REPUBLIKA SRPSKA BIH

UNIVERZITET SINERGIJA
FAKULTET ZA BEZBJEDNOST I ZATITU
BANJA LUKA

MALOLJETNIKA DELINKVENCIJA
SEMINARSKI RAD: Tema

VASPITNE MJERE DELINKVENATA

Mentor:

Student:

Prof. dr Ostoja Krsti

Alen Miloevi
Banja Luka, jun 2010. Godine.

SADRAJ:

VASPITNE MJERE-MALOLJETNIKA DELINKVENCIJA

NAZIV LEKCIJE:

BROJ STRANE:

UVOD...............................................................................................................................3
VASPITNE MJERE MALOLJETNIH DELINKVENATA......................................4
Pokretanje postupka............................................................................................5
Primjena naela oportuniteta..............................................................................5
Uslovljavanje oportuniteta...................................................................................6
Vaspitni nalozi......................................................................................................6
Pripremni postupak..............................................................................................6
Postupak pred vijeem za maloljetnike...............................................................7
Izricanje kazni i vaspitnih mjera.........................................................................8
Sankcije prema maloljetnicima...........................................................................8
DJECA U SUKOBU SA ZAKONOM..........................................................................8
DIJETE I CENTAR ZA SOCIJALNI RAD...............................................................9
RAD POLICIJE SA MALOLJETNICIMA U SUKOBU SA ZAKONOM............13
SUDSKI POSTUPAK PREMA MALOLJETNICIMA U SUKOBU SA
ZAKONOM...................................................................................................................14
ZAKLJUAK...............................................................................................................15
LITERATURA.............................................................................................................16

UVOD
Strana 2

VASPITNE MJERE-MALOLJETNIKA DELINKVENCIJA

Vaspitne mjere se mogu izreci kako mlaem maloljetnom licu tako i starijem
maloljetniku, dok se kazna zatvora, moe izrei samo starijem maloljetniku.
Krivine sankcije prema maloletnicima imaju svoju posebnu namjenu koja se
sastoji u pruanju zatite maloljetnim izvriocima krivinih djela, vrenjem nadzora nad
njima, njihovim strunjm osposobljavanjem i razvijanjem njihove line odgovornosti u
cilju njihovog vaspitanja, prevaspitanja i pravilnog razvoja.
Prema krivinom zakonu RS postoje sledee vaspitne mjere:
1- Disciplinske mjere:
ukor,
upuivanje u vaspitni centar za maloljetnike,
2- Mjere pojaanog nadzora:
pojaan nadzor od strane roditelja, usvojioca ili staratelja,
pojaan nadzor od strane organa starateljstva,
pojaan nadzor uz dnevni boravak u odgovarajuoj ustanovi za vaspitanje
maloljetnika.
3- Zavodske mjere su:
- Upuivanje u vaspitnu ustanovu,
- Upuivanje u vaspitno-popravni dom,
- Upuivanje u posebnu ustanovu za lijeenje i osposobljavanje.

VASPITNE MJERE MALOLJETNIH DELINKVENATA

Strana 3

VASPITNE MJERE-MALOLJETNIKA DELINKVENCIJA

Disciplinske mjere (izriu se maloljetniku prema kojem ne treba preduzimati
trajnije mjere vaspitanja, naroito ako je krivino djelo izvrio iz nepromiljenosti ili
lakomislenosti).
Disciplinske mjere su:
ukor,
upuivanje u vaspitni centar za maloljetnike (ova mjera se moe izrei dva puta po
dva sata nedeljno u toku 8 do 12 nedelja). b) mjere pojaanog nadzora (izriu se
maloljetniku prema kojem treba preduzeti trajnije mjere vaspitanja, prevaspitanja ili
lijeenja uz odgovarajui nadzor, a nije potrebno njegovo potpuno odvajanje iz
dotadanje sredine u kojoj ivi).
Mjere pojaanog nadzora su:
pojaan nadzor od strane roditelja, usvojioca ili staratelja,
pojaan nadzor od strane organa starateljstva,
pojaan nadzor uz dnevni boravak u odgovarajuoj ustanovi za vaspitanje
maloljetnika.
Ove mjere se izriu u trajanju od 6 mjeseci do 2 godine.
Uz mjere pojaanog nadzora maloljetniku se mogu izrei i posebne obaveze i to:
da se lino izvini oteenom licu,
da u okviru sopstvenih mogunosti otkloni tetu prouzrokovanu krivinim djelom,
da redovno pohadja kolu, odnosno da ne izostaje sa posla,
da se osposobljava za zanimanje koje odgovara njegovim sposobnostima i
sklonostima,
da se uzdrava od uivanja alkoholnih pia ili opojnih droga ili da se podvrgne
odgovarajuem lijeenju,
da posjeuje odgovarajuu zdravstvenu ustanovi ili savjetovalite ili da postupa po
uputstvima ovih ustanova,
da boravi u drugoj porodici koja je voljna da ga primi i koja ima mogunost da vri
nadzor nad njim.
Pri odreivanju ovih obaveza sud e posebno ukazati maloljetniku i njegovim
roditeljima, usvojiocu odnosno staraocu, da u sluaju neispunjenja ovih obaveza,
izreena mjera pojaanog nadzora moe se zamijeniti i drugom vaspitnom mjerom.
Zavodske mjere: izriu se prema maloljetniku prema kojem treba preuzeti
trajnije mjere vaspitanja, prevaspitanja ili lijeenja, njegovo odvajanje iz dotadanje
sredine.
Zavodske mjere su:
1. Upuivanje u vaspitnu ustanovu (sud e izrei ovu vaspitnu mjeru kada nad
maloljetnikom treba obezbijediti stalan nadzor od strane strunih lica).
Ove ustanove su otvorenog tipa, (to znai da maloljetnik boravi, ivi, hrani se, spava),
na nain to pohaa redovnu kolu u gradu, ide na praksu radi radnog osposobljavanja
ali uz dozvolu vaspitaa, te ima izlazak u grad, da vikendom, praznikom i za vrijeme
raspusta moe boraviti u porodici i da moe povremeno primati i posjete.
U ovoj ustanovi maloljetnik ostaje najmanje 6 mjeseci a najvie 2 godine, s tim to sud
u toku trajanja ove mjere odluuje o prestanku iste.
2. Upuivanje u vaspitno-popravni dom (sud e izrei ovu vaspitnu mjeru, ako prema
maloljetniku treba primijeniti pojaane mjere prevaspitanja). Ovo su vaspitne ustanove
Strana 4

