SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

Vanost prometa u turizmu u Republici Hrvatskoj

SEMINARSKI RAD

Kolegij: Promet u turizmu Sveuilini izvanredni studij CIS Zabok Studenti: Drenjanevi Ana 005743 R-17 Brtan Antonio 002067 R-17 uri Domagoj 005678 R-17 Kovaevi Denis 005764 R-17 Kuljanski Jasmina 005691 R-17 Dragani Valentino 002115 R-17 Jozi Ivana 005659 R-17

Opatija, 2009.

Sadraj:
UVOD........................................................................................... 1 Kompatibilnost i komplementarnost prometa i turizma.................2 Pozitivne implikacije meuodnosa prometa i turizma....................3 Meunarodna ogranienja prometa i turizma..................................4 Promet i turizam u Europi i Hrvatskoj............................................4 Prometna usluga kao turistiki proizvod.........................................6 Meuovisnost prometa i turizma u Hrvatskoj..................................7 Stanje turizma i prometa u Hrvatskoj..............................................8 Vanost prometa za razvoj turizma Hrvatske.................................9 Zakljuak.........................................................................................11

UVOD:
Promet i turizam su gospodarstvene djelatnosti izmeu kojih postoje vrlo sloeni odnosi meusobne ovisnosti. Od trenutka pojave turizma kao organizirane aktivnosti, znatan dio prometnoga razvitka usmjeren je na zadovoljavanje turistikih potreba, a turistiki razvitak je dinaminiji na podrujima na kojima je prometna ponuda vea i kvalitetnija. Povijesna uvjetovanost prometa i turizma Razvitak prometa kao pretpostavka pojave i razvitka turizma Razdoblja za koje se veu prvi poeci prometa i turizma nalaze se na velikoj vremenskoj distanci. Promet se javlja u pretpovijesno doba, kada je ovjek prehranjivao lovom sebe, svoju obitelj i pleme, ulovljene ivotinje nosio ili vukao do spilje ili primitivne nastambe, u kojoj je boravio, nastojei se zatiti od vremenskih nepogoda. Nakon to je pripitomio divlje ivotinje, one uz ostale funkcije preuzimaju i funkciju prometnoga sredstva, najprije nosei, a kasnije i vukui iza sebe podloge sastavljene od meusobno povezanih grana. Kako su ljudi birali za svoja naselja mjesta uz vodu, istodobno s kopnenim prometom javlja se i vodni promet. Najprije se za prijenos vodom koristilo deblo, ija se nosivost dubljenjem poveala, a nakon toga se spajanjem vie debala zajedno oblikovala splav. Znaajno unaprjeenje promet doivljava u doba antikih civilizacija, kada se ivotinje posebno pripremaju za promet, a plovila postaju vea i vre konstrukcije. Po konstrukciji plovila, pomorskim vjetinama i udaljenostima koje su savladavali posebno su bili poznati Feniani, koji su trgujui oplovili istoni Mediteran. Razdoblje Rimskog carstva koje se na vrhuncu moi prostiralo priobalnim pojasom Mediterana, obiljeeno je porastom broja kola s usavrenom konstrukcijom kotaa. Potreba da se kolonije to tjenje veu uz sredite Carstva, imala je za posljedicu gradnju kamenih cesta u ukupnoj duljini od oko 150.000 km. Od te prometne mree pojedine dionice sauvane su do danas, a na mnogim podrujima novoizgraene prometnice koristile su rimsku trasu. Kraj srednjeg vijeka predstavlja vrijeme kada se u prometu poinju javljati velike promjene koje e presudno utjecati na dananji izgled svjetskog prometnog sustava. Poputanje srednjovjekovne stege, reorganizacija drutva na irem zemljopisnom podruju uz oivljavanje proizvodnje, dovode do potrebe za pronalaenjem novih trita, a nova iskustva rezultiraju i novim spoznajama. vra konstrukcija morskih plovila, otkrie kompasa i drugih navigacijskih pomagala te izrada vjernijih nautikih karata, omoguili su otkrie Amerike, morskog puta do Indije, oplovljivanje svijeta. Skokoviti kvalitativni pomak u razvitku prometa uvjetovan je industrijskom revolucijom u 18. stoljeu. Vikovi industrijskih proizvoda koji sinu mogli biti potroeni u mjestu proizvodnje, te konstrukcija parnog stroja (James Watt, 1769.) utjecali su na porast prometne potranje, ali i oblikovanja ponude koja e tu potranju biti u stanju zadovoljiti. Prema miljenjima brojnih autora prvi poeci turizma vezani su upravo za ovo razdoblje kada su se stekli minimalni uvjeti za putovanje ljudi na veim udaljenostima, te pojavile zgrade za odmor, prehranu i noenje u usputnim postajama. Ako se takve pojave smatraju prvim poecima turizma, u nekim podrujima je prve poetke mogue pronai i ranije, ve tijekom srednjeg vijeka. 1.

