu sigurnosti turistima.








12

3. Sadraj planiranja sigurnosti u turizmu

3.1. Vremenski horizont planiranja sigurnosti u turizmu

Dvije su osobitosti preventivne djelatnosti u turizmu. Prva osobitost prevencije je
viktimoloki orijentirana prevencija, odnosno poduzimanje preventivnih aktivnosti kako bi se
pruila pravovremena zatitama rtvama sezonskog kriminala, prvenstveno turistima. Druga
osobitost prevencije je njezin sezonski karakter koji mora biti usklaen s vremenskim ritmom
sigurnosnih rizika u turizmu. Zato preventivnu djelatnost na turistikom podruju treba
organizirati tako da najvei intenzitet dostigne u ljetnim mjesecima, srpanj i kolovoz, te neto
manji u svibnju, lipnju, rujnu i listopadu. O tome treba voditi rauna prilikom planiranja
potrebnih kadrova te materijalnih i drugih sredstava u svim organizacijama koji su nosioci
preventivne aktivnosti na turistikom podruju.

Segmentacija horizonta planiranja provodi se tako da se razlikuje dugorono, srednjorono i
kratkorono planiranje. Pa tako moemo govoriti o dugoronom i srednjoronom planiranju
sigurnosti u turizmu kad govorimo o vladinim smjernicama u strategiji o razvoju turizma, te
smjernicama turistikih organizacija na regionalnoj i lokalnoj razini. Rije je o planovima koji
obuhvaaju razdoblje do pet godina ili due od pet godina, a imaju karakter predvianja s
naglaskom na kljune aspekte budunosti u turistikoj industriji, kao to je predvianje
kretanja na turistikom tritu, predvianje tehnolokog razvoja u turistikoj industriji i
slino.

Kratkorono razdoblje planiranja obuhvaa razdoblje do godine dana. Odnosi se za svaku
turistiku sezonu kad turistiki djelatnici planiranju osnovne i operativne planove na
godinjoj, dnevnoj, tjednoj, mjesenoj ili kvartalnoj bazi - to su obino predvianja potrebnih
ljudskih resursa s obzirom na najavu turista, plan nabave hrane i pia i slino.





13

3.2. Struktura plana sigurnosti u turizmu
Struktura plana sigurnosti u turizmu moe se definirati sljedeim tokama
3
:
Prepoznati sve elemente projekta kao to su sve domene sigurnosti koje elimo
implementirati.
Prepoznati sve sudionike projekta.
Odrediti odgovornosti sudionika u projektu za svaki projektni element.
Odrediti kljune toke u projektu.
Odrediti posebne projekte ili pod projekte izmeu kljunih toaka.
Odrediti svaki dogaaj, kljunu toku za koje su potrebne informacije.
Odrediti najvie razine odgovornosti koje trebaju informacije o dogaaju,
kljunoj toki.

Dobar plan sigurnosti u turizmu prije svega treba sadrati odluku o tome to zatititi i na koje
naine, odnosno potrebno je izraditi prosudbu ugroenosti. Prosudba ugroenosti je dokument
kojim se utvruje ope stanje sigurnosti nekog turistikog odredita i/ili turistikog objekta.
Da bi utvrene mjere sigurnosti i zatite dale odgovarajue rezultate, one moraju biti
utemeljene na rezultatima prosudbe ugroenosti. Ujedno, struktura planiranja se definira kroz
dokument prosudbe ugroenosti.

U prosuivanju ugroenosti najvanije je prepoznati pokazatelje na temelju kojih e se
zakljuiti jesu li postojei sigurnosni i zatitni mehanizmi turistikih odredita dostatni, a ako
nisu, kako ih organizirano podii na viu razinu pripravnosti tijekom turistike sezone.

Kako bi prosudba ugroenosti bila kvalitetno izraena potrebno je prikupiti dokumentaciju
(projektna dokumentacija, izvedeno stanje, tehnike broure, pravilnici i interne upute,
tehnoloki postupci i pravila), pregledati objekte i/ili lokacije, te razgovarati sa zaposlenicima.
Potonje u kombinaciji s vlastitim iskustvima i praksom osobe ili tima ljudi koji radi na izradi
prosudbe ugroenosti ima veliku ulogu u konanom rezultatu.




3
Petrievi, N. (2010.): Planiranje zatite zdravlja i sigurnosti u ugostiteljskoj djelatnosti, Zbornik radova V.
znanstveno-strune konferencije s meunarodnim sudjelovanjem, Menadment i Sigurnost-planiranje i sigurnost
14

