SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

Intelektualno vlasnitvo Seminarski rad

Kolegij: Menadment ljudskog kapitala Mentor: Prof. Dr. Sc. V. Vuji Studenti: Petra ambar, 005380, izvanredni Igor Vukui, 005020, izvanredni Tomislav Pavlii, 005026,izvaredni

Opatija, Travanj, 2010 SADRAJ UVOD..............................................................................................................................................3 1.OBILJEJA INTELEKTUALNOG VLASNITVA..................................................................4 1.1 INTELEKTUALNO VLASNITVO U HRVATSKOJ..........................................................6 Intelektualno vlasnitvo u Hrvatskoj se ne titi dovoljno. Strane pravne i fizike osobe prevladavaju kao nositelji prava zatite intelektualnog vlasnitva, a to bi trebalo i porasti nakon to Republika Hrvatska ue u Europsku Uniju. .............................................................................6 1.2 PRIMJER INTELEKTUALNOG VLASNITVA U HRVATSKOJ.................................7 2. DEFINIRANJE PODJELA INTELEKTUALNOG VLASNITVA.........................................9 2.1 AUTORSKA I SRODNA PRAVA.....................................................................................11 Izvor: Narodne novinelanak 1. ZAKONA O AUTORSKOM PRAVU I SRODNIM PRAVIMA.............................................................................................................................12 2.2 INDUSTRIJSKO VLASNITVO.......................................................................................13 2.2.1. Patent...........................................................................................................................13 2.2.2. ig (trademark) ...........................................................................................................14 2.2.3. Dizajn ..........................................................................................................................14 2.2.4. Oznake zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti..................................................15 2.2.5. Topografije poluvodikih proizvoda...........................................................................15 ZAKLJUAK................................................................................................................................17 LITERATURA..............................................................................................................................18

UVOD

Intelektualno vlasnitvo je skupni naziv za subjektivna prava na intelektualnim tvorevinama kao nematerijalnim dobrima i u svezi s njima. Obuhvaa autorsko i srodna prava, te prava industrijskog vlasnitva. Zatitom intelektualnog vlasnitva potie se kreativnost, ali i gospodarske djelatnosti. Zatita intelektualnog vlasnitva je jedna od najharmoniziranijih pravnih podruja. Zakoni o zatiti intelektualnog vlasnitva u veini drava svijeta slijede ista naela i razlikuju se samo u nijansama. Nekoliko meunarodnih ugovora ureuje meudravne aspekte pri zatiti intelektualnog vlasnitva. Kreativna ili umjetnika realizacija neke ideje koja je plod ljudskog intelekta pripada njezinom stvaratelju, te pod odreenim uvjetima, predstavlja njegovo intelektualno vlasnitvo. Iako neopipljivo u fizikom smislu, intelektualno vlasnitvo ima sve karakteristike imovine, pa se ono moe kupiti, prodati, licencirati, zamijeniti, pokloniti, naslijediti kao i svako drugo vlasnitvo. Intelektualno vlasnitvo predstavlja nematerijalnu imovinu ija uspjena eksploatacija moe biti vrijedan temelj poslovanja te ija je vrijednost u umnoavanju, upotrebi i prikazivanju drugim ljudima, pa ih nije mogue zatititi sakrivanjem, zatvaranjem ili drugim mjerama fizike zatite. Svrha ovog seminarskog rada je pojasniti ulogu svih nematerijalnih dobara i sve to je povezano s njima spojiti sa autorstvom i pravima svake odreene industrije odnosno svakog industrijskog vlasnitva. Poveznica tome jest sama zatita vlasnitva putem raznih ugovora koji e kroz ovaj seminarski rad prikazati svu vanost. Cilj ovog rada je prikazati utjecaj i ulogu gospodarstva na intelektualno vlasnitvo kako bi se gore navedene karakteristike istaknule kao neizostavnim imbenicima u svakom uspjenom i kavalitetnom poslovanju imovine koja nije uvijek samo materijalna, nego ima jednaku ulogu i kao nematerijalni oblik. Pri izradi seminasrkog rada koritene su sljedee metode znanstvenog istraivanja: metoda deskripcije, metoda kompilacije, metoda analize i sinteze, metoda indukcije i dedukcije te metoda komparacije. Rad je podijeljen u dva osnovna poglavlja. U prvom poglavlju prikazuje se kompletna obiljeja intelektualnog vlasnitva prema propisima koji se moraju ispotovati. Zatim u drugom poglavlju se navode vrste intelektualnog vlasnitva te se pojanjava svaka od njih. U radu su koritene i fusnote kroz koje se objanjava izvor koritenja svih informacija koje su preuzete iz strune knjige,lanka ili interneta. S toga e kroz ovaj seminar u potpunosti biti naglaene sve bitne injenice svakog intelektulnog vlasnitva bilo gdje u svijetu.