Pojedini su autori skloni pojavu udruga za uljepavanje mjesta i odmor smatrati prvim smiljenim aktivnostima radi oblikovanja ponude namijenjene odmoru. Neprijeporno je, meutim, da je pojava eljeznice (1829., Stevenson) i njeno vrlo brzo prerastanje u nositelja masovnog prijevoza putnika, stvorila uvjete za razvitak turizma, i od tada zapoinje njegov intenzivni razvitak. Drave su posebno stimulirale razvitak eljeznice, jer je prisutnost eljeznike pruge na nekom podruju bila pretpostavka gospodarstvenog razvitka, a relativno veliki kapacitet vlaka omoguavao je mnogo ekonominiji promet u usporedbi s koijama. Zahvaljujui toj injenici putovanje je postalo dostupno i siromanijim slojevima drutva. Budui da parni stroj zbog dimenzija i potrebne zalihe ugljena nije bio pogodan za ugradnju u automobil, usprkos veeg broja pokuaja, trebalo je priekati do kraja 19. stoljea na konstrukciju automobila, koja e biti tehnoloki mogua i ekonomski opravdana (1876.,) Daimler-benzinski motor; 1897., Diesel-dizelski motor). Konstrukcija automobila inicirala je razdoblje individualnosti u odabiru prometnog pravca te vremena poetka, trajanja i zavretka putovanja. Desetcima godina nakon toga automobil je bio rezerviran za bogate drutvene slojeve i predstavljao je status simbol. Kompatibilnost i komplementarnost prometa i turizma Tek izmeu dva svjetska rata, zahvaljujui uvoenju masovne proizvodnje (Ford), automobil postaje dostupan irim drutvenim slojevima. eljezniki i cestovni promet uinili su dostupnima kopnene destinacije, no s pojavom aviona (1903., Wright), i iniciranjem komercijalne uporabe koja je uslijedila nakon drugog svjetskog rata, dostupnima postaju udaljena podruja. Turizam poprima globalni karakter, zahvaljujui avionu koji je u stanju brzo i udobno savladati udaljenost izmeu najudaljenijih kontinenata. Polovicom 19. stoljea pisma kao jedini nain prijenosa vijesti zamjenjuje telegraf, a nakon toga slijedili su i drugi naini beinog prijenosa vijesti. Taj pronalazak nije utjecao na turizam u istoj mjeri kao i razvitak ostalih prometnih grana, ali je bitno unaprijedio mogunosti gospodarstvenih djelatnosti, posebice vanjskotrgovinske razmjene, a time posredno i razvitak turizma. Nakon to je sredinom 29. stoljea prometni sustav strukturno oblikovan na nain koji je i danas prisutan, uslijedilo je razdoblje kvalitativnog unapreenja specijalizacijom ukupnih prometnih kapaciteta i poveanjem efikasnosti organizacije prometnoga procesa. U podruju putnikog prometa tehnike znaajke prometnih sredstava prilagoavaju se udaljenostima, a razvijaju se i specifini oblici namijenjeni iskljuivo turistima (brodovi za kruna putovanja u pomorskom i rijenom prometu, charter prijevozi u zranom prometu, iare i uspinjae). Specijalizacija poprima sve vee razmjere do te mjere da se unutar pojedinih vrsta prometnih sredstava pojavljuju posebno prilagoena prometna sredstva za usko specijaliziranu upotrebu, kako bi se zadovoljile nie u okvirima pojedinih dijelova trita. Ostali imbenici razvitka prometa i turizma Neprijeporno je da je razvitak prometa presudno utjecao na razmjere turizma i oblike turistike ponude, no pojedine povijesne injenice upuuju na to da promet nije jedini element pod ijim se utjecajem razvijao turizam. Prva organizirana putovanja odvijala su se vjerojatno na vrhuncu moi drevnih Asiraca i ve u doba Perzijskog carstva. 2.

Nema nikakve sumnje da se to putovalo u vrijeme dominacije egipatske civilizacije, starih Grka i Rimskih carstva. Umjetnici i arhitekti putovali su prostranstvima koje su nastanjivale ove civilizacije stvarajui djela neprocjenjive vrijednosti i izvanvremenske aktualnosti kojima se i danas divimo. Sudionici i gledatelji stizali su iz svih grkih gradova da bi prisustvovali Olimpijskim igrama. Uz ceste Rimljani su gradili prenoita za putnike i ivotinje, a u rimskim naseljima imune obitelji imale su u kuama bazene i ostale sadraje za odmor koji neodoljivo podsjeaju na dananju wellness ponudu. Koliko su ove mediteranske civilizacije putovale morem teko je sa sigurnou znati, ali je vjerojatno dio putovanja bio motiviran i drugim ciljevima osim trgovine i ratovanja. Pozitivne implikacije meuodnosa prometa i turizma Povijesni razvitak prometa i turizma pratila je uzajamna povezanost. Danas je ona uoljiva vie nego li ikada ranije. Turizam utjee na promet na vie naina od koji su najznaajniji: intenziviranje izgradnje i modernizacija prometne infrastrukture, porast i modernizacija kapaciteta prometnih sredstava, uvoenje novih oblika organizacije prometa, porast prometa putnika i tereta Promet utjee na turizam savladavanjem udaljenosti, dakle omoguavanjem putovanja u turistike svrhe. to su prometni kapaciteti vei i suvremeniji, a relacije s organiziranim prometnim vezama brojnije to su mogunosti razvitka turizma vee. Tijekom povijesnog razvitka eljezniki promet je utjecao na masovnost putovanja pa tako i putovanja s turistikim motivima, cestovni promet je utjecao na elastinost u dostupnosti brojnih destinacija i na individualnost u vremenskom i prostornom organiziranju putovanja, a zrani promet je utjecao na brzinu i porast udaljenosti turistikih putovanja. Zahvaljujui nekada nezamislivim prometnim mogunostima, sa stajalita dostupnosti posjetiteljima gotovo svaka destinacija na Zemlji potencijalno je turistiko odredite. Trino pozicioniranje destinacije zavisi uglavnom o tri osnovna elementa: dostupnost, privlanost i organiziranost. Mogunost fizikog svladavanja udaljenosti od trita do destinacije mogua je jedino prometom, stoga se prometom postie realizacija trine potranje. Promet proima i ostala dva elementa destinacije privlanost i organiziranost. Izmeu prometa i spomenutih elemenata destinacije postoji odnos proporcionalnosti, pa je destinacija koja je uslijed kvalitetnijeg prometa lake dostupna, bolje organizirana i privlanija, na turistikom tritu bolje pozicionirana jer se prepoznaje kao kvalitetnija. Danas se odnos uzajamne povezanosti izmeu prometa i turizma najbolje ogleda u injenici da vremenski i sadrajno usklaeno investiranje u prometni i turistiki kapacitet daje vee financijske uinke od uinaka koji bi se ostvarili zasebnim ulaganjem jednakog kapitala u jednu ili u drugu djelatnost ali vremenski i lokacijski neusklaeno. Ova pojava poznata je pod nazivom sinergijski uinak i zasluuje uvaavanje prilikom investiranja u prometne i turistike kapacitete.

