SKIJANJE

Maturski rad iz predmeta sport

Uenik:

Mentor

Sarajevo, Januar 2014. godine

SADRAJ

1.Uvod .................................................................................................................................................................3 2. Historijat ..........................................................................................................................................................4 3. Skijanje kao sport ............................................................................................................................................5 3.2. Nordijske skijake discipline .....................................................................................................................7 4. Skijaka oprema...............................................................................................................................................9 4.1. Vrste skija .................................................................................................................................................9 5. Skijaki tereni................................................................................................................................................ 10 6. Svjetski poznati skijai i skijaice .................................................................................................................. 11 7. XIV. Zimske olimpijske igre - Sarajevo 1984. ................................................................................................ 14 8. Zakljuak ....................................................................................................................................................... 15 9. Literatura ...................................................................................................................................................... 16 Komentar mentora ........................................................................................................................................... 17

1.Uvod

Skijanje je nain kretanja zasnijeenim povrinama uporabom skija koje su skijakim vezovima privrene za noge skijaa. Iako je skijanje prvenstveno nastalo kao nain transporta odnosno kretanja po snijegu, kroz 20. stoljee je preraslo u popularni nain rekreacije i sport. Cilj ovog rada je da na to detaljniji, i precizniji nain obradi sve znaajne karakteristike ovog sporta, te da na taj nain dosegne najiri mogui obim pojmova i materije koji su bitni za ovu zimsku disciplinu.

slika 1. profesionalni skija

2. Historijat Iako niko sa sigurnou ne moe rei tko je i gdje izumio takav nain kretanja kroz snijeg, neke injenice o povijesti skijanja su ipak bitne... Poeci skijanja seu u daleku prolost. Kako bi adaptirali i preivjeli na mjestima gdje je vjeni snijeg i led, stari Kinezi su morali primjenjivati razne metode kako bi bili dovoljno pokretljivi. Za njih je brzina i pokretljivost bila od velikog znaaja, tako da su od kore drveta izraivali cipele koje bi obloili ivotinjskom koom kako bi istovremeno dobili tvrdou i toplinu. Takoe su izraivali i posebne ravne drvene plohe na kojima bi mogli stajati bez straha od propadanja u snijeg. Takve metode su se upotrebljavale i u drugim djelovima svijeta tako da se misli da je skijanje roeno na vie mjesta u priblino jednako vrijeme. O tim mjestima roenja skijanja postoje mnoge teorije. Od one Nijemca Luthera da se skijanje pojavilo u Mongoliji pa se kasnije proirilo u Sjevernu Ameriku, Aziju i konano srednju Evropu, sve do one koja kae da je Skandinavija kolijevka skijanja. Naime, najvee otkrie na tom podruju otkriveno je u pilji Rodoy na sjeveru Norveke gdje je pronaena urezana slika u stijeni koja prikazuje lovca na skijama (nalaz je star oko 7000g.). Prema staroj Norvekoj legendi, korijeni seu jo dalje u prolost. Oko 8000 g.p.n.e. dogodila se invazija na zemlje Skandinavije od strane ljudi koji su se pojavili na skijama. Inae rije SKI dolazi od Norveke rijei skid to bi znailo obloen sa koom... Taj naziv je upotrebljen iz razloga to im je desna skija bila kraa od lijeve i bila je presvuena ivotinjskom koom te je radi veeg otpora bila pogodna za odgurivanje, dok je lijeva skija bila dua, bez kone obloge i sluila je iskljuivo za klizanje po snijeOcem modernog skijanja smatra se Norveanin Sondre Norheim. On je u 19. stoljeu konstruirao skijaki vez koji je omoguio upravljanje skijom, i to tehnikom koja se danas naziva telemark. Kasnija usavravanja skijakog veza i skijake cipele odnosno pancerice dovela su do daljnjeg usavravanja skijanja i pojavu tzv. alpskih skijakih disciplina. Ranih godina 20. stoljea Austrijanac Hannes Schneider prezentirao je tehniku upravljanja skijom rotacijom gornjeg dijela tijela koja se po imenom Arlberg tehnika (nazvana prema kraju iz kojeg je potjecao) vrlo brzo rairila kao popularna rekreacija i sport. Danas je skijanje vrlo rijetko nain transporta, ve je uglavnom popularan vid rekreacije. Veina skijaa danas su rekreativci koji na ureenim skijakim stazama koritenjem iara kako bi se popeli na vrhove planina provode slobodne trenutke uivajui u sputanju niz snjene padine. Skijanje je toliko rairen nain zimskog odmora da pojedine drave vei dio turistike ponude zasnivaju upravo na rekreativnom skijanju. Najbolji primjer takve drave je Austrija, koja posjeduje preko stotinu ureenih skijalita. Ostale drave koje imaju brojna ureena skijalita su Francuska, Italija, vicarska, SAD, Novi Zeland, itd. U Nordijskim zemljama raireno je i skijako tranje kao popularan vid rekreacije, iako se staze ua skijako tranje mogu nai i u svakom alpskom skijalitu.