VASPITNE MJERE-MALOLJETNIKA DELINKVENCIJA

sa stroijim reimom, maloljetnik je lien slobode u odredjenom periodu izdravanja
ove mjere. Ove ustanove imaju otvoreno, poluotvoreno i zatvoreno odjeljenje.
U ovoj ustanovi maloljetnik moe ostati najmanje jednu godinu, a najvie etiri godine.
O prestanku ove mjere odluuje sud u vrijeme trajanja mjere. Sud moe uslovno
otpustiti maloljenika iz vaspitno-popravnog doma ako je u domu proveo najmanje
jednu godinu i ako se na osnovu uspjeha i postignutog vaspitanja i prevaspitanja moe
oekivati da on u budue nee vriti krivina djela i da e se u sredini u kojoj bude
ivio dobro vladati.
3. Upuivanje u posebnu ustanovu za lijeenje i osposobljavanje. U ovoj ustanovi
maloljetnik moe ostati najdue tri godine. Ova mjera se izrie umjesto mjere
bezbjednosti, ista se moe izvravati do navrene 23. godine ivota, a zatim se izvrava
u ustanovi u kojoj se izvrava mjera bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog lijeenja i
uvanja u psihijatrijskoj ustanovi. Kada maloljetnik navri 18 godina, sud obavezno
ispituje potrebu njegovog daljeg zadravanja u ovoj ustanovi.
Kazna maloljetnikog zatvora, je najstroija krivina sankcija, izrie se izuzetno i to
samo za najtea krivina djela. Maloljetniki zatvor moe se izrei samo starijem
maloljetniku.
Maloljetniki zatvor ne moe biti krai od 6 mjeseci niti dui od 8 godina. Izuzetno, za
kriv. djela za koja je propisana najmanja mjera kazne, kazna zatvora od 10 godina,
moe se izrei maloljetniki zatvor u trajanju od 10 godina.
Maloljetniki zatvor se izrie na pune godine i mjesece.
Kazna maloljetnikog zatvora primjenjuje se prema starijim maloljetnicima, kada sud
utvrdi elemente krivine odgovornosti maloljetnika, kao i to da je da je stepen njegove
duevne razvijenosti takav da maloljetnik moe shvatiti znaaj djela i da je u
mogunosti da upravlja svojim postupcima, zatim da postoje teke posljedice djela i
visok stepen krivine odgovornosti. Ova krivina sankcija primjenjuje se izuzetno i to u
najteim sluajevima.
Maloljetnik kome je izreena kazna maloljetnikog zatvora, ako je isti izdrao treinu
izreene kazne ali ne manje od jedne godine, i ako se na osnovu postignutog uspjeha u
prevaspitanju moe opravdano oekivati da e se na slobodi dobro vladati i da nee u
budue vriti krivina djela, sud moe uslovno otpustiti sa izdravanja kazne
maloljetnikog zatvora. Uz uslovni otpust sud moe odrediti mjeru pojaanog nadzora.
33

Pokretanje postupka
Krivini postupak prema maloljetniku pokree se za sva kriv. djela samo po zahtjevu
dravnog tuioca, ako dravni tuilac ne podnese zahtjev za pokretanje postupka prema
maloljetniku, obavijestie o tome oteenog. Oteeni ne moe preuzeti postupak
odnosno podnijeti privatnu tubu sudu, ali u roku od 8 dana od prijema obavjetenja
dravnog tuioca, moe zahtijevati da vijee za maloljetnike nadlenog suda odlui o
pokretanju postupka.

Primjena naela oportuniteta

Za kriv. djela za koja je propisana kazna zatvora do 5 godina ili novana kazna, dravni
tuilac moe odluiti da ne zahtijeva pokretanje kriv. postupka, iako postoje dokazi da
je maloljetnik uinio kriv. djelo, ako smatra da ne bi bilo cjelishodno da se vodi kriv.
postupak prema maloljetniku s obzirom na prirodu kriv. djela i okolnosti pod kojima je
uinjeno, raniji ivot maloljetnika i njegova lina svojstva./radi utvrdjivanja ovih
okolnosti dravni tuilac trai obavjetenje od roditelja, staraoca maloljetnika i dr. lica i
ustanova koja mogu dati potrebna obavjetenja.
Strana 5

VASPITNE MJERE-MALOLJETNIKA DELINKVENCIJA

Uslovljavanje oportuniteta
Donoenje odluke o primjeni oportuniteta prema maloljetniku, dravni tuilac moe uz
pristanak maloljetnika, njegovih roditelja, usvojioca ili staraoca usloviti izvrenje jedne
ili vie posebnih obaveza iz l.91 KZ, uz pristanak maloljetni26 ka i njegovih roditelja,
usvojioca ili staraoca.
Za obaveze iz lana 91 KZ dravni tuilac e, uz pomo posebno obuenih lica,
sprovesti postupak poravnanja izmeu oteenog i osumnjienog. Ukoliko maloljetnik
djelimino ispuni obavezu kojom je uslovljena odluka dravnog tuioca da ne pokree
krivini postupak, dravni tuilac moe odluiti da ne zahtijeva pokretanje postupka,
ako ocijeni da njegovo pokretanje ne bi bilo cjelishodno obziromna prirodu kriv. djela i
okolnosti pod kojima je uinjeno, raniji ivot maloljetnika, njegova lina svojstva i
razloge neispunjenja obaveza u cjelini.
Dravni tuilac e podnijeti zahtjev za pokretanje kriv. postupka ako maloljetnik
preuzetu obavezu ne izvri ili je izvri djelimino, ali u mjeri koja opravdava voenje
krivinog postupka.
Dravni tuilac e obavijestiti oteenog ako ne podnese zahtjev za pokretanje
krivinog postupka prema maloljetniku. Tada oteeni nema pravo da zahtijeva
pokretanje kriv. postupka, ali ako imovinskopravni zahtjev nije rijeen u postupku
izvrenja naloenih obaveza, moe ga ostvariti u parninom postupku.

