1

SADRAJ

SADRAJ .................................................................................................................................. 1
1. UVOD ................................................................................................................................ 2
1.1.Predmet i cilj rada ............................................................................................................ 2
1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja ............................................................................ 2
1.3. Sadraj i struktura rada ................................................................................................... 2
2. FUNKCIJA OSOBNE POTRONJE ................................................................................ 3
2.1. Pojam osobne potronje .................................................................................................. 3
2.2. Funkcija osobne potronje .............................................................................................. 3
2.3. Utjecaj osobne potronje na razinu cijena ...................................................................... 5
3. OSOBNA POTRONJA U HRVATSKOJ ....................................................................... 6
3.1. Metodoloka objanjenja ................................................................................................ 6
3.1.1. Osobna potronja ..................................................................................................... 6
3.1.2. Izvori i metode prikupljanja podataka ..................................................................... 6
3.1.3. Upotrjebljena klasifikacija osobne potronje COICOP (Clasification of Individual
Consumption by Purpose) .................................................................................................. 7
3.2. Hrvatska u brojkama ....................................................................................................... 8
3.2.1. Godinji prosjek osobne potronje po kuanstvima..................................................... 8
3.2.2. Tendencija osobne potronje u promatranom razdoblju ............................................ 10
3.2.3. Kretanje inflacije u promatranom razdoblju .............................................................. 11
4. ZAKLJUAK .................................................................................................................. 12
LITERATURA ........................................................................................................................ 13
POPIS TABLICA .................................................................................................................... 14
POPIS ILUSTRACIJA ............................................................................................................ 15
Popis grafikona .................................................................................................................... 15



2

1. UVOD

1.1.Predmet i cilj rada

U sklopu svog dvogodinjeg seminara pisat u o osobnoj potronji u Republici Hrvatskoj.
Osobna potronja je najvea komponenta domaeg proizvoda. Ovim radom namjeravam
poblie objasniti kako osobna potronja, kao najvea komponenta domaeg proizvoda, utjee
na razinu cijena u Republici Hrvatskoj. Pri tome u se orijentirati na razdoblje 2008. i 2009.
godine. Ovo razdoblje obiljeila je svjetska financijska kriza koja je u SAD-u zapoela 2007.
godine te se kroz poremeene novane tokove prelila na realni sektor. Cilj ovog seminarskog
rada je prikazati kako je ta kriza utjecala na osobnu potronju u Hrvatskoj te time na
tendenciju inflacije.
1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja

Pri pisanju ovog seminara koristit u strunu literaturu dostupnu u knjinici Ekonomskog
fakulteta u Zagrebu. Takoer u koristiti razliite publikacije nadlenih ustanova kao to su
Dravni zavod za statistiku,Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska narodna banka, koje se
nalaze na njihovim slubenim web stranicama.
1.3. Sadraj i struktura rada

U prvom dijelu seminara definirat u osobnu potronju te poblie objasniti odnos izmeu nje
i imbenika koji najvie utjee na nju. Na kraju prvog dijela objasnit u kako osobna
potronja, neizravno (kao najznaajnija komponenta domaeg proizvoda), utjee na razinu
cijena, a time i na inflaciju.
Drugi dio seminara odnosi se na osobnu potronju u Hrvatskoj. Podijeljen je na dva dijela. U
prvom od tih dijelova govorim openito o osobnoj potronji u Hrvatskoj, tonije o izvorima i
metodama prikupljanja podataka i klasifikaciji osobne potronje. Dok u drugom od tih
dijelova navodim i komentiram konkretne brojke vezane uz osobnu potronju i njezinu
tendenciju u promatranom razdoblju.


