Gimnazija fra Grge Martia 2010./2011.

god Mostar

k.

VODENI SPORTOVI

Uenici: Ana Knezovi prof Inga Krei Antonija Krezi Branimir Krtali

Mentor: Mario Golua,

Katarina Lasi

Sadraj: 1. Uvod ............................................................................................................. .......2 2. Plivanje................. ............................................................................. ..................3 2.1. Povijest plivanje ................................................................................................ 3 2.2. Stilovi plivanja ................................................................................................ ...4 2.3. Plivaka natjecanja ............................................................................................ 5 2.4. Plivaka oprema................................................................................................. 7 2.5. Sinkronizirano plivanje.......................................................................................8 3. Veslanje.............................................................................................. ..................9 3.1. Discipline u veslanju.........................................................................................10 3.2. Teinske kategorije ..........................................................................................1 1 3.3. Veslaka natjecanja .........................................................................................1 2 4. Vaterpolo ........................................................................................... ................13 4.1. Rairenost............................................................................................. ............13 4.2. Igralite i oprema..............................................................................................1 3

4.3. Osnovna pravila ............................................................................................. 14 5. Jedrenje .............................................................................. ..........................17 5.1. Uvod..................................................................................................... ............17 5.2. Povijest sportskog jedrenja..............................................................................17 5.3. Sportsko jedrenje u Hrvatskoj..........................................................................18 5.4. Olimpijske klase................................................................................................18 6. Zakljuak............................................................................................ .................20 7. Literatura........................................................................................... .................21

1. Uvod
Zemlja je prekrivena sa oko 70% vode odlino igralite za ljubitelje vodenih sportova. irom svijeta ljudi se na tim vodenim putovima bave raznim sportovima, ali neki nisu ogranieni vremenskim uvjetima, ve se baziraju na bazenima u zatvorenim prostorima. Ronjenje, skijanje na vodi, veslanje, plivanje... U svakom trenutku u nekom dijelu svijeta ljudi se bave brojnim sportovima na, u ili ispod vode. Ono o emu su vodeni sportovi je akcija u vodi. Postoji vei broj sportova koji ukljuuju vodu. Slijedi lista vodenih sportova, podijeljenih prema kategorijama. Ove kategorije se temelje na odnosu sporta prema vodi. Neki sportovi su povezani samo jednim dijelom s vodom, npr. triatlon. U vodi: Plivanje, triatlon, vaterpolo, sinkronizirano plivanje, moderni pentatlon.. Pod vodom: Ronjenje, Free diving ronjenje bez boce s kisikom Na vodi: Veslanje, jedrenje, skijanje na vodi, rafting...

2. Plivanje
Plivanje je aktivnost kretanja ivih bia kroz vodu koja ukljuuje odravanje na povrini vode i kretanje u eljenom smjeru. Za razliku od ronjenja kod kojeg se kretanje odigrava potpuno ispod povrine vode, kod plivanja je mogue normalno disanje, odnosno odravanjem na vodi pliva osigurava da je organ za disanje, kod ovjeka nos i usta, iznad vode prilikom udisaja. Plivanje je omiljena rekreativna aktivnost ali i natjecateljski port. Iako je plivanje vrlo zdrava aktivnost, ukoliko pliva ne procijeni dobro svoju vjetinu i pripremljenost te ne uvai uvjete na vodi (moru, jezeru, rijeci i sl.) postoji stalna opasnost od utapljanja, te su stoga nune mjere opreza.

2.1. Povijest plivanja Iz povijesti je poznato da je ovjek od davnina koristio razliite tehnike plivanja kao nain prelaska vodenih prepreka. Zanimljivo je da veina sisavaca ne mora posebno uiti plivati, te da je ovjek jedno od rijetkih bia koje mora plivanje 'uiti'. Razlog je u tome to veina ivotinja u vodi jednostavno ponavlja pokret kretanja s kopna (hod), te na taj nain pliva, kao to to radi na primjer pas. ovjek s druge strane ne moe ponoviti svoj uspravni hod u vodi, ve mora nauiti koristiti se i rukama, te pravilno disati. Ipak, poznato je da vrlo mala djeca gotovo instinktivno znaju plivati. Plivanje je poznato od davnina ali tek na mozaicima ranih istonih civilizacija nailazimo na njegove prve predstave. Vjetinu plivanja poznavali su stari Asirci i Egipani. Grci su pridavali panju plivanju kao dijelu opeg obrazovanja (poznata je izreka "sramota, ne zna ni pisati ni plivati") dok su Rimljani plivanje smatrali vojnikom vjetinom. Prvo pisano dijelo o plivanju potjee iz 1538. godine na latinskom jeziku. Od tada pa do kraja 18. stoljea slijede mnoga djela o plivanju i njegovom znaaju u 5

tjelesnom odgoju. Prvo plivako drutvo nastalo je u Upsali (vedska) 1796. godine. a polovinom 19. stoljea zapoinju i prva natjecanja i dolazi do razvoja plivakih stilova. Kao port plivanje je u programu Olimpijskih igara od prvih modernih igara 1896. godine u Ateni, to govori da je plivanje kao port ve tada bio itekako razvijeno. Nastupalo se u disciplinama na 100 m i 1500 m slobodnim stilom za mukarce.