3. Skijanje kao sport Skijanje je standardni olimpijski sport na zimskim Olimpijskim igrama. Skijake discipline dijelimo na alpske i nordijske. Iako postoje i varijante tafetnih utrka u nordijskom skijanju, skijanje je uglavnom pojedinani sport. esto se u skijake sportove ubraja i snowboard, koji je od 1998. godine takoer ukljuen u obitelj olimpijskih sportova. Oprema za taj sport se bitno razlikuje od skijake opreme po tome to se ne koriste dvije skije ve jedan board odnosno daska za skijanje na kojoj border stoji u slinom poloaju kao u daskanju na valovima. 3.1. Alpske skijake discipline Alpske natjecateljske skijake discipline su: slalom, veleslalom, spust, super-veleslalom, alpska kombinacija i paralelna natjecanja. Neslubeno bi ih mogli kategorizirati na tehnike (slalom i veleslalom) i brzinske (spust i super-veleslalom) discipline Slalom se odnosi na takvo sportsko takmienje u kojem takmiari u elji da najbre prou zadanu stazu, prolaze oznaeni put izmeu oznaka poznatijim pod nazivom vrata. Ako ne prou zadanu stazu na propisan nain, tada bivaju diskvalificirani, odnosno njihovom vremenu prolaska staze, pribraja se dodatno vrijeme kao kazna. Slalom zajedno sa veleslalomom spada u tehnike discipline alpskog skijanja, za razliku od brzih disciplina u koje spadaju super-veleslalom i spust. Rije je o najsporijoj ali tehniki vrlo zahtjevnoj disciplini. Prema trenutno vaeim pravilima, natjecanja u slalomu se odvijaju u dvije vonje, od kojih svaka traje otprilike 50-60 sekundi, ovisno o stazi, konfiguraciji terena, vremenskim prilikama i vjetini skijaa. Prema vaeim standardima staza je u slalomu oznaena vratima. Vrata se sastoje od dva tapa oznaena zastavicama u boji, naizmjenino crvenom i plavom bojom. Skija je ispravno proao vrata ukoliko su s prave strane zastavice (odnosno izmeu dvije zastavice koje formiraju vrata) prola oba vrha skija te obje noge skijaa. Meunarodna skijaka federacija detaljno propisuje sve parametre staze, te je tako u slalomu propisan raspon visinske razlike od starta do cilja (140-220 metara), irina pojedinih vrata (4-6 metara), razmak izmeu dvaju susjednih vrata (0,75-15 metara), ukupan broj vrata na stazi (55-75), broj natjecatelja koji se kvalificira za drugu vonju (30 najbrih iz prve vonje) te brojni drugi detalji Veleslalom je druga tehnika disciplina alpskog skijanja, takmiari prolaze kroz oznaeni put izmeu oznaka koje nazivamo vrata, koja su za razliku od slaloma postavljena u neto irem meusobnom razmaku. Prema trenutno vaeim pravilima, natjecanja u veleslalomu se odvijaju u dvije vonje, od kojih svaka traje otprilike 60-80 sekundi, ovisno o stazi, konfiguraciji terena, vremenskim prilikama i vjetini skijaa. Kao i u slalomu, staza je u veleslalomu oznaena vratima, tj. tapovima oznaenim zastavicama u dvije boje, naizmjenino plava i crvena. Meutim, ovdje su jedna vrata formirana od 4 tapa, po dva lijevo odnosno desno izmeu kojih je razapeta zastavica. Propisane parameter veleslaloma
5