Vaspitni nalozi
Za krivina djela za koja je propisana kazna zatvora do 5 godina ili novana kazna,
dravni tulac moe odbaciti kriv. prijavu, odnosno sud moe, na prijedlog dravnog
tuioca, obustaviti kriv. postupak za izricanje kriv. sankcije prema maloljetniku i izrei
vaspitni nalog pod uslovima iz lana 80a KZ : 80a 1, 2, 3 Kada je maloljetnik uinilac
kriv. djela za koje je propisana kazna zatvora do 5 godina ili novana kazna,
maloljetnom licu se moe izrei jedan ili vie vaspitnih naloga i to sud po sopstvenoj
procjeni ili na predlog dravnog tuioca. Primjena vaspitnog naloga uslovljena je
priznanjem krivinog djela od strane maloljetnika i odnosom prema krivinom djelu i
oteenom.
Prema maloljetnom uiniocu kriv.djela moe se izrei jedan ili vie vaspitnih naloga za
kriv.djelo za koje je propisana novana kazna ili kazna zatvora do 5 godina.
Vaspitni nalog prema maloljetniku moe izrei sud po sopstvenoj procjeni ili na predlog
nadlenog dravnog tuioca. Uslovi za primjenu vaspitnog naloga su: priznanje
kriv.djela od strane maloljetnika i njegov odnos prema kriv.djelu i oteenom.
Svrha vaspitnih naloga je da se ne pokree krivini postupak prema maloljetniku ili da
se obustavi postupak, odnosno da se primjenom vaspitnog naloga utie na pravilan
razvoj maloljetnika i jaanje njegove line odgovornosti kako ubudue ne bi inio
krivina djela.

Pripremni postupak
Kada dravni tuilac podnese zahtjev za pokretanje pripremnog postupka, sudija za
maloljetnike nadlenog suda sprovee pripremni postupak ako se sloi sa
zahtjevom.Ako se sudija za maloljetnike ne sloi sa zahtjevom zatraie da o tome
odlui vijee za maloljetnike Vieg suda.
U pripremnom postupku sudija za maloljetnike pribavlja: podatke o linosti
maloljetnika, utvrdjuje starost, podatke o sredini i prilikama u kojima maloljetnik ivi,
o duevnoj razvijenosti, po potrebi o zdravstvenom stanju a to dobija od centra za
Strana 6

VASPITNE MJERE-MALOLJETNIKA DELINKVENCIJA

socijalni rad. Prilikom sasluanja maloljetnika ako je to potrebno, mogu prisustvovati
psiholog, socijalni radnik ili neko drugo struno lice. Takodje, u pripremnom postupku
mogu biti sasluani roditelji maloljetnika, njegov staralac i druga lica koja mogu pruiti
potrebne podatke.
Sudija za maloljetnike odredjuje nain izvodjenja pojedinih radnji u pripremnom
postupku /vezano za odbranu maloljetnika, prava oteenog i prikupljanje dokaza za
odluivanje/. O vremenu preduzimanja radnji u pripremnom postupku na pogodan
nain obavijestie se dravni tuilac i branilac ukoliko zahtijevaju prisustvo.
U toku pripremnog postupka sudija za maloljetnike moe narediti da maloljetnik bude
smjeten u prihvatilite ili slinu ustanovu, da bude stavljen pod nadzor organa za
starateljstvo centra za socijalni rad ili da bude smjeten u drugu porodicu, ako smatra
da je potrebno to radi izdvajanja iz sredine u kojoj je maloljetnik ivio, pruanja
pomoi, zatite i smjetaja.
Sudija za maloljetnike u pripremnom postupku moe izuzetno po slubenoj dunosti ili
na predlog dravnog tuioca, odrediti da se maloljetnik stavi u pritvor, ako za to postoje
razlozi iz l.148 st.1 ZKP-a, da postoji osnovana sumnja da je maloljetnik izvrio kriv.
djelo, da se isti krije ili da se ne moe utvrditi njegova istovjetnost, ili da postoje druge
okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva.
Ako se sudija za maloljetnike ne sloi sa predlogom dravnog tuioca da se
maloljetniku odredi pritvor traie da o tome odlui Vijee za maloljetnike istog suda.
Na osnovu rjeenja o pritvoru koje donosi sudija za maloljetnike, pritvor u pripremnom
postupku moe trajati najdue mjesec dana. Iz opravdanih razloga vijee za
maloljetnike istog suda moe produiti pritvor najdue za mjesec dana. Nakon
zavrenog pripremnog postupka, pritvor moe trajati najdue etiri mjeseca za mladje
maloljetnike, a za starije maloljetnike pritvor e trajati najdue 6 mjeseci.
Poto ispita sve okolnosti, sudija za maloljetnike dostavlja spise dravnom tuiocu, koji
moe vijeu za maloljetnike podnijeti: predlog za kanjavanje ili predlog za primjenu
vaspitne mjere.

