SVEUILITE / UNIVERZITET VITEZ

FAKULTET PRAVNIH NAUKA

STUDIJ I CIKLUSA - IV GODINA
SMJER: OPE PRAVO

PRAVNI REIM ODGOVORNOSTI PRODAVCA PREMA

BEKOJ KONVENCIJI I ZOO-u

SEMINARSKI RAD

Travnik, juli 2014.

SVEUILITE / UNIVERZITET VITEZ

FAKULTET PRAVNIH NAUKA
STUDIJ I CIKLUSA - IV GODINA
SMJER: OPE PRAVO

PRAVNI REIM ODGOVORNOSTI PRODAVCA PREMA

BEKOJ KONVENCIJI I ZOO-u
SEMINARSKI RAD

IZJAVA: Ja Kenan Kundali student Sveuilita/Univerziteta Vitez, indeks broj:

0044-10/ROP, odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost izjavljujem da sam
ovaj rad izradio potpuno samostalno uz koritenje citirane literature i pomo
profesora.

STUDENT: Kenan Kundali

PREDMET: Meunarodno poslovno pravo
PROFESOR: prof.dr. Nenad Avramovi

SADRAJ
1.UVOD.........................................................................................................................1
1.1. Predmet, objekt i problem istraivanja................................................................1
1.2. Glavna hipoteza i pomone hipoteze...................................................................1
1.3. Svrha i cilj istraivanja.........................................................................................2
1.4. Metode istraivanja..............................................................................................3
1.5. Struktura rada.......................................................................................................3
2.UGOVORNA ODGOVORNOST..............................................................................6
2.1. Pojam ugovorne odgovornosti ............................................................................6
2.2. Opi uslovi nastupanja ugovorne odgovornosti...................................................7
3. OSNOVNE OBAVEZE PRODAVCA PREMA BEKOJ KONVENCIJI................7
3.1. Isporuka robe......................................................................................................7
3.1.1. Mjesto isporuke...........................................................................................10
3.1.2. Vrijeme isporuke.........................................................................................11
3.1.3. Nain isporuke...........................................................................................13
3.2. Predaja dokumenata..........................................................................................14
3.3. Prenos svojine...................................................................................................15
4. PRAVNI REIM ODGOVORNOSTI PRODAVCA PREMA BEKOJ
KONVENCIJI..............................................................................................................19
4.1. Odgovornost za docnju s isporukom..................................................................19
4.1.1. Sistem odgovornosti za docnju s isporukom..............................................19
4.1.2. Odgovornost za docnju s jednokratnom isporukom...................................20
4.1.3. Odgovornost za docnju s sukcesivnom isporukom.....................................21
4.1.4. ienje od zadocnjenja..............................................................................22
4.2. Odgovornost za nesaobraznost stvari i prava ili potraivanja treih lica...........22
4.2.1. Sistem odgovornosti za nesaobraznost i pravne nedostatke.......................22
4.2.2. Prava kupca da ostaje pri ugovoru..............................................................23
4.2.3. Prava kupca kod raskida ugovora...............................................................24
5. PRAVNI REIM ODGOVORNOSTI PRODAVCA PREMA ZOO-u....................26
5.1. Odgovornost za docnju s isporukom.................................................................26
5.2. Odgovornost za materijalne nedostatke............................................................26
5.2.1. Prava kupca........................................................................................................29

5.3. Odgovornost za pravne nedostatke...................................................................30

5.3.1. Prava kupca........................................................................................................32
6. ZAKLJUAK..........................................................................................................34
7. LITERATURA.........................................................................................................36

1.UVOD

U uvodu seminarskog rada posebnu panju potrebno je posvetiti ovim tematskim

jedinicama:
1) Predmet, objekt i problem istraivanja
2) Glavna hipoteza i pomone hipoteze
3) Svrha i ciljevi istraivanja;
4) Znanstvene metode, i
5) Struktura djela.

1.1.Predmet, objekt i problem istraivanja

Predmet istraivanja u ovom radu nije ugovor o prodaji, nego pravni reim
odgovornosti prodavca prema Bekoj konvenciji i ZOO-u i pravne posljedice te
odgovornosti.

Predmet i problem istraivanja u ovom radu odnose se na jedan objekt istraivanja:

odgovornost prodavca prema Bekoj konvenciji i ZOO-u.
Problem istraivanja koji je determiniran u ovom seminarskom radu je postojanje
potrebe analize postojeih nacionalnih i meunarodnih pravnih pravila u oblasti
odgovornosti kupca.
1.2. Glavna hipoteza i pomone hipoteze
Shodno problematici, problemu istraivanja predmeta i objekta istraivanja
postavljena je radna hipoteza;
Svaka povreda obaveze od stane prodavca nosi opasnost od poremeaja odnosa sa
kupcem i dovodi do znaajnih pravnih i ekonomskih posljedica, stoga postoji potreba
analize postojeih nacionalnih i meunarodnih pravnih pravila.
Postavljena radna hipoteza konkretizira se sa 4 pomone hipoteze..
-

P.H.1: Neophodna pretpostavka nesmetanog odvijanja robnog prometa je

ugovorna disciplina. Njena povreda dovodi do odreenih posljedica po stranu
koja povrijedi ugovor. Ukoliko jedno lice ne postupa u skladu sa svojom
obavezom iz ugovora, nastupa ugovorna odgovornost.

P.H.2.Osnovne obaveze prodavca kod meunarodne prodaje odgovaraju

obavezama kod obine prodaje. Prodavac kod meunarodne prodaje ima
obavezu da isporui robu i da garantuje da roba nema fizikih illi pravnih
nedostataka.

P.H.3: Kad prodavac ne izvri bilo koju od obaveza koje su date ugovorom,
kupac stie prava da ostane pri ugovoru ili da taj ugovor raskine.

P.H.4: Odgovornost prodavca za docnju s isporukom, te materijalne i pravne

nedostatke utvrena je Zakonom o obligacionim odnosima.
3

1.3. Svrha i cilj istraivanja

U vezi sa problemom i predmetom istraivanja, primarnim objektom istraivanja, te
sa postavljenom radnom hipotezom i pomonim hipotezama, odreena je i svrha
istraivanja : prezentirati temeljne znaajke pravnog reima odgovornosti prodavca
prema Bekoj konvenciji i ZOO-u.
Ciljevi istraivanja su istraiti sva relevantna i nauno utemeljena saznanja o
odgovornosti prodavca prema Bekoj konvenciji

i ZOO-u, te o svemu tome

formulisati rezultate istraivanja i predstaviti ih u ovom radu.

1.4. Metode istraivanja

Unutar samog rada, koristi se metodologija strunog istraivanja koju karakterie nii
nivo kvaliteta i pojednostavljene procedure i istraivanja u strunim istraivanjima u
odnosu na nauno istraivanje.
1.5. Struktura rada
Rezultati istraivanja u ovom seminarskom radu predstavljeni su u est meusobno
povezanih dijelova.
U prvom dijelu, elaborirane su sljedee tematske cjeline: postavljen je problem
istraivanja, navedeni su objekti istraivanja, te je prikazan projektni zadatak,
postavljena je radna hipoteza i etiri pomone; formulisana je svrha i ciljevi
istraivanja, navedene su znanstvene metode koje su koritene prilikom izrade ovog
seminarskog rada.
U drugom dijelu sa naslovom UGOVORNA ODGOVORNOST dati su opi pojam
ugovorne odgovornosti, uslovi nastupanja te odgovornosti, te karakter odredaba
sadranih u Bekoj konvenciji i ZOO-u o odgovornosti prodavca, vrste povreda
4

ugovora i njihov znaaj za odgovornost prodavca, te pravna priroda i osnov

odgovornosti u meunarodnom i domaem pravu.
U treem dijelu, koji ima naziv OSNOVNE OBAVEZE PRODAVCA PREMA
BEKOJ KONVENCIJI, navedene su osnovne karakteristike obaveza prodavca da
isporui robu, preda dokumente, izvri prenos svojine sa prodavca na kupca, te da
garanciju saobraznosti isporuene robe s ugovorom.
U etvrtom dijelu pod nazivom PRAVNI REIM ODGOVORNOSTI PRODAVCA
PREMA BEKOJ KONVENCIJI, obraena je odgovornost za docnju s isporukom,
unutar koje su predstavljeni uslovi za nastupanje docnje prodavca, kao i pozitivni i
negativni uslovi; odgovornost za docnju s jednokratnom isporukom; odgovornost za
docnju sa sukcesivnom isporukom, te ienje od zadocnjenja.
U petom dijelu koji ima naziv PRAVNI REIM ODGOVORNOSTI PRODAVCA
PREMA ZOO-u, obraena je odgovornost kupca za docnju s isporukom, kao i
dogovornosti za materijalne i pravne nedostatke.
Na samom kraju ovog rada, nalazi se zakljuak kao sinteza rezultata istraivanja
kojima je dokazivana postavljena hipoteza.

2. UGOVORNA ODGOVORNOST
Da bi se uopte moglo govoriti o pravnom reimu odgovornosti prodavca,
neophodno je najprije elaborirati sam pojam ugovorne odgovornosti. On je obraen
kroz slijedee tematske jedinice: 1) pojam ugovorne odgovornosti, 2) uslovi
nastupanja ugovorne odgovornosti, 3) karakter odredbi sadranih u Bekoj
konvenciji i ZOO-u o odgovornosti kupca, 4) vrste povreda ugovora i njihov znaaj
za odgovornosti kupca, i 5) pravna priroda i osnov odgovornosti u meunarodnom i
5

domaem pravu.