1.OBILJEJA INTELEKTUALNOG VLASNITVA

U posljednje vrijeme u cijelom svijetu raste znaaj koji se pridaje intelektualnom vlasnitvu. Dok se prije desetak godina intelektualno vlasnitvo smatralo uskim strunim podrujem, kojim su se bavili gotovo iskljuivo specijalizirani pravni strunjaci i strunjaci iz Ureda za intelektualno vlasnitvo, danas se interes za intelektualno vlasnitvo sve vie seli u poslovne krugove. To ukljuuje ne samo aspekt zatite vlastite nematerijalne aktive, nego i aspekte stratekog poslovnog odluivanja, poput praenja tehnolokih trendova ili analize konjunkture i konkurentskih strategija kroz monitoring kretanja zatite industrijskog vlasnitva, u prvom redu patenata. to obuhvaa intelektualno vlasnitvo? Intelektualno vlasnitvo obuhvaa autorsko i srodna prava, te prava industrijskog vlasnitva. Pojedine aspekte ili svojstva nekog proizvoda mogue je zatititi kroz jedan ili vie raznih oblika intelektualnog vlasnitva, koji se meusobno nadopunjuju. Kako bi se zatitila ova vrsta dobara, te na taj nain potakla ljudska kreativnost koja doprinosi opem drutvenom razvitku, razvijen je odgovarajui sustav pravne zatite intelektualnog vlasnitva. Neovlatena uporaba ili umnoavanje predmeta intelektualnog vlasnitva predstavlja povredu prava, a pravo vlasnika na raspolaganje, uporabu i stjecanje koristi, titi se sredstvima i institucijama pravnog sustava. Industrijsko vlasnitvo obuhvaa prava kojima proizvoa titi od konkurenata svoje poslovne interese, poloaj na tritu i sredstva uloena u istraivanje, razvoj i promociju. Industrijsko vlasnitvo obuhvaa: patente, igove (zatitne znakove), industrijski dizajn, oznake zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti, topografiju poluvodikih proizvoda. Pravo industrijskog vlasnitva stjee se u upravnom postupku koji vodi Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo, na temelju prijave te upisom industrijskog vlasnitva u registar koji takoer vodi Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo. Nositelj prava industrijskog vlasnitva ima iskljuivo pravo koristiti se zatienim industrijskim vlasnitvom pod uvjetima propisanim vaeim propisima kojima se ureuje zatita prava intelektualnog vlasnitva i moe sprijeiti druge osobe da se tim industrijskim vlasnitvo koriste bez njegova odobrenja. Nematerijalna odnosno neopipljiva imovina 1(engl. intangible assets) je dio imovine ili sredstava poduzea koji nema materijalni, fiziki oblik i spada u skupinu stalnih sredstava. Neopipljiva imovina najee nema odreenu realno ostvarivu utrivu vrijednost koju imaju ostali oblici imovine. Vrijednost se neopipljive imovine odreuje utjecajem na poveanje profitne snage poduzea. Veina se ovih oblika imovine teko moe realizirati u novanom obliku. Ako neopipljiva imovina ima 2utrivost, ona posjeduje i realno unovivu vrijednost koju treba uzeti u obzir prilikom vrednovanja samog poduzea. Najei oblici neopipljivih
1

Internet izvor: http://limun.hr/ - 07.04.2010.

sredstava jesu patenti, licencije, koncesije, autorska prava, trgovako ime, trgovaki znak, ig, uzorak, goodwill, ulaganje u istraivanje trita i sl. Registriraju se u aktivi bilance stanja. Intelektualno vlasnitvo je sklop prava kojima se tite i potiu ljudska inovativnost i kreativnost. Zato intelektualno?. Zato to se radi o rezultatima nematerijalnog, umnog ili intelektualnog ljudskog rada. Zato vlasnitvo?. Iako neopipljivo u fizikom smislu, intelektualno vlasnitvo ima sve karakteristike imovine, pa se ono moe kupiti, prodati, licencirati, zamijeniti, pokloniti, zaloiti, biti predmetom ovrhe, naslijediti kao i svako drugo vlasnitvo. Osnovna podjela intelektualnog vlasnitva vri se na: Autorsko pravo i srodna prava Industrijsko vlasnitvo.

Intelektualno vlasnitvo u irem smislu obuhvaa i zatitu od nepotenog trinog natjecanja, zatitu povjerljivih podataka, poslovne tajne, zatitu tvrtke, znanje i iskustvo koji se jo naziva i know-how, zatitu biljnih sorti itd. 3Know-how su sve objavljene tehnike informacije, bilo da su podobne za patentiranje ili ne, koje su nune za industrijsku reprodukciju nekog proizvoda ili postupka, tj. znanje o tome kako se proizvodi neki proizvod ili kako se provodi neki poseban postupak. Budui daje razvijen na temelju iskustva, know-how je ono to proizvoa ne moe znati samo iz ispitivanja proizvoda ili samo na osnovi spoznaja o postupku ili tehnici. 4 Know-how je imovina koja ima vrijednost i koja moe biti otuena. Stoga je koncept know-how-a vaan za klasifikaciju isplata dohotka od autorskih prava. Isplate za know-how u mnogim sluajevima mogu biti oporezovane na isti nain kao i dohodak od autorskih prava Za zatitu povjerljivih podataka, poslovnu tajnu, zatitu tvrtke, te zatitu znanja i iskustava ne postoji posebni formalizirani postupci zatite. Opseg i djelotvornost zatite tih prava ovisi o nainu uvanja njihovih sadraja i ugovorima izmeu strana kojima su ti sadraji dostupni. Za zatitu zemljopisnih oznaka i oznaka izvornosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te za zatitu biljnih sorti provode se odgovarajui formalizirani postupci pred Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja odnosno Zavodom za sjemenarstvo i rasadnitvo. Vana poveznica sa intelektualnim vlasnitvom je industrijsko vlasnitvo,koji kao skupni pojam obuhvaa prava kojima se proizvoai tite od konkurenata svoje poslovne interese, poloaj na tritu i sredstva uloena u istraivanje, razvoj i promociju.

asopis: Hrvatski zemljopis AKD, Zagreb, 2000. str. 9 - mogue joj je izravno pripisati budue novane koristi 3 S. Polovina, . Medi Osnove ekonomije prirunik, Medinek, d.o.o, Zagreb, 2000. str. 488 4 Pindyck, R. Rubinfeld Mikroekonomija Mate d.o.o, Zagreb, 2005. str. 31

1.1 INTELEKTUALNO VLASNITVO U HRVATSKOJ

Intelektualno vlasnitvo u Hrvatskoj se ne titi dovoljno. Strane pravne i fizike osobe prevladavaju kao nositelji prava zatite intelektualnog vlasnitva, a to bi trebalo i porasti nakon to Republika Hrvatska ue u Europsku Uniju. Intelektualno vlasnitvo u republici Hrvatskoj u najveoj mjeri tite strani korisnici, ocijenio je Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo na konferenciji o intelektualnom vlasnitvu "Intelektiv" koja se odrava u organizaciji Amerike gospodarske komore u Hrvatskoj i tvrtke Vernexo. Prema podacima koji su iznjeti, strane pravne i fizike osobe prevladavaju kao nositelji prava zatite intelektualnog vlasnitva s udjelom od 69 posto u zatiti putem igova, 93 posto putem patenata i 73 posto putem industrijskog dizajna.
5