Postupak pred vijeem za maloljetnike

Kad sud primi predlog dravnog tuioca za primjenu vaspitne mjere ili predlog za
kanjavanje, kao i kad se postupak prema maloljetniku vodi bez predloga dravnog
tuioca, nakon zavrenog pripremnog postupka, Vijee za maloljetnike zakazuje
sjednicu vijea ili glavni pretres. Glavni pretres i sjednica se zakazuju u roku od 8 dana
od prijema predloga dravnog tuioca ili zavretka pripremnog postupka.
Kazne maloljetnikog zatvora i zavodske mjere - upuivanje u vaspitnu ustanovu,
upuivanje u Vaspitno popravni dom,/ mogu se izrei samo po odranom glavnom
pretresu, dok se ostale vaspitne mjere mogu izrei i u sjednici vijea o sjednici se
obavjetavaju stranke, iste se ne pozivaju.
Glavni pretres na istom se primjenjuju odredbe koje se odnose i na punoljetna lica,
vezano za pripremanje za glavni pretres, rukovodjenje i odlaganje, te prekid pretresa,
zapisnika toka glavnog pretresa i slino, a na glavni pretres se pozivaju: dravni tuilac,
maloljetnik, branilac ako je obavezna odbrana, oteeni, svjedoci, vjetaci, zak.
zastupnici maloljetnika i predstavnici centra za socijalni rad.
Privremeni smjetaj maloljetnika/ova mjera se moe donijeti u toku postupka i nakon
donoenja odluke suda, prije nego to se zapone sa izvrenjem izreene vaspitne mjere
ili kazne maloljetnikog zatvora.
Nakon odrane sjednice vijea ili odranog glavnog pretresa, Vijee za maloljetnike e
izrei maloljetniku ili vaspitnu mjeru ili e ga osuditi na kaznu maloljetnikog zatvora.
Strana 7

VASPITNE MJERE-MALOLJETNIKA DELINKVENCIJA

Izricanje kazni i vaspitnih mjera
Vijee za maloljetnike nije vezano za prijedlog dravnog tuioca da li e prema
maloljetniku izrei kaznu ili vaspitnu mjeru. Nakon odrane sjednice vijea ili glavnog
pretresa, vijee moe:
obustaviti postupak prema maloljetniku ako nema dokaza da je maloljetnik uinio
kriv. djelo, ako postoje okolnosti koje iskljuuju krivinu odgovornost maloljetnika i
ako sud nadje da nije cjelishodno izrei kaznu niti bilo koju vaspitnu mjeru postupak se
obustavlja u formi rjeenja.
Izrei vaspitnu mjeru maloljetniku, disciplinske mjere, mjere pojaanog nadzora i
zavodske mjere, a vaspitne mjere se izriu u formi rjeenja.
Maloljetniki zatvor maloljetniku koji se oglaava krivim izrie se kazna
maloljetnikog zatvora, a maloljetniki zatvor se izrie u formi presude.

Sankcije prema maloljetnicima

Krivine sankcije koje se izriu maloljetnim uiniocima krivinih djela su: vaspitne
mjere i kazna maloljetnikog zatvora. Svrha izricanja krivinih sankcija prema
maloljetnicima, (preko socijalnih, vaspitnih i drugih mjera) je zatita i pomo
maloljetnim uiniocima krivinih djela, vrenjem nadzora nad njima i strunim
osposobljavanjem i razvijanjem line odgovornosti, kako bi se obezbijedilo njihovo
vaspitanje prevaspitanje i pravilan razvoj, da se osposobe za pozitivne drutvene
uloge, sprijee od ponovnog vrenja krivinih djela.
Prema maloljetniku koji je u vrijeme izvrenja krivinog djela napunio 14 godina do
napunjene 16-te godine (mladjem maloljetniku), mogu se izrei samo vaspitne mjere.
Prema maloljetniku koji je u vrijeme izvrenja kriv. djela navrio 16 godina a nije
navrio 18 godina (starijem maloljetniku), mogu se izrei vaspitne mjere i izuzetno
kazna maloljetnikog zatvora.

DJECA U SUKOBU SA ZAKONOM

Djeca koja dolaze u sukob sa zakonom ne ine to po sopstvenom izboru, nego kao
rezultat suenih mogunosti dostupnih za njihov razvoj. Ove mogunosti su jo vie
ograniene jednom kada uu u sistem krivinog pravosua. Djeca iz rizinih grupa koja
bi mogla doi u sukob sa zakonom su esto rtve zlostavljanja i zanemarivanja,
nemarnog ili neadekvatnog roditeljstva i ekonomskih tekoa. Maloljetnika
delikvencija nije pria o uspjehu, ve svjedoanstvo o neuspjehu drutva da obezbijedi
zatitno okruenje za svoju djecu. igosanje ove djece prije slui da ih iskljui iz
drutva nego da pomogne u njihovoj rehabilitaciji.
Ako maloljetni prestupnici nastave da budu kriminalizovani dok im je istovremeno
uskraena druga ansa` koju zasluuju, njihove anse e se svesti na to da kre zakon
kad odrastu. Ovoj djeci je potrebna podrka dok su jo uvijek djeca. Napori drutva da
rehabilituju ovu djecu nisu dovoljni da odgovore na njihove razvojne potrebe i nisu
doslijedni principu punog potovanja djeijih prava.
Djetetova linost se formira tokom itavog procesa razvoja, a u zavisnosti od faze
razvoja, dijete postaje sposobno za preuzimanje odgovornosti za svoje potrebe,
postupke, zdravlje i bezbjednost. Zbog toga je drutvo u obavezi da djeci obezbijedi i
prui posebnu zatitu.
Prava djeteta su definisana Konvencijom UN o pravima djeteta koja je usvojena 1989.
godine kao prvi meunarodni ugovor koji se bavi sveobuhvatnom zatitom prava
Strana 8

