PRANJE NOVCA

MENTOR:

Contents
No table of contents entries found.

Uradili:

1. UVOD

Posljednjih godina u oblasti kriminaliteta jedna od najozbiljnijih preokupacija,

kako nauke tako i nacionalnih i meunarodnih institucija, jeste problem organizovanog
kriminaliteta, njegovog obima, sadraja, metoda djelovanja i mogunosti spreavanja i
suzbijanja.
Kako za organizovani kriminalitet u cjelini, tako i za pranje novca ne postoji
jedinstvena definicija na meunarodnom planu. Ujedinjene Nacije definiu pranje novca
kao svako prikrivanje ili pokuaj prikrivanja porijekla novca ili kapitala izvedenog iz
kriminalnih aktivnosti.
Organizovani kriminalitet nalazimo uglavnom tamo gdje se obre veliki novac, gdje
je visok profit, a mogunost otkrivanja kriminalnih aktivnosti relativno niska. Problematika
pranja novca je prisutna u nacionalnim i meunarodnim razmjerama i znaajno je izraena
u onim drutvima gdje organizovani kriminalitet nastoji da putem pranja novca legalizira
kr imin alom zaraenu dobit i da se infiltrira u privredu i finansijske tokove, s ciljem
da kontrolie odreene ekonomske i politike procese.
Pranje novca kao meunarodni fenomen ima razliitu klijentelu: dilere sa
milionima novca raznih valuta u gotovini gotovo svaki dan, potovane i poslovne ljude koji
izbjegavaju plaanje poreza, multinacionalne kompanije sa skrivenim novcem koji im esto
slui za
potkup ljivanje i mito,"obine ljude" koji pokuavaju da prikriju svoj kapital. U pranju novca
najvie sudjeluju banke, ali od njega nisu poteene ni druge ustanove, gdje se koriste vee
koliine novca, npr. osiguravajua drutva, kockarnice, mijenjanice, tedionice, lizinzi,
razne agencije za promet nekretnina itd., koje po prirodi svog poslovanja nisu pod
jaom zakonskom regulativom ili kontrolom. Znatna nova sredstva koja pristiu iz
kriminalnih aktivnosti koja treba oprati pronalaze nova podruja svog djelovanja tj.
ponaaju se slino velikim multinacionaln im kompanijama, a to je da sve vie ulaze u
strateku saradnju i time poveavaju sposobnost zaobilaenja zakona, smanjuju
meusobnu konkurenciju i tako stvaraju mogunost razliitog p rofita na raznim tritima.
U pranju novca putem banaka (koje i najvie sudjeluje u tome) tekoe u otkrivan ju su
i u tome to se perai esto slue ljudima ko ji nemaju kriminalnu p rolost. Pranje novca
moe korumpirati ili prijetnjama zastraiti dijelove finansijskog sistema, ak i u
segmentu kontrole nad radom banaka, a ne samo samih slubenika banak a, koji esto
osim zastraivanja i korup cije i n esavjesno obav ljaju svoje p oslove.
Jednostavnim terminima r eeno cilj peraa novca jeste:

p lasirati novac u finansijski sistem bez izazivanja sumn je

pomjerati novac unaokolo, u okviru ili preko mnogobrojnih nad lenosti, i esto u
serijama sloenih transakcija, tako da p ostane teko identifikovati njegov origin
alan izvor;
2

pomjerati novac nazad u finansijski i poslovni sistem tako da se pojavljuje kao

legitimno sredstvo ili k ap ital.1

Banke kao finansijske ustanove jesu osnovni finansijski posrednici, one su najosjetljiv ije na
p ranje novca u nivo ima p lasiran ja i uslo javljan ja. Pranje novca je svjetski p roblem i p
risutan je u svim zemljama , ali treba naglasit da p ostoje i znaajne razlike izmeu p ojedin
ih zemalja.
To se naroito pokazuje kod zemalja u tranziciji, gdje naravno sp ada i BiH. Zemlje koje su
vie ukljuene u svjetske privredne tokove i koje su znaajno odmakle u procesu tranzicije
imaju znaajno manjih p roblema.

