SVEUILITE U SPLITU

DIPLOMSKI STUDIJ ZA FORENZINE ZNANOSTI

Kolegij
Gospodarski kriminalitet



Esej
Pranje novca



Profesorica: Studentica:
prof. dr. sc. Anita Kurtovi Mii Elizabeta Marinkovi











Split, svibanj 2013.
Sadraj:

1. Uvod....................................................... Pogreka! Knjina oznaka nije definirana.
2. Pranje novca .......................................... Pogreka! Knjina oznaka nije definirana.
2.1. Pojam pranja novca .......................... Pogreka! Knjina oznaka nije definirana.
2.2. Definicija pranja novca .........................................................................................3
2.3. Faze pranja novca .................................................................................................4
3. Zakonski okvir sprjeavanja pranja novca i financiranja terorizma u RH ...........5
3.1. Kazneni zakon ......................................................................................................5
3.2. Zakon sprjeavanja pranja novca i financiranja terorizma .....................................8
3.2.1. Obveznici Zakona ........................................................................................9
3.2.2. Identifikacija stranke ................................................................................. 10
3.2.3. Obveza obavjeivanja Ureda za sprjeavanje pranja novca .......... Pogreka!
Knjina oznaka nije definirana.
3.2.4. Ured za psrjeavanje pranja novca .............. Pogreka! Knjina oznaka nije
definirana.
3.3 Meunarodni propisi ........................ Pogreka! Knjina oznaka nije definirana.
4. Zakon o sprjeavanju pranja novca u BiH. ............... Pogreka! Knjina oznaka nije
definirana.
5. Primjeri iz prakse ....................................... Pogreka! Knjina oznaka nije definirana.
6. Zakljuak ................................................... Pogreka! Knjina oznaka nije definirana.
Literatura ....................................................... Pogreka! Knjina oznaka nije definirana.

1

1. Uvod

Globalizacija je proces koji postupno ukida ogranienja u protoku dobara, usluga, ljudi i
kapitala izmeu razliitih zemalja svijeta te uz mnogo pozitivnih efekata, ujedno ini i neke
negativne efekte, poput izloenosti opasnostima od najteih oblika gospodarskog
kriminaliteta.

Gospodarski kriminalitet moe se opisati kao tamna strana ekonomije. U svojoj sutini
gospodarski kriminalitet se iskljuivo sastoji od gospodarskih kaznenih djela - uobiajena za
kaznena djela poinjena u gospodarskom poslovanju ili u vezi s gospodarskim poslovanjem.

Gospodarski kriminalitet, korupcija, organizirani kriminalitet i kriminalitet zlouporabe droga
najee su domene kriminaliteta iz kojih se generira protuzakonita imovinska korist.
Kriminalnim aktivnostima stjecanje imovinske koristi, odnosno kriminalno bogaenje ima tri
glavne faze: poinjenje predikatnog ili glavnog djela kojim se ostvaruje imovinska korist;
legalizacija nezakonito steene imovinske koristi, odnosno pranje novca; te disponiranje
opranim novcem kroz njegovu potronju, akumulaciju ili investiranje.

U globalnim razmjerima, pranje novca kao kriminalna djelatnost jedno je od najrairenijih
kaznenih djela. Nedvojbena injenica da je najvei broj kaznenih djela organiziranog
kriminaliteta karakteriziran imovinskom koriu kao osnovnim motivom, pri emu je pranje
novca pratee kazneno djelo, nedvojbeno to djelo ini jednim od najopasnijih kaznenih djela
dananjice.

Kazneno djelo Pranje novca "sekundarnog" je karaktera koje je logiki, sadrajno i
kaznenopravno povezano s primarnim "predikatnim" kaznenim djelom iz kojega se generirala
kriminalna dobit, odnosno prljavi novac. Dekriminaliziranje prljavog novca sastoji se od dvije
bitne faze od kojih je prva prikrivanje izvora prljavog novca. Ulaganje prljavog novca u
legalne gospodarske tijekove predstavlja drugu fazu koja oznaava transformaciju ilegalne u
prividno legalnu imovinu. Ove dvije aktivnosti su sutina kaznenog djela Pranja novca kojim
se sankcionira pretvorba prljavog novca u prividno isti.



2

2. Pranje novca

2.1. Pojam pranja novca

Raznim oblicima organiziranog kriminaliteta (trgovinom drogom, ukradenim automobilima i
ljudima prostitucijom i slino) ostvaruju se velike koliine gotovog novca koji je u takvom
obliku teko upotrebljiv pa ga treba ''oprati'', odnosno ukljuiti u opticaj. Pranje novca znai
pretvaranje "prljavog" novca ili druge imovinske koristi pribavljenih kriminalnim ili drugim
protuzakonitim radnjama, obuhvaenih predikatnim kaznenim djelom, u "ist" novac, onaj
koji se moe upotrijebiti i koristiti kao legalni prihod u bankovnim, kupoprodajnim,
investicijskim, poduzetnikim i drugim poslovima ili nainima ulaganja.