VASPITNE MJERE-MALOLJETNIKA DELINKVENCIJA

djeteta. Konvencija je uputstvo kako s djecom treba postupati i kako ih tititi, a posebni
meunarodni organ UN-a Komitet za prava djeteta nadzire potovanje Konvencije u
dravama koje su je ratifikovale. Konvencija UN o pravima djeteta je dio unutranjeg
pravnog sistema nae drave i shodno domaim propisima zajedno sa ostalim
ratifikovanim meunarodnim instrumentima ima primat nad nacionalnim
zakonodavstvom Crne Gore. Konvencija o pravima djeteta nudi jedan sasvim novi
pogled i odnos prema djeci, koji je usmjeren na unapreenje poloaja djece u svijetu.
Dijete se posmatra kao ljudsko bie koje ima svoje potrebe i svoje miljenje, i koje
treba da uestvuje u svim aktivnostima i pitanjima koja se njega tiu.
Konvencija o pravima djeteta namijenjena je svima koji se bave djecom, neposredno
rade ili profesionalno dolaze u posredan ili neposredan kontakt sa djecom: roditeljima,
nastavnicima, vaspitaima, visokim dravnim zvaninicima, zdravstvenim i socijalnim
radnicima, advokatima, sudijama, policajcima. Svaka odrasla osoba, bez obzira u kojoj
ulozi se nalazi, moe da da svoj doprinos u ovom proce- 1 UNICEF su, prihvatajui
dijete kao ljudsko bie kojem se mora posvetiti odgovarajua panja, kako bi steklo
povjerenje u sebe, a zatim i u odrasle osobe. Konvencija je namijenjena i djeci. Djeca
treba da se upoznaju sa svojim pravima koja im pripadaju samim roenjem. Ukoliko se
zalau za potovanje sopstvenih prava, djeca razvijaju i osjeaj odgovornosti za
potovanje prava drugih ljudi, a kada uestvuju u donoenju odluka, ue se da
preuzimaju i odgovornost za njihovu primjenu. Sa spoznajom i zalaganjem za svoja
prava, stie se spoznaja da ta prava pripadaju i drugima.
Maloljetnik se razlikuje od punoljetnog poinioca krivinog djela. Zbog toga djecu u
sukobu sa zakonom treba tretirati drugaije od odraslih delinkvenata. Sud mora voditi
rauna o linosti i potrebama maloljetnika, a drutvena reakcija prema maloljetnicima
bi trebala biti usmjerena na mjere vaspitanja i pomoi, sa ciljem uticanja na pravilan
razvoj maloljetnika, otklanjanje uzroka asocijalnog i protivzakonitog ponaanja i
spreavanje vrenja krivinih dijela. U svim postupcima u kojima se pojavljuju
maloljetnici u sukobu sa zakonom, u skladu sa naelom proporcionalnosti, treba voditi
rauna ne samo o krivinom djelu i stepenu drutvene opasnosti koju ono izaziva ve i
o linosti maloljetnika, prilikama u kojima ivi, uzrastu, obrazovanju, sklonostima.

DIJETE I CENTAR ZA SOCIJALNI RAD

U radu s djecom u sukobu sa zakonom uloga centara za socijalni rad, pokazala se
veoma znaajnom, posebno imajui u vidu profesionalnu strukturu zaposlenih i poloaj
centra u sistemu djeije i socijalne zatite koji centar ini najodgovornijim organom za
razumijevanje i tretiranje pojave maloljetnike delikvencije i samog maloljetnika, kao i
za individualizaciju njegovog tretmana.
Centri za socijalni rad su nosioci cjelokupnog strunog socijalnog rada u oblasti
maloljetnike delikvencije. Centar je organ opte socijalne zatite i porodino- pravne
zatite i zato omoguava pruanje najadekvatnije pomoi djeci u sukobu sa zakonom.
Meutim, ostvarivanje ciljeva socijalne zatite zavisi od drutvenih mogunosti i
sredstava, odnosno od toga koliko su jake socijalne slube i vaspitne ustanove, kao i
kakva je povezanost svih subjekata koji se bave maloljetnikom delikvencijom.
Centri za socijalni rad su institucije koje se bave problemima djece asocijalnog
ponaanja u otvorenoj zatiti: posredno-kroz pruanje pomoi njihovim roditeljima na
razvoju i njegovanju partnerskih i roditeljskih odnosa, i neposredno-kroz tretman i
resocijalizaciju maloljetnika u sukobu sa zakonom.
Strana 9

VASPITNE MJERE-MALOLJETNIKA DELINKVENCIJA

Struni postupak u centru za socijalni rad omoguava procjenu delikventnog ponaanja
maloljetnika, u svjetlu njegove linosti koja se sastoji od naslijeenih i steenih osobina
i reakcija na podraaje koji utiu na ponaanje i prilagoavanje sredini. Idividualizacija
tretmana maloljetnika podrazumijeva da strunjaci centra za socijalni rad izvre
procjenu njegove linosti, koja se mijenja u zavisnosti od sazrijevanja, sticanja znanja,
linih iskustava, ivotnih okolnosti, njegovog porodinog ivota, kolovanja, odnosa sa
roditeljima, vrnjacima, drugima, kao i slike o sebi i sopstvenoj linosti. Takva analiza
omoguava da se bolje shvati zato je maloljetnik doao u sukob sa zakonom i da se
odrede mjere i tretman koji e dati najbolje rezultate.
Porodinim zakonom i Krivinim zakonikom, Zakonom o socijalnoj i djejoj zatiti
RCG su predviene intervencije koje u zatiti djece imaju znaaj specijalne
intervencijerehabilitaciju porodice i spreavanje teih oblika zlostavljanja djece ili
poremeaja u ponaanju djece. Centar preduzima niz mjera koje su u interesu djeteta,
primjenjuje ih prema djeci sa poetnim oblicima delikventnog ponaanja i prema
maloljetnim poiniocima krivinih djela.