1 Sinia Karan, P ranje novca i finansiranje teroristikih aktivnosti , P ravni,

institucionalni i m eunarodni okvir za Bosnu i Hercegovinu sa posebnim akcentom na
tipove FIU, te FOO-a ( SIP A-a) Bosne i Hercegovine , Sarajevo, 2006 god.str.7

2. SPREAVANJE PRANJA NOVCA

2.1.Pranje novca kao krivino djelo u meunarodnom pravu

Da bi se unaprijed nedozvoljene djelatnosti suzbile, Meunarodna zajednica je

pristupila normiranju adekvatnih mjera, sredstava i postupaka u pojedinim zemljama, a
u cilju spreavanja i suzbijanja ovakvih nedozvoljenih djelatnosti. Tako je doneseno
vie Meunarodnih p ravnih akata kojima su p recizirane nedozvoljene d jelatnosti i pojedini
ob lici i vidovi p ranja novca, kao i mjere i p ostup anjaNacionalnih zakonodavaca u
pravcu suzbijanja ove p ojave.
Tako je i u Evropskom pravu pranje novca dobilo status samostalnog krivinog djela,
ali ovo djelo poznaje i niz Nacionaln ih krivinih zakonodavstava. Shvativi realnu
opasnost od organizovanog kriminaliteta Internacionalnog karaktera koji ne poznaje
politike, dravne ideoloke granice meu narod ima, dravama i kontinentima M
eunarodna zajednica poinje da radi na razvijanju i koncipiranju strategije opte
borbe protiv najopasnijih vidova kriminaliteta, trgovine opojnim drogama, bijelim
robljem, orujem itd., a sa ime je u nerazdvojivoj vezi i p ranje nov ca. Veoma je
znaajno na koji nain nacionalna zakonodavstva ureuju krivino-p ravni osnov p ranja
novca.

2.2. Shvatanje pranja novca

Od niza metoda pranja novca valja spomenuti samo neke:

krijumarenje gotovine fiziki transport gotovine u stranu dravu gdje se
novac p olae u banku i uskoro p ostaje neprepoznatljiv;
konstrukcija (engl. structuring) velika finan cijska transakcija p retvara se u niz
malih s malim iznosima novca (tako je jednom p rilikom oprano 29 miliona dolara
u malim svotama od 10 i 20 dolara p rebaciv anih u Ekvador);
lane kompanije tzv. "shell komp anije" (en gl. shell: ljuska) prikrivaju sredstva
pranja novca, a "front kompanije" (engl. front: prednja strana, lice, elo) obavljaju
legalne p oslovne aktivnosti radi p rikrivanja p ranja novca;
kock arnice osoba s gotovinom dolazi u kock arnicu, dobiv a etone, odigr a
nekoliko serija i za veinu p reostalih etona trai isp latu koju p otom deponuje na
raun treih osoba.

Vlasnici prljavog novca, steeno g trgovinom orujem,

narkoticima, p ljakom, p
iraterijom, ali i ucjenama p olitiara ele d a ga uvedu u legalne tokove, da bi mo gli d a
ulau u legalan biznis i da ga uveavaju. Za to, meutim moraju dobro da p late
finansijskim strunjacima, koji e da odrade taj p osao p laaju i do 25% vrijednosti ukup
ne sume, a p rocenat i dalje
r aste.
Prljav novac prolazi kroz raune tzv. off shore p ravnih lica, banaka, investicionih
fondova, trgovinu automobilima i vrijednosnim hartijama, korespondentne raune nekad uz
4

preplitanje dvije faze, a nekad uz potpuno zbliavanje neke od faza. Postoji veliki broj
razliitih tehnika pranja novca, a zajedniko obiljeje im je da novac p rolazi kroz
tri faze: ulaganje, prikrivanje i integracija.
Shodno odredbama lan a 2. Zakona o Spreavanju pranja novca i finansiranja
teroristikih aktivnosti Bosne i Hercegov ine , "Pranje novca" p odrazumijeva:
a. Zamjenu ili p renos imovine, ako je ta imov ina steena kr iminalnim radn jama, a u
cilju prikrivanja ili zatakavanja nezakonitog porijekla imov ine ili p ruanja p
omoi nekom licu koje je umijeano u takve aktivnosti u cilju izbjegav anja
zakonskih
p osljedica p oinjen ih radnji;
b. Prikrivanje ili zatakavanje p rave prirode, mjesta porijekla, raspolaganja, kretanja,
p rava na ili vlasnitva nad imovinom ako je ta imovin a steena kriminalnim radn
jama ili inom uea u takvim r adnjama;
c. Sticanje, posjedovanje ili koritenje imovine steene kriminalnim radnjama ili
inom uea u takvim r adnjama;
d. Uestvovanje ili udruivanje radi izvrenja, pokuaja izvrenja, odnosno
p omaganja, p odsticanja, olakav anja ili d avanja savjeta p ri izvrenju bilo koje od
naved enih radn ji.
e. Pranjem novca smatrae se i to kada su r adnje kojima je stvorena imovina koja se
pere izvrene na teritoriji dru ge drave.2