Prosudba ugroenosti (rizinosti) za neko turistiko odredite mora sadravati sljedee:
Uvod gdje se definira: predmet prosudbe, odnosno o ijoj se sigurnosti i ugroenosti
radi i o kojim se vrijednostima radi; razlozi za izradu prosudbe, je li rije o planiranju
sigurnosti i zatite ili pak provjera stanja; o kakvoj se prosudbi radi, operativnoj za
trenutane potrebe ili dugoronoj; koji se cilj eli postii; i zadae prosudbe, odnosno
to treba ostvariti i kako to izvriti.
Utvreno stanje. U ovom dijelu se utvruje ope stanje sigurnosti, sigurnosni
problemi, pojavni oblici ugroavanja i posljedice ugroavanja. Ono obuhvaa predmet
prosudbe kojim se analiziraju opi podaci o turistikom subjektu, opis lokacije
turistikog odredita i objekta, aktivnosti turistikog subjekta te infrastruktura te kakva
je samozatitna sposobnost. Analiza utvrenog stanja se poduzima kako bi se uoilo
koje su poduzete mjere i aktivnosti, odnosno kakav je stupanj organiziranosti
postojeeg sustava sigurnosti i zatite (fizika, tehnika, protupoarna, mehanika
zatita), kako se reagira na pojavne oblike ugroavanja i koji su uinci poduzetih
mjera i aktivnosti. Ujedno koje se sigurnosne norme i standardni operativni postupci
primjenjuju, kao to su upute i sigurnosni naputci (dnevnik sigurnosti, nadzor o
obilasci, provjera djelatnika, kontrola kljueva, postupanje u sluaju opasnosti,
informacije o sigurnosti posjetitelja i turista, sigurnosni pretinci i uvanje vrijedne
imovine, odgovornosti osoba zaduenih za sigurnost i zatitu) te obuenost
zaposlenika u sigurnosnim postupcima (zatita na radu i sanitarna ispravnost,
djelovanje u izvanrednim okolnostima, strukovna edukacija i seminari).
Izvori i vrste ugroavanja. Utvruju se pojavni oblici ugroza, tko su vjerojatni
poinitelji (djeca, domai kriminalci, putujui kriminalci, turisti, osoblje i zaposlenici),
tko su vjerojatni oteeni i rtve (turisti, osoblje i zaposlenici, tree osobe ili turistiki
objekt), tko su subjekti (turisti, djelatnici ili tree osobe) i objekti ugroavanja
(imovina i poslovni procesi).
Obrada podataka. Iznose se glavne znaajke utvrenog stanja, razina fizike i tehnike
zatite, ustrojenost sustava sigurnosti i zatite, obuenost i osposobljenost djelatnika
Prijedlozi mjera s praktinim rjeenjima. Iznose se prijedlozi mjera ope i posebne
sigurnosti, prijedlozi za ustroj i organizaciju sustava sigurnosti i zatite, politiku
upravljanja, izvjeivanja i analitike, stavlja se naglasak na suradnju na lokalnoj razini,
provoenju nadzora i unutarnje kontrole, podjela odgovornosti osoba zaduenih za
15

sigurnost i zatitu (uprava, odjel sigurnosti, osoblje zadueno za sigurnost i zatitu,
ope i specifine odgovornosti djelatnika) te potrebni resursi.

Prednosti prosudbe ugroenosti su
4
:
Ona sadri snimku postojeeg stanja zatite na temelju koje odgovorne osobe, koje
odluuju o sigurnosti turista, zaposlenika i imovine, vrlo brzo dobivaju sliku o stanju
zatite u poduzeu izraenu od neovisne vanjske tvrtke, a koja mora biti registrirana za
poslove privatne tehnike zatite i izradu projektne dokumentacije za sustav zatite.
Istie dobre i loe strane trenutno implementiranog koncepta zatite i omoguava
donoenje odluke o tome gdje i u kojoj mjeri je potrebno pojaati ili smanjiti trenutne
zatitne mjere.
Sam proces izrade prosudbe za odreenu turistiku organizaciju mora ukljuiti sve
organizacijske strukture od najniih operativnih do najviih rukovodeih ljudi. Ujedno
se vri prosudba cijelog turistikog odredita.

Nakon to su podaci prikupljeni i obraeni u prosudbi ugroenosti, potrebno je sainiti
uzrono-posljedinu vezu. Na temelju te analize pristupa se utvrivanju mjera sigurnosti i
zatite, te nainima njihove primjene. Mjere sigurnosti i zatite potrebno je potom pretoiti u
konkretne proizvode koji e se ugraditi u objekte ili kojim e se objekti i/ili turistika
odredita opremiti. Stoga slijedi definiranje projektnih zahtjeva kojim se e mjere sigurnosti i
zatite pretvoriti u konkretne podatke na temelju kojih e se izraditi idejno rjeenje sustava
zatite i sigurnosti. Potom se pristupa izradi projekta, odnosno razradi idejnog rjeenja do
najsitnijeg detalja i izradi projektne dokumentacije sustava zatite i sigurnosti. Nakon to je
projekt izraen i sustav zatite i sigurnosti puten u rad, potrebno je dokumentirati izvedeno
stanje, definirati nain upravljanja sustavom sigurnosti i zatite, kao i nain odravanja,
osposobiti i obuiti sve one osobe koji su zadueni za sigurnost i zatitu, te izraditi
odgovarajue planove, upute za rukovanje i odravanje i slino.