Zatita djece sa neadekvatnim roditeljskim staranjem (bez

roditeljskog staranja, iz porodica s poremeenim odnosima)
Centar vri opti nadzor nad vrenjem roditeljskog prava i po slubenoj dunosti titi
interes djece, na sljedei nain:
upozorava roditelje na nedostatke u vaspitanju djece,
odreuje stalni nadzor nad vrenjem roditeljskog prava,
oduzima dijete roditeljima i upuuje ga u drugu porodicu, ili ustanovu kao krajnju
mjeru,
trai polaganje rauna o upravljanju imovinom djeteta,
zahtijeva od suda mjere zatite na imovini roditelja,
zahtijeva od suda mjeru da roditelji imaju poloaj staratelja u pogledu raspolaganja
imovinom djeteta,
pokree postupak za oduzimanje i vraanje roditeljskog prava,
ako se radi o djeci bez roditeljskog staranja, preduzima sve mjere da dijete ostane u
prirodnoj porodici, odreuje staratelja, smjetaj u hraniteljsku porodicu, ustanovu
socijalne zatite, usvojenje
za potrebe brakorazvodnog postupka daje miljenje sudu o povjeravanju djeteta, vri
povjeravanje djeteta iz vanbrane zajednice, odreuje nain vianja djeteta s roditeljem
s kojim ne ivi
prua zatitu djeci koja ive u materijalno i socijalno ugroenim porodicama Stalno je
prisutna dilema ko, kada i u kojoj mjeri treba da se umijea u ivot porodice, odnosno
kada porodini problemi zahtijevaju intervenciju dravnih organa. U javnosti, a i meu
profesionalcima, preovladava miljenje da se ne treba uplitati u neiji porodini ivot,
to moe da predstavlja drutvenu toleranciju neadekvatnog roditeljskog postupanja,
porodinog nasilja i moe da onemogui adekvatnu zatitu djece.

Zatita djece koja ispoljavaju poremeaje u ponaanju

U radu sa maloljetnim delikventima organ starateljstva ima posebne zadatke:
Od saznanja za uinjeno krivino djelo (ne samo od trenutka podnoenja krivine
prijave ili po zahtjevu tuioca ili suda) do izricanja krivine sankcije radi na detaljnom
upoznavanju porodinog, socijalnog i materijalnog statusa maloljetnika i njegove
porodice, kao i na upoznavanju i ispitivanju linosti maloljetnika.

Strana 10

VASPITNE MJERE-MALOLJETNIKA DELINKVENCIJA

Suoava maloljetnika s posljedicama krivinog djela, ne primjenjujui pri tome
iskljuivo zatitniki model. Maloljetnik je subjekat prava, od njega se trai da prihvati
dio odgovornosti za ono to je poinio.
Prije pokretanja krivinog postupka, u toku postupka, u sluaju odbacivanja krivine
prijave, obustave postupka preduzima i primjenjuje odgovarajue mjere socijalne
zatite za koje je ovlaen.
Uestvuje u odluivanju sa tuiocem o pokretanju postupka ili odbacivanju prijave.
Sa sudijom za maloljetnike sarauje u toku pripremnog postupka, uestvuje na
glavnom pretresu i daje miljenje o vaspitnoj mjeri.
Organizuje, nadgleda, neposredno izvrava mjere pojaanog nadzora (po19 jaan
nadzor od strane roditelja, usvojioca ili staratelja; pojaan nadzor od strane organa
starateljstva; pojaan nadzor uz dnevni boravak u odgovarajuoj ustanovi za vaspitanje
maloljetnika).
Upuuje maloljetnike kojima je izreena zavodska vaspitna mjera u vaspitnu
ustanovu, vaspitno popravni dom i posebnu ustanovu za lijeenje i osposobljavanje.
Organ starateljstva ovlaen je da uputi dijete sa ispoljenim asocijalnim ponaanjem u
neku vaspitnu ustanovu u cilju resocijalizacije, moe donijeti rjeenje o oduzimanju
djeteta od roditelja i predati ga na staranje i vaspitanje drugom licu ili vaspitnoj
ustanovi.
Sarauje za vrijeme izvrenja zavodskih vaspitnih mjera sa vaspitnim ustanovama i
domovima, sa maloljetnikovom porodicom i vri pripremu za vraanje maloljetnika u
porodicu i ukljuivanje u redovan ivot.
Sarauje sa maloljetnikom i njegovom porodicom i poslije prestanka vaspitne mjere
dok za to postoji potreba.

Prava i obaveze organa starateljstva u krivinom postupku

prema maloljetniku
Centar za socijalni rad (organ starateljstva) nije stranka u postupku, ali je znaajan
saradnik organa krivinog postupka, koji ima sljedea prava:
da bude obavijeten o pokretanju postupka
da se upozna s tokom postupka
da u toku postupka stavlja prijedloge, ukazuje na injenice i dokaze
da inicira odluku vijea za maloljetnike o pokretanju postupka ako se ne slae s
odlukom tuioca da zbog cjelishodnosti ne pokrene pripremni postupak
da po odobrenju sudije za maloljetnike prisustvuje radnjama u pripremnom postupku i
stavlja prijedloge
da kad tuilac po zavrenom pripremnom postupku predloi sudiji za maloljetnike
obustavu postupka, ako se ne slae, zahtijeva da o tome odlui vijee za maloljetnike
prisustvuje sjednici vijea za maloljetnike kada se odluuje o prijedlogu tuioca za
izricanje mjere
prisustvuje glavnoj raspravi kada vijee za maloljetnike donosi odluku iz kojih
proizilaze dolje navedene obaveze:
na zahtjev tuioca dostavlja miljenje o cjelishodnosti pokretanja postupka
dostavlja podatke o linosti maloljetnika i prilikama u kojima ivi
vri nadzor nad maloljetnikom u toku pripremnog postupka po odluci suda za
maloljetnike
na zahtjev sudije pribavlja podatke o izvrenju vaspitne mjere
predlae izmjenu ili obustavu mjere prilikom vrenja nadzora