2.3. Nivo-i pranja novca

I ako p roces p ranja novca izgled a veoma komp likovan, on uglavnom ima tri faze:
1. Plasiranje (eng. placement) je fiziko odlaganje sredstava steenih kriminalom ili
fiziki ulazak gotovine kriminalnog porijekla u finansijski sistem preko bankarskih
pologa, novanih naloga ili elektronskim transferom preko dravnih gr anica. U
sluaju mnogih tekih krivinih djela sredstva steena kriminalom imaju oblik
gotovine, koje kriminalac eli plasirati u finansijski sistem. Plasiranje moe biti
obavljeno na mnoge naine shodno pruenim mogunostima.
2. Uslovljavanje ili ekonomski polaganje (en gl. layering) je odvajanje sredstava
steenih kriminalom od njihovo g izvora stvaranjem slojeva transakcija d izajniran ih
za prikrivanje inspekcije i davanja izgleda legitimnosti, odnosno to je niz sloenih
finansijskih transakcija kojima se p rikriva pravo porijeklo novca. Krajnji cilj ov e
faze u p rocesu p ranja novca sastoji se u onemoguavan ju p ovezivanja takvih
sredstava s njihovim izvorom.
3. Integracija (engl. integration) je nivo u kojem se sredstva steena kriminalom
2 Zakon o spreavanj u pranj a novca i finansiranj a teroristikih aktivnosti BiH , Slubeni glasnik
BiH br.53/09;

tretiraju kao legitimna. Ako je uslojavljanje uspjelo, integracija plasira sredstva

steena kriminalom natrag u ekonomske tokove pojavljujui se kao legitimna
sredstva ili kapital ili krae nivo kojim se p rljavi novac ugrau je u tkz. iste
fondove i niim v ie ne razliku je od zakonito steenog nov ca. 3
Ova se tri osnovna koraka pojavljuju odvojeno, a i kao razliiti nivo-i, ali se mogu desiti
simulativno, ili zajedno, mogu se i preklapati. Raspoloivi mehanizam pranja novca i
potrebe kriminalne or gan izacije obliku ju nain koritenja ovih n ivoa.

2.4. Tipologije pranja novca

Novac se pere na vie naina. Ti razliiti naini, tehnike i metodi koji se koriste za
pranje novca se unificirano nazivaju tipologije pranja novca. Novac se moe p rati od malih
gotovinskih depozita na uobiajenim bankovnim raunima (za kasniji prenos), do kupovine
i preprodaje luksuzne robe. Nezakonito finansiranje se takoe moe prenositi kroz seriju
kompleksnih meunarodnih finansijskih transakcija.
Perai novca su veoma kreativni im organi gonjenja otkriju jedan metod, kriminalci
(perai novca), uskoro nau novi. U bilo kom vremenskom trenutku nemogue je tano
opisati cijeli univerzum razliitih metoda koje kriminalci koriste za p ranje novca . tavie,
njihovi metodi e se najvjerovatnije razlikovati u razliitim zemljama zbog velikog broja
karakteristika ili faktora koji su jedinstveni za svaku pojedinanu zemlju, ukljuujui
njenu privredu, kompleksnost finansijskog trita, reim PDV, napore koje ulae u
imp lementaciju zakonskog okvira i stepen meunarodne saradnje. Uz to, metode se stalno
mijenjaju. Jedan od naina d a se sustignu je i razmjena tip ologija.
Ovo su neki p rimjeri uobiajen ih metoda p ranja novca 4 :
-

Nominees: Ovo je jedna od n ajeih metoda pranja novca i skrivan ja kap itala.
Pera koristi lanove porodice, prijatelje ili saradn ike kojima zajednica vjeruje i
koji nee p rivui panju, da izvravaju transakcije u njihovo ime. Koritenje p
rostorija koje nominees posjeduje, zatakivanje izvora i v lasnitva p redmetnih
sredstava.