2.1. POJAM UGOVORNE ODGOVORNOSTI

Strane u obligacionom odnosu su dune da izvre svoju obavezu i odgovorne su za
njeno ispunjenje.1 Meutim ne dolazi uvijek do urednog izvrenja obaveza. U takvim
situacijama moe se govoriti o poremeaju u izvrenju. Neophodna pretpostavka
nesmetanog odvijanja robnog prometa je ugovorna disciplina. Povreda te discipline i
krenje ugovorne obaveze mora dovesti do odreenih posljedica po stranu koja
ugovor povrijedi. Ako jedno lice ne postupa u skladu sa svojom obavezom iz
ugovora nastupa ugovorna odgovornost.
Predmet analize u ovom radu nee biti svi obligacioni odnosi odgovornosti, nego oni
koji nastaju povredom ugovornih odnosa. Takoer, nee se analizirati svi poremeaji
u izvrenju ugovora, nego samo situacije u kojima dunik izvri povreduugovora.
Ako dunik ne izvri svoju obavezu savjesno u svemu kako ona glasipovjerilac, po
pravilu, trpi odreene tetne posljedice. Budui da povjerilac vie ne moe da ostvari
cilj zbog koga je ugovor zakljuio, teta se manifestuje kao umanjenje postojee
imovine (prosta teta) ili spreavanje njenog osnovano oekivanog poveanja
(izgubljena dobit). U takvim sluajevima je pravino i opravdano da strana koja je
povrijedila svoju obavezu trpi odreene pravne posljedice, odnosno da za takvo svoje
ponaanje bude odgovorna.
Ugovorna odgovornost je sankcija koja pogaa stranu koja nije uredno i savjesno
izvrila svoju ugovornu obavezu. Ta sankcija je imovinskog karaktera, budui da
pogaa imovinu dunika, a sastoji se u obavezi naknade tete koju je pretrpjela druga
ugovorna strana.2
Predmet istraivanja nije ugovorna odgovornost uope, nego odgovornost prodavca
prema Bekoj konvenciji i ZOO-u. Njena sloenost zahtjeva da se ovim uvodnim
razmatranjem objasnimo i ope uslove nastupanja ugovorne odgovornosti.

2.2. OPI USLOVI NASTUPANJA UGOVORNE ODGOVORNOSTI

lan 17. stav1. Zakona o obligacionim odnosima, Slubeni glasnik SFRJ, br. 28/78, 39/85, Slubeni
list RBiH, broj 2/92, i 13/94
2
Jankovec, J: Ugovorna odgovornost, Beograd, 1993., str.8.

Za nastanak ugovorne odgovornosti potrebno je da budu ispunjeni slijedei uslovi mora biti povrijeena ugovorna obaveza iz punovanog ugovora i mora nastati teta.
Ovdje se radi o pozitivnim uslovima jer moraju biti stvarno zadovoljene pretpostavke
koje su nuan uslov nastupanja ugovorne odgovornosti.
Na kraju, potrebno je da ne postoje okolnosti koje iskljuuju odgovornost strane koja
je ugovor prekrila. To su negativne pretpostavke ugovorne odgovornosti. Ako
postoji neka od okolnosti koje iskljuuju odgovornost strane koja je ugovor
povrijedila, onda ispunjenost svih pozitivnih uslova ne moe dovesti do ugovorne
odgovornosti.3
Ugovorna

odgovornost

nastupa

samo

povredom

obaveze

iz

punovanog

obligacionog odnosa. Jako je vano da postoji punovaan ugovor, jer se samo tada
moe govoriti o ugovornoj odgovornosti budui da je njen pravni osnov (titulus iuris)
povreda postojee ugovorne obaveze. Prema tome, punovaan ugovor je
pretpostavka ugovorne odgovornosti.4
Ako ne postoji obligacioni odnos izmeu dva lica, ili je dejstvo ugovora prestao ili
ugovor nije punovaan, a jedno lice drugom prouzrokuje tetu, tada postoji obaveza
njene naknade, to predstavlja vanugovornu odgovornost, jer tek prouzrokovanjem
tete izmeu dva lica nastaje pravni odnos, iju sadrinu ini obaveza naknade tete,
koja predstavlja primarnu sadrinu obligacionog odnosa.
Postojanje punovanog ugovora je nuno za razlikovanje ugovorne od vanugovorne
odgovornosti. Dok osnov nastupanja ugovorne odgovornosti ini povreda postojee
ugovorne obaveze, dotle osnov vanugovorne odgovornosti ne ini povreda neke
prethodno postojee obaveze, nego prouzrokovanje tete.

Fier-Sobot, S.: Odgovornost prodavca za isporuku robe u meunarodnom i domaem pravu,

Doktorska disertacija, Univerzitet u Novom Sadu, Pravni fakultet,Novi Sad, 2009.,str.60.
4
Jankovec, J., opus citatum, str.9.

3. OSNOVNE OBAVEZE PRODAVCA PREMA BEKOJ

KONVENCIJI
Prodavatelj je duan, na nain predvien ugovorom i Konvencijom, isporuiti robu,

predati dokumente koji se na robu odnose i prenijeti vlasnitvo na robi. Ovo su

glavne obaveze ugovornih strana iz ugovora o prodaji.
Pored njih mogu nastati i sporedne obaveze iji sadraj zavisi od konkretnog
ugovornog odnosa u pitanju i koje strane mogu ugovoriti iz raznih razloga. Sporedne
5

KONVENCIJA UJEDINJENIH NARODA O UGOVORIMA O MEUNARODNOJ

PRODAJI ROBE, l.30

obaveze ugovornih strana mogu proizlaziti i iz zakona, iz obiaja ili iz naela

savesnosti i potenja.
Njima je zajedniko to da treba da omogue efikasno izvrenje glavnih obaveza. Bez
obzira da li se radi o glavnoj ili sporednoj obavezi, ona za ugovornu stranu ima
obaveznu snagu i ona je mora izvriti. Osnovna razlika izmenu glavnih i sporednih
obaveza se ispoljava u sluaju njihovog krenja, jer povreda glavne obaveze za
sobom povlai otrije sankcije u odnosu na povredu sporedne obaveze.

3.1. ISPORUKA ROBE

Na samom poetku, potrebno je definisati pojam isporuke.
Definisanje isporuke je veoma komplikovano, a s druge strane, izuzetno vano, jer je
se za njeno izvrenje vezuju znaajne pravne posledice;

Isporukom robe prodavac izvrava svoju osnovnu ugovornu obavezu i stie

pravo da od kupca potrauje cenu;

ukoliko kupac zahteva od prodavca izvrenje obaveze, sadraj tog zahteva

kupca opredeljuje sadraj pojma isporuke;

izvrenjem isporuke rizik za propast, oteenje ili gubitak robe prelazi sa

prodavca na kupca;

neblagovremenom isporukom prodavac pada u docnju;

ako prodavac ne izvri isporuku u predvinenom roku, kupac mu moe

ostaviti naknadni rok za njeno izvrenje;

ako prodavac ne isporui robu, kupac ima pravo da zahteva naknadu tete;

domaaj prodaveve odgovornosti je odrenen pojmom isporuke.6

O isporuci se moe govoriti u uem i u irem smislu.

U uem smislu podrazumijeva uruenje, ili predaju robe kupcu ili stavljanje robe na
raspolaganje kupcu u odreenom mjestu.
U irem smislu, uz ve navedeno, podrazumijevaju se i druge radnje koje slue istoj
svrsi, kao to su: obavjetavanje kupca o isporuci, zakljuivanje ugovora o prevozu

Fier-Sobot, S.: Odgovornost prodavca za isporuku robe u meunarodnom i domaem pravu,

Doktorska disertacija, Univerzitet u Novom Sadu, Pravni fakultet,Novi Sad, 2009.,str.20.

ili obezbeivanje prevoznog sredstva, utovar robe u prevozno sredstvo, pribavljanje

potrebnih dokumenata i sl.7
Obavezu isporuke prodavac ispunjava tako to robu predaje, ili je stavlja na
raspolaganje kupcu u mjestu, vremenu i na nain koji je odreen ugovorom. Ako
ugovorom nita nije odreeno, prodavac je duan da to uini u skladu sa rjeenjima
koja su predviena u Konvenciji. Prednost je data volji ugovornih strana, tako da su
slobodne da nain isporuke odrede u skladu sa svojim interesima. Pri tome jedino
trebaju voditi rauna o vrsti i stanju u kome se roba nalazi, mogunostima transfera i
prinudnim nacionalnim propisima, ako oni u tom pogledu postoje. Odredbe
Konvencije e se primjeniti samo ako u tom pogledu ugovorom nisu odreeni ovi
elementi, ili nisu odreeni na jasan nain.8

3.1.1. Mjesto isporuke

Mjesto isporuke je geografska lokacija ili lokalitet na kojem sve radnje, koje ulaze u
isporuku, moraju biti zavrene. Za mjesto isporuke se vezuju: prelaz rizika, prelaz
trokova, i pravila koja reguliu modalitete isporuke, ukoliko nisu ureene
ugovorom.9
Mjesto isporuke odreuje i tip prodaje. Shodno tome kriteriju, one mogu biti:
a) prodaja u mjestu (nedistancionalna);
b) prodaja sa otpremom (distancionalna);
c) prodaja u mjestu opredjeljenja (distanciona).10

U pogledu mjesta isporuke Beka konvencija razlikuje etiri situacije:

V.Popovi, Pravni aspekti docnje prodavca sa isporukom robe, Banja Luka,2000., str.18.
Popovi, G., V., Vukadinovi, D., R.: Meunarodno poslovno pravo, Posebni dio, Ugovori
meunarodne trgovine, Banja Luka Kragujevac, 2010., str.109.
9
Zakon o slobodnim zonama u Bosni i Hercegovini (Slubeni glasnik BiH, br. 03/02 i 13/03),l.4.
8

10

Sultanovi, A., Trifkovi, M., Simi, M., Ugovor o prodaji robe u uporednom, domaem i
meunarodnom pravu, Ekonomski fakultet Sarajevo, Sarajevo, 1998., str. 43-46, prema Trifkovi,
M., et all., Meunarodno poslovno pravo, Ekonomski fakultet u Sarajevu, tampa VMG Grafike
doo Mostar, Sarajevo, 2009., str.236.