Ako se eli odrati stanje sigurnosti potrebno je na odgovarajui nain upravljati sustavom
sigurnosti i zatite. Upravljanje sustavom sigurnosti i zatite preventivno je djelovanje
sprjeavanja nastanka krize uvoenjem mjera opreza, prevencije i postupaka djelovanja i
ponaanja. Upravljanje sustavom sigurnosti i zatite je proces sastavljen od niza aktivnosti

4
Deliimunovi, D. (2006.): Management zatite i sigurnosti, Zagreb, Pragmatekh
16

koji omoguava normalni tijek poslovnih procesa i funkcioniranje poslovnog sustava. Neke
od tih aktivnosti su: provjere djelatnika, sigurnosne obuke i osposobljavanja, informiranje
turiste o sigurnosnim prijetnjama i dogaajima, razvoj i odravanje sigurnosne kulture,
pridravanje pravnog okvira te pravila i procedure postupanja na radu i u kriznim situacijama,
interne kontrole i nadzor, obavjeivanje o rezultatima tijekom rada itd.


3.3. Metodoloki pristup izradi plana sigurnosti u turizmu

Metodoloki pristup planiranju podrazumijeva povezivanje elemenata ugroavanja sigurnosti
i meusoban odnos sigurnosnih rizika, pojava i stanja te reakciju na te pojave. Takva reakcija
zahtjeva planiranje na stratekoj i operativnoj razini kako se ne bi prouzroila teta vea od
one koja prijeti.

3.3.1. Strateko planiranje sigurnosti u turizmu
Strateko planiranje u turizmu globalno je orijentirano i u tom smisli provodi skeniranje
okoline kako bi se sagledali kljuni faktori utjecaja na sadanji i budui razvoj sigurnosti
turizma, a time i na definiranje vizije, misije, ciljeva i strategije djelovanja u turizmu. Svrha
strategije planiranja sigurnosti je da se maksimalno iskoriste prednosti koje Hrvatska ima u
odnosu na konkurenciju kao i povoljne prilike koje joj se pruaju u eksternoj okolini kako bi
se osigurala sigurnost turistima i svim subjektima turistikog proizvoda. Stratekim
planiranjem definiraju se smjernice kojima se planira razvoj i unaprjeenje sigurnosti u
turistikoj industriji na dugi rok. Planovi sigurnosti turizma navode u stratekim dokumentima
drave, turistikih regija i turistikih destinacija u okviru strategija razvoja turizma. Neki od
dugoronih preventivnih mjera za sigurnu turistiku sezonu su
5
: unificirani i standardizirani
informativni letci, savjetovanje i edukacija djelatnika u turizmu, izrada pisanog materijala sa
jasnim uputama graanima koji se bave turizmom, zajedniko planiranje i koordinacija
aktivnosti kod velikih javnih okupljanja, upoznavanje koncesionara i pruatelj usluga sa
mjerama prevencije, pomo turistima rtvama kaznenih djela i prekraja, koritenja stranih
policijskih slubenika iz projekta Sigurna turistika sezona, razmjena javno objavljenih
podataka, provoenje istraivanja stavova turista, turistikih djelatnika i graana o sigurnosti
u turizmu, brendiranje turistike destinacije kroz sigurnost, razvoj selektivnog turizma.

5
Tima, V., Ugrina, P. (2013.) Proaktivna uloga policije i lokalne zajednice tijekom turistike sezone na
podruju grada Zagreba i grada Splita; SIGTUR 2013, Prva meunarodna konferencija o sigurnosti u turizmu
17

3.3.2. Operativno planiranje sigurnosti u turizmu
Operativno planiranje sigurnosti u turizmu provode institucije sustava drave uprave,
institucije turistikih regije i turistikih odredita, odnosno lokalnih zajednica na lokalnoj
razini. Ono je zadueno za specifine procedure i procese kojima se obavljaju rutinske zadae
u okviru sigurnosti turista i svih ljudi vezanih za turistiko poslovanje. Operativno planiranje
usmjereno je na definiranje pojedinanih zadaa, planova koje treba obaviti u danom vremenu
uz raspoloive resurse i o tome podnijeti izvjee i pruiti informacije zainteresiranim
stranama. Orijentirana je lokalno i na trenutano stanje. Djeluje unutar trenutanog okruenja,
s trenutanom strategijom i postojeim izazovima i rizicima. Naglasak se stavlja na provedbu,
optimizaciju, trenutnu pripravnost i odrivost.

Planiranje sigurnosti u turizmu, dobiva sve vie na vanosti, a upravo je preventivna
djelatnost u turizmu temeljna sastavnica planiranja. U tome je odgovornost sviju subjekata
koji participiraju u turistikom proizvodu, a to su: policija (nacionalna i lokalna), pravosua,
Dravna uprava za zatitu i spaavanje s tri operativne slube: Sluba za civilnu zatitu,
Sluba za vatrogastvo i Sluba za sustav 112, inspekcijske slube od kojih su najznaajnije
gospodarska inspekcija, inspekcija rada i zatite na radu i sanitarne inspekcije, Hrvatski zavod
za javno zdravstvo itd. Meutim, potrebno je istaknuti da se funkcija sigurnosti i zatite
obavlja u podruju javnih i privatnih potreba, tako da je, osim institucija sustava dravne
uprave, najvea odgovornost za planiranje sigurnosti i zatite u turizmu i preventivno
djelovanje na lokalnoj zajednici i njenih subjekata, odnosno lokalne uprave, menadmenta
turistikih organizacija, turistikih i ugostiteljskih djelatnika, lokalnog stanovnitva, lokanih
medija, poznatih javih osoba, drutva za zatitu okolia, udruge graana, kolskih ustanova,
banaka, vatrogasnih drutava, osiguravajuih drutava, zdravstvenih slubi, socijalnih slubi,
zatitarskih i uvarskih slubi, spasilakih slubi, luke kapetanije i drugih. Vidimo da
problematika planiranja sigurnosti u turizmu obuhvaa veliki broj subjekata, zahtjeva
koordinirani, timski rad, od nacionalne razine do lokalne razine. Rezultat rada takve
koordinacije za prevenciju sigurnosnih problema su upute kako i na koji nain postupati u
sluaju zapaanja sumnjivih osoba, situacija, kome i na koji broj prijaviti itd. Takva
odgovornost podrazumijeva maksimalnu suradnju lokalne zajednice sa slubama javne
sigurnosti, odnosno lokalnim policijskim snagama.