Strukturiranje ili smurfing - Mnogi p ojedinci polau gotovinu ili kupuju bankovne
mjenice kod razliitih institucija, ili jedna osoba vri transakcije u iznosu koji je
manji od onoga koji mora biti prijavljen FOO-u, a gotovina se naknadno prebacuje

3 Sinia Karan, Pranje novca i finansiranje teroristikih aktivnosti , P ravni, institucionalni i

meunarodni okvir za Bosnu i Hercegovinu sa posebnim akcentom na tipove FIU, te FOO-a ( SIP
A-a) Bosne i Hercegovine , Saraj evo, 2006 god.str.8

4 Sinia Karan, Pranje novca i finansiranje teroristikih aktivnosti , P ravni,

institucionalni i meunarodni okvir za Bosnu i Hercegovinu sa posebnim akcentom na
tipove FIU, te FOO-a ( SIP A-a) Bosne i Hercegovine , Saraj evo, 2006 god.str.11

na centralni r aun. Ove osobe, koje obino znamo kao smurfs, normalno ne
privlae panju iz razloga to se bave sredstvima koja su ispod granice za
prijavljivanje, i ini se da izvravaju uobiajen e transakcije.
-

Kupovine kapitala sa gomilom gotovine - Pojedinci kupuju vee predmete kao to su

automobili, brodovi, nekretnine, umjetnine i drago kamenje. U mnogim sluajevima,
perai koriste kapital, ali se distanciraju od n jih tako to iste registruju na ime p
rijatelja ili roaka. Kap ital moe takoer biti p rep rodat za dalje pranje sredstava
steenenih krimin alom.

Pozajmica od banke - Koristei ovaj metod, kriminalac daje svom saradniku iznos
nelegitimnog novca, a saradnik priprema papirologiju za hipotekarni kredit za
kriminalca u istom iznosu, ukljuujui svu ili potrebnu dokumentaciju. Ovo stvara
privid da su sredstva kriminalca legitimna. Legitimnost eme se dalje pojaava p reko
redovno organ izovanih uplata za kredit od strane kriminalca, i davanja drugih
sredstava za transfer novca.

Sauesnitvo banke - Sauesnitvo banke se deava kada je zaposlenik u banci

umijean u olakavanje dijela procesa p ranja novca.

3.Spreavanje
Hercegovine

pranja

novca

pozitivnom

zakonodavstvu

Bosne

3.1.Krivini zakon Bosne i Hercegovine

Pranje novca je inkr iminisano lanom 209. Krivino g zakona Bosne i Her cegovine 5
u okviru glave XVIII, krivinih d jela p rotiv privrede i jedinstva trita te krivinih djela
iz oblasti carina.
Ovo krivino djelo p redstavlja p otp uno novu inkriminaciju u zakonodavstvu
Bosne i Hercegovine. Propisivanje ovog kriv inog djela rezultat je, prije svega, preuzetih
obaveza Bosne i Hercegov ine, temeljem meunarodnih konvencija, kao i injenice da su
aktivnosti pranja novca kao sastavnog dijela organiziranog kriminala nale plodno tlo na
podruju Bosne i Hercegovine, a s obzirom na tranzicijski karakter drave, poslijeratno
stanje, preobraaj i liberalizaciju privrede, postupak privatizacije, inostrana investicijska
ulaganja i sl.
"Pranje novca" oznaava svaku aktivnost usmjerenu na: prikrivanje nepoteno ili
nezakonito steenih prihoda kroz doputene poslove; pretvaranje ilegalno (nezakonito, u
pravilu kriminalno) ostvarene dobiti u p rividno legaln e; p retvaranje nep oteno i
nezakonito steenog prihoda s prividom potene i zakonite zarade; pretvaranje ili
prenoenje predmeta koji potiu iz odreenih krivinih djela kao i svako drugo skrivanje
n jihova p orijekla (tzv krivino djelo skrivanja), te svako sticanje, posredovanje i upotreba
takvih p redmeta (tzv krivino djelo sticanja); sva injenja i neinjenja radi prikrivanja
izvora protivpravno steenog novca, tj. koritenje steenog nov ca za obavljanje doputene
djelatnosti ili sticanje imov ine na zakonit nain.
3.2.Identifikacije klijenta

Posebno treba istai da su obveznici, u cilju provoenja mjera iz Zakona o sp reavanju p