Strana 11

VASPITNE MJERE-MALOLJETNIKA DELINKVENCIJA

Izvjetaj organa starateljstva
Sudska odluka u postupku prema maloljetniku zasniva se na izvjetaju organa
starateljstva. Organ starateljstva je kompetentan da da ocjenu linosti i ivotnih prilika
maloljetnika jer to radi tim strunjaka koji posjeduje odgovarajua znanja iz podruja
socijalnog rada, psihologije, pedagogije, kriminologije.
Izvjetaj sadri kompletne psihofizike karakteristike maloljetnika u odnosu na socioekonomske uslove u kojima maloljetnik ivi, a usmjeren je na resocijalizaciju: osnovne
podatke o maloljetniku, njegovoj linosti, duevnoj razvijenosti, linim svojstvima i
sklonostima, zdravstvenom stanju, opisu njegovog dosadanjeg ivota s naglaskom na
dogaaje koji su vani za razumijevanje njegovog sadanjeg ponaanja, eventualne
promjene sredine, tok kolovanja, kolski uspjeh, odnos prema drugovima, vrnjacima,
porodinu situaciju, podatke o roditeljima, branim, porodinim i roditeljskim
odnosima, procesu vaspitanja, ekonomskom statusu porodice, eventualnim
sociopatolokim pojavama u porodici, recidivizmu, uz prethodno upoznavanje s
okolnostima izvrenja krivinog djela. U sluaju potrebe, u izvjetaju se navode podaci
koji upuuju na potrebu vjetaenja. Na kraju izvjetaja daje se obrazloeno miljenje o
vaspitnoj mjeri, eventualne obaveze, mjere bezbjednosti i prognoza uspjenosti
tretmana.
Nalaz organa starateljstva je dokaz u krivinom postupku, ali sudija mora da se trudi da
izbjegava navoenje dijela nalaza koji se odnosi na linost maloljetnika i njegove
porodine prilike, jer to moe imati negativan uticaj na maloljetnika, a u postupku nije
neophodno.
Izvjetaj je osnov za izricanje vaspitne mjere, kazne, posebne obaveze, mjere
bezbjednosti, izvrenja sankcije i odluke o obustavi mjere. Izvjetaj organa starateljstva
je veoma koristan, ali ne obavezuje sudiju.

Timski rad u centru za socijalni rad

Timski rad je znaajan zbog razliitih faktora koji imaju uticaj na pojavu i razvoj
poremeaja u ponaanju i to je osnovni metodski pristup rada centara za socijalni rad.
Timski rad nije samo zbir razliitih znanja, on omoguava svestranost ispitivanja,
dijagnostiku i izbor tretmana. Znaajan je kada treba prouiti raznovrsne aspekte
maloljetnikovog ivota i ivota njegove porodice. Prilikom izbora strunjaka za rad s
djecom u sukobu sa zakonom treba imati u vidu da je strunjak onaj koji obezbjeuje
da postupak prema maloljetniku bude to humaniji, to primjereniji njegovim
potrebama i da dovde do pozitivnih rezultata.
Zato je potrebno da u centru za socijalni rad postoji tim koji se sastoji od socijalnog
radnika, pedagoga (specijalnog pedagoga), psihologa, koji radi s maloljetnikom:
procjenu, dijagnostiku i sprovodi mjeru. Prema principima struke, trebalo bi da postoje
dva tima, jedan za procjenu i dijagnostiku, a drugi za tretman maloljetnika.
To je u interesu maloljetnika, koji prvi tim doivljava isto kao istragu, a drugi tim kao
nekoga ko je na njegovoj strani.
U tretmanu djece koja su u sukobu sa zakonom i kojima je izreena vaspitna mjera
strunjaci centara za socijalni rad primjenjuju individualni, a u nekim centrima i grupni
rad, koji se ne iskljuuju, nego nadopunjavaju. Uz pomo grupnog rada poboljava se
socijalno funkcionisanje lanova grupe i uspjeno se rjeavaju
mnogi problemi.

RAD POLICIJE SA MALOLJETNICIMA U

SUKOBU SA ZAKONOM
Strana 12

VASPITNE MJERE-MALOLJETNIKA DELINKVENCIJA

Zadatak policije je da otkriva uinioce svih vrsta krivinih djela koja su predviena
pozitivnim propisima Krivinog zakonika i Zakonika o krivinom postupku MUP-a.
Maloljetna lica se pojavljuju i kao izvrioci i kao oteena lica u postupku, i sa njima
rade posebno obueni policijski slubenici.
Rad sa maloljetnim licima poevi od naina pozivanja maloljetnika, obavljanja
razgovora, sasluanja pa do procesuiranja krivine prijave zahtijeva posebnu obrazovnu
i profesionalnu obuenost.
Nain na koji policija poziva maloljetno lice koje je u sukobu sa zakonom ili se po bilo
kom drugom osnovu poziva u slubene prostorije je sljedei:
Policija alje pismeni poziv maloljetnom licu u kojem je naznaen razlog
njegovog pozivanja. U pozivu je takoe naznaena i obaveza dolaska i prisustva
roditelja tom razgovoru,
ukoliko je potrebno prisustvo jo nekog strunog lica da bi se obavio razgovor sa
maloljetnikom, za takve potrebe se slubenim putem obavjetava slubenik centra za
socijalni rad da prisustvuje razgovoru u slubenim prostorijama policije,
slubenik centra za socijalni rad moe svojim znanjem i obavezama pruiti korisne
savjete maloljetniku, a takoe zastupati i tititi njegova prava.
Ako je policija liila maloljetno lice slobode duna je da ga upozna sa njegovim
pravima to podrazumijeva sljedee:
Ve na prvom sasluanju maloljetnik mora biti obavijeten o krivinom djelu za koje
se tereti i osnovama sumnje protiv njega,
mora mu se omoguiti da se izjasni o svim injenicama i dokazima koji ga terete i da
iznese sve injenice i dokaze koji mu idu u korist,
maloljetnik nije duan da iznese svoju odbranu, niti da odgovara na postavljena
pitanja.
Kada maloljetnik postane osumnjieno lice za KD koje mu se stavlja na teret
policija je duna da ga upozna sa pravom na odbranu i svim drugim pravima koja
su mu zagarantovana zakonom:
pravo na branioca: ovlaeni policijski slubenci duni su prije sasluanja upoznati
maloljetnika sa pravom da uzme branioca advokata i da se sa njim dogovori o nainu
odbrane,
pravo da prije prvog sasluanja bude upozoren da sve to izjavi moe biti
upotrijebljeno protiv njega kao dokaz,
pravo da mu se osigura dovoljno vremena i mogunosti za pripremanje odbrane.
Ako je maloljetnik zateen u vrenju krivinog djela i aku mu je odreen pritvor,
njegova prava su:
da bude obavijeten o razlozima liavanja slobode,
da bude obavijeten da nije duan da da izjavu,
da se o njegovom liavanju slobode obavijeste njegovi roditelji ili staratelji,
da po svom izboru, ili uz pomo roditelja ili staratelja izabere branioca,
da u to kraem roku bude sproveden nadlenom istranom sudiji,
da se nesmetano dopisuje i razgovara sa svojim braniocem (izuzetno istra23 ni sudija
moe u toku istrage da naredi obaveznu kontrolu pisama).
Ukoliko smatra da je maloljetnik poinio krivino djelo, policija podnosi krivinu
prijavu nadlenom dravnom tuiocu.