2.2. Stilovi plivanja Danas u natjecateljskom plivanju razlikujemo etiri osnovna stila: Slobodni stil Iako je rije o disciplini koja u osnovi pokriva bilo koji stil, u praksi je to najee kraul. Razlog je taj to je kraul najbri stil kojim se ostvaruju i najbra vremena na svim dionicama iako pliva na natjecanju u ovoj disciplini moe, ako eli, plivati i neki od drugih stilova. Zbog brzine se svi natjecatelji odluuju za kraul. Kod kraula se izvode naizmjenini zamasi lijevom i desnom rukom, a pliva je u poloaju licem prema dolje paralelno s povrinom vode. U isto vrijeme, naizmjeninim udarcima nogama sinkroniziranim sa zamasima ruku kretanje se podrava i pospjeuje. Pliva pritom najee udah izvodi zakretajui glavu udesno ili ulijevo izmeu dva zamaha rukom i uzme zrak, dok izdah obavlja u vodi. Kraul Plivaki stil kraul (crowl) popularizirao je, iako ga, naravno nije "izumio", ameriki pliva, Havajac , Duke Paoa Kahanamoku trostruki Olimpijski pobjednik igara 1912. i 1920. godine. On je, takoer, "otac" jo jednog popularnog sporta:surfanja. Leni stil Ovaj stil je u osnovi obrnuti kraul; pliva i dalje koristi naizmjenine zamahe lijeve i desne ruke te nogu, ali je ovaj put okrenut licem prema gore, dakle u poloaju kao da leima lei na vodi. Ovo je jedini stil kad plivai startaju iz vode. Prsni stil Kod ovog stila izvode se pokreti objema rukama prema naprijed uz ogranienje da laktovi moraju biti ispod vode. Pokreti nogu su

sinkronizirani s pokretima ruku, no za razliku od ostalih stilova noge takoer rade zajedno, u pokretu koji podsjea na ablje plivanje. Ovo je najstariji i najsporiji stil plivanja koji zahtijeva veliku snagu nogu i ramena. Faze rada ruku 1.Propulzivna faza ruke iz plutajueg poloaja izvode srcoliko, polukruno kretanje, potpuno simetrino i istovremeno prema dolje, u stranu i pozadi ne prelazei ravan ramena. Slijedi pokret akama u smislu zgrtanja vode pod stomak. 2.Pripremna faza ake iz zgrtanja prolaze ispod brade sastavljene i opruene prema naprijed. 3.Faza plutanja ruke su opruene i sastavljene i zauzimaju hidrodinamian oblik i izvjesno vrijeme miruju. Brzina: 1,4 1,67 m/s Discipline: 50, 100, 200 m, mjeovito 200 i 400 m, tafeta 4x100 m. Leptir ili delfin Vrlo atraktivan stil plivanja kod kojeg je osnovni zahtjev da ruke rade sinkronizirano, a laktovi ovaj put ne moraju biti ispod vode tijekom zaveslaja. Openito se ovaj stil smatra tehniki najzahtjevnijim i najteim za izvoenje, te zahtijeva osim snage ramena i veliku snagu lea i nogu. Nastao je modifikacijom leptir tehnike, a poeo se plivati 1935. godine u Americi. Leptir je 1952. odvojen od prsnog plivanja i nominiran je kao samostalna tehnika, te uveden u program Olimpijskih igara. Iste godine maarski pliva . Tumpek demonstrira novu varijantu, takozvani "delfin". Vrhunske svjetske domete postigao je Milo Miloevi, hrvatski pliva.

2.3. Plivaka natjecanja,olimpijski bazen Plivanje je standardni olimpijski sport od poetka modernih Olimpijskih igara. Osnovna podjela plivakih natjecanja je pojedinano plivanje te tafete. Dalje je podjela prema stilu plivanja, gdje imamo slobodni stil, leno, prsno, delfin te mjeovito, kod kojeg pliva pojedine dionice pliva unaprijed zadanim stilom na nain da koristi sva etiri stila redom u pojedinoj etapi utrke. Dionice na kojima se odravaju olimpijska natjecanja uvijek se mjere u metrima, iako se u SAD, koja je jedna od plivakih velesila, dosta natjecanja odvija i na dionicama mjerenim u jardima. Ipak, standardnim olimpijskim bazenom se smatra onaj od 8 staza, duljine 50 metara. esto se natjecanja izvode i u manjim bazenima, kojih ima vie i dostupniji su irem broju plivaa. Tako bazen od 25 metara u argonu esto zovemo malim bazenom. Pregled standardnih dionica za natjecanja, po stilovima:

slobodni stil: 50 m, 100 m, 200 m, 400 m, 800 m, 1500 m prsni stil: 50 m, 100 m, 200 m leni stil: 50 m, 100 m, 200 m leptir: 50 m, 100 m, 200 m mjeovito: 200 m, 400 m

Plivaka natjecanja u daljinskom plivanju Osim standardnih dionica u bazenima, plivanje je i vrlo popularan sport na otvorenom, gdje se pored bazena pliva i na moru, rijekama, jezerima, itd. Postoje i slubena natjecanja u daljinskom plivanju, a uobiajene dionice su 5, 10 i 25 kilometara. Takoer se vode i razliiti rekordi u disciplinama daljinskog plivanja, tzv. ultra-maratoni.