37
ranja novca , duni da prije i tokom izvrenja odreenih transakcija identifikuju klijenta,
dou u posjed informacija o klijentu, o transakciji i drugim infor macijama koje se
zahtijevaju Zakonom, a p osebno u slijedeim slu ajevima:
-

Obveznik je duan obaviti identifikaciju stranke prilikom svake transakcije ili

prilikom vie meusobno povezanih transakcija ija vrijednost iznosi ili prelazi

5 Krivini zakon Bosne i Hercegovine , Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine

br.3/03 32/03, 37/03, 54/04, 61/04.
8

30.000KM
Osiguravajue drutvo i druga p ravna i fizika osoba koja se bavi posredovanjem pri
prodaji polica ivotnog osiguranja, identifikaciju stranke vri kod poslova osiguranja
ivota u sluajevima kada ukupni iznos pojedinano g obroka ili nekoliko obroka
premije koji se trebaju p latiti u roku od jedne godin e iznosi ili p relazi svotu od
2.000KM , ili ako isplata jedne premije iznosi ili prelazi svotu od 5.000 KM .
Identifikacija se takoer vri i kada p ojedinan i obrok ili nekoliko obroka premije
ko ji trebaju biti isplaeni u roku od jedne godine rastu do ili p reko iznosa od 2.000
KM .
Identifikacija se uvijek vri kad a je transakcija, stranka ili osoba sumnjive p rirode.

4. PRIMJERI PRANJA NOVCA AKTUELNI U POSLJEDNJE VRIJEME

4.1. Pranje novca preko mikrokreditne organizacije

Agencija za istrage i zatitu BiH podnijela je Tuilatvu BiH izvjetaj o poinjenom
krivinom djelu pranja novca protiv 11 osoba i est firmi povezanih sa osnivaima i
direktorima Mikrokreditne organizacije LOK. Sumnjive transakcije izmeu mikrokreditne
organizacije i niza povezanih firmi prva je primijetila i prijavila Agencija za bankarstvo
Federacije. Ukupno 4,5 miliona maraka uplatila je mikrokreditna organizacija LOK firmi
Kaktus za izgradnju poslovnog objekta. Objekat je trebao biti izgraen do kraja 2010. godine,
ali od njega ni traga. No, postoje tragovi gdje je zavrio novac. U firmama u direktnom ili
indirektnom vlasnitvu, direktora i zamjenika direktora Mikrokreditne organiyacije Lok. SIPA
je prijavila, a Kantonalno tuilatvo provjerava sumnje na pranje novca. Mikrokreditna
organizacija LOK u sedam sumnjivih transakcija je firmi Ing Kaktus uplatila 4.565.201
marku. Veina tog novca je onda uplaivana na raune LOK instituta i UNIS instituta. Ono to
je zanimljivo je da je novac u 3 od 7 sumnjivih transakcija prebacivan istog dana. Kasnije je
koriten za zatvaranje kredita firmi u direktnom ili indirektnom vlasnitvu direktora, ali i za
kupovinu dionica Privredne banke Sarajevo. SIPA je provjerama u Opini Novo Sarajevo
utvrdila da ING Kaktus ne posjeduje ni urbanistiku saglasnost ni graevinsku dozvolu za
izgradnju poslovnog objekta na adresi Muhameda ef. Pande 31 i 33. Od toga je jo
zanimljivija injenica da je mikrokreditna fondacija LOK pokrenula proceduru za prodaju
poslovnog prostora u izgradnji koji ne postoji. 6
4.2 Pranje novca steenog prevarom na tetu budeta

Predmet pokrenut na osnovu informacija INTERPOLA. Firma u BiH kupuje opremu od ino
dobavljaa, s kojim je unaprijed dogovorila da se za opremu izda faktura po cijeni veoj od
stvarne. Nakon to je izvreno plaanje po fakturi, ino dobavlja vraa uveani iznos fakture
na privatne raune fizikih lica u BiH. Novac se podie u gotovini. Neposredno nakon to je
novac podignut, sin vlasnika je kupio automobil. Nezakonito steeni novac, koji je integrisan
u kupovinu automobila, potie od grant sredstava koja su iz Budeta odobrena za kupovinu
opreme. Neke od informormacija saznanja INTERPOLA: Policija jedne Evropske drave je
primila izvjetaj o sumnjivoj transakciji. Samim tim je i pokrenuta istraga zbog zloupotrebe
6 http://www.24sata.info/vijesti/bosna-i-hercegovina/
9

ovlasti i korupcije. Firma A iz EU je prodala mainu firmi B iz BiH ija je vrijednost

