Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Osijek

Dislocirani studij u Slavonskom Brodu
Izvanredni sveuilini preddiplomski studij ranog i predkolskog odgoja i obrazovanja

SOCIJALIZACIJA DJETETA U OBITELJI

Mentorica: izv.prof.dr.sc Vesnica Mlinarevi Studentice: Katarina Sablji

Maja Kopori, asistentica Marina Zori

U Sl. Brodu, 2017.

 S A D R A J:

1.UVOD .......................................................................................................3

2. OBITELJ KROZ POVIJESNI RAZVOJ ............................................4

2.1. Odgojna funkcija obitelji ............................................................................5

3. SOCIJALIZACIJA DJETETA .............................................................5

3.1. Pojam socijalizacije ......................................................................................6

3.2. Faze socijalizacije ................................................................................................7

4. VANOST OBITELJI U PROCESU SOCIJALIZACIJE ................8

5. ZAKLJUAK .......................................................................................10

LITERATURA .........................................................................................11

3
1.UVOD

Drutvo u kojem ivimo treba svakog pojedinca, te je svakom pojedincu nuno na

prikladan nain omoguiti socijalizaciju i integraciju u isto. Socijalizacija u najirem
smislu predstavlja proces tijekom kojeg ljudi stjeu stavove i vrednote odreene kulture
te ue ponaanja koja se smatraju prikladnima za pojedince, lanove odreenog drutva.
Glavni zadatak socijalizacije svake nove generacije je dakle prenoenje sustava
vrijednosti, u kojem kljunu ulogu ima obitelj.

Socijalizacija djeteta u obitelji, odnosno osnovnoj drutvenoj zajednici, tema je ovog

seminarskog rada. Ispitivanje ovakvog kompleksnog procesa socijalizacije djece
znaajno je svakom drutvu, posebice tijekom naglih drutvenih promjena koje
ukljuuju i promjene drutvenih normi i vrednota. Tako se najprije nakon uvodnog
dijela objanjava povijesni razvoj obitelji, te odgojna uloga koju obitelj ima. U treem
dijelu rada panja se posveuje socijalizaciji najmlaih lanova drutva, odnosno djeci,
te se najprije objanjava pojam socijalizacije, te njegove faze. Naposljetku, istie se
vanost obitelji u procesu socijalizacije, jer budui mladi ljudi moraju biti osposobljeni
za pridruivanje drugim lanovima drutva, ali i za prilagoavanje starih, tradicijskih
vrednota novim uvjetima u kojima ive.

4
2. OBITELJ KROZ POVIJESNI RAZVOJ

Obitelj je osnovna drutvena jedinica, bez koje drutvo jednostavno ne bi moglo

postojati. Obitelj je tako zasnovana na zajednikom ivotu ueg kruga krvnih srodnika1,
u kojoj se sjedinjuju bioloko-reproduktivne, ekonomske, odgojne ali i brojne druge
funkcije. Moglo bi se rei kako se s pojavom prvih civilizacija, i obitelj kao temeljna
drutvena jedinica iskristalizirala kao takva. Povijesno gledano najprije je bio zastupljen
matrijarhat, odnosno idealiziranje i bezrezervno potivanje majke kao osobe koja je bila
siguran izvor egzistencije. Jaanjem oeve uloge, odnosno pater familiasa u rimsko
doba2 sredinju ulogu dobiva otac, te predstavlja apsolutnog vladara obitelji, dok je
majina uloga svedena samo na reprodukcijsku ulogu.

Takvi odnosi vladali su sve do 19. stoljea kada se modernizacijom drutvenih odnosa
pod utjecajem industrijske revolucije poloaj ena izjednaava s poloajem mukaraca,
te se sukladno tome mijenjaju i obiteljski odnosi. Tako se danas razlikuju ve
spomenute, tradicionalne obitelji i suvremene obitelji koje se odnose na samohrane
roditelje, izvanbrane zajednice, obitelji razvedenih brakova i tome slino. Smatra se
kako je danas vrlo teko definirati obitelj, napose iz razloga to postoje razliiti pojavni
oblici, dok klasine definicije obitelji koje uzimaju brak i krvno srodstvo kao njezina
bitna odreenja vie ne pokrivaju sve tipove obitelji. Stoga je nepotrebno sve obitelji
nastojati izjednaiti, zanemarujui specifinosti pojedinih tipova obiteljske strukture.3
No bez obzira na razliitosti, kako istie Jankovi4, obitelj je i dalje nositelj, za globalnu
drutvenu zajednicu, nezamjenjivih i u isto vrijeme, za sam njen opstanak, presudnih
funkcija. Primjerice, neke od tih funkcija su reprodukcija, ekonomska sigurnost,
socijalizacija, emocionalna podrka i odravanje urednih odnosa meu lanovima.5