Kazneno djelo Pranje novca sadrano je u Glavi XXIV. Kaznena djela protiv gospodarstva,
novog Kaznenog zakona (NN 125/11). Usporeujui prethodni zakon s aktualnim stanjem
moe se zakljuiti da su neka kaznena djela protiv gospodarstva u novom zakonu izmijenjena
ili u smislu specificiranja podruja na koja se odnose ili u smislu sublimiranja vie bivih
kaznenih djela u jedno novo djelo, ali iroko postavljenom dispozicijom.

Pranje novca je kompleksni sustav koji se razvija, primjenjuju se nove tehnike, a perai se sve
vie usavravaju. Ekonomski i politiki utjecaj kriminalnih organizacija slabi socijalne
vrijednosti i etike standarde. Pranje novca ima negativan utjecaj na ekonomske pokazatelje i
pridonosi slabljenju ekonomskog rasta. Smatra se da se godinje u svijetu "opere" oko 900
milijardi dolara od ega gotovo polovica novca dolazi iz ilegalne trgovine drogama. To
upuuje na povezanost pojave pranja novca s organiziranim kriminalom koji u najveem
opsegu stoji iza ilegalne trgovine drogama. Upravo iz tih razloga ulau se veliki napori
meunarodnih organizacija u cilju smanjivanja nacionalnih, meunarodnih i regionalnih
ranjivosti te poduzimaju akcije protiv pranja novca i financiranja terorizma.

Prvi poeci pranja novca povezani su s Alphonse Caponeom, kriminalcem koji je tridesetih
godina prolog stoljea vodio posao vrijedan 100 miliona dolara prihoda godinje. Teorija
nastanka izraza "pranje novca" povezuje se sa stotinama javnih praonicama rublja u
Caponeovom vlasnitvu, otvorenih u Chicagu i okolici. Capone je nezakoniti prihod od
prodaje alkohola prikazivao kao utrak praonica rublja. U tom je segmentu Capone proao
nekanjeno jer pranje novca nije postojalo kao kazneno djelo.
3

Iako je SAD prednjaio u legislativi vezanoj za pranje novca, nije bilo velikih pomaka sve do
sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljea kada je popularnost kokaina uinila Floridu
svjetskim centrom aktivnosti pranja novca. Nezakonita prodaja i trgovina drogom otvorila je
put prvoj Konvenciji Ujedinjenih naroda protiv nezakonite prodaje opojnih droga i
psihotropnih tvari donesenoj u Beu 1988. kao prvom sveobuhvatnom meunarodnom
sporazumu za kanjavanje pranje novca.

U Procjeni ugroenosti od organiziranog kriminaliteta u Republici Hrvatskoj za 2009.
1

navodi se da se pranje novca najee koristi u: kupovini dionica, ulaganju u nekretnine,
osnivanju pojednih investicijskih fondova, koritenju bankarskog sustava za deponiranje
prljavog novca, zlouporabi institucija osiguranja i slino. Takoer navode se najee pojavne
oblike pranja novca: uestale doznake iz inozemstva, polaganje neuobiajeno visokih iznosa
gotovinskih novanih sredstava, transferi novanih sredstva kroz off shore destinacije,
kupovina pokretnina i nekretnina visokih vrijednosti gotovim novcem i slino.


2.2. Definicija pranja novca

Zbog sloenosti samog procesa pranja novca, u literaturi se pojavljuju razliite definicije
pranja novca, od kojih su sljedee
2
:
- Pranje novca oznaava aktivnost usmjerenu na prikupljanje nepoteno ili nezakonito
steenih prihoda putem doputenih poslova.
- Pranje novca moemo najkrae definirati kao pretvaranje ilegalno ostvarene dobiti
u prividno legalnu.
- Pranje novca je financijska transakcija stvorena za promicanje odreenih nezakonitih
aktivnosti ili za prikrivanje dobiti iz nezakonitih djelatnosti.
- Termin pranje novca odnosi se na promjenu oblika nezakonito steenog novca tako
da izgleda legalan. To je prikrivanje nezakonitog izvora prihoda ili njegovo koritenje.



1
Orlovi, Ante: Gospodarski kriminalitet u RH, 2013, str. 310.
2
Cindori, Sonja: Sustav sprjeavanja pranja novca, Ministarstvo financija, Ured za sprjeavanje pranja novca,
Struni lanak, Zagreb, 2009., str. 58.

4

2.3. Faze procesa pranja novca

Proces pranja novca odvija se kroz tri faze: polaganje, oplemenjivanje i integraciju.

U fazi polaganja sredstva iz kriminalne djelatnosti ulau se u financijski sustav ili se
investiraju u nekretnine i pokretnine. Glavni je cilj ubaciti novac u financijske tokove ili ga
prebaciti izvan zemlje.