24.500,00 eura 48.000,00 KM. Firma B plaa za mainu 62.300,00 eura 123.000,00
KM. Slijedeeg dana firma A razliku od 37.800,00 eura vraa u BiH na dva fizika lica i to:
Na fiziko lice C iznos od 20.000,00 eura 40.000,00 KM, na fiziko lice D od
17.800,00 eura 35.000,00 KM. Policija iz ove drave u EU sumnja da je firma A mainu,
ija je stvarna vrijednost 24.500,00 eura( vie od stvarne vrijednosti) u dogovoru sa vlasnikom
firme B u BiH. Policija te drave preko INTERPOL-a trai provjeru za firmu B i fizika
lica C i D. Fizika lica C i D su evidentirana u bazama gotovinskih transakcija. Lice
C je podiglo iznos od 19.900,00 eura sa deviznog rauna ( oko 40.000,00 KM), dok je lice
D podiglo iznos od 17.700,00 eura sa deviznog rauna ( oko 35.000,00 KM). Prilikom
provjere firma B je registrovana u BiH ( kao uvoznik i PDV obveznik). Osniva i direktor
te firme je fiziko lice E, daljim analizama se dolo do saznjanja da su lica C i D ui
lanovi porodice vlasnika firme E tj. lice C je sin vlasnika, a lice D supruga vlasnika.
Nakon prikupljene dokumentacije i podataka dolo se do saznanja da je bila svjesna namjera
vlasnika firme B da dovede u zabludu ministarstvo koje je odobrilo grant sredstva u iznosu
od 75.000,00 KM. Prethodno dogovoreno sve sa ino firmom u vezi izdavanja fakture na vei
iznos od stvarne vrijednosti uvezene maine( za iznos grant sredstava). Da se uradio povrat
vie uplaenog novca( tj. grant sredstva ) i da je taj isti novac uplaen na raune lanova ue
porodice vlasnika firme B, da se isti dan podigao uplaeni novac u gotovini. Na kraju iz
protivpravno steene imovinske koristi( od grant sredstava) izvrena je kupovina motornog
putnikog vozila marke Mercedes na ime sina vlasnika firme B. Da se radilo o svjesnoj i
unaprijed isplaniranoj namjeri potvruje injenica da su sve aktivnosti obavile u toku jednog
mjeseca i to:
-

02.02 otvoren namjenski raun firme B

03.02. prenos kredita i grant sredstava

04.02 plaanje izvoau graevinskih radova u BiH

11.02 plaanje ino firmi A za opremu

14.02 uplata legla na raun firme A

15.02 firma A vri povrat uplaenih sredstava

21.02 sredstva legla na raun fizikih lica C i D

22.02 sredstva podignuta sa rauna u gotovini

25.02 registrovano vozilo na lice C

U BiH:
-

Krivino djelo prevare

Krivino djelo pranja novca

U dravi EU:
10

Zloupotreba ovlasti

Korupcija7

4.3. Pranje novca u koje je ukljueno 600 firmi

Rije je o impozantnoj cifri od milijardu i sedamsto miliona evra, koje je, kako se sumnja,
odbjegli narko-bos D. . uloio u srpsku privredu. Isti je, kako policija sumnja, novac oprao
dajui kredite koje je u Srbiji uzelo ak 600 firmi. U tu istragu, najveu koju je ikada vodilo
Tuilatvo za organizovani kriminal, ukljueni su i specijalni policijski timovi iz Austrije i
Holandije. A podaci do kojih je do sada policija dola pokazuju da su ti krediti uzimani u
periodu kada je navedeni posjedovao ogromnu koliinu bogatstva, odnosno u periodu od
2006. do akcije "Balkanski ratnik" 2009. Najznaajnije saznanje do kog se dolo, a zbog kog
su u istragu ukljueni i Austrijanci i Holanani, je to to su u pranje novca ukljuena dva
investiciona fonda u Amsterdamu. Manja suma novca- oko 200 miliona evra, oprana je preko
investicionog fonda banke "Hipo Alpe Adria Internacional AG" iz Klagenfurta, dok je vie od
milijardu ipo oprano preko fonda Ri Istern Jurop Fajnens BV, iji je osniva Rajfajzen
Interneenel Benk Holding AG iz Bea. Policija je do ovih fondova i naina na koji je pran
novac dola praenjem tokova novca i istragom protiv D.. saradnika, iji je posao bio
finansijski
konsalting.
Interesantno je da su svi sporni fondovi kao i kompanije gore navedene smetene na istoj
adresi u Holandiji. Takoe, osim direktora i zastupnika te firme nemaju ni jednog
zaposlenog.8
4.4. Hypo banka prikrivala pranje novca pretvaranjem fiktivnih depozita
i kredita u kapital banke