2.4. Plivaka oprema Za plivanje nije potrebna gotovo nikakva poseban oprema; pliva moe krenuti u plivanje potpuno nag, to je uobiajeni nain ponaanja nudista. Ipak, ee se sreu plivai opremljeni plivakim kostimima, koji su se ovisno o modnim kretanjima kroz povijest bitno mijenjali oblikom, materijalima i openito izgledom. Danas su najuobiajeniji jednodijelni kostimi usko pripijeni iz tijelo od laganih rastezljivih materijala te isti takvi dvodijelni, koji se esto nazivaju i bikini. Samopouzdane djevojke i ene e na manje konzervativnim plaama esto izostaviti gornji dio bikinija, te tada govorimo o toples varijanti (od engleskog top less ili gore bez) odnosno monokiniju. Natjecatelji na portskim natjecanjima u elji da postignu to manje trenje tijela kroz vodu (i time naravno im bolju brzinu i krajnji rezultat) koriste specifine plivake kostime od posebnih materijala, koji ponekad tijesno prekrivaju cijelo tijelo pa i glavu na principu kapuljae. Nazivamo ih takoer i plivako odijelo ili skin. Uz plivaki kostim, plivai koriste i plivake naoale, koje omoguavaju lagodnije gledanje o vodi.

2.5. Sinkronizirano plivanje Sinkronizirano plivanje je vodeni sport koji ukljuuje elemente plivanja, gimnastike i plesa. Iako je na veini natjecanja pravilima dozvoljen nastup i mukarcima, sinkronizirano plivanje se uglavnom smatra enskim sportom te ga u velikoj veini prakticiraju i u njemu se natjeu samo ene. Tijekom natjecanja pojedinac ili momad izvode program koji se sastoji od niza ritmiki povezanih plivakih pokreta i figura u vodi, i to sve u ritmu 9

glazbe. Nastup ocjenjuju suci na osnovu ijih ocjena se ustanovljuje poredak. Najee se na jednom natjecanju izvode po dva programa, obavezni i slobodni. Discipline su pojedinani nastup, nastup u paru (duo) te nastupi u grupi, koje najee imaju 4-8 natjecateljica. Ovaj vrlo zahtjevni sport od natjecateljica trai snagu, odlinu plivaku tehniku, fleksibilnost te osjeaj za ritam i prostor. Kako se dio figura izvodi s glavom ispod vode, potrebna je i sposobnost dueg zadravanja daha. Sinkronizirano plivanje je standardni olimpijski sport od Olimpijskih igara u Los Angelesu 1984.

3. Veslanje
Veslanje je pojedinani i grupni sport na vodi u kojem osoba ili osobe koje se nalaze u amcu pokreu amac u kojem sjede snagom svojih miia preko poluga koja se zovu veslima. Vesla su dugake poluge koja na jednom kraju imaju rukohvat, dok drugi kraj koji je iri i plosnatiji (lopata) ulazi u vodu. Dvije su vrste vesala, a to su lopate i sjekire, razlikuju se po povrini lopate koja ulazi u vodu, sjekire imaju veu povrinu lopate. Veslaka natjecanja zovu se regate. Openito, amci su dvije vrste, i predstavljaju dvije veslake forme: rimen i skul. U rimenu, svaki vesla barata jednim veslom (duljine oko 3.8 m), dok u skulu barata s dva vesla (svako oko 3 m dugo). Na engleskom se za amac esto upotrebljava izraz shell (koljka) i to zbog toga jer mu je oplata esto tanka svega nekoliko milimetara da bi se postigla im manja teina. Ovi amci su takoer i vrlo dugi, te dok su oni natjecateljski esto uski koliko je to mogue, dok amci za trening ili rekreaciju mogu biti i neto iri.

10

Svaki je vesla leima okrenut smjeru kretanja amca i sila se proizvodi ujedinjenom kretnjom veslaevih nogu, trupa i ruku preko vesla na vodu. Vesla sjedi na pokretnom sjeditu koje se kotrlja na dvije paralelne ine. Svako veslo lei u uici U-oblika privrenoj na metalnoj osovini na kraju izbonika. Izbonik je nainjen od metalnih cijevi i vrsto je privren na trup amca. Iznimka su neki europski rekreativni amci kod kojih je uica direktno postavljena na valobran. Pod-tipovi veslakih amaca dalje su podijeljeni prema broju veslaa u njima.

3.1. Discipline u veslanju: Rimen amci (svaki vesla jedno veslo) Ovi amci mogu imati kormilara - osobu koja upravlja amcem pomou kormila i potie veslae. Uz naziv amca navedena je i oznaka (simbol) za svaki amac kao i dimenzije. Dvojac s kormilarom, oznaka '2+'. Dva rimen veslaa i kormilar. Dvojci su dugi 12 m i teki 25-tak kg.

Dvojac bez kormilara, oznaka '2-'. Dva rimen veslaa bez kormilara.

etverac s kormilarom, oznaka '4+'. etiri rimen veslaa i kormilar. etverci su dugi 14 m i teki 45-tak kg. etverac bez kormilara, '4-'. etiri rimen veslaa bez kormilara. Upravljanje je ostvarano preko kormila koje je sistemom sajli povezano

11

za nogare jednog od veslaa (nogari su uporite na kojem su privrena veslaeva stopala ). Dvojac bez ima kormilo postavljeno na isti nain. Osmerac, '8+'. Osam rimen veslaa s kormilarom. Osmerac je dug oko 17 m i teak oko 95 kg.