oznaila je Meunarodna skijaka federacija, te je tako u veleslalomu propisan raspon visinske razlike od starta do cilja (250-450 metara), irina pojedinih vrata (4-8 metara), razmak izmeu dvaju susjednih vrata (ne manji od 10 metara), broj natjecatelja koji se kvalificira za drugu vonju (30 najbrih iz prve vonje) te brojni drugi detalji. Spust je najbra disciplina u alpskom skijanju. Uz super-veleslalom spada u tzv. brze discipline, za razliku od tehnikih disciplina u koje spadaju slalom i veleslalom. Izvodi se na posebno strmim i dugakim stazama, s relativno malim brojem vrata i zavoja te dugim ravnim dijelovima. Osnovna karakteristika ove discipline je velika brzina kojom skija prolazi stazom, te se stoga smatra i najopasnijom jer padovi pri tim brzinama mogu biti kobni. Danas na takmienjima spusta nije rijetkost da skija znatno premai brzinu od 130 kilometara na sat! Super-veleslalom ili Super-G ((engl.) skraenica od "Super Giant Slalom"), to bi mogli opisati kao "poseban veleslalom".Super-veleslalom je alpska skijaka disciplina koja je posebna na taj nain da je bra od veleslaloma i spada u brze skijake discipline, poput jo breg spustaRazmaci od vrata do vrata, a izmeu kojih moraju prolaziti skijai su vei nego u veleslalomu, te su i brzine koje se postiu vee. Staza je dulja nego u veleslalomu, i broji manje vrata. U ovoj su disciplini skijai, slino kao u spustu, u zatvorenijem, aerodinaminijem skijakom stavu ("pogrbljeni"), tj. u poloaju "abe" ili "jajeta".

Slika 2. veleslalom

Slika 3. slalom

3.2. Nordijske skijake discipline Nordijsko skijanje je vrsta skijanja, kod kojeg je skijaki vez konstruiran tako da su prsti skijaa privreni za skiju, a peta skijaa je slobodna. Ime je dobilo po zemljama u kojima je povijesno nastalo a i danas je najrairenije upravo u nordijskim zemljama - Finskoj, Norvekoj, vedskoj. Nordijsko skijanje je popularan vid rekreacije ali i natjecateljski sport koji je standardan na Zimskim olimpijskim igrama. Osnova tehnike u nordijskom je karakteristika veza koji omoguava odizanje pete skijaa od same skije, to omoguava zamah i potiskivanje skije. Poznata je i tehnika telemark, koja se najvie koristi u skijakim skokovima. Postoje dvije osnovne discipline natjecanja u nordijskom skijanju: skijako tranje te skijaki skokovi. Osim toga, skijako tranje je sastavni dio dva kombinirana sporta: nordijske kombinacije, koja povezuje skijako tranje i skijake skokove, te biatlona, koji povezuje skijako tranje i streljatvo. Skijako tranje je popularna disciplina nordijskog skijanja. Radi o tehnici skijanja koja se koristi uglavnom na ravnijim povrinama prekrivenim snijegom. Najrairenije je u zemljama u kojima je povijesno nastalo, tj. u nordijskim zemljama - Finskoj, Norvekoj, vedskoj. Nordijsko skijanje je popularan vid rekreacije ali i natjecateljski sport koji je standardan na Zimskim olimpijskim igrama. Natjecanja u skijakom tranju obuhvaaju cijeli raspon duljina staza od tzv. sprint utrka od nekoliko kilometara pa do maratona od nekoliko desetaka kilometara. Poznata su tri stila skijakog tranja: klasini stil, slobodni stil i telemark. Kod klasinog stila najuobiajeniji je dijagonalni korak, kod kojeg se zamah rukama i nogama izvodi naizmjence, uz odgurivanje s po jednim tapom. Postoji i korak kod kojeg se koristi istovremeno odgurivanja s dva tapa, uz zamah samo jedne noge ili bez nonog zamaha. Za uspon se koristi tzv. riblja kost, kod kojeg iza skijaa ostaju tragovi po ijem je obliku korak dobio ime. Slobodni stil za razliku od klasinog dozvoljava bono odgurivanje skijama koje vie ne moraju biti paralelne. Varijante tog koraka podjeaju na korak odgurivanja kojeg koriste brzi klizai ili roleri, iako naravno ukljuuje i odgurivanje tapovima. Skijaki skokovi su vrsta nordijskog skijanja u kojem se skija sputa niz posebno konstruiranu rampu (skakaonicu) te nakon odraza pokuava 'preletjeti' to veu udaljenost. Skakaonica je prekrivena snijegom te su natjecanja mogua samo u zimskim uvjetima. Ipak, danas postoje i varijante izvedbe skakaonice s umjetnom podlogom te se natjecanja mogu odravati cijele godine, a jedna varijanta tog sporta se izvodi i na vodi. Cilj natjecanja u skijakim skokovima je preskoiti to veu udaljenost. Meutim, ocjenjuje se i stil skakaa, te je za pobjedu osim dugakog skoka potrebno prikazati i dobru tehniku leta te siguran doskok. Ukupni bodovi se izraunavaju po ostvarenoj duljini skoka te zbroju srednje 3 ocjene 5 sudaca (najvea i najmanja ocjena se briu), od kojih svaki moe za stil dodijeliti maksimalno 20 bodova. Bodovi za duljinu skoka se dodjeljuju prema odnosu duljine skoka i poloaja kalkulacijske (kritine) toke pojedine skakaonice. Za skok tono na kalkulacijsku toku/udaljenost skaka dobije 60 bodova, za svaki metar manje/vie dodaje se ili oduzima 1,8 bodova po metru. Iako se tehnika skoka s razvojem ovog sporta dosta mijenjala kroz
7