3

2. FUNKCIJA OSOBNE POTRONJE

2.1. Pojam osobne potronje

Osobna potronja predstavlja zbroj dobara i usluga koje kupuju rezidenti neke zemlje. Sastoji
se od tri komponente:
kupnje trajnih potronih dobara,
kupnje kratkotrajnih potronih dobara i
kupnje usluga.
Trajna potrona dobra jesu roba koja se moe skladititi i iji je prosjeni rok trajanja
najmanje tri godine (npr. automobili, hladnjaci i slino). Kratkotrajna dobra obuhvaaju robu
koja se , takoer, moe skladititi no njezin prosjeni vijek trajanja je manji od tri godine.
Usluge su dobra koja se ne mogu skladititi ve ih potroai konzumiraju istovremeno s
kupnjom i na mjestu kupnje.
1

2.2. Funkcija osobne potronje

Osobna potronja ovisi o mnogim imbenicima, a najvaniji od njih je raspoloivi dohodak.
Raspoloivi dohodak je onaj dohodak koji ostaje nakon to su potroai primili dravne
transfere i platili poreze. Kada raste raspoloivi dohodak potroaa raste i njihova potronja,a
kad njihov raspoloivi dohodak pada oni manje troe. Odnos izmeu osobne potronje i
raspoloivog dohotka moemo prikazati jednadbom ponaanja (jednadbe ponaanja
koristimo kada elimo pokazati kako jednadba obuhvaa neki aspekt ponaanja u ovom
sluaju ponaanje potroaa). Uzmimo da C oznaava osobnu potronju, a Y
D
oznaava
raspoloivi dohodak tada jednadba ponaanja glasi :
C=C (Y
D
)
(+)

1
Vidi opirnije:
O. Blanchard: Makroekonomija,trede izdanje, MATE d.o.o. Zagreb,2005., Dodatak 1- Uvod u raune
nacionalnog dohotka i proizvoda , str. D-3
4

Ova jednadba ponaanja pokazuje da je osobna potronja, C, funkcija raspoloivog dohotka
Y
D.
Funkcija C(Y
D
) naziva se funkcija potronje. Pozitivan znak ispod Y
D
govori nam da
kada raste raspoloivi dohodak tada raste i potronja.
Zbog jednostavnosti esto se pretpostavlja da je funkcija potronje linearna funkcija i tada
glasi:
C=c
0
+c
1
Y
D
Odnos izmeu osobne potronje i raspoloivog dohotka sada je opisan s dva parametra, a to
su parametri c
0
i c
1.
. Parametar c
0
obuhvaa dio potronje koji je neovisan o dohotku. Ako
pretpostavimo da je raspoloivi dohodak jednak nuli mora postojati neka potronja jer ljudi
moraju jesti, piti, oblaiti se itd. Ona mjeri utjecaj koji na agregatnu potronju imaju svi
ostali faktori koje smo apstrahirali pretpostavkom ceteris paribus. Te je faktore Keyness
podijelio na subjektivne i objektivne . Subjektivni faktori odraavaju preferencije potroaa, a
mogu biti pod utjecajem propagande, oekivanja u kretanju cijena, povjerenja potroaa
(consumers confidence), o raspoloivosti dobara za potronju i kretanju dohotka. U
objektivne faktore spadaju razdioba dohotka, uvjeti i raspoloivost potroakih kredita,
imetak (bogatstvo) potroaa i kamatnjak.
2
Sklonost potronji naziv je parametra c
1
. Ona
nam pokazuje to se dogaa s osobnom potronjom kad se raspoloivi dohodak povea za
jednu novanu jedinicu.
Odnos prikazan jednadbom C=c
0
+c
1
Y
D
prikazan je na grafikonu 1. Iz grafikona 1 vidimo da
potronja raste s porastom raspoloivog dohotka,ali za manje od jedan za jedan.