10

1. Isporuka se mora izvriti u mjestu sjedita kupca ili svakom drugom mjestu
odreenom ugovorom;
2. Ako je prema ugovoru robu potrebno prevesti, mjestom isporuke smatrat e se
mjesto u kojem je prodavatelj duan predati robu prvom prijevozniku radi dostave
kupcu.
3. Ako su u sluajevima na koje se ne odnose odredbe l.31.a., predmet ugovora
individualno odreene stvari, ili stvari odreene po rodu koje treba izdvojiti iz
odreene mase ili ih treba

proizvesti ili izraditi, a u vrijeme zakljuenja ugovora

stranke su znale da je roba u odreenom mjestu ili je treba izraditi ili proizvesti u
odreenom mjestu, pod isporukom se podrazumijeva obveza prodavatelja da robu
stavi na raspolaganje u tom mjestu .
4.

U svim drugim sluajevima u kojima obveza isporuke ne obuhvaa obvezu

prijevoza robe, prodavatelj je duan robu staviti na raspolaganje kupcu u mjestu u

kojem je prodavatelj u vrijema zakljuenja ugovora imao svoje sjedite.(l.31.c.)

11

3.1.2. Vrijeme isporuke

Vrijeme isporuke je trenutak ili period u kome sve radnje koje predstavljaju isporuku
treba da budu zavrene.

12

Vrijeme isporuke odreeno je l.33. Konvencije koji kae da je prodavatelj duan

11

http://www.maturski.com/citaonica/57-ekonomija/395-becka-konvencija-o-medjunarodnoj-prodajirobe.html
12
Draki dr.Mladen; Meunarodna prodaja prema uniformnim pravilima i uporednom pravu, Exportpress, Beograd, 1987., prema Trifkovi, M., et all., Meunarodno poslovno pravo, Ekonomski
fakultet u Sarajevu, tampa VMG Grafike doo Mostar, Sarajevo, 2009., str.238.

11

robu isporuiti:
a)

ako je datum odreen ili se moe odrediti na temelju ugovora, tog datuma;

b)

ako je razdoblje odreeno ili se moe odrediti na temelju ugovora, u vrijeme u

okviru tog razdoblja

c)

u svakom drugom sluaju, u razumnom roku nakon sklapanja ugovora

Osim obveza da isporui robu prodavatelj je duan obavijestiti kupca o svakom

nedostatku usklaenosti to se odnosi na injenice koje su mu bile nepoznate, ili mu
nisu mogle biti nepoznate.

13

Vrijeme isporuke i dospjelost prodaveve obaveze su regulisani u l. 33 BK, odnosno

odreeno je u kom momentu prodavac treba da izvri radnje koje ine isporuku.
Beka konvencija prednost daje ugovornom odreenju vremena isporuke, to je u
skladu sa principom autonomije volje. Stoga e uvek najprije biti mjerodavno ono to
su strane ugovorile. Ukoliko, meutim, strane u svom ugovoru nisu odredile vrijeme
isporuke, tada se primjenjuje odgovarajue pravilo da je prodavac duan da robu
isporui kupcu u razumnom roku.
l. 33 BK odreuje vrijeme kad je prodavac duan da izvri isporuku. Prodavevoj
obavezi isporuke robe odgovara obaveza kupca da isporuku preuzme (l. 60 BK), ali
BK ne sadri pravilo o vremenu kada je kupac duan da to uini. Samim tim nije
odreeno pravilo kada kupac ini povredu ugovora nepreuzimanjem isporuke.
BK izriito predvia ovlatenje prodavca da uslovi predaju robe ili dokumenata
plaanjem cijene. U sluaju distancione prodaje ovo svoje ovlatenje prodavac
moe ostvariti zadravanjem predaje robe i dokumenata kupcu dok on ne plati
cijenu.14
13

http://www.maturski.com/citaonica/57-ekonomija/395-becka-konvencija-o-medjunarodnoj-prodajirobe.html
14
Sultanovi, A., Trifkovi, M., Simi, M., Ugovor o prodaji robe u uporednom, domaem i
meunarodnom pravu, Ekonomski fakultet Sarajevo, Sarajevo, 1998., str. 43-46, prema Trifkovi,
M., et all., Meunarodno poslovno pravo, Ekonomski fakultet u Sarajevu, tampa VMG Grafike

12

Postoji jo jedna situacija u kojoj prodavac imap pravo da bez tetnih posljedica
odgodi izvrenje isporuke. Ona je zasnovana na opem pravilu o ovlatenju na
zadravanje ispunjenja iz l.71. BK. Prodavac moe zadrati isporuku (suspend the
performace) pod slijedeim uslovima:
a) obaveza je nastala na osnovu ugovora, ali jo nije dospjela;
b) kupac nee moi da izvri bitan dio svojih obaveza. Dakle, predstoji
fundamentalna, a ne neznatna povratna ugovora;
c) budua povreda je oita, to znai nesumnjiva. Da bi izbjegla sporove oko
tumeenja ovog momenta, Konvencija taksativno navodi dio osnova po
kojima se on utvruje. Prvi je ozbiljan nedostatak sposobnosti da se
obaveza izvri ili kreditna nesposobnost. Drugi je ponaanje kupca u
pripremama za izvrenje ili u izvrenju ugovora.
d) Prodavac je duan da odmah obavijesti kupca o zadravanju isporuke, jer cilj
obavjetavanja

omoguavanje

kupcu

da

prui

adekvatna

sredstva

obezbjeenja urednog izvrenja svojih obaveza.15

Teret dokazivanja svih relevantnih injenica lei na prodavcu. Svoje pravo
zadravanja isporuke prodavac moe izvriti najprije tako to isporuku nee
izvriti. No, ukoliko je robu otpremio prije nego to je postala oita
nesposobnost druge strane, prodavac moe svoje ovlatenje realizovati bilo
zadravanjem robe u transportu, bilo spreavanjem njenog uruenja kupcu.
Prodavac ova dva prava ima ak i onda kada kupac ve dri dokumente koji
ga ovlauju da raspolae robom. Pri tome prava treih lica ne mogu biti
oteena.16

3.1.3. Nain isporuke

Nain isporuke obuhvata sve vrste radnji i modalitete tih radnji koje prodavac
treba da izvri da bi predmet isporuke stavio na raspolaganje kupcu. Nain
isporuke zavisi od vrste robe i ugovora. Teorijska podjela bi bila:

doo Mostar, Sarajevo, 2009., str.239.

15
Trifkovi, M., et all., Meunarodno poslovno pravo, Ekonomski fakultet u Sarajevu, tampa VMG
Grafike doo Mostar, Sarajevo, 2009., str.240.
16
Isto, 240.

13

Prema nainu predaje stvari, isporuka moe biti: realna, dokumentarna,

simbolika;

Prema vremenu predaje cijele koliine, isporuke su:jednokratne

sukcesivne.17
Kod distancione prodaje, nain isporuke sastoji se u predaji robe prvom prevoziocu u
cilju dostave kupcu. Taj prevodilac mora biti transportno preduzee nezavisno od
prodavca. U zavisnosti od vrste robe i naina transporta zavise radnje kojima e
predaja robe biti obavljena.
Ukoliko stranke ugovorom predvide predaju u mjestu opredjeljenja, onda e pravila
o predaji robe od vozara prema primaocu biti izvor za odreivanje naina isporuke.

3.2. PREDAJA DOKUMENATA

Ugovor o meunarodnoj prodaji robe prati vei broj dokumenta od onih koji se sreu
u trgovakim prodajama unutar zemlje.Oni se mogu podijeliti na dokumente koji
proistiu iz dravne intervencije i one koji interesuju samo stranke.18
Meu javnopravnim dokumentima najveu ulogu imaju oni koje izdaju carinske
vlasti, te uvjerenje o porijeklu robe i fitopatoloka potvrda. Privatnopravne
dokumente mogue je dalje klasifikovati na finansijske i robne. Meu robnim,
razlikujemo 3 osnovne vrste:
a)

Dokumenti koji u sebi sadre pravo vlasnitva na robi i slue njegovom

prenosu ( teretnica, prenosivi tovarni list, skladinica i slino).19

b)

Transportni dokumenti koji ne daju vlasnitvo na robi ( pediterska potvrda o

prijemu robe, police transportnog osiguranja, itd.)

c)

Komercijalni dokumenti, iji je osnovni zadatak da omogue ili olakaju

promet robom bilo izmeu stranaka (potvrda o koliini i kvalitetu, razne vrste
17

Isto, 236.
Draki, M.:Meunarodno privredno ugovorno pravo, Beograd, 1990., prema Trifkovi, M., et all.,
Meunarodno poslovno pravo, Ekonomski fakultet u Sarajevu, tampa VMG Grafike doo Mostar,
Sarajevo, 2009., str.240.
19
Gildeggen Reiner:Internationale Handeslgeschaefte- Eine Einfuerung in das Reecht das
grenzueberschreitenden Handels, Franz Vahlen, Munchen,2000,str.48., prema ., prema Trifkovi, M.,
et all., Meunarodno poslovno pravo, Ekonomski fakultet u Sarajevu, tampa VMG Grafike doo
Mostar, Sarajevo, 2009., str.240.
18