Moe se oekivati, da e broj inozemnih korisnika dodatno porasti ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. 6Na kraju 2009. godine, u Hrvatskoj je bilo 135.763 zatienih prava intelektualnog vlasnitva pri emu prevladavaju igovi sa 95 posto, dva posto su patenti, a tri posto industrijski dizajn. Hrvatska u svjetkoj raspodjeli zatite intelektualnog vlasnitva sudjeluje s 0,7 posto u igovima, 0,1 posto u industrijskom dizajnu i s manje od 0,1 posto u patentnoj zatiti. Kod patenata, u Hrvatskoj dominiraju fizike osobe, a to je, svjetski presedan jer u svijetu patentnu zatitu koriste uglavnom tvrtke. Unato tome, prema broju patenata prijavljenih Europskom patentnom ured Hrvatska je na zaelju meu europskim zemljama - iza nje je samo Rumunjska. Dravni ured za intelektualno vlasnitvo uputio je Vladi prijedlog izmjena strategije razvoja intelektualnog vlasnitva, s naglaskom na veu primjenu zatite intelektualnog vlasnitva u industriji. To bi mogla biti prekretnica u shvaanju pogleda na intelektualno vlasnitvo jer se kod nas ipak premalo sagledava ta strana ulaganja u razvoj, nedovoljno je poticaja na tom podruju. Summa summarum cijele situacije moe se zakljuiti da su pojedinci ipak utjecali svojim postupcima na razmiljanje drave, te se ipak slau zakoni kako bi se usavrila takva vsta ulaganja unutar drave i na meunarodnom nivou. Ta primjena trebala bi biti olakana normativnim stanjem sustava zatite intelektualnog vlasnitva u Hrvatskoj u koji su ugraeni najvii meunarodni standardi zatite i koji je potpuno usklaen s europskim rjeenjima. Pojedinci u Hrvatskoj svijim su izlaganjima govorili o potencijalu inovacija i zatite intelektualnog vlasnitva kako bi unaprijedili gospodarski rast. lanice europske unije i SAD pozdravljaju napredak Hrvatske u pregovorima s EU-om, a podupiru i reforme usmjerene modernizaciji ekonomije u kojima znaajno mjesto trebaju imati inovacije. Inovacije poveavaju produktivnost, ekonomski rast i stvaraju nova radna mjesta. 7 Izaslanica predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovia Helena Kasani ocijenila je da se u Hrvatskoj u dovoljnoj mjeri ne prenosi znanje iz obrazovnog u gospodarski sustav. To je vano, jer je znanje temelj razvoja.
5 6

Internet izvor: http://www.dziv.hr 07.04.2010. Ibidem: 07.04.2010. 7 Internet izvor: http://metro-portal.hr/ 08.04.2010.

1.2 PRIMJER INTELEKTUALNOG VLASNITVA U HRVATSKOJ

Veinu prava na patente dre fizike osobe i njihov broj e se godinama zasigurno poveati . Ujedno i broj inozemnih korisnika e dodatno porasti ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Na kraju 2009. godine, u Hrvatskoj je bilo 135.763 zatiena prava intelektualnog vlasnitva pri emu prevladavaju igovi sa 95 posto, dva posto su patenti, a tri posto industrijski dizajn. Hrvatska u svjetkoj raspodjeli zatite intelektualnog vlasnitva sudjeluje s 0,7 posto u igovima, 0,1 posto u industrijskom dizajnu i s manje od 0,1 posto u patentnoj zatiti. Kod patenata, u Hrvatskoj dominiraju fizike osobe, a to je, svjetski presedan jer u svijetu patentnu zatitu koriste uglavnom tvrtke. Unato tome, prema broju patenata prijavljenih Europskom patentnom uredu Hrvatska je na zaelju meu europskim zemljama iza nas je samo Rumunjska. Najavljeno je da e Dravni ured za intelektualno vlasnitvo uputiti Vladi prijedlog izmjena strategije razvoja intelektualnog vlasnitva, s naglaskom na veu primjenu zatite intelektualnog vlasnitva u industriji. Ta primjena trebala bi biti olakana normativnim stanjem sustava zatite intelektualnog vlasnitva u Hrvatskoj u koji su ugraeni najvii meunarodni standardi zatite i koji je potpuno usklaen s europskim rjeenjima. Ivan Vidakovi, generalni menader Microsofta Hrvatska podsjetio je da i Europska unija i SAD ele biti prve po razvoju inovacija jer to znai razvoj cjelokupne industrije. Microsoft je prole godine uloio 9 milijardi u razvoj intelektualnog vlasnitva. Vidakovi istie vanost povezivanja obrazovanja i inovacija te ujedno naglaava da u Hrvatskoj ostaje premalo diplomiranih strunjaka koji bi se bavili inovacijama. Veina naih strunjaka odlazi u inozemstvo za boljim radnim i ivotnim uvjetima to je isti primjer takozvanog izljeva mozgova. Veinu krivnje za takvu situaciju trebala bi podnijeti sama drava loim ulaganjem u koncept kolovanja i zapoljavanja. Intelektualno vlasnitvo mora biti djelovanje vieg menadmenta kompanije te se trebaju povezivati i drugi dijelovi poput marketinga i prodaje a ne sve to utrpati pravnoj slubi to je jako esta pojava. Kad se jednom razradi neka inovacija, bitno je ne razmiljati lokalno ve globalno. Kao najbolji primjer za to moemo dati svoj najvei brand, Vegetu, koja se u ekoj prodaje kao Podravka jelo a ne pod originalnim nazivom Vegeta jer nisu detaljno pretraili baze intelektualnog vlasnitva. No niti tu ne staju mogui problemi; nakon zatite i uspjeha Vegete, javili su se drugi problemi kao to su imitacije i krivotvorine.
9 8

8 9

Internet izvor: www.business.hr- uzet kao primjer intelektualnog vlasnitva u Hrvatskoj 08.04.2010 vrijeme 17:05

Pindyck, R. Rubinfeld Mikroekonomija Mate d.o.o, Zagreb, 2005. str. 175.