Sljedea faza je oplemenjivanje. U ovoj fazi perai brojnim transakcijama poinju prikrivati
trag pravog izvora novca. Legalnim transakcijama prebacuju novac na raunima u zemlji i
inozemstvu te mijenjaju njegov oblik, upravo radi oteavanja praenja njegova toka. U toj se
fazi off shore tvrtke mogu pojaviti kao prikladno sredstvo.

U fazi integracije perai integriraju svoja sredstva u ekonomiju i financijski sustav te ih
mijeaju s doputenim sredstvima, ime oteavaju detekciju pravog izvora novca. Zavrna
faza procesa pranja novca zapravo je integracija nezakonitih sredstava koja su postala
zakonita i koja su uspjeno uronjena i poloena u financijski sustav.








5

3. Zakonski okvir sprjeavanja pranja novca i financiranja
terorizma u Republici Hrvatskoj

Odreenje Pranja novca sadrano je u hrvatskim zakonima i meunarodnim konvencijama.
Osnovni koraci koje svaka drava treba poduzeti kako bi izgradila stabilan sustav prevencije
pranja novca oituje se u usklaivanju domaeg zakonodavstva sa svim relevantnim
meunarodnim standardima na podruju sprjeavanja pranja novca i financiranja terorizma. U
tom je svijetlu RH donoenjem Zakona o sprjeavanju pranja novca i financiranja terorizma,
ustrojavanjem Ureda za sprjeavanje pranja novca te odreivanjem pranja novca posebnim
kaznenim djelom u lanku 265. KZ jasno iskazala svoj interes da zajedno s meunarodnom
zajednicom postane aktivan imbenik u sustavu sprjeavanja pranja novca i financiranja
terorizma.

3.1. Kazneni zakon

Prije je kazneno djelo Pranja novca, pod nazivom Prikrivanje protuzakonito dobivenog novca
bilo sadrano u l. 151.a Osnovnog Krivinog zakona RH (1996.). Prema Krivinom zakonu,
bilo je dovoljno da se pere novac pribavljen nekom protuzakonitom radnjom, to je pored
kaznenih djela, obuhvaalo i prekrajna pa ak i graanske delikte.

Dana 1. sijenja 1998. stupio je na snagu Kazneni zakon (NN 110/97) koji je u l. 279.
normirao novi zakonski opis kaznenog djela pod istim nazivom. To kazneno djelo
kriminalizirano je l. 279. Kaznenog zakona kojim je propisano da kazneno djelo pranja
novca ini osoba koja u bankarskom, novarskom ili drugom poslovanju uloi, preuzme,
prenese, zamijeni, pretvori ili na drugi nain prikrije pravi izvor novca, predmeta, prava ili
imovinske koristi za koju se zna da je nastala ili pribavljena kaznenim djelom za koje se moe
izrei kazna zatvora od pet godina ili kaznenim djelom poinjenim u sastavu grupe ili
zloinake organizacije. Tako da je Kaznenim zakonom kriminalno podruje znatno sueno,
ali ne opet ogranieno na teka kaznena djela. Djelo je smjeteno u glavu XXI., odnosno
meu kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja.

Zakonski tekst od tada do danas pretrpio nekoliko izmjena. U Zakonu o izmjenama i
dopunama KZ objavljenim u NN 129/00 u stavka 1. lanka 279. iza rijei "kaznenim djelom"
6

stavljena je toka, odnosno izostavljen je preostali dio reenice: "za koje se moe izrei kazna
zatvora od pet godina ili kaznenim djelom poinjenim u sastavu grupe ili zloinake
organizacije". 2003. godine na kraju reenice umjesto toke stavio se zarez i dodaju rijei:
"kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina". Potom 2008. godine naziv
lanka se mijenja u naziv Pranje novca te je iste godine stupanje na snagu Konvencije Vijea
Europe o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda steenoga
kaznenim djelom i o financiranju terorizma zahtijevalo izmjenu KZ, to je i uinjeno
donoenjem Novog Zakona 2011. koji je stupio na snagu 1.1.2013. kada su naziv i odredbe
lanka 279. Kaznenog zakona izmijenjene u cijelosti. Sukladno navedenom, kazneno djelo
Pranje novca koji je sastavni dio Glave XXIV. kaznenih djela protiv gospodarstva, glasi:
Pranje novca
lanak 265.
(1) Tko imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom uloi, preuzme, pretvori,
prenese ili zamijeni u cilju prikrivanja njezinog nezakonitog podrijetla,
kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
U stavku 1. izostavljeno je ogranienje pranja novca na bankarsko, novarsko i drugo
poslovanje. Objekt pranja novca u prvom redu je novac, kovano ili papirnato sredstvo
plaanja. To su nadalje predmeti priskrbljeni novcem koji je pribavljen kaznenim djelom koji
mogu biti pokretne stvari (zlatni nakit ili umjetnike slike) ili nepokretne stvari (kua ili stan).
To mogu biti i prava, npr. novac na bankovnom raunu, vrijednosni papiri, poslovni udjeli.
Meutim, novim KZ objekt radnje je imovinska korist. Pojmovi novac, predmeti, prava saeti
su u pojam imovinske koristi, koja predstavlja svu imovinu koja je izravno ili neizravno
proistekla iz kaznenog djela.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko prikriva pravu prirodu,
podrijetlo, mjesto, raspolaganje, prenoenje te postojanje prava, odnosno
vlasnitva na imovinskoj koristi koju je drugi ostvario kaznenim djelom.
Dok se smisao radnje poinjenja iz st. 1. sastoji u stvaranju preduvjeta za prikrivanje
imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom, u stavku 2. se inkriminiraju radnje prikrivanja.
(3) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko imovinsku korist koju je
drugi ostvario kaznenim djelom, pribavlja, posjeduje ili koristi.
U ovom stavku Novog zakona, etiri pojma (novac, predmet, pravo ili imovinska korist)
zamijenjeno je pojmom imovinske koristi.
7