2
Mate Babid: Makroekonomija etrnaesto dopunjeno i izmijenjeno izdanje, MATE d.o.o., Zagreb,
2004.,str.222
5













Izvor: O. Blanchard: Makroekonomija tree izdanje, MATE d.o.o. Zagreb,2005., str.49

2.3. Utjecaj osobne potronje na razinu cijena

Osobna potronja utjee na razinu cijena kao najvea komponenta domaeg proizvoda. Prema
tome ako poraste osobna potronja dolazi do porasta domaeg proizvoda. Porast domaeg
proizvoda e nadalje dovesti do poveanja broja zaposlenih, a time i do smanjenja stope
nezaposlenosti. Nia stopa nezaposlenosti podrazumijeva veu pregovaraku mo radnika, tj.
vee nadnice. Rast nadnica poveava trokove poduzea pa su oni prisiljeni poveati svoje
cijene.
S druge strane moe pak doi do smanjenja osobne potronje to e dovesti do pada domaeg
proizvoda. Pad domaeg proizvoda e pak dovesti do rasta stope nezaposlenosti i time do
smanjenja pregovarake moi. Smanjenje pregovarake moi e pak dovesti do smanjenja
nadnica to e smanjiti trokove poduzea. Poduzea e biti u mogunosti, a neka e i morati
smanjiti cijene kako bi odrali potranju za svojim proizvodima.
Grafikon 1 OSOBNA POTRONJA I RASPOLOIVI DOHODAK

6

3. OSOBNA POTRONJA U HRVATSKOJ

3.1. Metodoloka objanjenja

3.1.1. Osobna potronja

Osobna potronja obuhvaa izdatke za hranu i bezalkoholna pia, alkoholna pia i duhan,
odjeu i obuu, stanovanje, pokustvo, zdravstvo, prijevoz, komunikacije, rekreacije i
kulturu, obrazovanje, ugostiteljske usluge, ostala dobra i usluge. Grupe osobne potronje
sastavljene su prema klasifikaciji osobne potronje prema namjeni-COICOP (Clasification of
Individual Consumption by Purpose).
Izdaci za hranu odnose se na koliine hrana i pia kupljene u zemlji, inozemstvu, proizvedene
na vlastitom gospodarstvu, te primljene i dane na poklon u kuanstvu. Nisu ukljueni hrana i
pie konzumirani u ugostiteljskim objektima i u posjetu kod prijatelja i roaka. Za obraun
vrijednosti hrane i pia proizvedenih na vlastitom gospodarstvu i u troenih u vlastitom
kuanstvu primijenjene su prosjene maloprodajne cijene po upanijama.
3

3.1.2. Izvori i metode prikupljanja podataka

Anketa o potronji kuanstava (APK) metoda je istraivanja koja se temelji na uzorku
kuanstava, a najee se provodi kao godinje istraivanje. Istraivanjem se prikupljaju
podaci o izdacima za potronju kuanstava te podaci o drutveno-ekonomskim i
demografskim karakteristikama kuanstava. Anketa se kontinuirano provodi u izabranim
kuanstvima. Veina podataka o proizvodima i uslugama koje kuanstvo koristi prikupljena
je intervjuom, dok su podaci o izdacima za hranu, pie i robu iroke potronje prikupljeni
dnevnikom voenim u kuanstvima 14 dana. Ovom anketom obuhvaena su samo privatna
kuanstva, tj. iskljueno je institucionalno stanovnitvo (smjeteno u domovima, internatima,
zatvorima,bolnicama i sl.) te potronja stranih turista.
4


3
DRAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU,
http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2003/metodologije/10_182_met.pdf,str.1
4
Vidi opirnije na: DZS
http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2003/metodologije/10_182_met.pdf, str.1
http://www.dzs.hr/, Priopdenja i statistika izvjeda, Program publiciranja za 2010., Osobna potronja
Rezultati ankete o potronji kudanstava u 2009.,24.01.2011.,str.7
7

Svrha provoenja ankete o potronji kuanstava jest dati sliku visine i strukture izdataka za
potronju kuanstava prema obiljejima koja opisuju karakteristike kuanstava,kao to su
primanja kuanstava, uvjeti stanovanja, drutveno-ekonomske karakteristike i sl.
Podaci Ankete koriste se za izraun pondera za praenje indeksa potroakih cijena, izraun
finalne potronje kuanstava te za izraun pokazatelja siromatva.
5