Trokovi patentne zatite inovacija mogu narasti na 50 tisua eura pa nacionalno patentiranje ima smisla samo u zemljama u kojima se oekuje komercijalizacija patenta. No, puno tee je zatiti intelektualni kapital koji je pohranjen u glavama zaposlenika. Kao najbolji primjer za to moemo navesti tri hrvatske tvrtke, Ruer inovacije, Luminus grupa i Geofoto koji se u svojoj poslovnoj aktivnosti znaajno oslanjaju na intelektualni kapital. Kljune dileme oko kojih se ekonomisti i drugi istraivai intelektualnog vlasnitva desetljeima spore reflektiraju se i u njihovoj svakodnevnoj praksi. Pitanje je, naprimjer, koliko formalna zatita 11intelektualnog kapitala uope moe biti efikasna. Iako autorska prava na odreena rjeenja pripadaju tvrtkama, elni ljudi Luminusa i Geofota istiu da je njihov intelektualni kapital ponajprije pospremljen u glavama njihovih zaposlenika. Zato se tvrtke nastoje koliko-toliko zatititi klauzulama ugovora o radu koje specificiraju kako zaposlenici koji napuste tvrtku smiju koristiti svoje steeno znanje. Iako, najbolja je zatita intelektualnog kapitala ako su zaposlenici materijalno i intelektualno stimulirani da tvrtku ne napuste. Tvrtka Ruer inovacije tite patente te znanje i iskustvo (know-how) koje prati patente i ima drukiji problem. Znanstvenici, koji su glavni izvor Ruerovih inovacija, nastoje to objaviti, a ne zatititi. S jedne strane to je zadatak njihove znanstvene karijere, a s druge drutvena korist otkria moe biti vea kad se ono iri nego kad se pravo na upotrebu inovacije ograniava. No komercijalni je efekt u tom sluaju jako upitan. Ako odreeni izum ima komercijalni potencijal onda se provjeravaju patentne baze kako bi se utvrdilo postoji li neki slian izum. Zatim se pie patentna prijava Dravnom zavodu za intelektualno vlasnitvo, a kvalitetna prijava kota 15 tisua do 20 tisua kuna. Ako se sa zatitom patenta ide do kraja, u nacionalne faze, trokovi s poetne 2 tisue eura za patentnu prijavu mogu narasti i na 30-50 tisua eura, ovisno u koliko se zemalja prijavljuje nacionalna zatita. Zbog visokih trokova nacionalno patentiranje ima smisla samo u zemljama u kojima se oekuje komercijalizacija. Iako Luminus grupa titi svoja autorska prava nad kreativnim i produkcijskim rjeenjima svojih tvrtki, cijela zatita intelektualnih prava i vrijednost intelektualnog vlasnitva poiva na samom ovjeku, a ugovori, papiri i zatita prava popratni su dio sustava koji mora biti oko tih ljudi. U Geofotu nastoje sve svoje procese dokumentirati ili prevesti u oblik koji e omoguiti zatitu tih znanja, ali i podjelu s drugima. Intelektualno vlasnitvo mora biti zatieno, no ako se to provodi na prekonzervativan nain, moe biti konica razvoju tvrtke, ali i gospodarstva same zemlje.

10

10 11

Internet izvor: www.bankamagazine.hr 08.04.2010. vrijeme: 17:54 Thorrington, D.,Hall, L.i dr.: Menadment ljudskih resursa Data Status, Beograd, 2004.

2. DEFINIRANJE PODJELA INTELEKTUALNOG VLASNITVA

Autor drugome ustupa pravo koritenja autorskog djela ugovorom, davanjem odobrenja za koritenje ili drugim pravnim poslom. Ustupanjem prava autor moe drugome omoguiti koritenje djela na svaki nain ili samo na odreeni nain, to moe biti iskljuivo ili neiskljuivo pravo koritenja, moe biti ogranieno sadrajno, vremenski i prostorno. Ostvarivanje prava koje se odnosi na pojedinano koritenje autorskog djela (npr. izdavanje odreenog knjievnog djela, prikazivanje ili emitiranje odreenog dramskog ili drugog scenskog djela), odnosno predmeta zatite srodnih prava, prema odgovarajuem ugovoru izmeu nositelja prava i korisnika predmeta zatite, obavlja sam nositelj prava osobno ili putem zastupnika. Poslove opunomoenog zastupnika moe obavljati odvjetnik, specijalizirana pravna osoba za ostvarivanje autorskog prava i srodnih prava, te udruga za kolektivno ostvarivanje prava. U sluaju koritenja velikog broja autorskih djela i predmeta zatite srodnih prava, koja nisu unaprijed odreena (javne izvedbe, emitiranja i reemitiranja putem radija ili televizije ili drugog priopavanja javnosti nescenskih glazbenih djela ili zvuno snimanje odnosno fiksiranje izvedbe na fonogram), ne postoji mogunost da korisnik djela stupa u kontakt s autorima, odnosno subjektima zatite srodnih prava pojedinano i da sklapa pojedinane autorske ugovore ili ugovore o npr. koritenju izvedbe za svako pojedino djelo. U takvom sluaju odgovarajui ugovor moe se sklopiti na taj nain da umjesto autora, odnosno nositelja srodnih prava ugovor sklapa udruga za kolektivno ostvarivanje prava. Prema takvom ugovoru udruga daje autorizaciju odnosno odobrenje za koritenje svih djela koja zastupa (cijeli repertoar), raspodjeljuje ubrane naknade meu nositeljima prava prema odreenim pravilima raspodjele i obavlja kontrolu koritenja djela. Razvoj sustava kolektivnog ostvarivanja prava ubrzo je uinio da su, prvo, organizacije to jest udruge za kolektivno ostvarivanje prava u pojedinoj zemlji poele zastupati sve nositelje prava odreene vrste, a zatim su se sa srodnim organizacijama u raznim zemljama poele povezivati ugovorima o uzajamnom zastupanju. Stupajui sve zajedno u svjetske asocijacije srodnih udruga (primjerice CISAC za drutva za zatitu glazbenih, knjievnih i likovnih prava), te su se udruge konano udruile i u globalne, nadnacionalne asocijacije. Sve je to rezultiralo time da je u svim modernim zemljama, bilo na zakonodavnoj bilo na faktikoj razini, uspostavljen sustav koji karakteriziraju ove bitne znaajke:

12

u pravilu, u jednoj zemlji jedna udruga kolektivno ostvaruje prava za sve pripadnike jedne skupine nositelja prava; takva udruga ostvaruje prava ne samo domaih, nego i svih inozemnih nositelja prava.