Skul amci (svaki vesla dva vesla) Samo rijetko ovi amci imaju kormilara. Upravljanje se najee ostvaruje primjenom vee sile na veslo s jedne strane amca. Ruke se kriaju, najee lijeva iznad desne, tokom ciklusa zaveslaja, i najee je lijeva ispred desne u kretanju. Samac ili skif (1X) Jedan vesla - skuler. Skif je dug oko 8 m i irok 30-tak cm. Natjecateljski amci mogu biti i laki od 14 kg. Takoer, krae i ire izvedbe su esto viene kao skifovi za rekreaciju.

Dubl ili dvojac na parie (2X) Dva skulera. Veina dublova se mogu iskoristiti i kao dvojci bez, uz drugaiju postavku izbonika za rimen vesla. Ako se upotrebljava kao dvojac, obino se dodaje i kormilo. Postoje i verzije dublova za rekreaciju.

etverac skul (4X) etiri skulera. Engleski izraz je esto "Quad". Obino ima kormilo slino kao etverac bez, a uz preinake na izbonicima moe se i koristiti kao etverac bez.

Osmerac skul (8X) Osam skulera. Ovo je vrlo rijetka varijanta, iako se ubotrebljava u UK, prvenstveno u utrkama mlaih kategorija, kod kojih nije dozvoljeno rimen veslanje.

3.2.Teinske kategorije Postoje u osnovi dvije teinske kategorije za veslae: teki veslai (heavyweight, HWT) i laki veslai ( lightweight, LWT).

12

Laki veslai (M LWT). Za posade lakih veslaa, 72.5 kg je pojedinani maksimum, dok prosjek teine posade u amcu ne smije biti vei od 70 kg.

Lake veslaice (W LWT). Pojedinani maksimum za veslaice je 59 kg, a prosjek teine posade u amcu ne smije prei 57 kg. U SAD-u, ene imaju samo pojedinani maksimum, dok na prosjek teine nema ogranienja.

Natjecateljski amac se obino proizvodi imajui u vidu teinsku kategoriju koja e ga koristiti najbolji su amci od karbona jer su lagani a empacher je jedna od najpoznatijih firma za izradu amaca. Sve do nedavno, na Olimpijskim igrama su bile zastupljene samo kategorije tekih veslaa, ali su od 1996. godine uvedene i dicipline za lake veslae, i to LM2x, LM4- i LW2x.

13

3.3. Veslaka natjecanja: Uobiajene duljine staze Trke su odvojene po kategorijama: muki (M), ene (W), teki veslai (HWT) i laki veslai (LWT) itd. koji su zatim podijeljeni po disciplinama 8+, 4+, 1x, 2x itd. Na tipinoj regati moete vidjeti razliite trke najavljene kao M8+, W8+, M4+ pa tako dalje do npr. M1x i W1x. Mogu postojati i odvojene trke lakih i tekih veslaa koje tada ukljuuju kontrolno vaganje lakih neko vrijeme prije starta. Jo moete vidjeti i podjele po iskustvu (kola veslanja, natjecatelji), po dobi ( juniori, mlai juniori, seniori) itd. Standardna (olimpijska) duljina staze je 2000 m (poeljno u pravcu) i najee ima est amaca koji se natjeu u odvojenim stazama koje mogu ali i ne moraju biti odvojene bovama. Prvi puta su staze na nekom veslakom natjecanju odijeljene bovama na Olimpijskim igrama u Rimu, 1960. godine, a ta su se natjecanja odravala na jezeru Albano, nedaleko Rima, pa se tako u veslakom argonu uvrijeilo da se otada svaka veslaka staza odijeljena bovama naziva "Albano staza". Veslake utrke traju od 5 i pol do 8 i pol minuta, ovisno o disciplini, vremenskim uvjetima, toku vode te psihikom stanju i iskustvu veslaa. FISA prati i najbolja postignuta vremena na slubenim natjecanjima na dionici od 2000 m. Neke utrke se odvijaju na stazi od 1000 m za starije natjecatelje (Masters) i na 1500 metara za mlae kategorije. Startna procedura Posade trebaju biti na svojim startnim pozicijama dvije minute prije predvienog vremena starta. Kad su amci prihvaeni, startni sudac e nadzirati proces poravnavanja. Kad su posade poravnate, starter e prozvati sve posade redom po imenu. Nakon prozivanja, starter podie crvenu zastavu, uz uzvik: 'Attention!'. Nakon kratke pauze, daje start sputajui crvenu zastavu brzo nadole i istovremeno izgovara 'GO'. U sluaju vjetra, starter moe preskoiti prozivanje i primijeniti 'brzi start'. U tom sluaju, uzvikuje 'Attention!'i ako nijedna posada ne odgovara, odmah podie zastavu i daje startne komande. Na regatama koje organizira FISA, kad je crvena zastava jednom podignuta starter vie ne uvaava podignutu ruku ( dogovoreni znak da posada nije spremna ), ali u SAD-u posada jo ima to pravo. Posadama se moe dodijeliti opomena nakon pogrenog starta, zbog kanjenja u dolasku na start, zbog krenja pravila reda vonje na stazi. Posada koja dobije dvije opomene iskljuena je iz trke. Ako posada ima kvar na opremi u prvih 100 m trke, mora stati i signalizirati sucu, koji e tada zaustaviti trku. Kvar na opremi ne ukljuuje