SUDSKI POSTUPAK PREMA

MALOLJETNICIMA U SUKOBU SA
Strana 13

VASPITNE MJERE-MALOLJETNIKA DELINKVENCIJA

ZAKONOM
Sloboda je ovjekovo prirodno stanje. Medjutim, da bi ljudi mogli slobodno da ive i
stvaraju treba da potuju odredjene norme ponaanja. Da bi ove norme bile potovane,
drava u ime cijeloga drutva propisuje ponaanja koja su nedozvoljena.
Krivinim djelima odredjena su nedozvoljena ponaanja od kojih drava titi svoje
graane: njihova prava i slobode, njihov ivot, zdravlje, imovinu i druga dobra od
opteg interesa. Krivina djela i sankcije (vaspitne mjere i kazne) za izvreno krivino
djelo, sadrane su u Krivinom zakoniku Republike Crne Gore, a jedan manji broj u
drugim zakonima.
Imajui u vidu stepen psihofizikog razvoja, odnosno proces biolokog sazrijevanja,
dijete koje nije navrilo 14 godina ne smatra se krivino odgovornim prema njemu se
ne vodi sudski postupak, ono ne podlijee izricanju i primjeni vaspitnih mjera i kazni
zatvora. Prema njemu se primjenjuju mjere socijalne zatite. U crnogorskom krivinom
zakonodavstvu dijete sa navrenih 14 godina smatra se maloljetnikom.
Tada se zavravaju pubertetske promjene, poinje period adolescencije (faza u razvoju
djeteta od 14 do 18 godina) u toku kojeg dijete postie intelektualnu, emocionalnu,
socijalnu, polnu i fizioloku zrelost. Zato se dijete s navrenih 14 godina smatra
odgovornim za svoje postupke i posljedice koje iz njih nastaju.
Dakle, odgovorno je za krivino djelo koje uini i podlijee odredbama Krivinoga
zakonika Republike Crne Gore i Zakonika o krivinom postupku Republike Crne Gore
koji sadri posebne odredbe o postupku prema maloljetnicima.
Za osobe starosne dobi od 14 do 18 godina zakoni koriste termin maloljetnik, a za
osobe od 18 do 21 godine koriste termin mlaa punoljetna osoba, za koju je predviena
zakonska mogunost da se i prema njoj pod odreenim uslovima izrekne sankcija koja
se izrie prema maloljetnicima.
U periodu odrastanja ne moe se utvrditi jasna granica prelaska iz adolescentskog u
odraslo doba u emu je osnovni motiv da se i na osobe starosne dobi izme- u 18 i 21
godina pod utvrenim uslovima mogu primijeniti zakonske odredbe koje se odnose na
maloljetnike.
Postupak prema maloljetniku povodom izvrenog krivinog djela sprovode: policija,
dravni tuilac, sud (prvostepeni koji donosi prvu odluku u sudskom postupku i
drugostepeni koji odluuje po albi na odluku prvostepenog suda) i centar za socijalni
rad.
Vrenje krivinih djela u ovom ivotnom dobu, izmedju 14 i 18 godina, naziva se
maloljetnika delikvencija i smatra se posebno opasnim pojavnim oblikom
kriminaliteta.

ZAKLJUAK:
Pri odreivanju ovih obaveza sud e posebno ukazati maloljetniku i njegovim
roditeljima, usvojiocu odnosno staraocu, da u sluaju neispunjenja ovih obaveza,
izreena mjera pojaanog nadzora moe se zamijeniti i drugom vaspitnom mjerom.

Strana 14

VASPITNE MJERE-MALOLJETNIKA DELINKVENCIJA

Zato je potrebno da u centru za socijalni rad postoji tim koji se sastoji od
socijalnog radnika, pedagoga (specijalnog pedagoga), psihologa, koji radi s
maloljetnikom: procjenu, dijagnostiku i sprovodi mjeru. Prema principima struke,
trebalo bi da postoje dva tima, jedan za procjenu i dijagnostiku, a drugi za tretman
maloljetnika.
Djeca koja dolaze u sukob sa zakonom ne ine to po sopstvenom izboru, nego
kao rezultat suenih mogunosti dostupnih za njihov razvoj. Ove mogunosti su jo
vie ograniene jednom kada uu u sistem krivinog pravosua. Djeca iz rizinih grupa
koja bi mogla doi u sukob sa zakonom su esto rtve zlostavljanja i zanemarivanja,
nemarnog ili neadekvatnog roditeljstva i ekonomskih tekoa.
Prema maloljetniku koji je u vrijeme izvrenja krivinog djela napunio 14
godina do napunjene 16-te godine (mladjem maloljetniku), mogu se izrei samo
vaspitne mjere. Prema maloljetniku koji je u vrijeme izvrenja kriv. djela navrio 16
godina a nije navrio 18 godina (starijem maloljetniku), mogu se izrei vaspitne mjere i
izuzetno kazna maloljetnikog zatvora.

LITERATURA:
Ostoja Krsti (2009): Maloljetnika delinkvencija, Banja Luka.
Krivini zakon(2007): Republike Srpske.
Strana 15

VASPITNE MJERE-MALOLJETNIKA DELINKVENCIJA

Krivini zakon: Crne Gore.
Internet stranica: www.google.com

Strana 16