14

faktura, otpremnica, itd.), bilo izmeu kupca i treih lica (uputstva o upotrebi,
garantni listovi za robu namijenjenu trajnoj upotrebi i drugo)
Ako je prodavatelj duan predati dokumente koji se odnose na robu, mora ih predati
u vrijeme, na mjestu i obliku koji su predvieni ugovorom. Ako preda dokumente
prije tog roka prodavatelj moe, sve do tog roka, popraviti svaki nedostatak
usklaenosti u dokumentima, uz uvjet da to njegovo pravo ne uzrokuje kupcu ni
nerazumne nepogodnosti ni nerazumne trokove. Kupac, meutim, zadrava pravo
da zahtijeva naknadu tete predvienu ovom Konvencijom.20
Konvencija nije precizirala koje robne dokumente. Naroito treba obratiti panju
kada je ugovoreno plaanje dokumentarnim akreditivom.
Mjesto i vrijeme predaje dokumenata odreuju se takoer ugovorom. U sluaju da to
nije uinjeno, prodavac mora da vodi rauna najprije o zahtjevima prinudnih propisa,
a potom i o okolnostima samog sluaja, pregovorima, meusobnoj praksi i kasnijim
ponaanjima obje stranke. Rokovi su uglavnom kratki.
Bitno je istai da dokumenti moraju biti saobrazni ugovoru. Ako su nesaobrazni,
upitanju je povreda ugovora. Ukoliko nesaobrazni dokumenti budu predati prije roka
za izvrenje ove obaveze, prodavac moe do tog roka ispraviti nedostatke.
Ovo pravo nije bezuslovno. Njime se prodavac moe koristiti samo ako se time ne
prourokuju ni nerazumne nepogodnosti, ni nerazumni trokovi21
No, ak i kad je to sluaj, kupac zadrava pravo na naknadu tete predviene
Konvencijom. Ipak, pravo na raskid ugovora mu ne pripada.22

3.3. PRENOS SVOJINA

Odredbama lana 41.Konvencije, odreena je obaveza prodavca da kupcu prenese
svojinu, ali nije odreen nain njenog prenosa. Nain prenosa svojine je regulisan
20

http://www.scribd.com/doc/47743192/becka-konvencija-ugovornom-pravu,
Pristupljeno 29.05.2013.
21
Isto, pristupljeno 29.05.2013.
22
Caemmerer/Schlechtriem:Kommentar zum Einheitlichen UN-Kaufrecht, Verlag C.H.Beck,
Muenchen 1990., str.49., prema Trifkovi, M., et all., Meunarodno poslovno pravo, Ekonomski
fakultet u Sarajevu, tampa VMG Grafike doo Mostar, Sarajevo, 2009., str.240.

15

odredbama mjerodavnog nacionalnog prava na koje upuuju pravila meunarodnog

privatnog prava prema mjestu suda.
Rjeenja koja postoje u nacionalnim pravima, mogu se podijeliti u dvije grupe ili dva
sistema: sistem tradicije i konsenzualni sistem.
1. Sistem tradicije ili predaje robe- na ovom sistemu zasnovana su tzv.germanska
grupa prava. Zakljuenjem ugovora o prodaji kupac stie samo obligaciono
pravo da trai da mu prodavac stvar preda, a svojinu stie kad mu prodavac
preda robu u dravinu. Predaja stvari predstavlja nain sticanja svojine.
2. Kauzalni sistem ini francusko i italijansko pravo, gdje se svojina prenosi sa
prodavca na kupca samim zakljuenjem ugovora.
Na generikim stvarima svojina prelazi sa prodavca na kupca tek kad su stvari
individualizovane ili opredjeljene prema ugovoru ( roba je opredjeljena kad je
predata prevoziocu radi prevoza kupcu)
Za prodavca je prenos svojine jedna od obaveza ijim ispunjenjem stie pravo da od
kupca zahtjeva isplatu cijene.
Za kupca je sticanje svojine na kupljenoj robi od zanaaja jer ga tek posjedovanje
svojine pravno legitimie da u potpunosti koristi kupljenu robu, ili da je dalje proda,
ili da na drugi nain njome raspolae.
Ovo pitanje je veoma bitno i u sluaju insolventnosti prodavca, ako do toga doe u
sluaju kad je kupac isplatio cijenu a svojina nije prela na njega.
Prodavac mora isporuiti robu bez pravnih nedostataka, a oni postoje u
sluaju kad na isporuenoj robi postoje prava ili zahtjevi treih lica. Pod
pravima treih lica podrazumijevaju se prava prema isporuenoj robi ili prava
prema kupcu, kao i prava industrijske svojine..
Ako je prodavac isporuio robu na kojoj nije imao svojinu i takav ugovor se smatra
valjanim, ali e se isporuena roba smatrati nesaobraznom. U tom sluaju prodavac
e biti odgovoran savjesnom kupcu u sluaju da se trea lica pojave sa svojim
zahtjevima prema robi.
Posebnu vrstu optereenje na prodatoj robi ine prava javnih vlasti ili javno pravni
tereti. To mogu biti mjere ope zabrane izvoza ili uvoza koje su donijete iz
ekonomskih razloga, ili unutranji propisi kojima se na uvezenu robu osim carina
16

namee plaanje drugih dabina ili se za njeno stavljanje u promet ili koritenje
propisima o zatiti potroaa ili ivotne sredine nameu posebni uslovi ili zahtjevi
kojima mora odgovarati roba, ili je roba propisana zbog toga to prodavac nije
izmirio obaveze prema dravi i drugim javnim vlastima. Dejstvo ovim mjera moe
biti takvo da potpuno onemogui prenos svojine predajom robe kupcu u njegovoj
dravi, ili to je ei sluaj u praksi, da kupcu ogranii pravo korienja ili
raspolaganja robom ili mu nanosi dodatne trokove.23
Trea lica mogu prema isporuenoj robi imati zahtjeve koji su zasnovani na
postojanju nekog prava tog lica prema robi ili prodavcu, ali i zahtjeve koji nisu
utemeljeni na nekom pravu.
I prodavac moe prodati robu koju je opteretio zalogom ili nekim drugim zahtjevom.
Kao vrijeme koje je relavantno za utvrivanje da li postoje prava ili zahtjevi treih
lica, uzima se vrijeme isporuke robe. Ako su uzroci ili razlozi postojanja prava i iz
njih izvedenih zahtjeva treih lica postojali prije isporuke robe, odnosno prelaska
rizika na kupca prodavac e biti duan da ih sam otkloni, osim ako nisu rezultat
kupvog ponaanja.
Kod prava intelektualne svojine, nerijedak je sluaj da proizvoai koriste tue
patentirane postupke proizvodnje ili nepatentirane maine ili proizvedenu robu
oznaavaju i prodaju pod tuim zatienim imenom ili znakom, ime vrijeaju prava
treih lica na patent. Tada trea lica imaju odreena prava i zahtjeve prema
isporuenoj robi ili kupcu, zbog kojih kupac, kao i u sluaju postojanja klasinih
svojinskih prava, ne moe u potpunosti koristiti robu ili njom raspolagati.
Konvencijom je odreeno da roba mora biti slobodna od prava zahtjeva koji su
zasnovani na pravu intelektualne svojine, ako su :24

Prema pravu drave gdje e roba biti preprodata ili na drugi nain koriena,
ako su strane u vrijeme zakljuenja ugovora imale u vidu da e roba da se
dalje prodaje ili da se na drugi nain koristi u toj dravi, ili

23

Popovi, G., V., Vukadinovi, D., R.: Meunarodno poslovno pravo, Posebni dio, Ugovori
meunarodne trgovine, Banja Luka Kragujevac, 2010., str.152.
24
Popovi, G., V., Vukadinovi, D., R.: Meunarodno poslovno pravo, Posebni dio, Ugovori
meunarodne trgovine, Banja Luka Kragujevac, 2010., str 154.

17

U svakom drugom sluaju, prema pravu drave u kojoj kupac ima sjedite.

Prodavac nije duan da isporui robu slobodnu od svih zahtjeva ako se ona koristi u
bilo kojoj dravi, ve samo u onoj ili onim dravama na koje mu je naznaeno u
vrijeme zakljuivanja ugovora.
Prodavac jedino nije odgovoran za ona prava i zahtjeve treih lica koji su zasnovani
na pravu intelektualne svojine ako su u vrijeme zakljuenja ugovora bili poznati ili
su morali biti poznati kupcu, kao ni za prava i zahtjeve koji su rezultat prodavevog
pridravanja tehnikih crtea, dizajna, formula, ili drugih specfikacija koje je dao
kupac.25
Kupac mora obavjestiti prodavca

o prirodi prava ili zahtjevima treih lica u

razumnom roku nakon to je saznao ili je morao za njih saznati. Obavjetenje mora
biti takve sadrine da omogui prodavcu potrebne mjere zatite.
Duina razumnog roka se odreuje zavisno od prirode povrede i drugih okolnosti
sluaja. Rok uvijek mora biti krai kad je tree lice sprijeilo kupca da stekne svojinu
ili dravinu robe, od situacije

u kojoj su zahtjevi treeg lica usmjereni na

ograniavanje nekih drugih prava. Ako u tako odreenom razumnom roku kupac
nije poslao obavjetenje prodavcu, gubi sva prava koja bi mu inae pripadala prema
Konvenciji.
Rok za obavjetenje poinje tei od momenta kupevog saznanja za prava ili
zahtjeve treih lica.26

4.

PRAVNI REIM ODGOVORNOSTI PRODAVCA PREMA

BEKOJ KONVENCIJI
25
26

Isto, 154
Isto, 155.

18

Da bi se govorilo

o pravnom reimu odgovornosti prodavca prema Bekoj

konvenciji u ovom dijelu rada potrebno je obraditi slijedee tematke jedinice :

1) Odgovornost za docnju s isporukom;
2) Odgovornost za nesaobraznost stvari i prava ili potraivanja treih lica

4.1.