(4) Tko poini djelo iz stavka 1. ili 2. ovoga lanka u financijskom ili drugom poslovanju ili
se poinitelj bavi pranjem novca ili je imovinska korist iz stavka 1., 2. ili 3. ovoga lanka
velike vrijednosti,
kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina.

Stavkom 4. ureeno je kvalificirano kazneno djelo iz st. 1. i 2. poinjeno u financijskom ili
drugom poslovanju ili ako se poinitelj bavi pranjem novca ili je imovinska korist poluena
kaznenim djelom iz st. 1-3. velike vrijednosti.
(5) Tko poduzme radnju iz stavka 1., 2. ili 4. ovoga lanka postupajui s nehajem u odnosu na
okolnosti da se radi o imovinskoj koristi ostvarenoj kaznenim djelom,
kaznit e se kaznom zatvora do tri godine.

U stavku 5. propisana je kanjivost za nehajno poinjenje kaznenog djela iz st. 1., 2., i 4.
Poinitelj je znao ili je mogao znati odakle potjee imovinska korist.
(6) Ako je imovinska korist iz stavka 1. do 5. ovoga lanka ostvarena kaznenim djelom
poinjenim u stranoj dravi poinitelj e se kazniti ako se radi o kaznenom djelu i prema
zakonu drave u kojoj je poinjeno.
(7) Poinitelja iz stavka 1. do 5. ovoga lanka koji dobrovoljno pridonese otkrivanju kaznenog
kojim je ostvarena imovinska korist sud moe osloboditi kazne.

Financiranje terorizma inkriminirano je u prethodnom Kaznenom zakonu u kaznenom djelu
Pripremanje kaznenih djela protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom (l.187a,
st.2.), dok je u novi Kazneni zakon (NN 125/11) uvrteno kao posebno djelo Financiranje
terorizma (l.98)
S kaznenopravnog stajalita postoji razlika u pojmovima prikrivanje i pranje novca. Dok je
prikrivanje klasini imovinski delikt, te pravno dobro koje se njime povreuje je imovina,
pranje novca ima iru zadau; pravno dobro koje se povreuje pranjem novca koncipirano je
ire - to je gospodarski i financijski sustav zemlje. Prikrivanje se moe poinit samo s
namjerom, dok se pranje novca moe izvriti i iz nehaja.

Takoer postoji razlika izmeu pranja novca i financiranja terorizma. Kod pranja novca
postoji poinitelj i kazneno djelo, koje se nastoji pretvoriti u novac, dok kod financiranja
terorizma postoji poinitelj i novac, koji se nastoji pretvoriti u kazneno djelo. U prvom sluaju
8

radi se o prljavom novcu koji se pretvara prividno u isti radi ostvarenja profita, a u drugom
sluaju se radi o istom novcu koji se upotrebljava u prljave svrhe.


3.2. Zakon o sprjeavanju pranja novca i financiranja terorizma (ZSPNFT)

Zakonodavni okvir u podruju sprjeavanja pranja novca i financiranja terorizma ine: Zakon
o sprjeavanju pranja novca i financiranja terorizma (NN 87/08) i Zakon o izmjeni i dopuni
Zakona o sprjeavanju pranja novca i financiranja terorizma (NN, br. 25/2012.) .

Osnove preventivnog sustava RH koji obuhvaa mjere i radnje sprjeavanja pranja novca
izloene su u prvom ZSPN (NN 69/97). Meutim, dodatnim usklaivanjem s meunarodnim
standardima mijenjao se tekst inicijalnog ZSPN: manjim izmjenama i dopunama koje su se
odnosile na ukidanje Financijske policije (NN 67/01) i odgodu obavljanja transakcije koja je s
2 produena na 72 sata (NN 114/01), dok je vei dio teksta doivio promjene donoenjem
Zakona o izmjenama i dopunama ZSPN (NN 117/03) i novog Pravilnika o provedbi ZSPN
(NN 198/03).