3.

Meunarodna ogranienja prometa i turizma Odnosi meuovisnosti promet a i turizma vrlo su kompleksni, jer je osim uzajamnog propulzivnog uinka, prisutno i ograniavajue djelovanje. Zagaivanjem okolia i niskom razinom sigurnosti promet ne samo da stvara velike probleme drutvu i gospodarstvu, ve i direktno ugroava razvitak turizma. Ograniavajui utjecaj prometa na turizam ostvaruje se prometnom infrastrukturom i prometnim sredstvima. Prometna infrastruktura koja zbog porasta prometnih tokova, signalno-sigurnosnih ureaja i ostalih sigurnosnih konstrukcijskih elemenata, postaje sve veih dimenzija i sve vee gustoe po jedinici povrine, vizualno degradira prostor i oduzima od prirode podruja koja bi se mogla koristiti na druge drutveno prihvatljivije naine. Kretanje prometnih sredstava prati stvaranje: buke, tetnih plinova i tvari, te potreba za velikim povrinama namijenjenih prometnoj infrastrukturi. Prometna sredstva osim prometnica trebaju i prostore za mirovanje pa su izgraene povrine za nesmetano odvijanje prometa jo vee. Po isteku vijeka trajanja dijelove ili itava prometna sredstva potrebno je uiniti nekodljivima za prirodu, te ih razgraditi i eventualno iskoristiti u novom ciklusu proizvodnje istog ili drugaijeg proizvoda. Dio toga zadatka jo uvijek nije mogue ostaviti bez dodatnog devastirajueg utjecaja na okoli. Sa smanjenjem sigurnosti prometa, raste svijest o potrebi poduzimanja brojnih aktivnosti u domeni nositelja prometne politike, ali i u donoenju sudionika u prometu. Zbog niske razine sigurnosti pojedinih prometnih modaliteta, a u uvjetima nepostojanja prihvatljivog alternativnog rjeenja, u pojedinim turistikim destinacijama moe doi do smanjenja turistikog prometa. Ograniavajui utjecaj turizma na promet sastoji se u odreivanju granica do koje e se promet na turistikom podruju razvijati. Prvi korak u postizanju toga cilja je planski razvitak prometne infrastrukture prema turistikoj destinaciji i na podruju turistike destinacije, jer se time determiniraju mogui prometni pravci i odreuje gustoa prometne infrastrukture. Istodobno, to znai izbor podruja na kojima e se manifestirati i svi negativni uinci prometa, pa treba imati na umu da se na tim podrujima turistika ponuda moe ogranieno razvijati. Pretpostavljanje turistikoga razvitka prometnom, moe se ogledati u odabiru duljih i graevinski nepovoljnijih trasa prometnica, a time i viim trokovima izgradnje infrastrukture, kako bi se pojedina podruja ekoloki sauvala i u njima razvijali turistiki sadraji. Promet i turizam u Europi i Hrvatskoj Udio prometnih grana u opsluivanju ukupnih svjetskih turistikih tokova (1998. godina) je vrlo razliit. 43,7 % zrani promet 41,4 % cestovni 7,8% pomorski te 7,0 % eljezniki promet.

4.