Predmet zatite spram korisnika zato, logino nisu pojedinano nabrojana djela, ve cjelokupni svjetski repertoar. Prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima kolektivno ostvarivanje prava moe obavljati udruga nositelja prava koja ima za obavljanje takve djelatnosti odobrenje Dravnog zavoda za intelektualno vlasnitvo. Zavod moe izdati odobrenje za obavljanje predmetne djelatnosti samo jednoj udruzi za pojedinu vrstu nositelja prava, i to onoj koja ima najvei broj lanova na temelju dobivenih punomoi, uz primjeren broj ugovora o uzajamnom zastupanju sa stranim udrugama. Udruga moe ostvarivati jednu, dvije ili vie vrsta prava koja se, u pravilu, odnose na pojedinu vrstu nositelja autorskog prava, odnosno srodnih prava.
12

Narodne novine Zakon o autorskom pravu.

13

Moralna prava autora obuhvaaju: Pravo prve objave autor ima pravo odluiti kada i kako e njegovo djelo postati pristupano javnosti, Pravo na priznanje autorstva autor ima pravo biti priznat i oznaen kao autor djela, Pravo na potovanje autorskog djela i ast ili ugled autora autor ima pravo usprotiviti se svakom deformiranju, sakaenju ili drugoj izmjeni svojeg djela i svakom koritenju djela koji ugroava njegov ast ili ugled, Pravo pokajanja autor ima pravo opozvati pravo koritenja djela i sprijeiti njegovo daljnje koritenje uz popravljanje tete korisniku toga prava, ako bi daljnje koritenje tetilo njegovoj asti ili ugledu.

Imovinska prava su iskljuiva prava autora, jer autor moe odobriti ili zabraniti koritenje svog djela na bilo koji nain. Ta se prava manifestiraju osobito kao:

14

pravo reproduciranja (pravo umnoavanja) pravo izrade autorskog djela u jednom ili vie primjeraka, u cijelosti ili u dijelovima, izravno ili neizravno, privremeno ili trajno, bilo kojim sredstvima i u bilo kojem obliku. pravo distribucije (pravo stavljanja u promet) i iznajmljivanje - pravo distribucije je iskljuivo pravo stavljanja u promet izvornika ili primjeraka autorskog djela prodajom ili na koji drugi nain. Iznajmljivanje oznaava davanje na koritenje izvornika ili primjeraka djela u ogranienom razdoblju, radi ostvarivanja izravne ili neizravne imovinske ili komercijalne koristi.

Zatita industrijskoga dizajna traje 5 godina, raunajui od datuma podnoenja prijave industrijskoga dizajna. Trajanje zatite moe se pravovremenim (u pravilu prije isteka vaenja prethodnih 5 godina) podnoenjem zahtjeva produavati za razdoblja od pet godina, do najdue 25 godina ukupnoga neprekidnoga trajanja zatite. Zatieni dizajn predstavlja intelektualno vlasnitvo iju uporabu vlasnik moe odobriti drugim osobama na odreeno vrijeme davanjem licence ili ga moe u potpunosti prenijeti na drugu osobu. Temeljni uvjeti koje neki dizajn mora zadovoljiti za priznanje zatite su novost i individualni karakter dizajna, te da njegova obiljeja nisu iskljuivo uvjetovana tehnikom funkcijom.

13 14

Internet izvor: http://www.dziv.hr 10.04.2010. vrijeme 18:07 Ibidem, 10.04.2010. vrijeme 18:37

10

2.1 AUTORSKA I SRODNA PRAVA

Autorsko pravo je iskljuivo pravo autora na raspolaganje njihovim knjievnim, znanstvenim ili umjetnikim djelima, te djelima iz drugih podruja stvaralatva. Autorsko pravo pripada fizikoj osobi koja stvori autorsko djelo samim inom stvaranja autorskog djela i oni imaju iskljuivo pravo koristiti ili odobravati drugim osobama koritenje djela pod ugovorenim uvjetima. U nadlenosti Dravnog inspektorata je zatita autorskog prava vezano na promet i umnoavanje raunalnih programa, glazbenih i kinematografskih djela snimljenih na nosaima zvuka i slike i knjiga. Srodna prava razvila su se u vezi s iskoritavanjem djela zatienih autorskim pravom, ali su ogranienijeg opsega i kraeg trajanja. U srodna prava, koja su u nadlenosti DI, ubrajaju se: prava umjetnika izvoaa na njihovim izvedbama, prava proizvoaa fonograma i videograma na njihovim snimkama, prava nakladnika na njihovim izdanjima

Svrha autorsko pravne zatite je poticanje ljudskog stvaralatva kroz priznanje autorstva i ostvarivanje pravinih novanih naknada. Autorska i srodna prava moemo podijeliti na: Autorsko pravo
o o o o o o o o o o

knjievna djela (pisana, govorna, raunalni programi) glazbena djela dramska i dramsko-glazbena djela koreografska i pantomimska djela djela likovnih umjetnosti s podruja slikarstva, kiparstva i arhitekture djela primijenjenih umjetnosti fotografska djela kinematografska djela prijevodi, prilagodbe, obrade i druge prerade djela zbirke autorskih djela, podataka ili druge grae

Srodna prava
o o o

izvedbe umjetnika izvoaa fonogrami emitiranja radija i televizije

Autorsko pravo je pravo koje uivaju stvaratelji to jest autori knjievnih, znanstvenih i umjetnikih djela (autorska djela), a koje im daje iskljuivo pravo koritenja ili odobravanja drugima koritenja svog djela, a ukljuuje i sustav zatite tih prava. Srodna prava odnose se na prava i sustav pravne zatite umjetnikog izraaja, te zatite organizacijskih, poslovnih i financijskih ulaganja u izvoenje, proizvodnju, distribuciju i radiodifuziju autorskih djela.