18

Ujedno, opi kriminalitet koji najee ugroava sigurnost turista u pravilu je lokalnog
karaktera. Zato se prevenciji pristupa s lokalne razine i provode odreene aktivnosti u suradnji
s policijom. Kvalitetnom suradnjom policije i lokale zajednice i uvoenjem tehnikih
dostignua doprinosi se smanjenju odreenih kaznenih djela i prekraja, omoguuje lake
otkrivanje, te poveanje sigurnosti to je i krajnji cilj. Tako je na podruju turistike opine
Vodnjan, poveanje broja kaznenih djela i prekraja tijekom ljetnih mjeseci kulminiralo
komunikacijom lokalne zajednice i policije da se na kritine toke postave nadzorne kamere.
Takoer, na prijedlog policije na sastanku s lanovima vijea za prevenciju grada Opatije na
plai su izgraeni sigurnosni sefovi za pohranu vrijednosti turista i nadzorne kamere. Projekt
uvoenja zatitara u najfrekventnijim ulicama grada Krka u ranim jutarnjim satima rezultiralo
je smanjenjem imovinskih delikata (provalnih kraa) u duane i tandove. Cilj je bio da se
kamere postave na vidljivom mjestu zbog preventivnog djelovanja, dakle odvraanja od
poinjenja drutveno negativnih ponaanja, ali je cilj bio i otkrivanje kaznenih djela i
prekraja.

Iz navedeno moemo zakljuiti da prevenciju na lokalnoj razini obavljaju tijela drave uprave,
odnosno lokalna policija neposredna prevencija. Te posredna prevencija koju
podrazumijevaju preventivne aktivnosti koje usmjeravaju i nadziru institucije sustava dravne
uprave, osobito policija. Te aktivnosti provode turistike organizacije i oni kojih se dotie
turizam te ukljuuju uspostavljanje unutarnje uvarske slube, mjere prevencije na
recepcijama i prijemnim uredima, mjere prevencije u hotelima, kampovima, apartmanima,
kupalitima, plaama, ugostiteljskim objektima, kioscima, tandovima, trgovinama, zabavnim
parkovima i drugim objektima.

Temeljem prosudbe stanja u policiji i drutvu te policijskoj postaji, temeljnoj ustrojstvenoj
jedinici MUP-a i lokalnoj zajednici moe se planirati preventivno djelovanje na suzbijanju
onih kaznenih djela koja se najee pojavljuju za vrijeme turistike sezone, a koji mogu imati
sinergijski uinak na odravanje povoljnog stanja sigurnosti. Da bi se mogle poduzeti
odgovarajue operativno-preventivne mjere, koje predstavljaju neposrednu prevenciju od
strane lokalne policije, tijekom turistike sezone posebna je pozornost usmjerena ka
planiranju operativne djelatnosti koja obuhvaa pozornike i ophodne djelatnosti, te
planiranju deurstava i kontrolne djelatnosti. Obavljanjem operativne djelatnosti stvaraju se
pretpostavke za prevenciju u pogledu ugroavanja javne sigurnosti tijekom turistike sezone.
Takoer treba utvrditi koji su to kriminalni punktovi, odnosno objekti i mjesta koja su
19

pogodna za izvrenje kaznenih djela i na kojima e se trebati vriti pojaano operativno
pokrivanje. U vrijeme turistike sezone potrebno je poveati i izvriti raspored slubenika
policije u veim lokalnim zajednicama kako bi u sluaju potrebne intervencije bili to blie, te
kako bi i inae njihova prisutnost utjecala na potencijalne delikvente. Dunu panju treba
pridati planiranju takvih djelatnosti na cestama, u trajektnim pristanitima, na eljeznikim i
autobusnim stanicama, na plaama i kupalitima.
Podaci do kojih lokalna policija dolazi prilikom operativne djelatnosti nuno je sistematizirati
i na kraju svake turistike sezone analizirati kako bi se moglo pripremiti za iduu sezonu i u
vremenu do poetka idue sezone mogli otkloniti uoeni nedostati i propusti koji doprinose
izvrenju kaznenih djela.

U skladu s navedenim, Hrvatsko ministarstvo unutarnjih poslova od 2006. godine provodi
projekt "Sigurna turistika sezona"
6
koji traje od 1. srpnja do 31. kolovoza. U sklopu projekta
u policijske uprave na naoj obali dolaze strani policajci, koji u ophodnjama s hrvatskim
policajcima pomau da se strani turisti iz njihovih zemalja na ljetovanju u Hrvatskoj osjeaju
to ugodnije. Ujedno, radi podizanja sigurnosti tijekom turistike sezone, kontinuirano od
1994. godine, provodi se akcija "TOURS"
7
, kroz prevenciju kriminala i prekraja i pojaanim
mjerama u prometu i na graninim prijelazima, a kako bi se turistima omoguio siguran
dolazak i boravak u Hrvatskoj.