ODGOVORNOST ZA DOCNJU S ISPORUKOM

Odgovornost za docnju s isporukom, podijeljena je u slijedee tematske jedinice:

1) Sistem odgovornosti za docnju s isporukom,
2) Odgovornost za docnju s jednokratnom isporukom,
3) Odgovornost za docnju sa sukcesivnom isporukom,
4) ienje od zadocnjenja

4.1.1. Sistem odgovornosti za docnju s isporukom

Docnja s isporukom je neizvrenje svih radnji predaje robe u ugovorenom ili u roku
odreenom Bekom konvencijom.27
Docnja predstavlja povredu ugovora i nastaje vremenski neurednim ispunjenjem
ugovora.
Ukoliko prodavac padne u docnju, poinje tei etverogodinji zastarni rok.

Na osnovu ugovora o prodaji prodavac duguje kupcu robu koja je predmet ugovora,
pa je docnja prodavca sa isporukom tipian primjer dunike docnje. Na planu
meunarodne prodaje robe, prilikom stvaranja unifikovanih pravila je do izraaja
dola sloenost ovog pitanja. Naime, izmjenu zemalja civil law i common law, ali i
izmjenu zemalja koje pripadaju kontinentalnom pravnom krugu, postoje znaajne
razlike u shvatanju samog pojma docnje prodavca, u znaaju koji se docnji pridaje,
kao i u pogledu uslova za nastupanje odgovornosti za docnju. Kontinentalna prava
docnju prodavca redovno odreuju kao neispunjenje isporuke u pravo vrijeme.
27

http://www.scribd.com/doc/47743192/becka-konvencija-ugovornom-pravu,
Pristupljeno 29.05.2013.

19

Nasuprot tome, anglosaksonsko pravo ne poznaje docnju kao posebnu povredu

ugovora. Common law polazi od ope ideje povrede ugovora (breach of contract)
koja vodi odgovornosti za tetu bez obzira na krivicu.
Vremensko odreenje isporuke je ugovorna odredba kao i svaka druga.
Posljedice zakanjelog ispunjenja zavise prema opem principu od toga da li je
vrijeme izvrenja u datom sluaju za ugovor bitno ili ne (engl. Whether time is of
the essence of the contract or not). Da li je ugovorna obaveza bitna ili ne, odnosno da
li je condition ili warranty zavisi od prirode ugovora i namjere stranaka. Bez obzira
da li je povreda obaveze bitna prodavac e biti odgovoran tj. duan da kupcu naknadi
tetu. Razlika se ispoljava u pravnim sredstvima koja u ta dva sluaja na
raspolaganju ima kupac, to sa stanovita ugovorne odgovornosti nije od znaaja.

4.1.2. Odgovornost za docnju s jednokratnom isporukom

Ovdje emo prvo poi od praav kupca koja se mogu svrstati u 4 osnovne grupe:28
a) Zahtjev za izvrenje isporuke u naknadnom razumnom roku;
b) Raskid ugovora;
c) Popravljanje tete izazvane bilo docnjom, bilo raskidom;
d) Restitucija eventualno plaenih iznosa, kada su za to ispunjeni uslovi
Konvencije.
Ukoliko nije dolo do ozbiljne povrede ugovora, kupac ne moe traiti raskid
ugovora, dok ne protekne dodatni razumni rok.
Raskid ugovora predvien je u 2 situacije:29
a) Prije dospjelosti obaveze dunika; gdje postoji vie uslova pod kojima
izloena mogunost vai, koji moraju biti ispunjeni kumulativno:

Obaveza druge strane nije dospjela

Predstoji bitna povreda ugovora

Budua bitna povreda mora biti jasna

Ako vrijeme dozvoljava, povjerilac mora duniku dati razumno obavjetenje

o namjeri raskida kako bi dunik mogao da prui adekvatna sredstva obezbjeenja

28
29

Trifkovi, M., et all., opus citatum, str.272.

Isto,str.274.

20

b) Zbog neblagovremenog ispunjenja isporuke, poto je obaveza ve

dospjela ( zastarjelost poinje tei od datuma u kome je obavezu
trebalo izvriti)
Ukoliko docnja ne predstavlja bitnu povredu ugovora, raskid je mogu tek poslije
bezuspjenog proteka naknadnog roka za isporuku. Kupac tada zadrava pravo na
naknadu tete zbog zadocnjenja. Ukoliko ga prodavac obavijesti da ugovor nee
ispuniti, tada kupac moe raskinuti ugovor i traiti popravljanje tete.
Izjava o raskidu ugovora ima uinak jedino ako je o njoj obavijetena druga strana

Kod ugovorenog fiksnog roka isporuke, docnja bi predstavljala bitnu povredu

ugovora. Tada davanje dodatnog roka nije potrebno i ugovor se moe odmah
raskinuti davanjem izjave o raskidu.
U sluaju da je prodavac izvrio obavezu, iako sa zadocnjenjem, kupac moe
raskinuti ugovor ako izjavu o raskidu da u razumnom roku. Raunajui od trenutka
kad je saznao da je isporuka izvrena.

4.1.3. Odgovornost za docnju sa sukcesivnom isporukom

Kada je koliina nebitan element ugovora, mogu nastati dvije situacije:30
a) Docnja sa isporukom predstavlja bitnu povredu ugovora, kupac tada moe
bez davanja dodatnog roka raskinuti ugovor, ali samo ua obrok sa kojim je
prodavac u docnji, izjava o odustanku je i ovdje neophodna;
b) Docnja s isporukom obroka sama po sebi ne predstavlja bitnu povredu
ugovora, ali kupac moe osnovano zakljuiti da e doi do povrede ugovora u
odnosu na budue isporuke; kuac tada moe u tazumnom roku izjaviti da
ugovor raskida i za ubudue, tj.i za jo nedospjele obroke.

4.1.4. ienje od zadocnjenja

30

Perovi,dr. Jelena:Bitna povreda ugovora-Meunarodna prodaja robe, Slubeni listSCG,

Beograd, 2004., str.44.46., prema Trifkovi, M., et all.,, str.612.

21

Mogunost da se prodavac oisti od zadocnjenja, predviena je l.48. BK, gdje

prodavac moe naknadno i bez zahtjeva kupca ispuniti zadocnjelu isporuku.
Za to naravno, postoje strogi, kumulativni uslovi:
a) Naknadnu isporuku prodavac mora izvriti o svom troku;
b) Potrebno je da kupac ve nije raskinuo ugovor;
c) Naknadna isporuka mora se izvriti bez nerazumnog odgaanja
d) Naknadna isporuka mora se izvriti bez nerazumnih nepogodnosti za kupca
e) Naknadna isporuka ne smije stvoriti neizvjesnot kod kupca u pogledu
moguih buduih trokova.

31

Smatra se da obavijest prodavca o tome da e izvriti ugovor u odreenom

roku sadri i zahtjev da mu kupac priopi svoju odluku, koji proizvodi uinak
samo ako ga je kupac primio.

4.2.

ODGOVORNOST ZA NESAOBRAZNOST STVARI I

PRAVA ILI POTRAIVANJA TREIH LICA

U nastavku emo obraditi tematske cjeline unutar ove odgovornosti prodava,
koje su podijeljene na 3 dijela;
1) Sistem odgovornosti za nesaobraznost i pravne nedostatke
2) Prava kupca kad ostaje pri ugovoru
3) Prava kupca kad raskida ugovor.

4.2.1. Sistem odgovornosti za nesaobraznost i pravne nedostatke

Ova odgovornost predstavlja bitnu povredu ugovora.

31

Trifkovi, M., et all., opus citatum, str.278.

22

Kada se povreda ugovora manifestuje kao vidljiv nedostatak saobraznosti,

rokovi zastarjelosti zahtjeva za popravljanje tete poinju tei od momenta
isporuke, odnosno od trenutka u kome je roba ili stvarno uruena kupcu, ili
od onog u kome je kupac odbio da primi ponuenu robu.
Rok zastare u sluaju skrivene nesaobraznosti tee od momenta u kome se
nedostatak mogao otkriti. Ovo vai ako je prodavac bio nesavjestan, tj.ako je
znao ili morao znati za skriveni nedostatak.

te
Uslovi na nastanak odgovornosti za nedostatak saobraznosti robe i pravne
nedostatke su:32

Uredno utrivanje postojanja nesaobraznosti pregledom robe

i uredna

reklamacija, obavjetenje.

4.2.2. Prava kupca da ostaje pri ugovoru

Kupac moe zahtijevati od prodavca izvoenje njegovih obaveza ako se ne koristi

nekim sredstvom koje bi bilo suprotno takvom zahtjevu. Ukoliko ostaje pri ugovoru,
kupac ima nekoliko mogunosti:

Zamjena robe;

Otklanjanje nedostatka;

Srazmjerno snienje cijene;

Nakanada tete koja nije pokrivena nekim od prethodnih ovlatenja

Pravo kupca da zahtijeva zamjenu nesaobrazne stvari je ogranieno kako faktiki,

tako i pravo. Zamjena se moe zahtijevati samo ako su predmet ugovora stvari
odreene po rodu.
Zamjena se ne moe traiti ako je kupac ve poeo da se koristi nekim drugim
odtetnim pravom koje je sespojivosa zamjenom. Potrebno je da nedostatak
predstavlja bitnu povredu ugovora. Zamjena se mora traiti u reklamaciji ili u
razumnom roku poslije toga. Moe se traiti i kao sekundarno rjeenje- onda kad
popravak stvari ne uspije.
32

Trifkovi, M., et all., opus citatum, str.279.