Unato svim izmjenama i dopunama ZSPN, izvjea evaluacije zakona iz 2003. i 2006.
ukazivali se na sve vei zaostatak za meunarodnim standardima. Posebno je vidljiv
nedostatak na polju definiranja pojma pranja novca; ukljuenja odvjetnika, javnih biljenika,
revizora, raunovoa i poreznih savjetnika u krug obveznika; provoenja dubinske analize
stranke; primjene pravila da izvjeivanje u dobroj volji nee prouzroiti bilo kakvu
odgovornost; povratno izvjeivanje obveznika te obveze izvjeivanja Ureda od strane
nadzornih tijela.

Primjerom postojee meunarodne legislative RH je donijela novi zakon, koji mijenja ime u
Zakon o sprjeavanju pranja novca i financiranju terorizma te donosi 106 lanaka koji
predstavljaju potpuno usklaenje sa svim meunarodnim standardima, kao najvanije
elemente usklaenja i uinkovite provedbe u praksi.

Zakon o sprjeavanju pranja novca i financiranju terorizma propisuje: mjere i radnje u
bankarskom i nebankarskom financijskom poslovanju te u novarskom i drugom poslovanju;
obveznike provedbe mjera i radnji koji su duni postupati prema ovom Zakonu; nadzor nad
9

obveznicima u provedbi mjera i radnji u bankarskom i nebankarskom financijskom
poslovanju te u novarskom i drugom poslovanju; zadae i nadlenosti Ureda za sprjeavanje
pranja novca; meunarodnu suradnju Ureda; nadlenosti i postupke drugih dravnih tijela i
pravnih osoba s javnim ovlastima u otkrivanju pranja novca i financiranja terorizma; druga
pitanja znaajna za razvoj preventivnog sustava u sprjeavanju pranja novca i financiranja
terorizma.

Temelji pojmovi ovog zakona su pranje novca i financiranje terorizma.

Pranje novca podrazumijeva izvravanje radnji kojima se prikriva pravi izvor novca ili druge
imovine za koju postoji sumnja da je pribavljena na nezakonit nain u zemlji ili inozemstvu,
ukljuujui:
- zamjenu ili bilo kakav drugi prijenos novca ili druge takve imovine,
- prikrivanje prave prirode, izvora, lokacije, raspolaganja, kretanja, vlasnitva ili prava u
vezi s novcem ili drugom takvom imovinom,
- stjecanje, posjedovanje ili uporaba novca ili druge takve imovine.

Financiranje terorizma podrazumijeva osiguravanje ili prikupljanje sredstava, odnosno
pokuaj osiguravanja ili prikupljanja sredstava, zakonitih ili nezakonitih, na bilo koji nain,
izravno ili neizravno, s namjerom da se upotrijebi ili sa znanjem da e biti upotrijebljena u
cijelosti ili dijelom, za poinjenje teroristikog kaznenog djela, od strane terorista ili
teroristike organizacije.


3.2.1. Obveznici Zakona

Suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj nije u nadlenosti
samo jedne institucije nego je to sustav u kojemu su zakonski definirane uloge sudionika i
njihova meusobna interakcija i suradnja, a ine ga:
1. tijela prevencije obveznici (banke i njihove podrunice, tedne banke, stambene
tedionice, kreditne unije, drutva za obavljanje usluga platnog prometa, ukljuujui i
prijenos novca, Hrvatska pota, drutva za upravljanje investicijskim fondovima,
mirovinska drutva, drutva ovlatena za poslove s financijskim instrumentima, drutva
za osiguranje, drutva za izdavanje elektronikog novca, ovlateni mjenjai, prireivai
10

igara na sreu, zalagaonice, pravne i fizike osobe koje obavljaju odreene financijske
poslove te pravne i fizike osobe koje obavljaju poslove u okviru sljedeih profesionalnih
djelatnosti: odvjetnik, odvjetniko drutvo i javni biljenik, revizorsko drutvo i
samostalni revizor te pravne i fizike osobe koje obavljaju raunovodstvene usluge i
usluge poreznog savjetovanja) i Ured za sprjeavanje pranja novca kao sredinja
analitika sluba;
2. nadzorna tijela Financijski inspektorat, Porezna uprava, HNB, Hrvatska agencija za
nadzor financijskih usluga;
3. tijela kaznenog progona policija, DORH i USKOK;
4. pravosue (sudstvo).