14

greke kao to su rak ili ispadanje rola iz ina. Kada je trka jednom zapoela, sudac je prati u motornom amcu. On daje upute posadama samo kad mora sprijeiti sigurnosni rizik. Ako je posada krenula ka drugoj posadi, sudac podie bijelu zastavu, proziva posadu, i pokazuje zastavom u smjeru u kojem se posada treba pomaknuti. Ako je posada pred sudarom s preprekom ( kao npr. stup od mosta ), sudac podie bijelu zastavu i uzvikuje 'Obstacle!' ('Prepreka!') ili jednostavno 'STOP!'. Ako sudac mora zaustaviti cijelu trku, zazvoniti e zvonom, mahati crvenom zastavom i uzviknuti 'STOP!' ako je potrebno. Trke na kronometar (Head Races) Ove utrke, koje se najee odravaju u SAD-u u jesen, ili u rano proljee (u Europi) su oko 2.5 - 3 milje (4-5 km) duge a amci startaju u svojoj kategoriji odvojeno u intervalimi po 10 sekundi. Ovakve trke se obino odvijaju na rijekama s brojnim mostovima i zavojima koji ine prestizanja jako zanimljivim. Trke na dodir (Bumps) 'Bumps' je nain utrkivanja u osmercima. U osnovi dolazi sa rijeka koje su u veini dijelova dovoljno iroke samo za dva amca. Osnovna ideja je jednostavna: skupite grupu od 17 ili 18 amaca koji startaju u koloni jedan za drugim s duinom i pol razmaka izmeu svakog od njih, i kad trka krene, cilj je 'dodirnuti' amac ispred sebe na nain da se razmak izmeu njih smanji toliko da je mogu kontakt. Dva amca koja su sudjelovala u 'dodiru' ispadaju iz trke tako da se maknu u stranu i ostavljaju stazu slobodnom za one otraga (ako amac iza dohvati amac koji je bio ispred ta dva, tada se to naziva 'overbump'). Sljedei dan posade koje su se 'dodirnule' mijenjaju startne pozicije. Trke traju 4 dana za svaku grupu, a pozicije se uvaju do slijedee godine. Divizije se tada utrkuju u obrnutom redoslijedu (tj, najloija kree prva) i posada koja je zavrila na vrhu divizije (jer je uspjeno 'prevaslala' ili 'dodirnula' posadu na vodeoj poziciji sada vesla kao 17. u slijedeoj, jaoj diviziji i ako ondje uspiju napraviti 'dodir' prelaze slijedei dan u viu diviziju. Cilj je naravno zavriti na vrhu prve divizije 'Head of the River', ili napredovati za etiri mjesta (tj, postii 'dodir' svaki dan po jedan).

Meunarodna veslaka federacija se naziva FISA, to je skraenica od francuskog naziva Fdration Internationale des Socits d'Aviron.

15

4. VATERPOLO
Vaterpolo je ekipni vodeni sport u kojem sudjeluju dvije ekipe s po sedam lanova (jedan od njih je vratar). Uz nogomet, najstariji je momadski port koji se pojavio na programu Olimpijskih igara - 1900. godine u Parizu. Cilj igre je postii to vie pogodaka. Utakmica se igra u etiri etvrtine, ija duljina je 8 minuta. Na poetku svake etvrtine po jedan igra svake momadi pliva prema sredini igralita na kojemu je lopta, a momad iji igra prvi dopliva do lopte prva kree u napad.

4.1. Rairenost Drave u kojima je jak reprezentativni vaterpolo su: Hrvatska, Maarska, Srbija, Crna Gora, Rusija, Italija, Grka, Njemaka, panjolska, SAD, Australija, ali i Slovaka i Francuska dre prikljuak ovoj skupini. 16

Najvie uspjeha na kontinentalnim (vaterpolska EP...) i svjetskim prvenstvima imale su Maarska, SSSR, SFR Jugoslavija, Italija, panjolska. U meunarodnim klupskim natjecanjima, najvie uspjeha poluile su hrvatske momadi (istiu se Mladost Zagreb, Jug Dubrovnik i Jadran Split), zatim momadi iz Italije (posebno Posillipo Napulj, Pro Recco i Pescara), Maarske (Honved, Vasas, BVSC i Ujpest Torna), Srbije (Partizan Beograd), Rusije, Njemake (Spandau Berlin), panjolske (Barcelona), a u 21. stoljeu i klubovi iz Grke postiu uspjehe. Krovna organizacija za vaterpolo u Hrvatskoj je Hrvatski vaterpolski savez. 4.2. Igralite i oprema Vaterpolo se igra u pravokutnom bazenu najeih dimenzija 33x25m (iako dimenzije mogu varirati: 20-35x10-25), minimalne dubine 1.8m. Golovi su dimenzija 3x0.9m. Gol linije i centar oznaeni su bijelim stupiima kraj bazena, dvometarska linija oznaena je crvenim, a 5metarska utim stupiem. Lopta je opsega 0.68-0.71m, i tei 400-450 grama. Ekipe se razlikuju po boji kapica: nekada su doputene bile samo plave/bijele, a danas se koriste bilo kakve, uz uvjet da su kapice protivnikih ekipa razliitih boja (oba golmana nose crvene kapice). Igru kontroliraju dva linijska i glavni sudac. Napad traje 30 sekundi. 4.3. Osnovna vaterpolska pravila Vaterpolska pravila su pravila koja se primjenjuju pri pripremi i odigravanju slubene vaterpolske utakmice. Golovi se sastoje od dvije vratnice i grede. Krute su konstrukcije i pravokutnog oblika. irina vratnica i grede okrenutih prema igralitu je 7,5 cm. Obojene su bijelom bojom, a moraju biti postavljene na golnim linijama na krajevima igralita. Takoer moraju biti jednako udaljene od aut-linija i najmanje 30 cm ispred krajnjih linija igralita. Unutarnji razmak izmeu vratnica mora biti 3 m. Na igralitima dubine 1,50 m ili vie, donji dio grede mora biti 90 cm iznad povrine vode, a ako je dubina igralita manja od 1,50 m, donja strana grede mora biti 2,40 m od dna bazena. Mrea gola mora biti nategnuta i sigurno privrena za vratnice i gredu. Mora zatvarati cijeli gol ostavljajui razmak iza golnih linija ne manji od 30 cm.