23

Ukoliko zahtjev za zamjenu ne bude usvojen, kupac ima pravo da trai raskid
ugovora, te ukoliko se ugovor raskine kupac prodavcu mra naknaditi sve
koristi koje je imao od stvari koja se djelomino ili u cjelini vraa, odnosno
ija restitucija nije mogua.
Pravo kupca da zahtijeva popravak stvari je ogranieno na isti nain kao i
ovlatenja za zamjenu.33 Potrebno je da popravak bude tehniki mogu s
obzirom na prirodu stvari i na osobine nesaobraznosti.
Mogue je i srazmjerno snienje cijene, kao tree mogue pravo kupca, koji
ovo pravo moe vriti samostalno, kako u odnosu na prodavca, tako i u
odnosu na sud.
Kupac se ne moe koristiti ovim pravom ako je prodavav prije ili poslije roka
isporuke otklonio nesaobraznost, kao ni kad je odbio isporuku.
Najvei problem predstavlja pojam srazmjernosti cijene, a koji je u BK
definisan kao razlika izmeu vrijednosti stvarno isporuene robe u vrijeme
isporuke i vrijednost koju bi u to vrijeme imala roba saobrazna ugovoru.
Na ovo snienje cijene kupac ima pravo i kad je prodavac osloboen
odgovornosti za neizvrenje ugovora i obaveze naknade tete.

4.2.3. Prava kupca da raskida ugovor

Kupac moe izjaviti da raskida ugovor:
a) ako je neizvrenje bilo koje obveze koju prodavac ima na temelju ugovora ili
ove Konvencije bitna povreda ugovora; ili
b) u sluaju neisporuke, ako prodavac nije isporuio robu u dodatnom roku koji
mu je kupac odredio ili je izjavio da je nee isporuiti u tako odreenom
roku.
Meutim, u sluajevima kad je prodavatelj isporuio robu, kupac gubi pravo
raskinuti ugovor ako to nije uinio:
33

Caemmerer/Schlechtriem:Kommentar zum Einheitlichen UN-Kaufrecht, Verlag C.H.Beck,

Muenchen 1990., str.438.-439.., prema Trifkovi, M., et all., Meunarodno poslovno pravo,
Ekonomski fakultet u Sarajevu, tampa VMG Grafike doo Mostar, Sarajevo, 2009., str.281.

24

a) prema zakanjeloj isporuci, u razumnom roku, raunajui od trenutka kad je

saznao da je isporuka izvrena;
b) prema bilo kojoj drugoj povredi, osim zakanjele isporuke, u razumnom roku:

nakon to je saznao ili morao saznati za povredu;

nakon proteka svakog dodatnog roka to ga je kupac odredio ili nakon to je

prodavac izjavio da nee izvriti svoje obveze u ovom dodatnom roku; ili

nakon proteka svakog dodatnog roka to ga je odredio prodavac ili nakon to

je kupac izjavio da nee prihvatiti izvrenje.34

Rokovi poinju tei od dana u kome su potraivanja dospjela.

Bez obzira na to da li ostaje pri ugovoru ili ga raskida, kupac ima pravo

na

popravljanje tete jedino u onom dijelu koji nije saobrazan ugovoru. Raskinuti cijeli
ugovor i zahtjevati naknadu neispunjenja u cjelini i onda kad nije saobrazan samo
jedan dio robe, kupac moe samo onda ako djelomino neizvrenje ili nedostatak
saobrznosti predstavlja bitnu povredu ugovora.35

34

Caemmerer/Schlechtriem:Kommentar zum Einheitlichen UN-Kaufrecht, Verlag C.H.Beck,

Muenchen 1990., str.492.-496.., prema Trifkovi, M., et all., Meunarodno poslovno pravo,
Ekonomski fakultet u Sarajevu, tampa VMG Grafike doo Mostar, Sarajevo, 2009., str.283.
35
http://www.scribd.com/doc/47743192/becka-konvencija-ugovornom-pravu,
Pristupljeno 29.05.2013.

25

5.

PRAVNI REIM ODGOVORNOSTI PRODAVCA PREMA ZOO

Pravni reim odgovornosti prodavca prema Zakonu o obligacionim odnosima moe

se predstaviti kroz slijedee tematske jedinice:
1) Odgovornost za docnju s isporukom;
2) Odgovornost za materijalne nedostatke
3) Odgovornost za pravne nedostatke.

5.1.

Odgovornost za docnju s isporukom

Dunik dolazi u zakanjenje kad ne ispuni obavezu u roku odreenom za ispunjenje.

Docnja prodavca sa isporukom je injenica neizvravanja obaveze stavljanja stvari
na raspolaganje kupcu u vrijeme kad je utvreno ugovorom ili na osnovu ugovora.
To je tetna radnja povrede ugovora. Ona dovodi do ugovorne odgovornosti prodavca
samo ako su ispunjene i druge pretpostavke (teta, uzrona veza, krivica).
Najvei i najvaniji problem predstavlja kvalifikacija docnje sa isporukom po
njenom osnovu. Pitanje je, da li je prodavac kao dunik u docnji samim
zakanjenjem isporuke (objektivna docnja) ili samo onda ako je pao u docnju svojom
krivicom (subjektivna docnja). ZOO i cijelo domae pravo prihvata objektivni
koncept docnje (krivica dunika se pretpostavlja) koji je karakteristian za ugovore u
privredi.

26

Odgovornost za docnju sa isporukom je jednostrano obavezni obligacioni odnos iji

je predmet radnja popravljanja tete u naturi ili novcu, u onoj mjeri u kojoj je teta
posljedica docnje. ZOO predvia etiri grupe pravila koja se primjenjuju u ovoj
odgovornosti:

opta rjeenja o odgvornosti ugovornog dunika,

opta pravila o posljedicama neispunjenja ugovora,

raskid ugovora zbog neispunjenja,

posebna pravila o naknadi tete u sluaju raskida ugovora prodaje.

Razliite osobine razliitih vrsta isporuke utiu na reim odgovornosti za

zadocnjenje:
1.

Odgovornost za docnju sa jednokratnom realnom isporukom zavisi od toga

da li je rok isporuke bitan ili nebitan elemenat ugovora:

Odgovornost kod nefiksnih poslova nosi dvije osnovne posljedice zadocnjenja:
Odranje ugovora na snazi uz prodavevu obavezu da naknadi tetu ili raskid
ugovora uz postojanje obaveze prodavca da nadoknadi tetu izazvanu raskidom.
Prodavac koji je u docnji moe izvriti isporuku sve dok ne primi obavjetenje kupca
o tome da ugovor raskida, ali ga to ne oslobaa obaveze nadoknade tete izazvane
zadocnjenjem.

36

36

Perovi,dr.SlobodanFormalni ugovori graanskog prava,Savez udruenja pravnika

Jugoslavije,Beograd, 1964.,str.511., prema Prof.Dr.Milo Trifkovi, Prof.Dr.Mili Simi, doc.dr.
Veljko Trivun, POSLOVNO PRAVO-ugovori, vrijednosni papirii pravo konkurencije, Ekonomski
fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2004., str.93.

27

Kupac ima tri mogunosti na raspolaganju: 1. da uti i eka, 2. da zahtijeva uredno

ispunjenje, 3. da zahtijeva ispunjenje u skladu sa ugovorom uz davanje naknadnog
primjerenog roka za ispunjenje. U svakom sluaju ima pravo na naknadu tete prema
optim pravilima, tj. proste tete i izgubljene dobiti. Samo kupac u ovom sluaju ima
pravo na raskid ugovora, ali tek po bezuspjenom proteku i naknadnog roka za
ispunjenje. U naknadnom primjerenom roku kupac ne moe mijenjati modalitete
isporuke, moe odrediti primjereni rok, ali pri tome mora voditi rauna o prirodi
stvari i okolnostima posla. U naelu, naknadni rok treba da omogui prodavcu koji
ve ima pripremljenu robu, da izvri njenju isporuku sukladno ugovoru. Davanjem
primjerenog roka, vrijeme isporuke se od nebitnog pretvara u bitan elemenat posla.
Njegovim bezuspjenim istekom ugovor se smatra raskinutim po zakonu. Ipak,
kupac moe odrati ugovor na snazi ako nakon isteka roka bez odgaanja obavijesti
dunika da zahtijeva ispunjenje ugovora.
Kupac moe raskinuti ugovor i bez davanja naknadnog roka prostom izjavom volje u
dva sluaja:
1. ako iz dunikova dranja (izjave volje ili inidbe) proizilazi da obavezu nee
izvriti ni u naknadnom roku;
2. ako je iz okolnosti posla vidljivo da dunik ne moe izvriti obavezu.
Pri tome zadrava pravo na naknadu tete, na jedan od slijedea tri naina: - naknada
tete prema optim pravilima obligacionog prava (popravljanje opte tete i
izgubljene dobiti koje kupac mora dokazati); - naknada razlike u cijeni na dan
raskida (tekua cijena) i cijene u ugovoru (naknada apstraktne tete); - kupovina radi
28

pokria (kupac kupuje robu od treeg lica i zahtijeva razliku izmeu ugovorne i
stvarne cijene) pri emu mora prethodno obavijestiti prvobitnog prodavca o
namjeravanoj kupovini.
Odgovornost kod fiksnih poslova podrazumijeva da je rok isporuke bitan elemenat
posla. Ako prodavac kod fiksnih poslova ne izvri isporuku na vrijeme, ugovor se
raskida po samom zakonu. No, kupac moe odrati ugovor ako nakon isteka roka bez
odgaanja obavijesti dunika da zahtijeva ispunjenje ugovora. Prava kupca poslije
raskida ugovora na naknadu tete su ista kao kod nefiksnih poslova, s jedinom
razlikom to e se kod kupovine radi pokria morati odrediti krai vremenski period.
2.