povijest, tehnika doskoka je uglavnom ona prema telemark tehnici. Prevladavajua tehnika poloaja tijela tijekom leta je tzv. V-tehnika, prilikom koje skaka dri skije u 'V' poloaju, s repovima skija skupljenim a vrhovima odvojenim Natjecanja u skijakim skokovima se izvode uglavnom na tri vrste skakaonica, koje se razlikuju po veliini: 90-metarska skakaonica - kalkulacijska toka je na 90 metara, a skakai postiu daljine do 110 metara u optimalnim uvjetima 120-metarska skakaonica - kalkulacijska toka je na udaljenosti od 115 do 145 metara, ovisno o skakaonici Skijaka letaonica - to su skakaonice s kalkulacijskom tokom preko 180 metara, takvih je samo 5 na svijetu (Vikersund, Oberstdorf, Kulm, Harahov i Planica) i na njima se mogu postii duljine skoka ak do 240 metara.

Slika 4. skijaki skokovi

Slika 5. skijako tranje

4. Skijaka oprema

Ovisno o disciplini, za skijanje je potrebna slijedea oprema: skije opremljene skijakim vezovima skijaki tap pancerice ili skijake cipele Postoji jo i cijeli niz specijalizirane skijake opreme, kao to su skijako odijelo, kaciga, naoale, rukavice. Ta dodatna oprema se vrlo razlikuje ovisno o skijakoj diciplini, vremenskim uvjetima a u novije vrijeme i o modnim trendovima, pogotovo kod rekreativaca. 4.1. Vrste skija Najpoznatije su skije za alpske skijake discipline. Te se skije kreu u rasponima duljina od 1 do 2 metra, ovisno o disciplini, uzrastu skijaa, visini skijaa i sl. irine skije se kreu izmei 7 -10 centimetara, a uobiajeno je da su vrhovi i repovi neto iri od struka skije. Skije su debljine oko 1-2 centimetra. Materijal izrade je tradiocionalno bio drvo, ali se razvojem tehnologije danas primjenjuju razliiti vri materijali kao to su karbon, kevlar te razni drugi kompozitni materijali. Rubnici skija s donje su radi boljeg prijanjanja uz podlogu u zavojima najee od tvrdog metala, a sama podloga je prekrivena materijalom na bazi voska radi manjeg trenja sa snijenom povrinom. S gornje strane skije nalaze se skijaki vezovi kojima se provruje noga skijaa za skiju. Skija koristi posebnu obuu koja se naziva pancerice, a koja ima s obje strane odgovarajuu izboinu na koju se vez uvrsti. Na alpskim skijama skijaevo stopalo je cijelom duljinom vrsto priljubljeno uz skiju. U skijakom tranju koriste se skije koje su bitno ue i dulje od alpskih skija. Razlika je i u skijakom vezu, koji u sluaju ovih skija ne privruje nogu skijaa cijelim stopalom vrsto za skiju, ve je omogueno podizanje pete dok su prsti stalno u dodiru s skijom. Skijai koji se bave skijakim skokovima koriste vrlo duge (redovno preko dva i pol metra) i neto ire skije, a vez na njima takoer omoguava podizanje pete.