Istraivanja koja su provedena nakon toga pokazuju vrlo slinu strukturu prometnih grana u prijevozima turista do turistike destinacije: 54 % kopneni prijevoz 43 % zrani prijevoz 3 % vodni prijevoz Ove minimalne razlike izmeu udjela pojedinih prometnih grana ne mogu se obrazlagati znatnijim kvalitativnim promjenama na tritu ve su posljedica fluktuacija u turistikoj potranji u pojedinim svjetskim regijama kao posljedica nekih nepredvidivih dogaaja i pojava, a koje su uobiajene na turistikom tritu. Na te pojave turistika potranja brzo reagira i u pozitivnom i u negativnom smislu, pa je ipak potrebno dulje vremensko razdoblje da bi se moglo zakljuiti radi li se o znaajnijoj promjeni na tritu. U proteklom desetljeu podjela rada izmeu prometnih grana nije se bitno promijenila, osim blagog porasta udjela zranoga prometa te neznatnog pada udjela cestovnog prometa, a i u skoroj budunosti nije mogue oekivati znatnija odstupanja. Uoljiva je dominantna uloga upravo ovih prometnih modaliteta koje prate najnepovoljniji uinci u sigurnosti i zatiti okolia, ali i najvee prednosti s aspekta kvalitete prometne usluge; brzina i udobnost. Struktura prometnih grana u turistikim tokovima po kontinentima odstupa od prethodne. Jedini izuzetak je zrani promet iji je udio na svim kontinentima osim u Europi vei od 50% (na podruju junog dijela Azije ak i vie od 80%). Na podruju Europe koja je veliko i emitivno i receptivno trite, u dolascima turista dominira cestovni promet s 49,5%, to je uvjetovano relativno malom udaljenou izmeu izvora i odredita potranje a to je samo podruje europskoga kontinenta, te visokorazvijenom mreom cestovne infrastrukture. Relativno veliki udio ostvaruje zrani promet (36,0%) zahvaljujui velikim prednostima zrakoplovnog prijevoza putnika, a u novije vrijeme veom frekvencijom servisa, porastom standarda Evropljana i se veoj ulozi niskobudetnih kompanija. Usprkos velikih financijskih ulaganja drava EU u eljezniku infrastrukturu i privatizaciju eljeznikih poduzea, udio je i dalje u opadanju i 2003. godine iznosio je 6,8%. Tek neznatno vei (7,4%) je udio vodnog prometa, to je premalo ako se imaju na umu veliki potencijali u turistikom prometu. U promatranome razdoblju mogu se uoiti trendovi od kojih su neki pozitivnog a neki negativnog karaktera. S aspekta zatite prirode pozitivan je trend smanjenja udjela cestovnih vozila u dolascima turista, no njega ne prati i trend porasta udjela eljeznice i ostalih ekolokih vidova prometa. Naprotiv, i eljezniki i pomorski promet koje je Europska komisija posebno istaknula u svojim razvojnim ciljevima biljee konstantan pad. Znatan porast udjela ostvaruje zrani promet, a to je posljedica globalizacije u turizmu i znaajki potranje za prometnim uslugama u turizmu, te intenzivnog razvitka nekih turistikih podruja u kojima su ostali prometni oblici nerazvijeni. Znakovita je struktura udjela prometnih grana u pojedinim europskim subregijama. Struktura udjela prometnih grana po europskim subregijama pokazuje vrlo razliito stanje. Zrani promet ima dominantnu ulogu u dolascima turista u sjevernu Europu i Istoni Mediteran. U prvom sluaju to je uvjetovano udaljenou od emitivnog trita, a u drugom sluaju ne samo udaljenou ve i nerazvijenou ostalih prometnih grana. Kopneni promet ostvaruje najvei udio u dolascima turista u zapadnu, srednju i istonu Europu te junu Europu, zbog male udaljenosti trita i razvijene infrastrukture. Vrijedan spomena je udio vodnog prometa u dolascima turista u sjevernu Europu, zbog specifinog geografskog poloaja i atraktivnosti obale. Hrvatska je pozicionirana u turistiki najatraktivnijem i najpropulzivnijem podruju Europe a to je subregija june Europe. 5.