Naputanjem gledita o represiji kao primarnom obliku borbe protiv sezonskog kriminala i
njenom zamjenom preventivnom djelatnou, istodobno se mijenjaju i subjekti ove akcije.
Dominantnu ulogu koju ima drava i dravni organi zamjenjuje organizirana drutvena akcija
koja se provodi kao drutvena samozatita
8
. Ova drutvena akcija usmjerena je na spreavanje
svih napada kojim se ugroava ureenje turistikih organizacija, osobna i imovinska sigurnost
turistikih djelatnika, turista i graana, te njihova prava. Predmet drutvene samozatite je i
zatita javnog reda i mira, sigurnost u prometu, zatita ovjekova okolia, zatita uma od
poara. Drutvenu samozatitu predstavlja sistem mjera i aktivnosti to ih organizirano
poduzimaju turistiki djelatnici, graani, turisti, lokalna uprava, svi ostali subjekti koji
sudjeluju u pruanju turistikih proizvoda na lokalnoj razini i svi zainteresirani.


6
www.mup.hr/main.aspx?id=96913
7
www.mup.hr/main.aspx?id=96913
8
Cari, A. i skupina autora (1981.): Turistiki kriminalitet i njegova prevencija, Pravni fakultet, Split
20

Koje su to mjere i aktivnosti to ih navedeni subjekti poduzimaju na planu sprjeavanja
sezonskog kriminaliteta zavisi o tome koji su to sve oblici sezonskog kriminala na koji bi
preventivno mogla djelovati drutvena samozatita u odreenom turistikom odreditu.
Odgovor je skoro sva kaznena djela, meutim preventivna djelatnost navedenih subjekata biti
e najpotrebnija i najrazvijenija upravo ondje gdje se dogaa i najvie kaznenih djela, a to je
kod kaznenih djela kojim se napada na drutvenu imovinu. Mjesta gdje se ona vre su
kampovi, hoteli i drugi turistiki objekti, parkiralita i garae, plae i kupalita i sl.

Neke od mjera posredne prevencije koje se provode na razini lokalne zajednice su:
Uspostavljanje uvarske slube. Uvoenje zatitarske ili unutarnje uvarske slube
preporuka je svima koji pruaju ugostiteljsko-smjetajne usluge za velik broj gostiju. Kao
primjer moemo navesti hotele i motele s veim brojem smjetajnih kapaciteta, turistika
naselja s veim brojem paviljona, parkiraline prostore u vlasnitvu hotela ili turistikih
naselja, kampove, ali i plae i kupalita.
Mogunost koje ima sluba prevencije recepcije u uoavanju odreenih pojava i samim
time njen znaaj na prevenciji sezonskog kriminaliteta nuno trai da se prilikom
odreivanja djelatnika koji e obavljati ovaj posao vodi rauna o tome da to budu osobe
koje e svoj posao obavljati savjesno, kako u interesu organizacije u kojoj rade tako i u
interesu ire drutvene zajednice.
Instaliranje razliitih sustava tehnike zatite mogu se zatititi javne povrine, objekti i
prostori od neovlatenog ulaska, provala, kraa, eksplozija, poara i drugih opasnosti.
Rije je o alarmnim sustavima, video nadzoru, protuprovalna zatita, portafonski sustavi,
vatrodojava i plinodojava, rampe i klizna dvorina vrata.
Posebne mjere prevencije na kupalitima, plaama i kampovima kao to su izgradnja
manjih ormarie radi odlaganja robe i drugih predmeta, postavljanje video nadzora,
angairanje kunog detektiva, spasilake slube.
Pravovremena prijava i odjava turista omoguava operativnim slubama odgovarajui
nadzor kretanja i boravka turista.
Preporuke i edukacija o samozatiti turista




21

4. Naela upravljanja planiranim zadaama u turizmu
Naela upravljanja planiranim zadaama prvenstveno se odnose na naela koja sadri kodeks
sigurnosne etike. Kao dio prevencije turistiki djelatnici moraju slijediti sljedea naela:
brinuti o zatiti i sigurnosti turista te njihovim temeljnim pravima, a prema svakom
turistu pokazati potrebno potovanje,
turistiki djelatnici prema turistu moraju postupati iskljuivo profesionalno i u sklopu
zakona i pravila struke, odnosno dunosti koju obnaaju.