Slika 6. skije
9

5. Skijaki tereni

Ovisno o disciplini, skijati se moe gotovo na svakoj povrini prekrivenoj snijegom: na ravnijima se prakticira skijako tranje, na strmijim neka od alpskih disciplina. Kao to i ime govori, najpoznatije skijake staze za alpske discipline nalaze se u Alpama, iako se velik broj kvalitetnih alpskih skijalita nalazi u Sjevernoj i Junoj Americi, Novom Zelandu, Aziji. Uobiajeno je da se skijake staze klasificiraju prema strmini i duini, da bi se olakalo rekreativnim skijaima odabir staze koji odgovara njihovom skijakom znanju i stilu skijanja. U Europi se najee koristi sustav boja, pa je npr. crna boja oznaka najzahtjevnije strme staze koja je najee rezervirana samo za natjecanja i vrhunske skijae. Crvena je staza neto blaa, ali jo uvijek zahtjevna. Poetnici e birati izmeu staza oznaenih kao plave (male strmine) odnosno bijele staze. Bijele su staze gotovo potpuno poloene te dakle osiguravaju sigurno skijanje ak i potpunim poetnicima. Postoji i tzv. slobodno skijanje po neureenim stazama, meutim ono je rezervirano iskljuivo za vrhunske skijae koji odlino poznaju skijake tehnike i imaju odgovarajuu opremu. Ne treba posebno napominjati da je slobodno skijanje povezano s stalnom opasnou od snjenih lavina, odrona snijega ili terena, padovima na otre stijene ili provalije, te nije rijetkost da slobodni skijai koji precijene svoje znanje ili podcijene pojedinu strminu stradaju, pa ak i smrtno. Skijako tranje zahtijeva poloenije staze, te je dakle opasnosti od padova ili snjenih lavina svedena na minimum. Ovaj vid skijanja je posebno pogodan za rekreativce slabije fizike snage, starije skijae i sve one koji ele tempo skijanja prilagoditi sebi a ne primjerice strmini alpske staze. Ipak, skijako tranje moe za ambicioznije biti i vrlo efikasan nain postizanje odline fizike spreme, jer je poznato da su po opim karakteristikama pripremljenosti (fizika kondicija) skijai trkai uz atletiare na dugim prugama i bicikliste jedni od najspremnijih sportaa uope. Najvie ureenih staza za skijako tranje se moe pronai u Nordijskim zemljama, iako je mogue trati na skijama i na neureenim stazama. Za skijake letove koriste se posebno pripremljene skijake skakaonice, koje se ovisno o veliini nazivaju i skijakim letaonicama. Ove su skakaonice jasno rezervirane iskljuivo za profesionalce koji se bave tim sportom, jer na nekim skakaonicama skijai skakai ostvaruju skokove (odnosno letove!) duljine od preko 200 metara