S obzirom na strukturu prometnih grana ona dijeli sudbinu podruja kojem geografski i prometno pripada, no lokalne specifinosti turistiko prometne utjeu na odreene razlike. U strukturi udjela prometnih grana u dolascima turista u Hrvatsku, posljednjih se godina vrlo malo promijenilo. U Hrvatsku turisti dominantno dolaze cestovnim prometom (2004.) 92,6%, eljeznicom 0,4%, zranim prometom 5,5% i pomorskim prometom 1,5%. Iako je, s obzirom na vrlo kratko razdoblje, nemogue sa sigurnou zakljuiti da je na djelu proces drutveno i gospodarstveno prihvatljivije podjele rada izmeu prometnih grana, postoje odreene naznake temeljem kojih se moe zakljuiti da se ipak radi o trendu. Naime, promocija turistikih proizvoda, koji sve vie nastoje pratiti svjetska kretanja, dala je rezultate na udaljenijim tritima koja su prije rata za Hrvatski turizam bila vrlo znaajna. Ova trita velike Britanije, Skandinavskih drava, Rusije pa ak i drava Dalekog Istoka, nemaju drugog izbora osim zranog prijevoza, pa je to uvjetovalo porast udjela ove prometne grane. No, trite zranog prometa u hrvatskom turizmu je relativno nerazvijeno i podlono kratkoronim promjenama, te je jo uvijek nemogue odrediti u kojoj e mjeri uloga zranog prometa u turistikim dolascima dobivati na vanosti. Udio cestovnog prometa je i dalje vrlo visok, to je posljedica novoizgraenih autocesta prema obalnim destinacijama u posljednjim godinama, i blizine glavnih emitivnih trita. Porast udjela pomorskog prometa, iako vrlo skroman, uvjetovan je razvitkom nautikog turizma i krunih putovanja, a dijelom i porastom prometa prema otokim destinacijama. S obzirom na strukturu turistike ponude koja se najveim dijelom zasniva na prirodnim ljepotama i prirodnim resursima, te strategiju razvitka turistikog proizvoda, ovakva podjela rada izmeu prometnih grana nije dugorono odriva, ali je odraz aktualnih mogunosti hrvatskog prometnoga sustava i turistike ponude te odjeka na emitivnom tritu. Naznake novih trendova u strukturi emitivnog trita trebale bi pozitivno utjecati i na podjelu rada izmeu prometnih grana u turistikom prometu Hrvatske. Ostale europske destinacije imaju vrlo razliite strukture udjela prometnih grana u turistikom prometu. Destinacije june Europe turisti posjeuju gotovo podjednako koristei cestovni i zrani promet, dok na podruje istonog Mediterana pristiu uglavnom zrakoplovima. U Grku 73,6% turista dolazi zranim prometom, u Tursku 81,2%, Maltu 97,3%, u panjolsku 71,2%, dok Italiju uglavnom posjeuje uporabom cestovno prometa (72,0%). Prometna usluga kao turistiki proizvod Promet prodaje prometnu uslugu, koja predstavlja promjenu mjesta u odreenom vremenu. Proizvodnja prometne usluge je sam prometni proces koji predstavlja kretanje prometnog sredstva od poetne do zavrne toke, dok se u njemu nalazi korisnik (teret ili putnici). S prestankom prometnog procesa prestaje i prometna usluga, a rezultat je promjena mjesta za korisnike sudionike u prometu. U proizvodnji prometne usluge sudjeluju tri osnovna elementa: sredstva za rad, predmeti rada i rad (intelektualni kapital). Ulogu sredstava za rad imaju prometna sredstva koja za kretanje trebaju prometnu infrastrukturu. Predmeti rada jesu predmeti prometa, koji meutim ne mijenjaju svoja svojstva. U proizvodnji prometne usluge troi se energija, maziva i ostali pomoni materijali. Sve ove elemente povezuje rad, kako onaj koji direktno sudjeluje u proizvodnji prometne usluge tako i onaj koji je neophodan da bi se proizvela kvalitetna prometna usluga koja ima upotrebnu vrijednost. 6.

Prometna potranja i ponuda doivljavaju svoju sublimaciju u prometnoj usluzi. Nepredvidivost prometne potranje oteava preciznije planiranje veliine i kvalitete ponude, pa je nemogue utvrditi potreban obim prometnih usluga. Meuovisnost prometa i turizma u Hrvatskoj Promet je sastavni i nerazdvojni dio turizma, to proizlazi iz definicije turizma, odnosno iz injenice da nema turizma bez privremene promjene mjesta boravka, za to je u pravilu potrebno koristiti neko prometno sredstvo; Problemi s prometom se pojavljuju na svim razinama prometnog sustava, ali se radi lakeg sagledavanja tih problema osnovna podjela prometa u funkciji turizma moe izvriti na prometnu dostupnost turistike destinacije i promet u turistikoj destinaciji. Problem dostupnosti turistike destinacije uglavnom je vezan za magistralnu dravnu i/ili meudravnu prometnu infrastrukturu koja mora zadovoljiti velike prometne zahtjeve tzv. dalekog prometa na to kvalitetniji nain. Osnovni je to princip, jer e dostupnija destinacija imati bolju iskoritenost kapaciteta nego ona koja to nije. Kad se, meutim, govori o dostupnosti turistike destinacije ne radi se samo o kraem ili duljem vremenu putovanja, nego i o cijeni putovanja, te najvie o udobnosti putovanja. Stoga se putovanje do turistike destinacije nastoji pretvoriti u turistiki doivljaj, a to znai stvaranje atraktivne ponude koju turisti koriste tijekom svog puta do odabrane destinacije i koja znatno prelazi njihove primarne potrebe tijekom putovanja. Takva je npr. specijalna ponuda prateih uslunih graevina uz ceste, na aerodromima i drugim putnikim terminalima te u prijevoznim sredstvima. Razvoj prometnih sredstava i prometne infrastrukture za prijevoz velikog broja ljudi te poveanje slobodnog vremena i standarda stanovnitva u najrazvijenijim zemljama svijeta uzrokovao je pojavu i razvoj tzv. masovnog turizma koji je zasigurno jedna od najznaajnijih ekonomskih ali i sociolokih pojava 20.st. Nesumnjiva je uloga prometa u razvoju masovnog turizma to potvruju i pojedini razvojni pragovi turizma koji se podudaraju s razvojnim pragovima pojedinih prometnih sredstava eljeznice, osobnog automobila, zrakoplova. U gospodarskom smislu turizam je jedan od najdinaminijih sektora ljudske djelatnosti i zahvaa sve slojeve stanovnitva, sve dobne skupine i sve krajeve. Svake se godine otvara tisue novih turistikih destinacija po cijelom svijetu i u razvijenim i u nerazvijenim zemljama. Za neke zemlje turizam postaje slamka spasa u traenju izlaza iz zatvorenog kruga siromatva. ista i nezagaena priroda osnovni su temelji veine turistikih proizvoda, kojima takve zemlje obiluju, a koji nalaze svoje trite primarno u prenapuenim i otuenim gradovima razvijenog svijeta. Razvoj prometa omoguuju dostupnost svakog dijela Zemlje i to bez velikog rizika i avanturizma, pa je broj meunarodnih turistikih putovanja u stalnom porastu. Za turistika se putovanja koriste najsuvremenija prometna sredstva, ali su jednako zanimljiva prometna sredstva iz blie ili dalje prolosti koja slue kao prvorazredna turistika atrakcija u nekim destinacijama. Ubrzani razvoj prometa, kao rezultat turistikih putovanja, sa sobom nosi niz razliitih problema koji su prvenstveno vezani za rast, razvoj i dimenzioniranje prometnih kapaciteta, ali i organizaciju prometa te sigurnost prometa. Rast prometa sa sobom nosi i druge probleme kao to su uzurpacija prostora, vizualno zagaenje krajolika, negativni utjecaj na okoli i drugo. 7.