1
Nuklearna obitelj je termin kojim se u sociologiji i antropologiji smatra zajednicom sastavljenom od
majke, oca i djece. Nuklearna obitelj se smatra najmanjom i osnovnom jedinicom drutva i mjestom u
kojem se ostvaruje ljudska reprodukcija - kako bioloka, tako i drutvena. Izvor:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Nuklearna_obitelj, 26. Svibnja 2017.
2
Vidi vie o tome na: http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=46979, 26. Svibnja 2017.
3
Male, D. (2012). Obitelj i obiteljski odgoj u suvremenim uvjetima. Dijete, vrti, obitelj : asopis za
odgoj i naobrazbu predkolske djece namijenjen strunjacima i roditeljima, 18(67), str. 14. Preuzeto s
http://hrcak.srce.hr/124015
4
Izvor: Jankovi, J. (1994). Obitelj drutvo obitelj, Revija za socijalnu politiku, 1(3), str. 277
5
Izvor: Valjan-Vuki, V. (2009). OBITELJ I KOLA TEMELJNI IMBENICI SOCIJALIZACIJE.
Magistra Iadertina, 4(1), str. 172-173. Preuzeto s http://hrcak.srce.hr/50946.

5
2.1. Odgojna funkcija obitelji

Obitelj je osnova zdravog razvoja novih generacija, jer obitelj kao takva najsnanije
oblikuje osobnost i karakter, dok je njeno najintenzivnije djelovanje izraeno u
predkolsko i mlae kolsko doba djeteta. Obitelj dosljednim odgojnim nastojanjima
snano djeluje na djeje emocije i razvijanje toplih ljudskih osjeaja i sposobnosti, dok
se s odrastanjem tom djelovanju pridruuju i vanjski utjecaji na djetetov razvoj, kao to
su vrtii i kole.

U dananje vrijeme, promjene koje se dogaaju u obitelji nameu potrebu vee i

raznovrsnije drutvene potpore obiteljima. Trend rasta nepotpunih obitelji posljednjih
desetljea sve je vei to ne znai da je kvaliteta ivljenja u takvim obiteljima nia.
Promjene u strukturi i funkcijama tradicionalnih i modernih obitelji uoljive su i na
polju socijalizacije koja se u tradicionalnim obiteljima odvija iskljuivo u obitelji, dok
je kod suvremenih obitelji uoljiva tendencija prebacivanja socijalizacijske funkcije
izvan obitelji. Isti trend je uoljiv s obzirom na odgojnu funkciju koja se s obitelji sve
vie prenosi na druge osobe i institucije. Roditeljski, autoritarni odgojni stil u sve veoj
mjeri se naputa i mijenja sve prisutnijim autoritativnim i permisivnim stilom odgoja.6

Roditelji su odgovorni za odgoj djeteta, ali jednako tako postoji i odgovornost drave
koja treba roditeljima pruati podrku u obavljanju roditeljske uloge, odnosno stvoriti
uvjete za kvalitetno roditeljstvo.

3. SOCIJALIZACIJA DJETETA

Kako smo ve utvrdili, odgoj ali i socijalizacija djeteta poinje u obitelji, a najjae
djeluje u predkolsko i mlae kolsko doba. U obiteljskoj sredini nastaju prva poimanja
i predodbe o svijetu i ivotu. Tada se oblikuju pojmovi, izgrauju stavovi,
uspostavljaju odnosi, prihvaaju vrijednosni kriteriji.