11

Autor je fizika osoba koja je stvorila originalnu intelektualnu tvorevinu, koja ima individualni karakter i koja je na neki nain izraena. Autorsko pravo je neprenosivo (osim kod nasljeivanja), a autorsko-pravna zatita traje za ivota autora i 70 godina nakon njegove smrti. Istekom tog roka djelo postaje javno dobro. Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (ZAPSP) regulira pravne odnose u sluaju autorskog djela. U sluaju djela koje za vrijeme trajanja radnog odnosa kod poslodavca stvori autor zaposlenik izvravajui svoje obveze ili po uputama poslodavca, pravni odnosi ureuju se ZAPSP-om, ugovorom o radu ili drugim aktom kojim se ureuje radni odnos. Potrebno je urediti stjee li poslodavac pravo na iskoritavanje djela, opseg i trajanje tog prava. Ukoliko pravni odnosi nisu ureeni nijednim od navedenih akata ili ugovorom autorsko pravo na djelo zadrava autor, bez ogranienja. Prethodne se odredbe ne odnose na raunalne programe, kod kojih je poslodavac iskljuivo ovlaten izvravati sva imovinska prava na tom raunalno programu. Meutim, i to moe biti ugovorom drugaije odreeno. U sluaju autorskog djela koje autor stvori po narudbi pravni odnosi ureuju se ugovorom o stvaranju autorskog djela po narudbi: obveze, visina naknada, obiljeja, sastojci te rokovi predaje autorskog djela. ako ZAPSP-om ili ugovorom nije drugaije odreeno, autorsko pravo na djelu zadrava autor. Autorsko pravo pripada, po svojoj naravi, fizikoj osobi koja stvori autorsko djelo. Autorsko djelo ili predmet srodnog prava smatra se izdanim ako su uz pristanak nositelja prava primjerci toga autorskoga djela odnosno predmeta srodnog prava ponueni javnosti ili stavljeni u promet u koliini koja zadovoljava razumne potrebe javnosti. Zbirke samostalnih autorskih djela, podataka ili druge grae kao to su enciklopedije, zbornici, antologije, baze podataka i sl., koje prema izboru ili rasporedu sastavnih elemenata ine vlastite intelektualne tvorevine njihovih autora su zatiene kao takve. Mora se naglasiti da postoje razlike izmeu autorskih prava koja su priznata i onih koja nemoemo shvatiti kao takve. U tu grupaciju koja ne moemo prihvatiti kao autorska prava svrstavamo: otkria, slubeni tekstovi iz podruja zakonodavstva, uprave i sudstva (zakoni, uredbe, odluke, izvjea, zapisnici, sudske odluke, standardi i sl.) i druga slubena djela, kao i njihove zbirke, koja su objavljena radi slubenog informiranja javnosti, dnevne novosti i druge vijesti koje imaju karakter obinih medijskih informacija. Narodne knjievne i umjetnike tvorevine u izvornom obliku nisu predmetom autorskog prava, ali se za njihovo priopavanje javnosti plaa naknada kao za priopavanje javnosti zatienih autorskih djela. Naknada je prihod dravnog prorauna i koristi se za unaprjeenje odgovarajueg stvaralatva s odgovarajueg podruja. Danas autor ima pravo odrediti hoe li, kada, gdje, kako i pod kojim uvjetima njegovo autorsko djelo biti prvi put objavljeno. Do objave autorskoga djela autor ima pravo na otkrivanje javnosti sadraja ili opisa svojega autorskog djela. Pojedini autori esto koriste medije kao predmet njihove objave autorskih djela, to i konanosti otvara vee horizonte svakom pojedincu odnosno otvara bolje uvjete za opstanak na tritu savrene konkurencije u kojoj samo najjai opstaju.
15

15

Izvor: Narodne novinelanak 1. ZAKONA O AUTORSKOM PRAVU I SRODNIM PRAVIMA.

12

2.2 INDUSTRIJSKO VLASNITVO

Najpoznatiji oblici industrijskog vlasnitva unutar intelektualnog vlasnitva ukljuuju patente, autorska prava, igove. Patenti, igovi i industrijski dizajn esto se u teoriji odvajaju u posebnu skupinu prava intelektualnog vlasnitva poznatu kao industrijsko vlasnitvo. Autorsko pravo pokriva literarna i umjetnika djela poput pripovjedaka, pjesama, glazbe, filmova, arhitekturalnog dizajna. Autorskom pravu susjedna prava pokrivaju prava umjetnika, izvoaa, glazbenih producenata, itd. Dodjela prava iz podruja industrijskog vlasnitva na podruju Republike Hrvatske u nadlenosti je Dravnog zavoda za intelektualno vlasnitvo (DZIV), koji takoer provodi meunarodne postupke dodjele prava temeljem meunarodnih ugovora kojih je Hrvatska lanica. Uz to, Zavod savjetuje i informira o postupcima za dodjelu i zatitu prava te osigurava pristup bazama podataka industrijskog vlasnitva u zemlji i inozemstvu. Sadraj i opseg rada DZIV-a i drugih dravnih tijela u ijem su djelokrugu pojedini aspekti ostvarivanja prava intelektualnog vlasnitva, bitno je odreen i ureen meunarodnim propisima kojih je RH stranka. Veina ovih konvencija i ugovora donesena je u okviru i provodi se pod nadzorom Svjetske organizacije za intelektualno vlasnitvo (WIPO) kao specijalizirane agencije UN. Sloeni splet ovih dokumenata ini meunarodni pravni poredak u podruju intelektualnog vlasnitva. Hrvatska je 2003. godine temeljito reformirala svoje zakonodavstvo u podruju prava intelektualnog vlasnitva usvajanjem zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, koji je u velikoj mjeri usklaen s europskom pravnom steevinom. Iste godine reformiran je i zakonodavni okvir u podruju prava industrijskog vlasnitva, donoenjem niza novih zakona.