10

6. Svjetski poznati skijai i skijaice Velik je broj poznatih skijaa koji su kroz povijest dominirali alpskim natjecanjima, ovaj dio e se baviti najpoznatijim predstavnicima ove sportske discipline kroz historiju. Ingemar Stenmark Ingemar Stenmark (Joesj, vedska, 18. oujka 1956.), jedan je od najpoznatijih i najuspjenijih alpskih skijaa u povijesti. Proglaen je i ponajboljim vedskim sportaem prolog stoljea za koga su veani glasali. Prema vedskom sportskom savezu (ved. Svenska Idrottsakademin), druga je osoba svih vremena po vanosti za vedski sport, poslije Bjrn Borga. Pobijedio je na vie utrka Svjetskog kupa nego li bilo koji drugi skija ili skijaica, ukupno 86 puta (prvi slijedei je Hermann Maier sa 54 pobjede). Ukupan broj utrka je bio bitno manji kroz sezonu, to dakle jasno pokazuje superiornost kojom je Stenmark vladao svjetskim skijanjem. Vrijedna spomena je i utrka veleslaloma u Jasni 1979. kad je pobijedio razlikom od 4,06 sekunda ispred drugoplasiranog. Utrke spusta nije vozio osim za kombinaciju. Sudjelovao je na tri olimpijade. Zanimljiva je i injenica da je bio prvi susjed obitelji koja e kasnije dati jedno veliko ime u alpskom skijanju, Stigu Strandu. Osim sjajnih portskih dosega Stenmark je bio posebno cijenjen zbog mirnog karaktera i nekonfliktnog dentlmentskog dranja naizgled u suprotnosti s oitim pobjednikim mentalitetom. U skijanju je pak ostavio dubok trag i utjecaj na generacije alpskih skijaa i trenera, jer je njegovo demonstriranje t.zv. prijestupne skijake tehnike dovedeno gotovo do savrenstva. Hermann Maier Hermann Maier bivi je austrijski alpski skija, dvostruki olimpijski pobjednik. Maier je jedan od najuspjenijih alpskih skijaa svih vremena. U karijeri je osvojio etiri olimpijske medalje (dva zlata), tri naslova svjetskog prvaka, a ukupni pobjednik Svjetskog kupa bio je u etiri navrata: 1998., 2000., 2001. i 2004. godine. Ima 54 pobjede u utrkama Svjetskog kupa, to ga po broju pobjeda na tablici svih vremena stavlja na drugo mjestoNajuspjeniji je bio u disciplinama superveleslaloma i veleslaloma, a pobjede je jo ostvarivao u spustu te ima jednu pobjedu i u kombinaciji. Marc Girardelli Marc Girardelli (18. srpnja 1963, Lustenau, Austrija) je bivi austrijski i luksemburki alpski skija. Prvo je poeo skijati za austrijsku reprezentaciju, ali je zbog neslaganja s trenerom preao pod zastavu Luksemburga. Svoju veliku karijeru poeo je prvim postoljem u Wengenu 1981. godine. Svoju prvu pobjedu ostvario je u vedskom Gllivareu u utrci slaloma 1983. godine. Ubrzo nakon toga pretrpio je prvu veu ozljedu, stradali su ligamenti lijevog koljena, pa je na novu pobjedu morao ekati godinu dana. U sezoni 1983./1984. nanizao je 5 slalomskih pobjeda i u ukupnom
11