Tajno izvjee o nalazima istrage Deviznog inspektorata Ministarstva financija Republike

Hrvatske u Hypo Alpe Adria Banci d.d. Zagreb, od 23. srpnja 2003. godine, otkriva
tehnologiju prikrivanja operacija pranja novca koje je Hypo Alpe Adria Ag Klagenfurt
provodila preko Hypo Alpe Adria Banke d.d. Zagreb. Devizni inspektori Ministarstva
financija, tijekom skoro trogodinje istrage o sumnjivim poslovima Hypo banke i pranju
novca preko tajnih rauna u Hypo Alpe Adria Banci, otkrili su tehnologiju prikrivanja
operacija
pranja
novca
pretvaranjem
fiktivnih dugoronih deviznih depozita i fiktivnih deviznih kredita u dopunski kapital banke.
Hypo banka Zagreb fiktivni i nepostojei dug prema Hypo banci Klagenfurt pretvarala u
dopunski kapital banke. Devizni inspektorat u svojem je izvjeu utvrdio kako se kod zamjene
dugoronih deviznih depozita i kredita u dopunski kapital banke, zapravo radilo o fiktivnim
7 Dravna agencija za istrage i zatitu BiH Financijsko- obavjetajno odjeljenje
odsjek za istrage. Fojnica 26-27.03.2013.god
8 http://www.b92.net/
11

financijskim operacijama, koje su oito kod inspektora pobudile sumnju na operacije pranja
novca i organizirani financijski kriminal. "U okviru kontinuiranih zamjena postojeeg
inozemnog duga, izvreno je i restrukturiranje postojeeg duga u dopunski kapital banke.
Depoziti iz kojih su vraeni krediti, banka je iskazala u svojim knjigama kao poveavanje
dopunskog kapitala - hibridnih instrumenata." Problem je, meutim, u tome, a to su u
nastavku izvjea utvrdili i sami devizni inspektori, to stvarni dug po tim kreditima i
depozitima
nije postojao, jer je te obveze namipulacijama prijevremenim otplatama Hypo banka Zagreb
ve otplatila Hypo banci Klagenfurt. Drugim rijeima, vraanjem fiktivnih obveza prema
Hypo banci Klagenfurt, banka ker u Hrvatskoj ne samo da je prala novac, koji je u konanici
ponovno zavravao kod Hypo banke Klagenfurt pa potom u investicijskim operacijama u
Hrvatskoj, nego su obje banke krivotvorile poslovne knjige i financijska izvjea kako u
Hypo Alpe Adria AG Klagenfurt tako i u Hypo Alpe Adria Banci d.d. Zagreb. Tako lano
prikazivanim podacima o financijskom poslovanju Hypo banka Zagreb, zapravo je stvarala
papirnato pokrie za operacije pranja novca, kako bi te operacije bile pokrivene u poslovnoj i
financijskoj dokumentaciji banke, te kako bi ih kod inspekcijskog nadzora bilo znatno tee
uoiti i registrirati. Popis fiktivnih kredita pretvorenih u dopunski kapital Hypo banke Zagreb
kako bi se prikrile operacije pranja novca. U nastavku izvjea devizni inspektori su detaljno
pobrojali sve fiktivne kredite i depozite, koji su nakon to su prijevremeno otplaeni i vraeni,
pretvarani u dopunski kapital Hypo Alpe Adria Banke d.d. Zagreb, u korist Hypo banke
Klagenfurt, s osnovnim ciljem prikrivanja operacija pranja novca fiktivnim dugoronim
deviznim depozitima i kreditima koje je Hypo banka Klagenfurt odobravala banci
keri u Hrvatskoj.
Dokaz manipulacija: Hypo banka Zagreb je doznaeni novac za fiktivne
kredite i depozite istoga dana u tajnosti vraala matinoj banci u Klagenfurt. U nastavku
izvjea, devizni su inspektori naveli jedan od kljunih dokaza manipulacijama transakcijama
pretvaranja fiktivnih depozita i kredita u dopunski kapital banke. Naime, usprkos dobro
razraenoj shemi unutar sustava Hypo Grupe, devizni inspektori Ministarstva financija otkrili
su kako depoziti i krediti koje je Hypo banka Klagenfurt kod Hypo banke Zagreb pretvarala u
svoj dopunski kapital, zapravo, u trenutku ove zamjene nisu niti postojali. Odnosno, Hypo
banka Zagreb je ve ranije, novac koji je hypo banka Klagenfurt doznaavala kao fiktivne
kredite i depozite, istoga dana vraala na raune Hypo banke Klagenfurt, to dokazuje kako se
radilo iskljuivo o fiktivnim depozitima i kreditima kako bi se pretvaranjem takvih
nepostojeih kredita i depozita u dopunski kapital banke prikrile operacije pranja novca.