Stoga se posljednjih petnaestak godina uestalo govori o tzv. odrivom razvoju turizma kojim bi se trebale minimalizirati ili barem ublaiti negativne posljedice turistikog rasta. Stanje turizma i prometa u Hrvatskoj Hrvatska je prije rata bila jedna od vanijih turistikih destinacija na Sredozemlju s trinim udjelom u broju ostvarenih noenja u komercijalnim smjetajnim kapacitetima od oko 20%, uzevi u obzir panjolsku, Italiju, Grku i Tursku. U turistiki najboljim godinama, sredinom '80-ih, u Hrvatskoj je registrirano oko 10 milijuna turista koji su ostvarili noenja u komercijalnim smjetajnim kapacitetima, uglavnom du obale i na otocima. Velik je i broj onih koji su doli na jedan dan ili su odsjeli kod prijatelja, rodbine ili u vlastitoj kui (vikendici) i pri tome, naravno, koristili neko prometno sredstvo. Taj broj novih, povremenih stanovnika/turista premauje stalni broj stanovnika na priobalnom podruju za vie od 10 puta. Veina je od turista u dolasku koristila osobni automobil pa neodgovarajua magistralna cestovna infrastruktura, jednako kao i lokalne ceste, nije mogla na odgovarajui nain udovoljiti prometnim zahtjevima. Uz neodgovarajuu prateu uslunu ponudu uz ceste, putovanje do odredita u Hrvatskoj u glavnoj turistikoj sezoni, predstavljalo je gotovo pravu avanturu s nepredvidivim iskustvima. Posljednjih je desetak godina, meutim, zabiljeen stanovit pomak u razvoju cestovne infrastrukture na najvanijim pravcima u Hrvatskoj. Iako bi se o redoslijedu izgradnje i kapacitetima tih novih cesta moglo polemizirati, ipak je injenica da se prometna dostupnost do turistikih destinacija na obali poboljala u odnosu na prijeratno razdoblje. To svakako ima pozitivan uinak na dolaske turista iz susjednih zemalja iz biveg istonog bloka, prvenstveno Maarske, eke i Slovake, koji su u prvom redu orijentirani na koritenje cestovnih vozila u dolasku u Hrvatsku. To novo turistiko emitivno trite generira sve znatniji turistiki promet pa je poveanje dolazaka turista iz tih zemalja u Hrvatsku viekratno poveano u odnosu na prijeratno stanje to nije sluaj s drugim, Hrvatskoj tradicionalnim emitivnim tritima koja u pravilu nisu dosegla prijeratne brojke. Otvaranje tih novih trita, uz postupni povratak starih iz Zapadne Europe, znai dodatni pritisak na glavnu magistralnu mreu Hrvatske koja bez postojeih poboljanja i nove izgradnje ne bi bila u mogunosti udovoljiti zahtjevima narasle prometne potranje u ljetnim mjesecima. Pojaan dolazak turista na Jadran osobnim automobilima stvara i dodatne potekoe Jadroliniji te ostalim pomorskim prijevoznicima koji za relativno kratko vrijeme moraju osigurati velike brodske kapacitete koji u ostalom dijelu godine nisu odgovarajue iskoriteni. Naglaena sezonalnost koritenja prometnih kapaciteta stvara velike potekoe planerima prometa, prometnim poduzeima, ali i dravi u cjelini koja mora osigurati protonost prometa u svim uvjetima i time koheziju dravnog teritorija. Nije zadovoljavajue ni s jedno toke gledita da putovanje izmeu nekih veih gradova u Hrvatskoj i Zagreba traje dva, pa i vie puta dulje nego je to standard u razvijenim europskim zemljama za iste udaljenosti. Posljedica takvog stanja cestovne magistralne infrastrukture je i razliita zastupljenost prometnu sredstava u dolasku turista na pojedine dijelove nae obale. U pravilu se moe konstatirati: od sjevera prema jugu smanjuje se udio osobnih automobila, a poveava se udio zranog prijevoza u dolasku turista. Zbog dominacije cestovnog prometa u turistikim dolascima na Jadran, sjevernije turistike destinacije u boljem su trinom poloaju od junih, jer su dostupnije i pruaju mogunost uestalijih dolazaka. Junije pak destinacije, koje su gotovo u pravilu prirodno atraktivnije, tee valoriziraju tu svoju prednost zbog loije prometne dostupnosti. 8.