3.1.3. Upotrjebljena klasifikacija osobne potronje COICOP (Clasification of Individual
Consumption by Purpose)

Klasifikacija osobne potronje prema namjeni (COICOP) razvrstava trokove na 12 glavnih
skupina:
Hrana i bezalkoholna pia
Alkoholna pia i duhan
Odjea i obua
Stanovanje i potronja energenata
Pokustvo, oprema za kuu i redovito odravanja kue
Zdravstvo
Prijevoz
Komunikacija
Rekreacija i kultura
Obrazovanje
Restorani i hoteli
Ostala dobra i usluge
6





5
DZS, http://www.dzs.hr/, Priopdenja i statistika izvjeda, Program publiciranja za 2010., Osobna potronja,
Rezultati ankete o potronji kudanstava u 2009.,24.01.2011.,str.5
6
Vidi opirnije:
DZS, http://www.dzs.hr/, Priopdenja i statistika izvjeda, Program publiciranja za 2010., Osobna
potronja,Rezultati ankete o potronji kudanstava u 2009.,24.01.2011.,str.8 i 9.
8

3.2. Hrvatska u brojkama

3.2.1. Godinji prosjek osobne potronje po kuanstvima

Na poetku pogledajmo godinji prosjek i strukturu osobne potronje po kuanstvu za 2008. i
2009. godinu u tabeli 1 i na grafikonu 2.
Tabela 1 GODINJI PROSJEK OSOBNE POTRONJE PO KUANSTVU I
STRUKTURE IZDATAKA ZA OSOBNU POTRONJU PO KUANSTVU U KUNAMA
ZA 2008. I 2009. GODINU
OSOBNA POTRONJA, GODINJI PROSJEK
Izdaci po
kuanstvu (u kn)
2008. God
Izdaci po
kuanstvu (u kn)
2009. god
Struktura
izdataka
2008.god
Struktura
izdataka
2009.god
Izdaci za potronju
ukupno
74 524 76 188 100,00% 100,00%
Hrana i bezalkoholna
pia
23 917 24 427 32,09% 32,06%
Alkoholna pia i duhan 2 593 2 736 3,48% 3,59%
Odjea i obua 5 902 5 553 7,92% 7,29%
Stanovanje i potronja
energenata
10 303 10 966 13,83% 14,39%
Pokustvo, oprema za
kuu i redovito
odravanje
3 981 3 976 5,34% 5,22%
Zdravstvo 2 071 2 112 2,78% 2,77%
Prijevoz 8 945 8 363 12,00% 10,98%
Komunikacije 4 005 3 919 5,37% 5,14%
Rekreacija i kultura 4 051 4 567 5,44% 5,99%
Obrazovanje 664 762 0,89% 1,00%
Hoteli i restorani 2 342 2 372 3,14% 3,11%
Ostala dobra i usluge 5 749 6 435 7,71% 8,45%

Izvor: Hrvatska u brojkama 2010, Osobna potronja, Dravni zavod za statistiku, Zagreb,
2010.,str.13
Prosjena osobna potronja po kuanstvu je u 2008. godini iznosila 74 524 kune to je za 1
664 kune manje od prosjene osobne potronje po kuanstvu u 2009. godini. Kuanstva su u
9

prosjeku najvei dio osobne potronje u 2008. godini izdvajali za hranu i bezalkoholna pia
(32,09%), stanovanje i potronju energenata (13,83%) te prijevoz (12,00%). Struktura
prosjenih izdatka po kuanstvu nije se znatno promijenila u 2009. godini. Kuanstva takoer
najvie izdvajaju za hranu i bezalkoholna pia (32,06%), stanovanje i potronju energenata
(14,39%) i prijevoz (10,98%).
Grafikon 2 GODINJI PROSJEK STRKTURE IZDATAKA ZA OSOBNU POTRONJU
PO KUANSTVU ZA 2008. I 2009. GODINU

Izvor: Hrvatska u brojkama 2010, Osobna potronja, Dravni zavod za statistiku, Zagreb,
2010.,str.13
Ovaj grafikon slikovitije prikazuje prethodnu tablicu i ono to sam ve navela, da u prosjeku
najvei dio osobne potronje, kako u 2008. tako i u 2009. godini, otpada na hranu i
bezalkoholna pia, izdatke za stanovanje i potronju energenata te prijevoz.