Opeprihvatljivi sigurnosni standardi u turizmu, a koji su sastavni dio upravljanja sustavom
sigurnosti i zatite, te osiguravaju odrivu razinu sigurnosti u turizmu, mogu se opisati
sljedeim naelima:
sigurna usluga tijekom boravka turista,
potivanje etinosti i zalaganje za suzbijanje neetinosti, potivanje osobnosti turista i
promicanje njihovih prava, bez diskriminacije,
visoka odgovornost u obavljanju specifinih djelatnosti u turizmu povezanih sa
zatitom i sigurnou turizma,
suzdranost u suzbijanju incidenta na nain da se maksimalno ogranii primjena
neprimjerenih metoda,
obveza uvanja poslovne tajne i informacija o turistima i turistikim objektima,
otklanjanje i sprjeavanje svih oblika primjene neovjenih i poniavajuih postupaka,
odbijanje izvrenja nezakonitog naloga,
sprjeavanje mita i korupcije,
prijavljivanje nadlenim institucijama svih pojavnih obila kriminala u turistikim
objektima,
pruanje sve potrebne pomoi turistima,
permanentno educiranje o novim oblicima zatite i sigurnosti turista, te njihovim
pravima i obvezama.
Uprave turistikih djelatnosti trebaju u duhu spomenutih naela odravati svijest turistikih
djelatnika i osoblja na svim razinama i poticati ih na izgradnju pouzdanog sustava zatite i
sigurnosti. Zato je vano da se njih upozna s programom zatite i sigurnosti i sa zahtjevima
koji se odnose na specifina radna mjesta, kao i ostalih radnih mjesta. Takoer je vano da ih
uprava potie na ispravnu uporabu zatitne tehnike, opreme, kljueva i sl. i da provode interne
22

kontrole, odmah reagiraju na incident, neko sumnjivo ponaanje, da tite imovinu te da
meusobno razgovaraju o sigurnosnim pitanjima i razmjenjuju iskustva. Navedenim
aktivnostima osigurava se adekvatno upravljanje sustavom sigurnosti i zatite.

5. Smjernice za izradu plana sigurnosti u turizmu

Sigurnost u turizmu ostvaruje se planiranjem sljedeih aktivnosti:
uspostava, razvoj i provedba odgovarajuih politika, mjera, aktivnosti i institucija na
sigurnosnom podruju, sadrajno primjerenih zahtjevima za uspjeno prevladavanje
suvremenih i buduih turistikih sigurnosnih rizika i prijetnji,
izgradnja povoljnoga meunarodnoga, nacionalnog, regionalnog i lokalnog sigurnosnog
turistikog okruja kroz suradnju s drugim dravama, a prvenstveno kroz suradnju na
nacionalnoj i lokalnoj razini,
razvoj drutva koje e biti dugorono sposobno izgraivati i odravati uinkovite sigurnosne
mehanizme i resurse u turizmu, te uspjeno odgovarati na sigurnosne izazove, rizike i prijetnje
u turizmu.

U tom kontekstu mogu se dati sljedee preporuke za izradu plana sigurnosti u turizmu:
neprekidno analizirati turistiko okruenje u kojem se turistika organizacija nalazi, kako bi
se pravodobno otkrile novonastale promjene,
neprekidno i sustavno analizirati postojeu organizacijsku strukturu radi otkrivanja
potencijalnih mjesta neodgovornosti, profesionalne nekompetentnosti, nebrige, inercije
svijesti i niske poslovne uinkovitosti i nesposobnosti prepoznavanja i prilagoavanja
promjenama,
spoznati injenicu i samosvijest da moda upravo zbog vas dio ili cijela organizacija ima
potekoe prilagoditi se promjenama i/ili rijeiti problem ili nastalo krizno stanje,
pozvati druge menadere, lanove uprava ili vanjske konzultante u pomo radi to
objektivnije analize trenutnog stanja ili uzroka krize ili slabljenja organizacija.

Radi lakeg provoenja planiranja sigurnosti i odravanja stanja sigurnosti, definiraju se
oblici planiranja sigurnosti i aktivnosti izvjeivanja koje omoguuju da se ide ususret
prijetnji i sprijee njeni uinci, a ne otklone njene posljedice.
23

5.1.Oblici planiranja sigurnosti u turizmu
Na podruju planiranja sigurnosti u turizmu brojni su tipovi planiranja koje se moe svrstati u
jednokratne planove, trajne planove i kontingencijske planove koji su ujedno dio trajnih
planova.
Jednokratni planovi izrauju se zbog ostvarenja jednokratnog cilja i krai im je vremenski
horizont. Radi se o planovima koji se provode za svaku turistiku sezonu kad je to potrebno.
Na primjer u hotelu se analizom zapisnika o incidentu, dnevnog izvjea i dnevnika sigurnosti
utvruje da je za idui turistiku sezonu potrebno izraditi i provesti novi projekt zabavnog
parka za djecu i program obuke osoblja zaposlenog u tom zabavnom parku. Takoer, primjer
jednokratnog plana je projektna dokumentacija i projekti ugradnje tehnike zatite.