2.2.1. Patent
Patent je iskljuivo pravo priznato za izum koji nudi novo rjeenje nekog tehnikog problema, a priznaje se za izume koji se odnose na proizvod, postupak ili primjenu u trajanju od 20 godina. Patent je pravni dokument koji svom nosiocu daje pravo sprijeiti druge od proizvodnje, koritenja ili prodaje izuma bez doputenja, unutar odreenog zemljopisnog podruja i vremenskog perioda. Patent osigurava vlasniku iskljuivo pravo na izradu, koritenje, stavljanje u promet ili prodaju izuma zatienog patentom. Patent predstavlja vlasnitvo iju uporabu vlasnik moe dopustiti drugim osobama na odreeno vrijeme davanjem licence, ili ga u potpunosti prenijeti na druge osobe. Uvjeti koje neki izum mora zadovoljiti za priznanje patenta jesu novost u odnosu na postojee stanje tehnike, inventivna razina i industrijska primjenjivost. Da bi ostvario patentnu zatitu za svoj izum, prijavitelj je u postupku za priznanje patenta duan otkriti tehnike detalje svog izuma u opsegu koji omoguuje strunjaku iz predmetnog podruja izradu ili upotrebu izuma. Takav opis izuma postaje, nakon odreenog propisanog perioda tajnosti, javno dostupan svim zainteresiranima. Osnovni princip - princip teritorijalnosti patentna zatita se dodjeljuje za odreeno podruje i njezine granice su valjane samo unutar teritorija drave za koju je dodijeljen. Izumitelj je osoba koja je stvorila izum svojim stvaralakim radom. Osoba koja je u stvaranju izuma samo pruala tehniku pomo nije izumitelj.

13

Prema Zakonu o radu (l. 96) izum kojig je radnik ostvario na radu ili u svezi s radom pripada poslodavcu. - Radnik ima pravo na nadoknadu utvrenu kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili posebnim ugovorom. - Radnik je duan uvati podatke o izumu kao poslovnu tajnu. Izum koji radnik nije ostvario na radu ili u svezi s radom, ali je u svezi s djelatnou poslodavca pripada radniku (l. 97). U takvom sluaju radnik je duan: Obavijestiti poslodavca o izumu - Pisano ponuditi poslodavcu ustupanje prava u svezi s tim izumom (pravo prvokupa). Poslodavac ima mjesec dana za oitovanje o ponudi radnika.

2.2.2. ig (trademark)
ig je iskljuivo pravo priznato za znak koji slui za razlikovanje proizvoda i/ili usluga jedne osobe od ostalih osoba u gospodarskom prometu. igom je mogue zatititi ime, logotip, amblem, etiketu ili druga razlikovna obiljeja proizvoda i/ili usluge. U veini zemalja stjee se registracijom na temelju ispitivanja koje obavlja odgovarajue nadleno tijelo, a u Republici Hrvatskoj je to Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo. Osnovni uvjeti koje neki znak mora zadovoljiti da bi mogao postati ig jesu da je razlikovan te da nije slian nekom ranijem igu. ig osigurava vlasniku iskljuivo pravo na stavljanje u promet proizvoda i/ili usluga obiljeenih njime. Zatita same kreacije nekog znaka, logotipa ili etikete moe predstavljati autorsko djelo koje je zatieno kao autorsko pravo, ime je zatien interes autora ili kreatora.

2.2.3. Dizajn
Dizajn je vanjski izgled nekog proizvoda u cjelini ili dijela proizvoda, koji proizlazi iz njegovih obiljeja. Industrijskim dizajnom kao jednim od oblika intelektualnog vlasnitva tite se prostorna ili plona obiljeja industrijski ili zanatski proizvedenog predmeta. Prostorna obiljeja su oblik i obris proizvoda, a plona obiljeja su are, crte, boje, tekstura te kombinacije navedenih obiljeja. Zatieni (registrirani) industrijski dizajn osigurava nositelju (vlasniku) iskljuivo pravo koritenja, odnosno izrade, ponude, stavljanja u promet, te uvoza ili izvoza proizvoda u kojem je industrijski dizajn sadran ili na kojeg je industrijski dizajn primijenjen. Zatieni dizajn predstavlja intelektualno vlasnitvo iju uporabu vlasnik moe odobriti drugim osobama na odreeno vrijeme davanjem licencije ili ga moe u potpunosti prenijeti na drugu osobu. Uvjeti koje dizajn mora zadovoljiti da bi mogao biti zatien su novosti i individualni karakter. Dizajnerom se smatra fizika osoba koja je stvorila dizajn, a ne smatra se osoba koja je samo pruala tehniku pomo u stvaranju dizajna. to se tie vlasnitva industijskog dizajna razlikujemo dvije situacije. Ako je dizajn stvorio dizajner zaposlenik izvravajui svoje obveze ili slijedei upute poslodavca tada je poslodavac ovlaten za pokretanje postupka i stjecanje industrijskoga dizajna. Zakon o industrijskom dizajnu predvia da se to ugovorom moe drugaije urediti. Ako je dizajn stvoren na temelju ugovora o narudbi tada je naruitelj tog dizajna ovlaten za pokretanje postupka i stjecanje industrijskog dizajna, iako se to i u ovom sluaju moe ugovorom drugaije urediti. 14