poretku za veliki kristalni globus zauzeo tree mjesto. U sljedeoj sezonio slavio je u 11 utrka, te osvojio male kristalne globuse u slalomu i veleslalomu. U sezoni 1988./1989. uspio je ostvariti pobjede u svim disciplinama Svjetskog kupa. Te je godine po trei put osvojio veliki kristalni globus. 1990. godine je doivio teku nesreu, pa je propustio cijelu sljedeu sezonu. Vratio se 1991. godine starim navikama pobjeivanja i etvrti put ponio naslov pobjednika Svjetskog kupa. Ponovio je to jo jednom 1993. godine to ga ini rekorderom u povijesti Svjetskog kupa. Nitko osim njega nije uspio 5 puta osvojiti veliki kristalni globus. Osim tih uspjeha ima i dva srebra sa Olimpijskih igara u Albertvilleu 1992. u veleslalomu i Super G-u. Na svjetskim prvenstvima osvojio je 11 medalja (4 zlata, 4 srebra i 3 bronce). Benjamin Raich Benjamin Raich (Leins, 28. veljae 1978.) je austrijski alpski skija. Jedan je od najboljih alpskih skijaa u povijesti. ak je pet puta bio drugi u ukupnom poretku, a "izgubio" je osam globusa za manje od 50 bodova. U poretku zbroja bodova u svjetskom skijakom kupu on je drugi sa 12060 bodova, a prvi je Kjetil Andre Aamodt sa 13252 boda. U zbroju medalja sa Olimpijskih igara i svjetskih prvenstava vodi Kjetil Andre Aamodt, a Benjamin Raich je na treem mjestu sa 13 medalja. U Bormiou 2005. godine na Svjetskom prevenstvu osvojio je medalje u svim disciplinama. Janica Kosteli Janica Kosteli (Zagreb, 5. sijenja 1982.), biva hrvatska alpska skijaica. S etirima olimpijskim zlatnim medaljama i dvjema srebrnim, Janica Kosteli je najuspjenija alpska skijaica u historiji Zimskih olimpijskih igara. Osvojila je Svjetski kup 2001., 2003. i 2006. godine. Dana 15. sijenja 2006. Kosteli je postala tek trea skijaica u povijesti Svjetskog skijakog kupa (nakon veanke Pernille Wiberg i Austrijanke Petre Kronberger) koja je pobjeivala u utrkama u Svjetskom kupu u svih pet skijakih disciplina. Dana 5. veljae 2006. Janica je postala druga skijaica (nakon Petre Kronberger) koja je pobijedila u svih pet disciplina u jednoj sezoni. Skupila je i rekordan broj bodova u jednoj sezoni, 1970. Ivica Kosteli Ivica Kosteli (Zagreb, 23. studenog 1979.) hrvatski je alpski skija. Iako je na poetku karijere smatran iskljuivo specijalistom za slalom, s godinama razvio se u jednog od najsvestranijih, a danas najsvestranijeg skijaa dananjice. U sezoni 2010./2011. proslavio je dosad najvei uspjeh svoje karijere, osvajanje velikog kristalnog globusa. Ivica je stariji brat najbolje hrvatske portaice svih vremena i jedne od najboljih skijaica svih vremena, Janice Kosteli.

12

Pernilla Wiberg Pernilla Wiberg je biva vedska alpska skijaica. Vlasnica je dva olimpijska zlata i jednog olimpijskog srebra. Ima jo i est medalja sa svjetskih prvenstava, od kojih etiri naslova prvakinje. Ima 23 pobjede u Svjetskom kupu, etiri mala kristalna globusa i jedan veliki kristalni globus. Izabrana je za lana Meunarodnog olimpijskog odbora 2002. godine. Petra Kronberger Petra Kronberger je biva austrijska alpska skijaica, dvostruka olimpijska prvakinja iz Albertvilla. Debitirala je u Svjetskom kupu 26. studenog 1987. godine. 1990., 1991. i 1992. proglaavana je za Austrijsku sportaicu godine. Petra ima ukupno 16 pojedinanih pobjeda u Svjetskom kupu u svih pet disciplina (spustu 6, veleslalomu 3, slalom 3, Super-G 2 i 2 u kombinaciji). Osim toga bila je 7 puta druga i 12 puta trea. Maze Tina Tina Maze slovenska je alpska skijaica. Ima 22 pobjede u Svjetskom skijakom kupu, a najvei vrhunac karijere dosegla je na Oilmpijskim igrama u Vancouveru 2010., kada je osvojila dva srebrna odlija - u superveleslalomu i veleslalomu. To je i najvei uspjeh slovenskog zimskog sporta na zimskim olimpijskim igrama u povijesti, jer do tada su uspjeli osvojiti svega pet bronzanih odlija. Osim tih odlija, ima i srebro sa Svjetskog prvenstva 2009. u veleslalomu. Osvojila je veliki globus u sezoni 2012./13. i sa 2414 bodova postavila novi rekord u ukupnom broju bodova koji je do tada drao Hermann Maier s osvojenih 2000 bodova. Lindsey Vonn Lindsey Vonn, djevojaki Kildow je amerika alpska skijaica. Aktualna je osvajaica velikog kristalnog globusa i malog kristalnog globusa u spustu. Debitirala je 18. decembra 2000. u Park Cityju. Prvu pobjedu u svjetskom skijakom kupu ostvarila je 3. januara 2004. u kanadskom Lake Louiseu u utrci spusta. Spust je njena najjaa disciplina. Od ostvarenih 52 pobjeda u svjetskom kupu (do 10. marta 2012.), njih 26 ostvarila je u toj disciplini. Ostvarila je pobjede u svim disciplinama pa je sada tek peta skijaica koja je uspjela pobjediti u svih pet disciplina.