Trajni planovi su planovi koji definiraju podruja sigurnosti u turizmu i oznauju relativno
stalne, dugorone planske odluke koje se primjenjuju u strategiji razvoja turizma drave,
turistike regije ili turistikog odredita. Radi se o politici sigurnosti u turizmu koja se sastoji
od brojnih dokumenata, pravilnika i internih uputa. Sigurnost u turizmu, a time i organizirana
prevencija kriminaliteta, kao dio ukupne ocjene kvalitete ivljenja u suvremenoj zajednici,
sadrani su u razvojnim strategijama i dugoronim planovima dobro organiziranih gradova i
opina u RH. Minimalni elementi koje bi trebala sadravati politika sigurnosti turistikih
organizacija kao temeljnom dokumentu kojim se ureuje sigurnost su:
- dokument kojim se potvruje ope stanje sigurnosti nekog turistikog objekta ili lokacije,
odnosno prosudba ugroenosti,
- pravilnik o kontroli pristupa zaposlenika, roba, posjetitelja i turista, vozila i sve pokretne
imovine i nekretnina koje su u vlasnitvu ili na koritenju u turistikoj organizaciji. Pri tome
se ne misli samo na elektronike ureaje tehnike zatite, nego na sve vidove ovlatenog
pristupa prostoru, dokumentima, informacijama i svoj drugoj imovini tvrtke,
- politika zapoljavanja i definiranja kadrova,
- pravilnik o rukovanju s potrebnim sustavima tehnike zatite te pravilnik rada uvarske
slube kao dio tjelesne zatite,
- tehnoloki postupci i pravila vezani za hranu, vodu, otpad, sanitarne vorove itd.,
- politika informacijske sigurnosti,
- pravila i procedure pruanja pojedinih usluga u ugostiteljsko-turistikim objektima, odnosno
pravilnik o radu, te ostale procedure zainteresiranih strana u turizmu koje se provode s ciljem
osiguravanja sigurnosti u turizmu za sve osobe,
24

- upute o postupanja u izvanrednim situacijama,
- politika upravljanja sigurnosti
- politika upravljanja promjenama radi promjene uvjeta na terenu, na opremi, napredak
tehnologije, iskustvo, uenje iz kvarova i tetnih dogaaja i promjena u zakonskim
zahtjevima,
- primjena zakona koji se odnose na provoenje sigurnosti i zatite u turizmu.

Kontingencijski planovi su vrlo vani planovi za poslovanje turistikih organizacija i zato se
izdvajaju u posebnu skupinu planova. Rije je o planovima o postupanju u sluaju opasnosti.
Ako doe do opasnosti i one rezultiraju opasnou za sigurnost turista i svih prisutnih u
turistikom objektu ili turistikom odreditu, odgovorni turistiki djelatnici moraju biti
pripremljeni za urnu reakciju i krizno postupanje. Kako bi turistiki objekt bio pripremljen
za kriznu situaciju, glavni direktor mora izraditi plan postupanja za sluaj iznenadnih prijetnji.
To je plan koji identificira prijetnje i propisuje reakcije na te prijetnje, na primjer ako se hotel
nalazi okruen borovom umom, onda takav plan mora obuhvatiti evakuaciju u sluaju
umskog poara. Veina planova za sluaj iznenadnih opasnosti odnosi se na: protupoarnu
zatitu, nestanak elektrine energije, vremenske nepogode, razbojnitvo, teka povreda ili
smrt turista, odnosno zaposlenika. U svim tim sluajevima, turistiki djelatnici i osoblje, a
posebice glavni direktori i voditelj poslova zatite i sigurnosti pozvani su na urnu reakciju.
Plan za sluaj iznenadne opasanosti mora biti pisani dokument podran odreenim brojem
uputa o postupanju te treba sadravati: scenarij vrste rizika, koga treba obavijestiti, to se
mora uiniti i tko to mora uiniti, koga se mora obavijestiti o posljedicama i intenzitetu krize.
Zato svaki turistiki objekt mora imati uputu o postupanju u sluaju opasnosti i proi obuku o
pravilnom postupanju i pruanju pomoi u sluaju krizne situacije.

Vano je primjereno revidirati sve ove planove sukladno promjenama u turistikom okruenju
i sve promjene u dokumente primjereno zabiljeiti i unijeti u plan.

5.2.Izvjeivanje o realizaciji planiranih zadaa
Posljedice krize ili incidenta najee se negativno odraavaju na percepciju javnosti pa, dakle
i na rezultate poslovanja. Zbog toga su korektni i kontinuirani odnosi s javnou vrlo vani.
Kako bi se smirila javnost, tim za planiranje za kriznu situaciju mora unaprijed odluiti koje
informacije eli objaviti u javnosti, kako bi se javnost mogla pripremiti za izvanrednu
25

situaciju. Tim za planiranje mora imati glasnogovornika koji mora proi odreenu edukaciju.
Dobro organizirani odnosi s javnou donose viestruke koristi: osiguravanje vitalnih
informacija upravi, potvrdu kompetentnosti organizacije, odravanje kontinuiteta operacija i
umanjenje posljedica krize.

Izvjeivanje o realizaciji planiranih zadaa provodi se:
Vertikalno meu razliitim institucijama vezanih za turizam r, na nacionalnoj, regionalnoj
i lokalnoj. Procedure za vertikalnu integraciju trebaju utvrditi kako e funkcionirati elementi s
jedne razine i kako e biti koordinirani s istim ili slinim elementima na nekoj drugoj razini.
Horizontalno meu pojedincima i grupama ukljuenim u upravljanje sigurnosnim rizicima
na odreenoj razini, kako bi se organiziralo obavjeivanje, potpora i opa svijest o
aktivnostima upravljanja u kriznim situacijama.