0.00% 5.00% 10.00% 15.00% 20.00% 25.00% 30.00% 35.00%
Hrana i bezalkoholna pida
Alkoholna pida i duhan
Odjeda i obuda
Stanovanje i potronja energenata
Pokudstvo, oprema za kudu i redovito odravanje
Zdravstvo
Prijevoz
Komunikacije
Rekreacija i kultura
Obrazovanje
Hoteli i restorani
Ostala dobra i usluge
2009.
2008.
10

3.2.2. Tendencija osobne potronje u promatranom razdoblju

Tabela 2 BRUTO DOMAI PROIZVOD PREMA RASHODNOJ METODI U TEKUIM
CIJENAMA ZA 2008. I 2009. GODINU
2008. 2009.
vrijednost u milijunima kuna
Kuanstva 202 194 189 683
Opa drava 63 519 65 664
Bruto investicije u fiksni kapital 94 281 82 259
Promjene zaliha, statistika
diskrepancija ukljuena je
10 811 6 573
Izvoz roba i usluga 143 396 120 197
Minus:uvoz roba i usluga 172 041 131 268
Bruto domai proizvod 342 159 333 063

Izvor: Hrvatska u brojkama 2010, Osobna potronja, Dravni zavod za statistiku, Zagreb,
2010.,str.15
Tabela 2 prikazuje bruto domai proizvod prema rashodovnoj metodi. Iz ove tabele nas
trenutno zanima osobna potronja, tj. kuanstva. Moemo zakljuiti da, bez obzira to je
osobna potronja po kuanstvu u prosjeku porasla u 2009. godini u odnosu na 2008. godinu,
ukupna osobna potronja se smanjila u tom razdoblju za 12 511 milijuna kuna. Osobna
potronja smanjila se je iz mnogobrojnih razloga. Da bismo razumjeli zato je dolo do
smanjenja osobne potronje u Hrvatskoj moramo razumjeti zato je dolo da krize na
svjetskom pa tako i u hrvatskom gospodarstvu.
Vei dio 2008. i 2009. godine bio je obiljeen produbljivanjem globalne krize koja je
zapoela kao financijska kriza, a zatim se kroz poremeene tijekove novca proirila i na
realni sektor. Pod poremeenim tijekovima novca mislim na nedostatak novca koji se najvie
manifestirao kroz velika smanjenja kreditnih aktivnosti. Nedostatak novca doveo je do pada
potranje, a pad potranje je utjecao na proizvodnju. Zbog pada proizvodnje tijekom daljnjeg
razvoja krize dolo je do pada zaposlenost i pada raspoloivog dohotka. Pad raspoloivog
dohotka je za povratan utjecaj imao pad osobne potronje. U hrvatskom gospodarstvu je
prisutna slina situacija. Jedina je razlika to u Hrvatskoj nije dolo do sloma financijskog
11

sustava ve je na smanjenje osobne potronje primarno utjecao pad inozemne potronje i pad
sklonosti potronji.

Osobna potronja smanjena je na godinjoj razini prvi puta nakon 1999. godine. Na takva
kretanja je prije svega utjecao realan rast neto plaa koji je bio najmanji u posljednjih
petnaestak godina (samo 0,2%), pad prosjenog broja zaposlenih na godinjoj razini za
priblino pedeset tisua, manji prinosi na tritu kapitala te daleko usporenije kreditno
zaduivanje stanovnitva.
7
Krediti su posljednjih godina bili vrlo znaajna kategorija rasta
osobne potronje,ali je u 2009. Godini dolo do smanjenja ukupnog iznos kredita
stanovnitvu u odnosu na prethodnu godinu. Drugim rijeima iznos otplata je po prvi puta u
dugom vremenskom razdoblju bio vei od iznosa novoodobrenih kredita.
3.2.3. Kretanje inflacije u promatranom razdoblju

Poto sam objasnila zato se je osobna potronja u Hrvatskoj smanjila u 2009. U odnosu na
2008. godinu mogu protumaiti i usporediti tendenciju inflacije s navedenim smanjenjem
osobne potronje.