13

7. XIV. Zimske olimpijske igre - Sarajevo 1984. XIV zimske olimpijske igre su odrane 1984. godine u Sarajevu. Ostali gradovi kandidati su bili Sapporo (Japan) i Falun/Gteborg (vedska). Sarajevo je organizaciju zimske olimpijade dobilo u konkurenciji s japanskim Sapporom i zajednikom kandidaturom vedskih gradova Falun i Gteborg. MOK se pri tome djelomino vodio politikim razlozima - kao nesvrstana zemlja, tadanja Jugoslavija je davala manje prilike za hladnoratovske bojkote - no glavni je motiv ipak bila elja da se Igre, kao simbol svjetskog mira i bratstva meu ljudima - odre u gradu koji je dotada obino bio vezivan za izbijanje prvog svjetskog rata. Za vlasti Jugoslavije sarajevska Olimpijada je bila sjajna prilika da dravu svijetu predstave u najboljem moguem svjetlu, i u tom nastojanju ih nije omela ni velika ekonomska kriza koja je SFRJ bila pogodila poetkom 1980-ih. U Igre su utroena velika sredstva, te sagraen veliki broj impozantnih graevina i ostale infrastrukture. U tome su vlasti imale podrku Sarajlija, a ve prije samog odravanja su Igre dovele do poveanja interesa za zimske sportove, dotada gotovo nepoznate u tom dijelu Jugoslavije. Igre su meu uesnicima, a i meu gledateljima ostale u vrlo dobrom sjeanju. Domainima je posebno bilo drago to je slovenski alpski skija Jure Franko osvojio srebrnu medalju u veleslalomu - prvu medalju koju e Jugoslavija dobiti na zimskim olimpijadama. Franka su Sarajlije na skijalitu bodrile s transparentima na kojima je pisalo Vie volimo naeg Jureka, nego domaeg bureka. Na ZOI sudjelovalo je 49 nacionalnih reprezentacija, dok je ukupno 1274 sportaa sudjelovalo u 39 natjecanja. Igre je uivo gledalo 640 tisua ljudi, a bilo je gotovo osam tisua akreditiranih novinara, fotoreportera i drugog pomonog osoblja iz 41 zemlje. Zabiljeeno je prisustvo 67 radio i TV kompanija koje su emitirale 514 sati TV programa, kojeg je pak pogledalo oko dvije i po milijarde ljudi irom svijeta.

Slika 7. Jure Franko, osvaja srebrne medalje u veleslalomu za Jugoslaviju

14

8. Zakljuak

Skijanje, u poetku tek jedan praktian nain kretanja kroz zasnijeene povrine, kroz historiju se razvilo u sport koji je naao svoje mjesto meu najpopularnijim sportskim disciplinama. Odlino razraen takmiarski sistem, pristupane staze za skijanje, svjez, zdrav planinski vazduh. Sve su to faktori koji su utjecali da ovaj sport dosegne popularnost najpoznatijeg zimskog sporta. Svjetski poznata skijalita u Austriji, Njemakoj, SAD-u, Italiji i mnogim drugim zemljama, postaju jedna od najpoznatijih turistikih destinacija. Skijanje nudi mnogo toga, na dobar nain utjee na ovjekovo zdravlje, poboljava kardiovaskularni sistem, utjee povoljno na muskulaturu i na taj nain pored zabave koje prua skijanje ono na dobar nain utjee na zdravlje.

15

9. Literatura

Web stranice: Knjige: Edin Mujanovi, Amra Noinovi Mujanovi, Alem abovi, Alpsko skijanje, Tuzla, OFF SET tamparija Tuzla, 2012. Grupa autora, lanova Hrvatskog zbora uitelja skijanja, Skijanje, Zagreb, Znanje d.d. Zagreb, 2009. www.wikipedia.com www.skijanje.hr www.fis-ski.com

16

Komentar mentora_________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________

17