3.2.2. Identificiranje stranke

Jedna od mjera za otkrivanje pranja novca koje poduzimaju obveznici upravo je utvrivanje
identiteta stranke prilikom otvaranja svih vrsta bankovnih rauna ili uspostavljanja drugih
oblika trajnije poslovne suradnje sa strankom, odnosno:
1. prilikom uspostavljanja poslovnog odnosa sa strankom,
2. pri svakoj transakciji u vrijednosti od 105.000,00 kuna i vie, bez obzira na to je li
rije o jednokratnoj transakciji ili o vie transakcija koje su meusobno oigledno
povezane i koje ukupno doseu vrijednost od 105.000,00 kuna i vie,
3. ako postoji sumnja u vjerodostojnost i istinitost prethodno dobivenih podataka o stranci
ili stvarnom vlasniku stranke,
4. uvijek kada u vezi s transakcijom ili strankom postoje razlozi za sumnju na pranje
novca ili financiranje terorizma, bez obzira na vrijednost transakcije.


3.2.3. Obavjeivanje Ureda za sprjeavanje pranja novca

lankom 40. ovog zakona, obveznik je duan o svakoj transakciji koja se provodi u gotovini u
vrijednosti od 200.000,00 kuna i veoj obveznik mora obavijestiti Ured odmah, a najkasnije u
roku od tri dana od dana obavljanja transakcije.

11

Potom, obveznik je duan suzdrati se od provoenja transakcije za koju zna ili sumnja da je
povezana s pranjem novca ili s financiranjem terorizma. O takvoj transakciji obveznik je
duan bez odgode, prije izvrenja transakcije, obavijestiti Ured i u obavijesti navesti razloge
za sumnju na pranje novca odnosno financiranje terorizma te takoer navesti rok u kojem se
transakcija treba izvriti.


3.2.4. Ured za sprjeavanje pranja novca
Ured za sprjeavanje pranja novca samostalna je unutarnja ustrojstvena jedinica u sastavu
Ministarstva financija osnovana temeljem Zakona o sprjeavanju pranja novca kao
financijsko - obavjetajna jedinica administrativnog tipa, koja obavlja sljedee zadae:
- prikuplja, analizira, analitiki obrauje i pohranjuje Zakonom propisane podatke o
transakcijama, dobivene od Zakonom odreenih obveznika, u cilju sprjeavnja i otkrivanja
pranja novca i sprjeavanja financiranja terorizma,
- dostavlja obavijesti o sumnjivim transakcijama nadlenim dravnim tijelima na daljnje
postupanje i procesuiranje, zajedno s njima poduzima mjere za sprjeavanje i otkrivanje
pranja novca i sprjeavanje financiranja terorizma,
- obavlja administrativni nadzor obveznika nad provedbom Zakona iz djelokruga svoje
nadlenosti,
- neposredno i pod uvjetom uzajamnosti meunarodno razmjenjuje podatke o sumnjivim
transakcijama s odgovarajuim tijelima i slubama pojedinih drava koje se bave
sprjeavanjem pranja novca,
- obavlja i druge poslove bitne za razvoj preventivne strategije u sprjeavanju pranja.

Ured je ovlaten zapoeti analitiku obradu transakcija nakon to mu:
- banke ili drugi obveznici u pogledu odreene transakcije ili osobe dostave obrazloene
razloge za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma,
- strane financijsko - obavjetajne jedinice (strani uredi) dostave pisanu zamolbu ili
obavijest o sumnjivim transakcijama ili sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.

Organizacijska struktura Ureda se sastoji od sljedeih odjela:
- Odjel za informacijski sustav i strategijske analize
- Odjel za analitiku i sumnjive financijske transakcije
12

- Odjel za prevenciju i nadzor
- Odjel za meunarodnu suradnju


3.3. Meunarodni propisi

Kao dio hrvatskog zakonodavstva koje obrauje pitanje prevencije pranja novca i financiranja
terorizma implementirani su meunarodni standardi iz:
Direktive 91/308/EEC o sprjeavanju koritenja financijskog sustava u svrhu pranja
novca (Prva direktiva);
Direktive 2001/97/EC o izmjenama i dopunama Direktive 91/308/EEC o sprjeavanju
koritenja financijskog sustava u svrhu pranja novca (Druga direktiva);
Revidiranih 40 Preporuka Financial Action Task Force(FATF) o pranju novca;
9 specijalnih Preporuka FATF o financiranju terorizma;
Meunarodne konvencije o suzbijanju financiranja terorizma (New York 2000.);
Konvencije UN protiv nezakonitog prometa opojnih droga i psihotropnih tvari (Be
1988.);
Konvencije Vijea Europe br. 141 o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i
oduzimanju prihoda steenoga kaznenim djelom (Strasbourg, 1990);
Palermo konvencije o transnacionalnom organiziranom kriminalitetu (Palermo,
2000.);
Odluke Vijea EU o suradnji izmeu FIU drava lanica vezano uz razmjenu
informacija (2000/642/JHA).
Direktivom 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijea godine o sprjeavanju
koritenja financijskog sustava u svrhu sprjeavanja pranja novca i financiranja terorizma
(Trea direktiva), kao i s
Konvencijom Vijea Europe br. 198 o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i
oduzimanju prihoda steenog kaznenim djelom te o financiranju terorizma (Varavska
konvencija).