Dubrovnik je u tome bio i ostao jedina iznimka. Analiza odredita inozemnih turista u Hrvatskoj koji za taj dolazak koriste granine prijelaze Katel i Plovanija, npr. pokazuje da se oko 95% tih turista zadrava u Istri, a oni koji dolaze preko Rupe i Pasjaka zadravaju se u Primorsko-goranskoj upaniji (74%). Dakle, samo mali broj tih turista putuje prema junim destinacijama. Hrvatska je 2000.godine ostvarila ukupan turistiki promet od oko 70% prijeratnog (u broju noenja), to zapravo oznauje prvi ozbiljniji poslijeratni turistiki opravak. I dok je problem dostupnosti donekle rjeavan novom izgradnjom cesta, osuvremenjivanjem opljakanih i razruenih aerodroma, osuvremenjivanjem flote za linijski obalni prijevoz te djelominom obnovom eljeznikog prometa, problem prometa u destinacijama zapravo se nije previe poboljao. Lokacije atraktivnih sadraja u sreditima naselja koja privlae i okolne posjetitelje (trnice, supermarketi i sl.) dodatni su generator prometne potranje i to u prometno najoptereenijim dijelovima naselja, a kronini nedostatak parkiralinih mjesta, uske ulice i organizacija prometa oteavaju prometna kretanja u turistikim mjestima u kojima tijekom ljeta boravi i nekoliko puta vie turista od broja stalnih stanovnika. Vanost prometa za razvoj turizma Hrvatske Turizam je za Hrvatsku od izuzetnog znaaja iz vie razloga: prvo, pruio je perspektivu priobalnom stanovnitvu, a naroito otocima, za gospodarski razvoj pa je djelomino zaustavljeno a djelomino usporeno ekonomsko iseljavanje stanovnitva s toga podruja koje je bilo karakteristino za razdoblje do prve polovice 20.st., kada su u jednom danu itava sela odlazila u prekomorske zemlje. Drugo, turizam u Hrvatskoj omoguuje znaajnom dijelu poljoprivredne proizvodnje plasman svojih roba ime je osigurano trite. Tree, turizmu komplementarne djelatnosti takoer ostvaruju znaajne prihode potronje turista ime se stvaraju nova radna mjesta i puni dravna blagajna. etvrto, udio novostvorene vrijednosti u turizmu u BDP Hrvatske predstavlja znatnu stavku. Trend iseljavanja stanovnitva s priobalnog podruja i otoka nastavljen je i nakon 2. svjetskog rata, a tek izgradnjom Jadranske magistrale te projektom supstitucije brodskih linija stvara se vea mogunost za ekonomski razvitak toga podruja, prvenstveno razvojem turizma. Hrvatska je '60-ih godina uinila i dodatni napor za razvoj turizma dajui vrlo povoljne kredite za izgradnju turistikih smjetajnih kapaciteta. U novije vrijeme takav je poticaj razvoju turizma u svojoj zemlji uinila Turska dajui poduzetnicima izuzetno povoljne dugorone kredite za razvoj turistike infrastrukture, ime je do tada marginalno turistiko znaenje na Sredozemlju zamijenila sve veim udjelom u broju ostvarenih noenja te u relativno kratkom roku postala respektabilna sredozemna turistika destinacija. Izgradnja Jadranske magistrale jedan je od najboljih, ako ne i najbolji infrastrukturni prometni zahvat ostvaren u cestovnom prometu u drugoj polovici prolog stoljea u Hrvatskoj. Uinci te izgradnje bili su izvanredni jer je cijelu jadransku regiju ta cesta otvorila prema ostaloj Hrvatskoj i Europi. Ali, danas smo svjesni i njezinih negativnih uinaka, prvenstveno na najvredniji priobalni prostor. Naime, trasa ove ceste koja velikim dijelom prolazi uz samu obalu, logino je pridonijela i svekolikoj izgradnji uz tu cestu pa je u znatnom dijelu uzurpiran najvredniji priobalni prostor. Tako je onemoguena odgovarajua valorizacija pojedinih dijelova obale, a cesta kojom prolazi veliki promet dijeli taj prostor na dva dijela: onaj ispod i onaj iznad magistrale to oteava organizaciju prostora i meusobnu komunikaciju, a zbog stalne prisutnosti buke i 9.