2.2.4. Oznake zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti

Oznaka zemljopisnog podrijetla je naziv zemljopisnog podruja ili neki drugi znak koji ukazuje da neki proizvod ili usluga potjee iz odreenog zemljopisnog podruja, te da posjeduje odreenu kvalitetu i svojstva koja se pripisuju tom podrijetlu. Izvornost je specifiniji oblik zatite, te obavezno podrazumijeva bitni ili iskljuivi utjecaj posebnih prirodnih i ljudskih imbenika odreene zemljopisne sredine i iz toga proizalu osobitu kvalitetu i svojstva proizvoda ili usluga. Kod oznaka izvornosti u pravilu se zahtijeva da se proizvodnja, priprema i obrada proizvoda i usluga u cijelosti odvija u naznaenom podruju. Oznakom izvornosti mogu se, osim naziva zemljopisnih podruja ili znakova koji ukazuju da neki proizvod ili usluga potjee iz odreenog zemljopisnog podruja, tititi i tradicionalni zemljopisni i nezemljopisni nazivi koji se koriste za oznaavanje proizvoda ili usluga koji potjeu iz neke regije ili mjesta, ako udovoljavaju propisanim uvjetima. Oznake zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti tite se kao intelektualno vlasnitvo kako bi se sprijeila njihova zloupotreba ili neovlatena upotreba, budui da one doprinose veoj trinoj vrijednosti proizvoda i usluga koja odgovara njihovim posebnim svojstvima i time steenom ugledu. Uinkovit sustav zatite ovih oznaka koristi i potroaima te irokoj javnosti, promicanjem potenog trinog natjecanja i dobrih poslovnih obiaja. Zatita ovih oznaka pomae i gospodarski razvoj, posebice ruralnih podruja, zadravanjem radno sposobnog stanovnitva i poticanjem obiteljskih gospodarstava u tim podrujima, te ouvanjem i razvojem specifine ili tradicionalne proizvodnje i usluga. Zatita oznake zemljopisnog podrijetla kao intelektualnog vlasnitva ostvaruje se provoenjem odgovarajueg postupka registracije oznake koju provodi za to nadleno tijelo. Jednom registriranu oznaku zemljopisnog podrijetla ili oznaku izvornosti mogu zajedniki koristiti svi proizvoai iz naznaenog podruja, koji zadovoljavaju propisane uvjete. U pravilu se zahtijeva i registracija korisnika oznake kod odgovarajueg nadlenog tijela. Za razliku od ostalih oblika intelektualnog vlasnitva kao to su patent, ig i industrijski dizajn, nacionalni sustavi prava koji reguliraju ovo podruja mogu se znatno razlikovati od drave do drave. Na proizvodima se oznaka zemljopisnog podrijetla ili oznaka izvornosti esto koristiti uz znak ili logotip proizvoaa (koji moe biti zatien igom), kako bi se istovremeno naglasio individualni karakter i zajednika osobina pripadnosti proizvoda.

2.2.5. Topografije poluvodikih proizvoda

Topografija, kao prikaz trodimenzionalnog rasporeda slojeva vodljivog, izolacijskog i poluvodikog materijala u poluvodikim proizvodima namijenjenima izvoenju odreene elektronike funkcije, moe se zatiti kao intelektualno vlasnitvo. Osnovni uvjet zatite topografije jest njezina izvornost (da je rezultat vlastitog intelektualnog napora njezina stvaratelja) i da nije uobiajena u industriji poluvodia.

15

Topografija poluvodikih proizvoda titi se iz razloga to razvoj novih poluvodikih proizvoda, osobito smanjenje njihovih dimenzija, zahtijeva znatna ulaganja, dok je kopiranje jednom razvijene topografije vrlo jednostavno i jeftino. Zatiena topografija osigurava, u ogranienom vremenskom periodu, njezinom vlasniku iskljuivo pravo da zabrani ili odobri umnoavanje topografije, te uvoz, prodaju i drugo stavljanje u promet topografije ili poluvodikog proizvoda proizvedenog njezinim koritenjem, kao i proizvoda u koji je ugraen poluvodiki proizvod koji sadri zatienu topografije. Zatita se ne odnosi ni na koji koncept, postupak, sustav, tehniku proizvodnje niti informaciju kao takvu, nego samo na topografiju kao takvu. Za zatitu topografije potrebno je provesti registracijski postupak kod odgovarajueg nadlenog tijela, a zatita se odnosi na teritorij nadlenosti dotinog nadlenog tijela.

16

ZAKLJUAK

Moe se zakljuiti da je intelektualno vlasnitvo je cjelokupni naziv za subjektivna prava na intelektualnim tvorevinama kao nematerijalnim dobrima i u svezi s njima. Zaokruuje cjelinu autorskih i srodnih prava, te prava industrijskog vlasnitva. Zatitom intelektualnog vlasnitva potie se kreativnost, ali i gospodarske djelatnosti. Sve u svemu velika je povezanost sa ekonomskim stanjem poduzea dravne politike ulaganja u razvoj i zatite prava, poticaje drave. Mnoge okolnosti neidu u korist poduzeima, no intelektualno vlasnitvo spreava razvoj negativnih situacija s kojima se svakodnevmo susreu. Zatita intelektualnog vlasnitva je jedna od najharmoniziranijih pravnih podruja. Zakoni o zatiti intelektualnog vlasnitva u veini drava svijeta slijede ista naela i razlikuju se samo u nijansama. Nekoliko meunarodnih ugovora ureuje meudravne aspekte pri zatiti intelektualnog vlasnitva. Intelektualno vlasnitvo obuhvaa autorsko i srodna prava, te prava industrijskog vlasnitva. Pojedine aspekte ili svojstva nekog proizvoda mogue je zatititi kroz jedan ili vie raznih oblika intelektualnog vlasnitva, koji se meusobno nadopunjuju. Kako bi se zatitila ova vrsta dobara, te na taj nain potakla ljudska kreativnost koja doprinosi opem drutvenom razvitku, razvijen je odgovarajui sustav pravne zatite intelektualnog vlasnitva. Smatramo da je razvoj intelektualnog vlasnitva strateki kljuan imbenik na taktikom planu iz razloga to spaava razvoj negativnih okolnosti i osigurava sigurnu budunost. Menaderi moraju pametnim poslovanjem koristiti ono to je drava propisala zakonom te se pozivati na stavke koje ih tite od konkurencije i plagiranja ideja i planova.

17

LITERATURA
KNJIGE I ASOPIS: 1. Vuji, V.: Menadment ljudskog kapitala, Sveuilite u Rijeci, Fakultet za menademnt u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, 2008. 2. Dessler,G.: Human resource Management, Printice Hall, New Yearsy, 2003. 3. Izvor: Narodne novine 4. Thorrington, D.,Hall, L.i dr.: Menadment ljudskih resursa Data Status, Beograd, 2004 5. asopis: Hrvatski zemljopis AKD, Zagreb, 2000 6. S. Polovina, . Medi Osnove ekonomije prirunik, Medinek, d.o.o, Zagreb, 2000 7. Pindyck, R. Rubinfeld Mikroekonomija Mate d.o.o, Zagreb, 2005 INTERNET IZVORI: 1. 2. 3. 4. 5. http://limun.hr/ http://www.dziv.hr http://metro-portal.hr/ http://www.business.hr www.bankamagazine.hr

18