13

4. Zakon o sprjeavanju pranja novca i financiranja terorizma u Bosni i
Hercegovini

Bosna i Hercegovina donijela je 2004. godine novi Zakon o sprjeavanju pranja novca. Zakon
BIH samo je djelomino usklaen s meunarodnim standardima, odnosno s Treom
direktivom i Preporukama FATF. Usklaenost je postignuta vezano za ope odredbe o
identifikaciji, obavjeivanju, povjerljivosti podataka i obvezi njihovog uvanja; obvezu na
objavu i dostavu statistikih podataka o provoenju mjera i radnji sprjeavanja pranja novca i
financiranja terorizma; zabranu obavjeivanja stranaka i treih osoba o poduzetim
aktivnostima i praenju transakcija; zatitu obveznika i njihovih djelatnika, obvezu uvanja
bankarske poslovne i slubene tajne te obvezu uvanja podataka u za to propisanim
evidencijama.
Djelomina usklaenost evidentna je pri reguliranju obveza odvjetnika, revizora i raunovoa
(provoenje mjera identifikacije i obavjeivanja Ureda), dok pojam javnih biljenika Zakon
BIH ne poznaje. Manjkave su i nepotpune odredbe o utvrivanju stvarnog vlasnika,
verifikaciji stranke, kao i izradi liste indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija, dok
dubinska analiza stranka ne postoji. Posebno je turo navedena odredba o nadzoru obveznika.
Usklaenost s odreenim meunarodnim propisima o sprjeavanju pranja novca i financiranju
terorizma, ukazuje na odstupanja od Republike Hrvatske i nunosti za dodatnim naporima
usmjerenim ka sprjeavanju pranja novca i financiranju terorizma.


14

5. Primjeri iz prakse
U tijeku 2011. godine Ured za sprjeavanje pranja novca ukupno je zaprimio 503 obavijesti o
sumnjivim transakcijama, a od toga obveznici iz l. 4. Zakona su Uredu prijavili ukupno 334
transakcije sa sumnjom na pranje novca i financiranje terorizma. Sukladno
meuinstitucionalnoj suradnji Ured je od drugih nadlenih tijela zaprimio ukupno 102
prijedloga za analitiku obradu sumnjivih transakcija. Od stranih financijsko - obavjetajnih
jedinica Ured je zaprimio 67 obavijesti sa sumnjom na pranje novca i financiranje terorizma.
Nakon analitike obrade sumnjivih transakcija, u okviru otvorenih predmeta, Ured je u 121
sluaja ocijenio da postoji odreena sumnja na pranje novca (117 sluaja) i sumnja na
financiranje terorizma (4 sluaja) te o istome obavijestio nadlena dravna tijela i strane
urede.
Prema godinjem izvjetaju o radu Ureda za spreavanje pranja novca, u 2011. je ukupna
vrijednost sumnjivih transakcija, ije je obavljanje privremeno odgoeno dok se ne istrae,
iznosila vie od 8,14 milijuna kuna. U razdoblju od 2004. do 2010. godine, pak, privremeno
su zaustavljene transakcije ukupne vrijednosti 53,2 milijuna kuna. Te transakcije zakonski
mogu biti zaustavljene na najdue 72 sata dok se ne provede istraga. Najei indikator
sumnjivih transakcija je vei priljev novca na raun koji se odmah prenosi na vie razliitih
rauna ili podie u gotovini. Zabiljeena su takva 54 sluaja.

Financijske i kreditne institucije imaju zakonsku obavezu Ured izvijestiti o sumnjivim
poslovanjima. Tako su samo banke 2011. upozorile na 274 sluaja mogueg pranja novca, a u
pet sluajeva su posumnjale na financiranje terorizma.

U svezi naprijed otvorenih predmeta, a u okviru meuinstitucionalne suradnje, Ured je
analitiki obraivao sumnjive transakcije vezane za. sluajeve sumnjivih transakcija osoba za
koje se sumnja da su lanovi kriminalnih skupina u RH i inozemstvu, sluajeve sumnjivih
transakcija po raunima stranih dravljana koji preko tvrtki koje su osnovali u RH kupuju
nekretnine na podruju RH, te sluajeve u svezi korupcije (ukljuujui korupciju na visokoj
razini), sluajeve pranja novca proizalog iz organizirane nezakonite trgovine opojnim
drogama, te sluajeve sumnjivih transakcija vezanih za poslovanje hrvatskih tvrtki s tvrtkama
iz off shore financijskih centara.
15


Za 2011. godinu pokrenuto je 28 istraga, podignuta 21 optunica i doneseno 11 presuda za
kazneno djelo pranja novca.