velikog prometa sve je manje atraktivan za turistiki boravak. Greke u planiranju i izgradnji prometne infrastrukture uinjene su i u zranom prometu. Tako je npr. uloeno 30-ak milijuna kuna u istraivanja na terenu za izgradnju aerodroma na ostalim veim otocima bez prethodno izraene studije opravdanosti. Takva iskustva trebaju posluiti prometnim planerima da pri planiranju prometne infrastrukture vode rauna o moguim dugoronim posljedicama izgradnje te da se pri tom konzultiraju i s drugim strunjacima razliitih profesionalnih usmjerenja kako bi se nalo to povoljnije i dugoronije prihvatljivo rjeenje. Pri tom cijena izgradnje ne bi trebala biti jedini i /ili najvaniji kriterij izbora, kao ni zahtjev za najviom razinom prometne usluge u smislu vremena i brzine putovanja. Sve znaajniju ulogu trebaju imati prostor i utjecaj na okoli, ija cijena do sada nije stavljana u istu ravan s ostalim uincima jer se nisu koristile metode vrednovanje javnog dobra. Osamdesetih godina prolog stoljea turisti su u dolasku na svoja odredita u Hrvatskoj koristili prometna sredstva u sljedeim udjelima: osobni automobil 70%, autobus 10% i avion 10%. Svega 1% turista je koristilo vlak. Dakle, oko 4/5 turista je koristilo cestovni promet, a 1/5 zrani. Infrastruktura cestovnog prometa uglavnom nije zadovoljavala narasle prometne potrebe, dok je infrastruktura zranog prometa uglavnom zadovoljavala prometne potrebe, pa ak i u vrnim optereenjima. Zbog geografske razvedenost i loe cestovne infrastrukture turisti nisu dolazili u pojedine dijelove Hrvatske automobilom u istom postotku. U one dijelove koji su blii emitivnim dravama, kao to su Istra i Kvarner, turisti su dolazili preteito cestom, dok su u udaljenije destinacije (juna Dalmacija) dolazili uglavnom avionom. Tako je u Istru cestom dolazilo oko 85% turista, na Kvarner oko 95%, a u junu Dalmaciju oko 35%. Agresija na Hrvatsku imala je za posljedicu prekid dolaska turista avionima. Dok su oni pridoli automobilima na prve znakove balvan-revolucije otili iz Hrvatske, oni pristigli avionima u paket-aranmanima, bili su u poziciji da ekaju dan povratka u neizvjesnosti. To je bio jedan od razloga znatno veeg udjela cestovnog prometa u dolasku turista u ratnim i poratnim godinama, odnosno u vrijeme smirivanja stanja u ovom dijelu Europe. Naime, iskustva su pokazala da je turizam najosjetljiviji na sigurnosne aspekte boravka, pa je logino da je cestovno vozilo najpogodnije za eventualno potreban brzi odlazak. Drugi razlog sporijeg dolaska turista zranim prijevozom je taj to su veliki turoperatori vrlo oprezni u povratku na trusna podruja, ali njihov ponovni dolazak znai signal i svim drugim operatorima da je stanje u zemlji sigurno, pa se moe oekivati znatno bri porast zranog prometa u iduim godinama. Udjeli pojedinih vrsta prijevoza ne mijenjaju se brzo. Kod nas je oito da se zrani promet nije vratio na tradicionalni udio, jer je dio potencijalnih putnika zrakoplovom promijenio prijevozno sredstvo, vjerojatno autobusom, koji je poveao svoj udio na prijeratno stanje. Danas je udio cestovnog prometa u dolasku stranih turista preko 90%. U posljednjih 10-ak godina dolo je u Hrvatskoj do znatne preraspodjele turista prema zemljama podrijetla. Smanjen je udio udaljenijih drava, a povean priljev turista iz istonoeuropskih zemalja. Oni koriste pravac maarska granica-Zagreb-Karlovac te dalje prema Dalmaciji ili Rijeci. Pravci iz junih dijelova Slovenije ve su tradicionalno optereeni na graninim prijelazima, u Istri, u Rijeci te uzdu Jadranske magistrale. Iako je Zagreb, kao kljuno prometno sredite Hrvatske u jeku turistike sezone rastereen prometnih zastoja, u ostalim dijelovima godine svakodnevni prometni zastoji od sredita Zagreba prema Dugom Selu, Velikoj Gorici i Sisku odnosno Lukom te iznimni problemi odvijanja prometa u irem sreditu grada, nuno ometaju gospodarske aktivnosti ali i 10.

razvitak turizma. Izravna naplata cestarine znatno pridonosi neracionalnom koritenju autocesta smanjujui promet na njima i znatno poskupljujui njihovu gradnju i odravanje kao i ukupnu drutvenu rentabilnost. Jedan od bitnih imbenika neusklaenog razvitka prometne infrastrukture jest i neodgovarajua povezanost hrvatskih zranih luka u prometni sustav, a prvenstveno nedovoljna cestovna i pomorska uloga u povezivanju zranih luka s turistikim odreditima. Svi najznaajniji hrvatski aerodromi su nekvalitetno povezani u prometne sustave svojih okruenja (Rijeka, Split, Pula, Dubrovnik i Zagreb).

Zakljuak: Prometna infrastruktura predstavlja sredinje mjesto u razvitku kompleksa svih oblika prometne djelatnosti unutar prometnog sustava nae drave. To mjesto prometne infrastrukture vano je naroito za cestovne prometnice koje su jo od najstarijih vremena bile vaan imbenik u povezivanju svih oblika ljudske djelatnosti. Danas je nezamislivi sukladan gospodarski razvitak i valorizacija gospodarskih i prirodnih potencijala bez adekvatnog razvitka cjelokupnog kompleksa prometne infrastrukture. Adekvatna mrea cestovnih prometnica vaan je imbenik gospodarskog razvitka i valorizacije turistikih potencijala na svom lokalitetima Hrvatske. Jo je to vanije sagleda li se atraktivnost obalno-otonog pojasa nae drave i primat turistiki najrazvijenijeg podruja na kojem se ostvaruje najvei dio turistikog prometa.

11.

Literatura: 1. Dadi, I., Kos, G., Brlek, P. (2001): Razvitak Hrvatske cestovne mree u funkciji razvitka turizma 2. Dvorski, S., Vidai, S. (2001): Znaenje paneuropskih koridora za razvitak turizma u Republici Hrvatskoj 3. Happ, Z., Vidovi, T., Krpan, P. (2001): Promet u turizmu 6. Paali, . (2001): Razvojna meuovisnost i konfliktnost prometa i turizma 7: Mrnjavac E. (2001): Promet u turizmu