U izvjeivanju znaajno pomau zapisnik o incidentu koji je koristan lokalnoj policiji u
provoenju istraga ili drugih radnji, te dnevno izvjee i dnevnik sigurnosti koji mogu
posluiti glavnom direktoru ili voditelju poslova sigurnosti i zatite pri utvrivanju
odgovarajue razine sigurnosti i zatite u turistikom objektu.

Najvanija je razmjena informacija izmeu lokalne policije, lokalne zajednice i graana i ona
mora biti dvosmjerna komunikacija proeta povjerenjem jer e samo na taj nain prevencija
kriminaliteta biti operacionalizirana. Sluaj nestale Australke Britt Lapthorne pokazao je
koliko je vano da policija bude maksimalno otvorena prema javnosti, jer bilo kakvo
zadravanje podataka ili ak prikrivanje, moe stvoriti sumnju i pokrenuti medijske
spekulacije.







26

6. Zakljuak

Planiranje sigurnosti u turizmu nije odvojeno od nacionalne i regionalne razine, odnosno
odgovarajuih slubi sigurnosti i policije, ali je na razini turistike destinacije i odgovornih
osoba za zatitu i sigurnost u turistikim objektima neodgovarajue organizirano, kako na
razini pojedinane educiranosti tako i na razini upravljanja i voenja takvog sustava. Stoga je
potreban sinergijski uinak turistikih djelatnika, policijskih slubenika i drugih, pa i samih
turista, kako bi se jamila zatita i sigurnost svih subjekata, a prvenstveno turista koji se
nalaze na turistikoj destinaciji. Na hrvatskim je turistikim djelatnicima prihvaanje takvog
pristupa i tud za njegovu implementaciju u svrhu rasta turistikog prometa i poveanja
financijskih prihoda iz turizma. Prvi korak u tom pravu je osnaivanje preventivne djelatnosti.

Prevencija je uvijek usmjerena na spreavanje nastanka tetnih radnji i dogaaja. U prevenciji
se koriste iskustvene spoznaje o ve zabiljeenim tetnim radnjama i dogaajima kako bi se
otklonile ili umanjile okolnosti koje su do njih dovele, odnosno koje su pogodovale njihovom
nastanku ili odvijanju. Na prvom mjestu preventivnog djelovanja su promjena odnosa prema
radu, sustavna edukacija zaposlenika u cilju podizanja sigurnosne kulture, te motivacija da se
naueno primjeni u praksi.

Glavni cilj preventivne djelatnosti je stvoriti sigurno okruje i osigurati turistima miran i
nesmetan odmor, a posebno pruiti punu zatitu linosti i imovine turista od bilo kakvih
napada. Da bi se ostvarili ovi zadaci, nuno je prije poetka turistike sezone planirati i
tijekom sezone permanentno provoditi raznovrsne posredne i neposredne preventivne mjere.

Ugroenost u prometu, opasnost od kriminalnih radnji, opasanost od poara, trovanja hranim,
zaraza i slinih prijetnji utjeu na izbor turistikih odredita, duinu boravka, ponovni dolazak
i preporuku drugima kao pozitivnu promidbu. U interesu je domicilnog stanovnitva i onih
koji pruaju usluge u turizmu sigurnost, zato planiranje sigurnosti u turizmu zahtijeva
provedbu potrebnih sigurnosnih mjera koje e biti u funkciji razvoja turizma kao sigurne
gospodarske grane, ali i zatite turistikog osoblja, turistikih objekata, a prvenstveno turista
koji ele putovati, upoznati ljepote zemlje, rekreirati se i odmoriti.


27

Literatura:
Knjige:
1. Matika, D., Gugi, A. (2007.): Turizam i sigurnost, Adriatica.net Group, Zagreb
2. Pavliek, J., Milivojevi, L. (2013.): Kriminalistika prevencija nasilja na tetu
turista, Ministarstvo unutarnjih poslova, Visoka policijska kola, Prva meunarodna
konferencija o sigurnosti u turizmu
3. Deliimunovi, D. (2006.): Management zatite i sigurnosti, Zagreb, Pragmatekh
4. Cari, A. i skupina autora (1981.): Turistiki kriminalitet i njegova prevencija, Pravni
fakultet, Split

Ostalo preuzeto s Interneta:
1. Prezentacije s prve meunarodne konferencije o sigurnosti u turizmu, Bol na Brau,
19. i 20. rujna 2013. (06.02.2014.) http://www.zastita.info/hr/sigtur_2013/prezentacije/
2. Statistiki pregled temeljnih sigurnosnih pokazatelja i rezultata rada u 2013. godini
(07.02.2014.)
http://www.mup.hr/UserDocsImages/statistika/2014/Statisticki%20pregled2013.pdf
3. Strategija unaprjeenja prevencije kriminaliteta kroz multidisciplinarni pristup i
vodstvo lokalne vlasti u gradu Splitu za razdoblje 2013. 2015., Vijee za provedbu
programa prevencije kriminaliteta na podruju grada Splita (07.02.2014.)
4. Sigurnost u turizmu prirunik, Kvarner, Policijska upravo primorsko-goranska
(06.02.2014.)
5. www.mup.hr/main.aspx?id=96913
6. Zbornici radova znanstveno-strunih konferencija s meunarodnim djelovanjem
Menadment i Sigurnost, Hrvatsko drutvo inenjera sigurnosti, Visoka kola za
sigurnost