17

Vaterpolska lopta Lopta mora biti pravilnog okruglog oblika sa zranom komorom koja ima samozatvarajui ventil. Mora biti nepromoiva, bez vanjskih avova, bez premaza masti ili sline tvari koja ju moe uiniti skliskom. Teina lopte mora biti od 400 do 450 grama, dok opseg ovisi o natjecateljskoj kategoriji. Za muki vaterpolo opseg lopte mora biti od 68 do 71 cm, a tlak u lopti od 90 do 97 kPa, a za enski vaterpolo opseg mora biti od 65 do 67 cm, dok tlak u lopti mora iznositi od 83 do 90 kPa. Kapice igraa moraju biti razliite boje, osim potpuno crvene uz odobrenje sudaca. Kapice ne smiju biti iste boje kao lopta. Vaterpolska ekipa od suca moe zatraiti da stavi bijele ili plave kapice. Vratari moraju nositi crvene kapice. Sve kapice igraa moraju ispod brade biti vezane vrpcom, a ako igra za vrijeme igre ostane bez kapice, mora je zamijeniti kod prvog prikladnog prekida igre i to kad je njegova ekipa u posjedu lopte. Kapice moraju imati savitljiv titinik za ui koji je iste boje kao kapica s kojom ekipa nastupa. Vratari smiju imati crvene titnike. Kapice se oznaavaju brojevima s obje strane, a brojevi su visine od 0,10 m. Kapicu sa brojem 1 mora nositi vratar, dok kapicu sa brojem 13 nosi priuvni vratar. Ostale kapice predviene za igrae moraju imati brojeve od 2 do 12. Igrai za vrijeme igre ne smiju mijenjati svoj broj kapice, osim uz odobrenje suca uz najavu povjereniku. Kapice za meunarodne utakmice moraju na prednjoj strani imati meunarodnu troslovnu oznaku, a smiju imati i nacionalnu zastavu. Visina slovne oznake smije biti 4 cm. Jedna se vaterpolska ekipa sastoji od 7 igraa u polju, od kojih 1 mora biti vratar koji nosi obaveznu vratarsku kapicu i najvie 6 priuvnih igraa koji prema potrebi mogu zamjenjivati igrae u polju. Od ekipe koja igra s manje od 7 igraa ne smije se zahtijevati da ima vratara. Priuvni igrai, zajedno sa pomonim trenerima i slubenim osobljem ekipe, s izuzetkom glavnog trenera, moraju zajedno sjediti na klupi i ne smiju naputati klupu od poetka igre, osim izmeu etvrtina ili tijekom trenerskih pauza (time out). Zamjena smije ui u igralite sa bilo kojeg mjesta:

za vrijeme odmora izmeu etvrtina i bilo kojeg nastavka produetaka, nakon postignutog zgoditka, za vrijeme time-out-a, da bi zamijenio igraa koji krvari ili je povrijeen.

Zamjena mora biti spremna ui u igru bez odugovlaenja. Ukoliko zamjena nije spremna, igra e se nastaviti bez njega, a on moe ui u svako vrijeme sa mjesta za ponovni ulazak kod vlastite golne linije. Trajanje slubene vaterpolske utakmice je 4 etvrtine po 8 minuta iste igre (bez prekida). Vrijeme poinje tei u trenutku kada igra dotakne loptu na poetku susreta i svake preostale etvrtine. Kod svih prekida sat 18

za mjerenja protoka vremena se mora zaustaviti sve dok lopta nije vraena u igru i to u trenutku isputanja iz ruke igraa koji izvodi odgovarajue bacanje ili kada loptu dotakne igra nakon neutralnog bacanja. Izmeu prve i druge, te tree i etvrte etvrtine utakmice, odreen je odmor u trajanju od 2 minute. Izmeu druge i tree etvrtine (poluvrijeme) odmor traje 5 minuta. Momadi ukljuujui igrae, trenere i slubene osobe moraju promjeniti strane prije poetka tree etvrtine (drugog poluvremena), odnosno drugog produetka ukoliko se igraju produetci. Kada je rezultat utakmice neodluan nakon isteka vremena u bilo kojoj utakmici za koju je potreban odluujui rezultat, nakon pauze od 5 minuta, moraju se odigrati dva produetka u trajanju od po 3 minute iste igre s pauzom od 2 minute izmeu dva produetka. Za vrijeme te pauze ekipe moraju promijeniti strane plivalita. Ako je rezultat neodluan i nakon dva produeka, izvode se kaznena bacanja (peterci) koja e odrediti pobjednika. Obini prekraj za koji mora biti dosueno slobodno bacanje za protivniku ekipu je bilo koji od slijedeih prekraja:

Krenuti s golne linije na poetku etvrtine prije znaka suca. Slobodno bacanje mora se izvesti s mjesta gdje se nalazi lopta ili ukoliko lopta od strane suca nije ubaena u igralite, slobodno se bacanje izvodi sa linije polovice igralita. Pomagati suigrau na poetku etvrtine ili bilo kada za vrijeme utakmice. Drati se ili odbiti od vratnica ili od nosaa vratnica, drati se ili odbiti od stranica bazena za vrijeme igre, drati se za granice igralita osim na poetku etvrtine. Aktivno sudjelovati u igri stojei na dnu bazena, hodati u tijeku igre ili se odbijati od dna bazena drei loptu ili napadati protivnika. Ovaj lanak ne primjenjuje se za vratara unutar 5 m. Napadnut potopiti ili drati cijelu loptu pod vodom.

5. JEDRENJE
Jedrenje je umijee upravljanja jedrilicom, tj. plovilom na vodi pokretanog iskljuivo snagom vjetra. U poetku koriteno kao osnovna vjetina potrebna za upravljanje ratnim, trgovakim i turistikim brodovima s pojavom parnog stroja te kasnije drugih vrsta motora gubi gospodarsku vanost. Danas je jedrenje za veinu ljudi rekreacija i zabava, te vrlo popularan i rairen sport. Krovna organizacija za jedrenje u Hrvatskoj je Hrvatski jedriliarski savez. 5.1. Uvod Jedrilica ili drugo plovilo na jedra se kree po vodi pokretana snagom vjetra. Jo od rane poznate povijesti ovaj je nain transporta na vodi bio 19

vrlo vaan u ribarstvu,trgovini i ratovanju. Od transporta kamena za potrebe gradnje egipatskih piramida u staro doba pa do uvenih pomorskih bitaka kao to je bitka kod Trafalgara jedrenje je bila vana ili ak presudna vjetina. Kasnije kroz povijest je jedrenje gubilo gospodarsku vanost, ali je i dalje ostao vrlo rairen nain kretanja po vodi. Iako u osnovi vrlo jednostavnih principa, jedrenje nije niti izbliza jednostavno kakvim se ini. Umjee upravljanja jedrilice u svim smjerovima bez obzira na smjer vjetra, savladavajui pri tome esto vrlo nemirne uvjete na vodi, jak vjetar ili druge nepogode, sve je samo ne jednostavno.

5.2. Povijest sportskog jedrenja Najstarije drutvo sportskog jedrenja je Water Club of Cork koje se nalazilo u gradu Corku na jugoistoku Irske. Klub je osnovan 1720. godine te djeluje i danas. Najstariji zapis o regati potjee iz godine 1749. kada je odrana regata izmeu Greenwicha i Norena na rijeci Temzi. Kao poetak organiziranih jedriliarskih regata uzima se godine1775. kad je osnovanThames Club Cumberlan Fleet. Povijesni dan za svijetsko jedriliarstvo je 1.lipanj 1815. godine kad se grupa engleske gospode nala u Thatched House Taveru u St. Jamess Street u Londonu s ciljem okupljanja ljubitelja jedrenja. Pod predsjedanjem lorda Granthama, 42 jedriliara su osnovali Yacht Club (to je prvi put da su te dvije rijei spojene zajedno). Iako je osnovan u Londonu, klub je premjeten u luku grada Cowesa na otoku Wight. 1817. godine engleski princ ih je poastio svojim lanstvom, a 1820. godine kad je postao kralj George IV., klub je preimenovan u Royal Yacht Club s pravom vijanja ratne zastave. Tako je Engleska preuzela primat u jedriliarstvu u Europi od Nizozemske gdje su nastale prve jedrilice za port i razonodu. U SAD je slubeni poetak rada jedriliarskih klubova bio 30. srpnja 1844. godine kada je 9 jedriliara na elu s John Cox Stevensom osnovalo New York Yacht Club (NYYC). Prvu slubenu regatu u Americi NYYC je organizirao 20

u srpnju 1845. godine na ruti kroz New York. Za ovu regatu NYYC je odredio pravila hendikepa. 5.3. Sportsko jedrenje u Hrvatskoj Prvi jedriliarski klub je osnovan 1876 na otoku krku. Jedriliarski klub "Plav" djeluje i danas. 1890. godina je bila vrlo znaajna za jedriliarski sport u Hrvatskoj i Dalmaciji. te je godine osnovan prvi veslaki i jedriliarski klub "Adria" u Splitu. Klub je djelovao do 1928. godine. Datum osnivanja kluba je bio 20. srpnja 1890. godine . Klub je osnovao dr.Petar Kamber koji je bio javni biljenik u Splitu. Putem tiska graani Splita su obavijeteni o radu kluba i na pozivu za ulanjenje u klub od 11. kolovoza 890. klub se naziva "Rowing & Yachting Club Adria". Poslovni jezik kluba je bio engleski - pour egalite - zbog jednakosti jer su lanovi bili veinom iz imunih talijanskih i hrvatskih obitelji, te su se primali lanovi samo iz odreenih drutvenih krugova! To je i dovelo do portskog neuspjeha i raspada kluba.