U nastavku su prikazani neki od sluajeva sa sumnjom na pranje novca dostavljeni od strane
Ureda nadlenim tijelima:
3


- sumnjive transakcije u iznosu od 2.2 milijuna USD povezane s ubacivanjem nezakonitih
sredstava u financijski sustav RH polaganjem i oroavanjem na vie rauna. Nezakonita
sredstva potiu iz trgovine narkoticima u inozemstvu. Sredstva su bila privremeno
blokirana od strane Ureda, a potom i suda. Donesena je pravomona presuda i trajno je
oduzeto 2,2 milijuna USD;

- sumnjive transakcije povezene s plaanjem fiktivnih usluga hrvatskih tvrtki plaenih
tvrtkama iz off shore zona u ukupnom iznosu od cc. 6.5 milijuna EUR-a. Podignuta je
optunica i u tijeku je sudski postupak;

- sumnjive transakcije povezane sa poreznim utajama u inozemstvu. Ured je otkrio vei
broj sumnjivih transakcija po raunima fizike osobe i s njom povezanih osoba u
financijskom sustavu RH. Sredstava ukljuena u ovaj sluaj iznose preko 6 milijuna EUR-
a. Sredstva su blokirana od strane Ureda, a potom i suda. Podignuta je optunica i u tijeku
je sudski postupak;

- sumnjiva transakcija povezana s doznakom iz inozemstva u korist fizike osobe
nerezidenta, a vezano za krijumarenje cigareta u inozemstvu. Iznos sredstava u ovoj
sumnjivoj transakciji je oko 4 milijuna USD. U tijeku je istraga nadlenih tijela u suradnji
s meunarodnim nadlenim tijelima.


3
Godinje izvjee o radu Ureda za sprjeavanje pranja novca, 2011. godina

16

6. Zakljuak
Gospodarski kriminalitet, pa tako i pranje novca, je, zbog svoje prisutnosti u svim
gospodarskim i drutvenim djelatnostima kao i zbog raznovrsnosti protuzakonitih radnji kroz
koje se pojavljuje, kompleksan drutveni problem.

Ono to osobito oteava organiziranu akciju svih drutvenih imbenika politike suzbijanja
kriminaliteta u borbi protiv pranja novca jesu vrlo brojne i raznovrsne metode pranja novca
koje se iz dana u dan mijenjaju i prilagoavaju mjerama poduzetim radi njihova otkrivanja i
suzbijanja.

Stupanj organizacije koji djelo pranja novca karakterizira, te sofisticiranost i raznolikost
naina njegova izvoenja, kao i njegov meunarodni karakter, ini to djelo jednim od
najopasnijih djela dananjice, te ukazuje na potrebu organiziranosti i koordinacije svih organa
zaduenih za njegovo suzbijanje.

Svrha borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma jest sprjeavanje i otkrivanje
aktivnosti povezanih s prikrivanjem stvarnih izvora novca i druge imovine za koju se sumnja
da je nezakonito steena. Meunarodna zajednica i vlade zemalja prepoznale su izloenost
financijskog i nefinancijskog sektora riziku od pranja novca i financiranja terorizma. U tom su
smislu u Zakonu propisane obveze pravnim i fizikim osobama (obveznicima) za borbu protiv
pranja novca i financiranja terorizma. Idui u tom pravcu, Hrvatska je poduzela vane korake
u borbi protiv pranja novca, te uskladila svoje zakonodavstvo sa meunarodnim propisima.

Posebno je vano istaknuti stvaranje "pametnih prepreka" i suradnju svih tijela na podruju
prevencije i represije, kako unutar zemlje, tako i s inozemstvom, to je od kljunog znaenja i
jedan je od najuinkovitijih naina sprjeavanja novih mogunosti pranja novca i financiranja
terorizma to ih otvara globalizacija.


17

Literatura

1. Pavlovi, ime: Kazneni zakon, Zakonski tekst, Obrazloenje. Libertin naklada d.o.o.,
Rijeka 2012.

2. Orlovi, Ante: Gospodarski kriminalitet u RH, 2013

3. Novoselec, Petar: Uvod u gospodarsko kazneno pravo, PF u Zagrebu, Zagreb, 2009.

4. Cindori, Sonja: Sustav sprjeavanja pranja novca, Ministarstvo financija, Ured za
sprjeavanje pranja novca, Struni lanak, Zagreb, 2009.

5. Godinje izvjee o radu Ureda za sprjeavanje pranja novca, 2011. godina
Internetske stranice:
1. Zakon o sprjeavanju pranja novca u BiH, http://www.advokat-
prnjavorac.com/zakoni/zakon_o_sprecavanju_pranja_novca.pdf
2. Zakon o sprjeavanju pranja novca i financiranja terorizma,
http://www.zakon.hr/z/117/Zakon-o-spre%C4%8Davanju-pranja-novca-i-
financiranju-terorizma
3. Kazneni zakon RH, http://www.zakon.hr/z/117/Zakon-o-spre%C4%8Davanju-pranja-
novca-i-financiranju-terorizma
4. Osnovni krivini zakon RH, http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/258460.html
5. Ured za sprjeavanje pranja novca, http://www.mfin.hr/hr/sprjecavanje-pranja-novca