6
Valjan-Vuki, op.cit. (bilj. 5.), str. 172 i 173.

6
3.1. Pojam socijalizacije7

Socijalizacija je predmet istraivanja svih onih znanosti kojima je u fokusu ovjek, od

biologije, psihologije, i psihijatrije, do filozofije, sociologije i antropologije. Za
socijalizaciju kao istraivako podruje znaajne su tri znanstvene tradicije, koje su
pridonijele boljem razumijevanju problema socijalizacije, iako nisu uvijek bile
usmjerene na prouavanje procesa oblikovanja djeteta u drutveno bie, a to su:

1. antropologijska tradicija,

2. psihologijska tradicija i

3. sociologijska tradicija.

Koncept socijalizacije za antropologe8 tako oznaava proces kojim se prenosi kultura od

jedne generacije na drugu. Antropolozi su nezadovoljni definiranjem socijalizacije kao
procesa uenja drutvenih uloga, jer ga smatraju preuskim. Ovako definirana,
socijalizacija je za njih proces uenja koji se odvija u djetinjstvu, kada se tek poinje
razvijati linost pojedinca i kada se on integrira u drutvo u kojemu ivi.

Razvijajui teoriju uenja, psiholozi9 su se bavili i prouavanjem linosti te su proces

socijalizacije istraivali kroz ponaanje pojedinca u drutvu. Upotrebljavani
psihologijski koncepti su imitacija, kada pojedinac oponaa neke druge osobe ili grupe
koja mu slue kao model, zatim identifikacija, ali i individualizacija i personalizacija.
Imitirajui poticajni model, pojedinac se s njim identificira i intemalizira njegove
vrednote i stavove u svoje vlastito ponaanje, te se na taj nain formira njegova linost.

Osnivai sociologije10 tvrdili su da slinosti i pravilnosti u razvoju drutvenih grupa

proizlaze iz drutvene interakcije na meulinoj, grupnoj i institucionalnoj razini.
Sociologijske definicije socijalizacije su raznolike ali one u biti podrazumijevaju proces
internalizacije kulture drutva u kome je dijete roeno, gdje ono percipira
institucionalizirane obrasce vrednota kao najznaajniji dio kulture.

7
Izvor: First-Dili, R. (1974). Socijalizacija u obitelji i slobodno vrijeme; Pristup prouavanju
socijalizacije u obitelji, Revija za sociologiju, 4(2-3), str. 4-7. Preuzeto s http://hrcak.srce.hr/156451
8
Mead, Benedict, Sapir, Kardiner, Gladwin, Child, Whiting i drugi.
9
Watson, Miller, Hull, Piaget, Gesell, Sears i drugi.
10
Drkheim, Weber, Simmel i drugi.

7
Osim znanstvenih tradicija o socijalizaciji, poznata je i tzv. radna definicija
socijalizacije koja oznaava cjeloivotni proces interakcije izmeu pojedinca i
drutvene okoline, u kojem pojedinac usvaja drutvene vrednote, stavove i standarde
kao i svoje drutveno oekivane uloge. U toj interakciji oblikuje se linost pojedinca, a
konani ishod jest njegova integracija u drutvo u kojem ivi.

3.2. Faze socijalizacije

Dakle, kao dva kljuna zadatka socijalizacije mogu se izdvojiti ukljuivanje svakog
pojedinca u drutvo u kojem ivi, te omoguiti koherentnost stajalita i vrijednosti,
integraciju drutva, te prijenos odreenih ustaljenih kulturnih obrazaca s generacije na
generaciju. Razlikujemo tri faze socijalizacije koje odlikuju razliiti ciljevi i mehanizmi:

1) primarna socijalizacija: cilj je stjecanje osnovnih vjetina, komunikacije i jezika,

uenje drutvenih uloga; skupljanje znanja i vjetina s kojima poinjemo postajati
lanom odreenog drutva, kroz igru, imitaciju, promatranje, interakciju
(roditelji); formiranje primarnog identiteta, u odnosu na spol, etnicitet, religiju;
dok su glavni mehanizam roditelji.
2) sekundarna socijalizacija: cilj je usvajanje normi koje odreuju drutvene i radne
uloge; iskustva i znanja kojima postajemo i bivamo lanovi drutva; glavni
mehanizmi postaju kolske ustanove.
3) tercijarna socijalizacija: cilj je prilagoavanje novoj situaciji koje donosi zrela
dob; mehanizam je svijet rada, obitelj; odrasli ulaze u uloge za koje ih primarna i
sekundarna socijalizacija nije mogla potpuno pripremiti (zaposlenik, roditelj).