5.4. Olimpijske klase Jedrenje je olimpijski sport jo od poetka modernog olimpizma. Kroz povijest su se pravila i klase na Igrama mijenjale. Na Igrama u Ateni 2004. godine su bile odrane regate u slijedeim kategorijama: Mukarci: jedrenje na dasci, Finn, 470, Zvijezda ene: jedrenje na dasci, 470, Europa, Yngling Mjeovita kategorija (otvorena za mukarce i ene): Laser, 49er, Tornado OI Peking 2008: Mukarci: jedrenje na dasci - RS:X, Finn, 470, Zvijezda ene: jedrenje na dasci- RS:X, 470, Laser Radial, Yngling Mjeovita kategorija (otvorena za mukarce i ene): Laser, 49er, Tornado Kvaliteta jedrenja u olimpijskim klasama je puno vea od ostalih klasa. Postoje jo mnoge klase od kojih u Hrvatskoj moemo na natjecanjima esto vidit: optimist, RU jedrilice, krstai, 420, J/24

21

America's Cup je jedna od najpoznatijijih i najcjenjenijih jedriliarskih regata. Povijesna godina je 1851. kada je 170-tonski kuner "America", lan New York Yacht Club-a, bio pozvan na sudjelovanje u Nacional Cupu kojeg je dodjeljivala engleska kraljica. Iako je prejedrila Atlantik "Americi" nije dozvoljeno da sudjeluje na "Nacional Cupu" jer je on bio predvien samo za nacionalne jedrilice. Engleski domain je zbog toga organizirao posebnu regatu oko otoka Wight u kojoj je "America" pobjedila 17 engleskih jedrilica, te tako daje ime najstarijem meunarodnom portskom trofeju America`s Cup.

ARC regata Atlantic rally for cruisers, tradicionalna je regata u organizaciji Yachting world kluba iz Engleske. To je najmasovniji prelaz jednog oceana, a ruta ide od Las Palmasa na Gran Canaria, a zavrava na karipskom otoku St. Lucia. Ruta iznosi oko 2.660 nautikih milja. Prvi hrvatski brod na ARC regati bila je Issa sa zapovjednikom Alenom Krstuloviem. Oni su na regati uestvovali 2001 godine. Od 223 sudionika 2001. godine Issa je zauzela 65 mjesto. Rutu je prejedrila za 17 dana i 19 sati, prosjenom brzinom od 7,42 vora. Posadu je sainjavalo est ljudi, od kojih trojica sluajnim odabirom na samoj Gran Canarii. Internacionalni sastav posade, kao i ranije meusobno nepoznavanje nije predstavljalo nikakovu tekou pri obavljanju danononih obveza. Svakoga dana po UTC vremenu tono u podne svaki je sudionik javljao svoju poziciju regatnom odboru, koja se mogla iitavati preko interneta u svakom trenutku. Iako su uobiajeni vjetrovi u to doba pasati iz smjera sjevero-istok, jaine do 25 vorova, radi utjecaja harikena Olga koji je proao prije, vjetar je bio znaajno jai, to je omoguilo izravniju rutu, bez neophodnog sputanja do Cabo Verde.

7. ZAKLJUAK
22

Na kraju ovog rada nadamo se da smo vam uspjeli poblie objasniti kako izgledaju vodeni sportovi i njihova tehnika kroz slike i tekst koji smo priloili. Pomou njih smo prikazali osnovna pravila plivanja, veslanja, vaterpola i jedrenja. Svi ovi sportovi su uglavnom natjecateljske prirode. Veslanje, plivanje i jedrenje mogu se izvoditi grupno ali i pojedinano, dok je vaterpolo striktno grupni sport. Prvi na ljestvici po popularnosti je svakako plivanje u kojem sudjeluju brojni hrvatski predstavnici koji postiu velike rezultate u svijetu. Vaterpolo je zanimljiv i popularan sport koji zahtjeva zajedniki rad tima. Veslanje i jedrenje su takoer zanimljivi ali nisu dostupni svim ljudima jer trae veliki prostor za izvoenje kao to je, na primjer, more. Vodeni sportovi su takoer odlini za zdravlje, pogotovo plivanje, jer se njime jaaju svi miii u tijelu a i korisno je za ljude koji imaju problema sa leima. Ako se osoba eli baviti vodenim sportom, mora znati da samo velikim radom, upornou, suradnjom i disciplinom moe doi do vidljivih i cijenjenih rezultata.

8. LITERATURA

23

1. Maglischo E. (2003.), Swimming fastest, Human Kinetics Europe Ltd 2. Volanek, B. (1996). Sportsko plivanje, Fakultet za fiziku kulturu, Zagreb. 3. Szabo, I. (2000). Metodike vjebe usavravanja tehnika plivanja, Fakultet za fiziku kulturu, Zagreb.

24