Odgovornost za docnju sa isporukom obroka donosi razliita rjeenja

zavisno da li je koliina bitan elemenat posla:

Ako koliina nije bitan elemenat ugovora, zakanjenje sa isporukom jednog
obroka predstavlja djeliminu docnju. Prodavac je odgovoran samo za neizvreni ili
neuredno izvreni dio. U sluaju docnje sa jednim obrokom kupac nema pravo da
raskine ugovor, ve samo da zahtijeva naknadu tete za neizvreni obrok. Kupac ima
ista prava na raspolaganju kao u sluaju zakanjenja sa jednokratnom isporukom, ali
ograniena samo na dotini obrok. Za obroke koji jo nisu dospjeli, dunik se ne
nalazi u docnji, i kupac nema nikakvih prava prema prodavcu, izuzetno: kupac moe
raskinuti ugovor u pogledu buduih obaveza ako je iz okolnosti oito da ni one nee
biti ispunjene. Pri tom kupac mora najprije prodavcu dati razuman rok kako bi isti
mogao dati odgovarajue osiguranje ili garancije. Po isteku razumnog roka kupac
mora saoptiti prodavcu izjavu o raskidu, iji prijem proizvod i pravne posljedice.

29

Kada je koliina bitan elemenat docnja sa isporukom obroka ima znaenje

potpunog zakanjenja, i odgovornost za docnju se odnosi na cijeli ugovor. Kupac ima
mogunost izbora: ostati pri ugovoru uz naknadu tete i pribavljanje obezbjeenja ili
raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu prouzrokovanu raskidom. Primljene obroke
kupac moe vratiti i zahtjevati vraanje plaenih iznosa zajedno sa zateznom
kamatom, pri emu i on duguje prodavcu koristi koje je imao od onog to vraa, ili
moe odustati samo od buduih obroka i bez razumnog roka.
2.

Odgovornost za docnju sa predajom dokumenata zavisi od kvalifikacije

isporuke. Ako je u pitanju dokumentarna isporuka, kod koje dokumenti nose prava
raspolaganja robom, posljedice su iste kao kod realne isporuke. Ako je predaja
dokumenata sporedna obaveza prodavca, kupac moe u sluaju docnje samo
zahtijevati naknadu tete.

5.2.

Odgovornost za materijalne nedostatke

Odgovornost za materijalne nedostatke je posljedica neizvrenja ili neurednog

izvrenja prodaveve obaveze garancije da stvar nema materijalnih nedostataka.
Moe se definisati kao jednostranoobvezni obligacioni odnos u kome kupac ima
pravo da od prodavca zahtijeva neku od zakonom predvienih radnji popravljanja
tete izazvane postojanjem materijalnih nedostataka. Da bi ova odgovornost
postojala teta se mora manifestovati kao skriveni nedostatak. Iako krivica prodavca
nije uslov nastanka odgovornosti ipak nije potpuno pravno irelevantna. Naime ako je
prodavac znao za nedostatak ili mu nije mogao ostati nepoznat, kupeva prava
nastaju bez obzira na propuste u pregledu robe, reklamiranju, a traju i nakon isteka

30

prekluzivnih rokova garancije. Odgovornost za materijalne nedostatke moe biti

iskljuena ugovorom, ali je ovakav uglavak nitavan ako je prodavac znao za
nedostatak ili je nametnuo uglavak koristei se svojim monopolskim poloajem.

37

5.2.1. Prava kupca

Prvo pravo koje kupac ima u sluaju isporuke robe sa materijalnim nedostacima jeste
zahtijevati od prodavca da nedostatak ukloni ili preda drugu stvar bez
nedostataka (ispunjenje ugovora). Ovo pravo je po ZOO, ujedno i uslov za raskid
ugovora. Pri tom kupac mora prodavcu dati i naknadni primjereni rok u kome to
mora biti uinjeno. Bezuspjean protek ovog roka dovodi do raskida ugovora po sili
zakona, ali ga kupac moe odrati izjavom prodavcu.
Kome pripada pravo izbora izmeu otklanjanja nedostatka i zamjene stvari ? Ako su
mogua oba zahtjeva, pravo naelno pripada kupcu, ali prodavac ima mogunost da
prigovori i dokae da takav zahtjev nije u skladu sa poslovnim obiajima ili mu
uzrokuje vee trokove. Bez obzira koje pravo izabrao kupac uvijek ima pravo i a
naknadu ostale tete u skladu sa optim pravilima obligacionog prava. Tri su uslova
kupevog prava na izbor:
1. da se radi o generikoj stvari;
2. priroda nedostatka;
3. da nije istekao jednogodinji prekluzivni rok (izuzev u sluaju
prevare).

37

ZAKON O OBLIGACIONIM ODNOSIMA (Sl.list SFRJ, br.29/78, 57/89-preuzet Sl.list RBiH,

br.2/92, 13/93, 13/94), l.485.

31

Samostalno pravo kupca za snienjem cijene postoji bez obzira da li su ispunjeni

uslovi za odgovornost prodavca za materijalne nedostatke. Kupac ovo pravo moe
istai bilo odmah po neurednom ispunjenju bilo po isteku primjerenog roka, s tim da
po isteku primjerenog roka kupac ima pravo i na naknadu ostale tete prema optim
pravilima. U praksi postoje dva metoda snienja cijena po osnovu materijalnog
nedostatka: apsolutni (plaa se razlika izmeu vrijednosti stvari bez nedostatka i
vrijednosti stvari sa nedostatkom) i relativni koji usvaja i ZOO (procentnim raunom
- prema odnosu vrijednosti stvari bez nedostatka i vrijednosti stvari sa nedostatkom u
vrijeme sklapanja ugovora).

38

Zahtjev za raskid ugovora po ZOO je uslovljen protekom primjerenog roka i

mogunosti vraanja stvari u naelno nepromijenjenom stanju. to se prvog uslova
tie, primjereni rok zasnovan je na pravilima koja vae za ugovor o prodaji, pa e se
duina primjerenog roka odreivati prema mogunosti prodavca da robu
pripremljenu za isporuku dovede u stanje saobrazno ugovoru. Drugi uslov: da je
kupac sposoban da stvari vrati u naelno nepromijenjenom stanju je specifian za
materijalne nedostatke. ZOO predvia brojne izuzetke od ovog drugog uslova i to
propadanje stvari izazvano: nedostatkom, neskrivljenim tetnim dogaajem,
pregledom stvari, redovnom upotrebom prije otkrivanja nedostatka.
Raskidanjem ugovora zbog materijalnih nedostataka kupac ima pravo na
popravljanje tete prema specifinim pravilima za ugovor o prodaji (naknada proste
tete i izgubljene dobiti, naknada apstraktne tete i ostale konkretne tete te kupovina
radi pokria i naknada ostale tete).
38

ZAKON O OBLIGACIONIM ODNOSIMA (Sl.list SFRJ, br.29/78, 57/89-preuzet Sl.list RBiH,

br.2/92, 13/93, 13/94), l.498.

32

Pored ovih osnovnih sistema odgovornosti prodavca za isporuku robe sa

materijalnim nedostacima, neki posebni sluajevi su posebno regulisani:
ako je predana manja koliina od ugovorene, ili samo dio robe ima

materijalne nedostatke poloaj kupca zavisi od toga da li su koliina i kvalitet bitni ili
nebitni elementi ugovora:
-

ako nisu: kupac moe raskinuti ugovor samo djelimino (za problematini dio
robe) i naknada tete se ograniava samo na taj dio;

ako jesu: kupac je ovlaten da raskine ugovor u cjelosti.

ako je predata vea koliina od ugovorene kupac moe:

izjaviti da viak odbija, i tada ima pravo na naknadu tete po optim

pravilima;
-

ako nita ne poduzme, smatrae se da je robu primio i mora da je plati po

ugovorenoj cijeni.

ako je jednim ugovorom za jednu cijenu prodano vie stvari, a samo neke

imaju nedostatke odgovornost zavisi od toga da li svari ine ili ne ine jednu cjelinu:
-

ako nisu jedna cjelina, kupac moe raskinuti ugovor samo u pogledu

oteenih stvari,
-

ako stvari ine jednu cjelinu kupac moe da bira izmeu djeliminog i

potpunog raskida ugovora, no u sluaju djeliminog raskida prodavac moe sa svoje

strane (da se nebi umanjila vrijednost ostalih stvari) raskinuti ugovor u cjelosti ali
ostaje obaveza naknade tete kupcu.
33

poto stvar sa nedostatkom moe uzrokovati tetu i na drugim dobrima kupca,

on ima pravo na naknadu ovakve tete prema optim pravilima obligacionog prava.
Zavisno od toga za koju se od tri zakonske mogunosti popravljanja tete kupac
opredijelio, imat e pri tome i odreene obaveze:
1.

Kupac mora da uva primljene stvari s panjom dobrog privrednika, i pri

tome ima pravo na naknadu trokova uvanja, a moe stvari poloiti kod suda, dati
na uvanje treem licu ili ih prodati za raun prodavca. Predaja stvari javnom
skladitu izjednauje se sa sudskim depozitom. Kupac moe stvari prodati putem
suda, iz slobodne ruke te bez odgaanja i na najpogodniji nain ako je roba
pokvarljiva ili u kvaru.
2.

Staviti stvari na raspolaganje prodavcu. Mora ga najprije obavijestiti o tome, i

staviti ga u situaciju da faktiki raspolae robom (predajom dokumenata).

5.3.

Odgovornost za pravne nedostatke

Odgovornost za pravne nedostatke rezultat je neizvrenja prodaveve obaveze

garancije da preneseno pravo nema nedostataka. Objektivna je i dispozitivna. U
naem pravu je postavljena analogno odgovornosti prodavca za materijalne
nedostatke, uz odreene specifinosti.

5.3.1. Prava kupca

34

1.