12

5. ZAKLJ UAK

Smatra se da se godinje u svijetu "opere" oko 900 milijardi dolara od ega gotovo polovica
novca dolazi iz ilegalne trgovine drogama. To upuuje na povezanost pojave pranja novca s
organ iziranim kriminalo m koji u najveem opsegu stoji iza ilegalne trgovine dro gama.
Ono to osobito oteava organiziranu akciju svih drutvenih imbenika politike
suzbijanja kriminaliteta u borbi protiv pranja novca jesu vrlo brojn e i raznovrsne metode p
ranja novca koje se iz dana u dan mijenjaju i prilagoavaju mjerama poduzetim radi njihova
otkrivanja i suzbijanja. Bosna i Hercegovina je poduzela vane korake u borbi protiv pranja
novca. Ratificirala je Konvenciju Ujedinjenih n aroda p rotiv nezakonitog p rometa op
ojnih droga i psihotikim supstancama iz 1988. godine i Konvenciju 141. Vijea
Europ e o p ranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju p rihoda steenoga
krivinim djelom iz 1990. godin e, a u zakonodavstvo uvrstila Prep oruke FATF-a i smjernice
EU.
Nadalje, 1997. stupio je na snagu Zakon o sprjeavanju pranja novca i Pravilnik koji svojim
izmjenama i dopunama prate trendove meunarodnih prop isa. Dobra prevencija osigurat e
edukaciju obveznika, to e rezultirati kvalitetom prijavljenih transakcija, off site nadzor na
vrijeme e up ozoriti obveznike na nep ravilnosti u postup anju, a dobra informatik a p
odrka uinit e sve informacije dostupnima u to kraem roku, a njihovu analizu to p
reglednijo m. Kvaliteta dobivenih podataka, odnosno dostava transakcija od strane obveznika
utemeljena na p rocjeni rizika od p ranja novca i financiranja terorizma rezultirat e dobrim
radom analitike slube, to se oituje u izradi sadrajnih obavijesti o sumnjivim
transakcijama koje Ured dostavlja nadlenim tijelima rad i daljnje obr ade.
Konano, ono to vrijedi p osebno istaknuti jest stvaranje p ametnih p repreka i saradn ja sv
ih tijela na podruju prevencije i represije, kako unutar zemlje, tako i s inozemstvom, to je
od kljunog znaenja i jedan je od najdjelotvornijih nain a spreavanja novih mogunosti
pranja novca i fin ancir anja terorizma to ih otvara globalizacija.

13

6. LIT ERAT URA

1. Dravna agencija za istrage i zatitu BiH Financijsko- obavjetajno odjeljenje odsjek

za istrage. Fojnica 26-27.03.2013.god
2. Krivini zakon Bosne i Hercegovine , Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine br.3/03
32/03, 37/03, 54/04, 61/04.
3. Sinia Karan, Pranje novca i finansiranje teroristikih aktivnosti , Pravni,
institucionalni i meunarodni okvir za Bosnu i Hercegovinu sa posebnim akcentom na
tipove FIU, te FOO-a ( SIP A-a) Bosne i Hercegovine , Sarajevo, 2006 god.
4. Zakon o spreavanj u pranj a novca i finansiranj a teroristikih aktivnosti BiH ,
Slubeni glasnik BiH br.53/09;
5. http://balkans.aljazeera.net/vijesti/
6. http://www.24sata.info/vijesti/bosna-i-hercegovina/
7. http://www.b92.net/

14