Gospodarska kretanja u Hrvatskoj je u 2009.godini obiljeilo zamjetno slabljenje inflatornih
pritiska. Prosjena godinja stopa inflacije u Hrvatskoj smanjila se je s 6,1% koliko je
iznosila u 2008. godini na 2,4% u 2009.godini. Usporavanje inflacije (mjerene indeksom
potroakih cijena) ostvareno je u uvjetima smanjenja osobne potronja. Osobna potronja
smanjena je, kako sam vea navela zbog primjetnog usporavanja rasta realnih plaa,izostanka
prihoda s trita kapitala i smanjenja ukupnog iznosa kredita stanovnitvu. Valja zamijetiti da
je u takvim uvjetima izostao izraeniji utjecaj poveanja stope poreza na dodanu vrijednost s
22% na 23% u kolovozu 2009.
8






7
HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA: http://www.hgk.hr, Hrvatsko gospodarstvo 2009. godine, str.11
8
Vidi opirnije: HRVATSKA NARODNA BANKA, Godinje izvjede za 2009. godinu,str. 22. i 23.
12

4. ZAKLJUAK

Suma dobara koju kupuju rezidenti neke zemlje predstavlja osobnu potronju. Osobna
potronja funkcija je raspoloivog dohotka potroaa. Kako raste njihov dohodak tako raste i
njihova osobna potronja te obrnuto kako pada njihov dohodak smanjuje se i njihova
potronja. Kao najznaajnija komponenta domaeg proizvoda neizravno utjee na razinu
cijena u gospodarstvu, a time i na razinu inflacije.
U Hrvatskoj se podaci o osobnoj potronji prikupljaju anketom o potronji kuanstava te se
klasificiraju prema namjeni u 12 glavnih skupina. Podaci Ankete koriste se za izraun
pondera za praenje indeksa potroakih cijena, izraun finalne potronje kuanstava te za
izraun pokazatelja siromatva. Na temelju tih podataka takoer se rauna godinji prosjek
osobne potronje po kuanstvu.
U promatranom razdoblju godinji prosjek osobne potronje biljei rast, dok ukupna osobna
potronja opada. Pad ukupne osobne potronje uzrokovan je svjetskom financijskom krizom
koja je dovela do pada inozemne potronje i pada sklonosti potronji. U uvjetima smanjenja
osobne potronje u promatranom razdoblju dolo je do smanjenja inflacije.
















13

LITERATURA

1. Babi, M.: Makroekonomija etrnaesto dopunjeno i izmijenjeno izdanje, MATE
d.o.o., Zagreb, 2004.
2. Blanchard, O.: Makroekonomija, MATE d.o.o., Zagreb, 2005.
3. Dravni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr
4. Hrvatska gospodarska komora, http://www.hgk.hr
5. Hrvatska narodna banka, http://www.hnb.hr























14

POPIS TABLICA

Tabela 1 GODINJI PROSJEK OSOBNE POTRONJE PO KUANSTVU I STRUKTURE
IZDATAKA ZA OSOBNU POTRONJU PO KUANSTVU U KUNAMA ZA 2008. I
2009. GODINU .......................................................................................................................... 8

Tabela 2 BRUTO DOMAI PROIZVOD PREMA RASHODNOJ METODI U TEKUIM
CIJENAMA ZA 2008. I 2009. GODINU ................................................................................ 10




















15

POPIS ILUSTRACIJA

Popis grafikona

Grafikon 1 OSOBNA POTRONJA I RASPOLOIVI DOHODAK ..................................................... 5

Grafikon 2 GODINJI PROSJEK STRKTURE IZDATAKA ZA OSOBNU POTRONJU
PO KUANSTVU ZA 2008. I 2009. GODINU ....................................................................... 9