Zahtjev za urednim ispunjenjem ugovora to je ujedno i uslov za

korienje drugih mogunosti. Uredno ispunjenje moe se zahtijevati na dva naina:

oslobaanjem stvari od prava ili pretenzije treeg ili isporukom druge stvari odreene
po rodu bez pravnog nedostatka. Pravo izbora pripada kupcu, ali prodavac bira nain
rada kod prve varijante. Kupac mora prodavcu ostaviti razuman rok, a ima pravo na
naknadu tete po optim pravilima. Mogunost da se putem suda zahtijeva uredno
ispunjenje zastarjeva za godinu dana od saznanja za postojanje prava treeg.
2.

Zahtjev za srazmjernim snienjem cijene u ovom sluaju nije samostalno

pravo, nego je uslovljeno protekom razumnog roka iz zahtjeva za urednim

ispunjenjem ugovora. Ovo pravo kupac ima i u sluaju da je znao za pravni
nedostatak prilikom sklapanja ugovora, no tada nema pravo na naknadu tete.
3.

Raskid ugovora, moe da se desi po nareenju, zakonu i volji kupca. Po

zakonu, ako stvar bude oduzeta kupcu zbog propusta prodavca da otkloni nedostatak.
Izjavom kupca, tek po proteku razumnog roka u kome prodavac nije otklonio
nedostatak. Raskidanjem ugovora svaka strana vraa ono to je primila.
4.

Zahtjev za pomo u parnici je specifian za odgovornost za pravne

nedostatke. Ako uznemiravanje ima karakter tube, kupac je ovlaten da zatrai bilo
kakvu vrstu pomoi (obezbjeivanje dokaza, mjeanje u spor, potpuno preuzimanje
spora) u sporu sa treim licem. Duan je zahtjev dostaviti blagovremeno. U
protivnom, ako je kupac izgubio spor, a nije traio pomo od prodavca u sporu,
prodavac se moe osloboditi odgovornosti dokazom da je imao sredstva da odbije
zahtjev tree osobe. Koritenjem ovog prava kupac produava prekluzivni rok na est
mjeseci po okonanju spora.

35

5.

Priznavanje oito osnovanog prava treeg lica kupac moe izvriti ako je

pravo treeg lica nesumnjivo, tj. potkrijepljeno urednim robnim dokumentima ili
drugim dokazima, ak i bez obavjetavanja prodavca. Prodavac se moe osloboditi
odgovornosti isplatom kupcu isplaene svote treem licu i pretrpljene tete.

6.

ZAKLJUAK

Ugovor o meunarodnoj prodaji razlikuje se od ugovora o prodaji po tome to se

kod meunarodne prodaje javljaju subjekti (prodavac i kupac) koji nemaju sjedite u
istoj dravi, ili se stvar (koja je predmet prodaje) izvozi sa teritorije jedne na
teritoriju druge drave, ili kad su radnje koje ine ponudu i njeno prihvatanje
izvrene na teritoriji najmanje dvije drave ili kad isporuka treba da se obavi na
teritoriji druge drave a ne one na ijoj su teritoriji izvrene radnje koje ine
ponudu i njen prihvat.
Meunarodna prodaja predstavlja trgovinski ugovor kod kojeg se prodavac
obavezuje inostranom kupcu da mu isporui odreenu robu i da mu omogui
stricanje prava svojine na robi, a kupac se obavezuje da za to plati o dreenu cjenu
(ugovaranje cjene nije uvijek bitan element meunarodne prodaje.). Cilj
meunarodne prodaje je prenos robe iz jedne drave u drugu. Najznaajniji
meunarodni izvor je Konvencija Ujedinjenih nacija o ugovorima u meunarodnoj
prodaji robe, usvojena u Beu 1980.godine. Konvenciju je ratifikovala naa drava
(stupila je na snagu 1.1.1988.god.). Na taj nain, od stupanja na snagu, u naoj zemlji
postoji dvojni pravni reim materijalno-pravnog ureenja ugovora o prodaji: jedan za
prodaju (unutranje pravo), a drugi za meunarodnu prodaju (pravila Konvencije).
U pogledu forme ugovora o meunarodnoj prodaji, Konvencija je vjerna principu
konsensualizma: ugovor o prodaji ne mora se zakljuiti niti potvrditi u pismenoj

36

formi, niti je potrebno ispuniti bilo koje druge zahtjeve u pogledu forme. Sam
ugovor moe se dokazivati na bilo koji nain, ukljuujui i svjedoke.
Za nastanak meunarodne prodaje, kao i kod prodaje u unutranjem pravu, potrebno
je da se susretnu dvije komplementarne volje pravnih subjekata da postoji ponuda
i prihvat te ponude. Za razliku od unutranjeg prava, za nastanak punovanog
meunarodnog ugovora o prodaji, potrebno je i ispunjenje odreenih dodatnih
elemenata, najee pribavljanje administrativnih odobrenja i dozvola za uvoz,
odnosno izvoz odreene robe. Odobrenje predstavlja saglasnost nadlenog organa za
zakljuenje spoljnotrgovinskog posla, a dozvola je termin povezan sa uvozom i
izvozom robe.
Osnovne obaveze prodavca kod meunarodne prodaje odgovaraju obavezama kod
obine prodaje. Prodavac kod meunarodne prodaje ima obavezu da isporui robu
i da garantuje da roba nema fizikih illi pravnih nedostataka. Kod meunarodne
prodaje javlja se i niz specifinih pojmova i termina, npr. najee se zahtjeva
uvjerenje o porijeklu,( koje trae carinske vlasti radi primjene odreenih carinskih
tarifa), polise osiguranje, skladini list, razliita uvjerenja (npr. o teini, kvalitetu,
analizi i dr.).
Kupac plaa cjenu u skladu sa odredbama ugovora, a u nedostatku ovog, duan je da
isplati cjenu prodavcu u njegovom sjeditu ili uobiajenom boravitu. Sama cjena
moe biti odreena kao fiksna ili kao klizna (zavisi od trokova proizvodnje).
Kupeva obaveza da plati cjenu podrazumijeva preduzimanje mjera i ispunjavanje
formalnosti kao to su: akceptiranje mjenice, otvaranje dokumentarnog akreditiva ili
davanje bankarskog jemstva. Kupac je duan da plati cjenu onda kada mu prodavac
stavi na raspolaganje bilo robu, bilo dokumenta na osnovu kojih se robom moe
raspolagati. Posljedice neplaanja ili neurednog plaanja cjene ili neprimanje
isporuke, iste su kao kod obine prodaje. Slino je i sa prelazom svojine, rizika i
trokova. Ipak, u meunarodnom trgovinskom pravu pitanje prelaska rizika za
sluajnu propast ili oteenje robe i trokova, sa prodavca na kupca, odvojeno je od
pitanja prelaska svojine i zavisi od trenutka isporuke. Dakle, rizik prelazi na kupca
kada je izvrena isporuka stvari, a pod uslovima koji su predvieni ugovorom o
meunarodnoj prodaji. Od trenutka prelaska rizika na kupca on je duan da plati

37

cjenu bez obzira na gubitak ili oteenje stvari, osim u sluaju kada ti dogaaji potiu
od prodavca ili lica za koje je on odgovoran.

7.

LITERATURA
1. KNJIGE, LANCI, STUDIJE I RASPRAVE

Milo Trifkovi, Mili Simi, Veljko Trivun, Vedad Silajdi, Fatima

Mahmutehaji, MEUNARODNO POSLOVNO PRAVO, Sarajevo, 2009.
-

Fier-Sobot, S.: Odgovornost prodavca za isporuku robe u meunarodnom i

domaem pravu, Doktorska disertacija, Univerzitet u Novom Sadu, Pravni

fakultet,Novi Sad, 2009.
-

Jankovec, J: Ugovorna odgovornost, Beograd, 1993

V.Popovi, Pravni aspekti docnje prodavca sa isporukom robe, Banja

Luka,2000.
Popovi, G., V., Vukadinovi, D., R.: Meunarodno poslovno pravo, Posebni
dio, Ugovori meunarodne trgovine, Banja Luka-Kragujevac, 2010.
-

Sultanovi, A., Trifkovi, M., Simi, M., Ugovor o prodaji

robe u

uporednom, domaem i meunarodnom pravu, Ekonomski fakultet Sarajevo,

Sarajevo, 1998
-

Draki dr.Mladen; Meunarodna prodaja prema uniformnim pravilima i

uporednom pravu, Ex-portpress, Beograd, 1987

-

Draki, M.:Meunarodno privredno ugovorno pravo, Beograd, 1990

Gildeggen Reiner:Internationale Handeslgeschaefte- Eine Einfuerung in das

Reecht das grenzueberschreitenden Handels, Franz Vahlen, Munchen,2000

38

Perovi,dr. Jelena:Bitna povreda ugovora-Meunarodna prodaja robe,

Slubeni listSCG, Beograd, 2004

-

Perovi,dr.SlobodanFormalni ugovori graanskog prava,Savez udruenja

pravnika Jugoslavije,Beograd, 1964.

-

Prof.Dr.Milo Trifkovi, Prof.Dr.Mili Simi, doc.dr. Veljko Trivun,

POSLOVNO PRAVO-ugovori, vrijednosni papirii pravo konkurencije, Ekonomski

fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2004.,
-

Caemmerer/Schlechtriem:Kommentar zum Einheitlichen UN-Kaufrecht,

Verlag C.H.Beck, Muenchen 1990.,

2. OSTALI IZVORI:
-

ZAKON O OBLIGACIONIM ODNOSIMA (Sl.list SFRJ, br.29/78, 57/89-

preuzet Sl.list RBiH, br.2/92, 13/93, 13/94)

Zakon o slobodnim zonama u Bosni i Hercegovini (Slubeni glasnik BiH,
br. 03/02 i 13/03),l.4.
-

http://www.scribd.com/doc/47743192/becka-konvencija-ugovornom-pravu

39