8
Erik Erikson razlikuje faze socijalizacije prema ivotnoj dobi11i. Svaka ivotna dob
donosi nove zadatke i probleme socijalizacije, a koji su tablino prikazani u nastavku:
1. Faza: novoroene (0 - 1 god.)
Kriza: povjerenje nepovjerenje
Ui se osjeati ugodno i vjeruje brizi
roditelja; ili razvija nepovjerenje prema
svijetu
2. Faza: dojene (1 - 3 god.)
Kriza: autonomija sram i sumnja
Stjee osjeaj sposobnosti uenjem
hranjenja, ili se osjea posramljeno i
sumnja u svoje sposobnosti
3. Faza: rano djetinjstvo (3 - 6 god.)
Kriza: Inicijativa nasuprot krivnji
Ui koristiti vlastitu inicijativu u
planiranju ponaanja; ili razvija osjeaj
krivnje zbog loeg ponaanja
4. Faza: srednje djetinjstvo (6 - 12 god.)
Kriza: marljivost inferiornost
Ui izvravati kolske i kune obveze; ili
vjeruje da je podreen drugim ljudima
5. Faza: adolescencija (12 - 18 god.)
Kriza: identitet - konfuzija identiteta
Stjee osjeaj identiteta u terminima
uvjerenja, stavova, struke i sl. Ili ne
uspijeva stei identitet
6. Faza: mlae odraslo doba (18 25 god.)
Kriza: intimnost izolacija
Uputa se u uspjene intimne veze,
zajedniki identitet s partnerom; ili postaje
osamljen
7. Faza: odraslo doba (25 - 65 god.)
Kriza: generativnost - stagnacija
Pomae drugima, doputa djeci da
budu neovisna; ili je samoiv i stagnirajui
11
Izvor: https://www.ffst.unist/Eriksonova_teorija_psihosocijalnog_razvoja_PPDMO.pdf,
2017.
Najvanije osobe: majka
Optimalan razvoj: razvoj ope sigurnosti,
optimizma i povjerenja u druge
Vrline: nada
Najvanije osobe: roditelj
Optimalan razvoj: razvoj osjeaja
samopouzdanja zbog ravnotee izmeu
roditeljskog usmjeravanja i omoguavanja
samostalnih izbora.
Vrline: volja
Najvanije osobe: ua obitelj
Optimalan razvoj: razvoj inicijative u
istraivanju i manipuliranju okolinom
Vrline: svrha
Najvanije osobe: obitelj, susjedi, uitelji
Optimalan razvoj: uivanje i svladavanje
razvojnih zadataka u koli i izvan nje
Vrline: sposobnost
Najvanije osobe: vrnjaci, grupe
Optimalan razvoj: postizanje stabilnog
osjeaja identiteta i usmjerenosti (osobno
iskustvo uspjeha i prihvaenosti)
Vrline: vjernost
Najvanije osobe: prijatelji, partneri
Optimalan razvoj: razvoj sposobnosti
odravanja bliskih odnosa (otvorenost i
povjerenje u odnosu s bliskim osobama)
Vrline: ljubav
Najvanije osobe: brani partner, djeca
Optimalan razvoj: zadovoljenje osobnih i
obiteljskih potreba uz interes za dobrobit
drugih
Vrline: briga
28. Svibnja
9
8. Faza: starost (> 65 god.)
Kriza: integritet oaj
Nosi tekovine iz prethodnih faza, razvija
prihvaanje privremene prirode ivota; ili
oajava nad tim je li ikad bio sposoban
nai smisao u ivotu
Najvanije osobe: Brani drug, djeca,
unuci
Optimalan razvoj: prihvaanje starenja i
mogue smrti s osjeajem zadovoljstva
zbog prolosti i spremnost na budunost
Vrline: mudrost

4. VANOST OBITELJI U PROCESU SOCIJALIZACIJE12

Dakle, znaajni dio socijalizacije svakog pojedinca odvija se ponajprije u obitelji. Iz tog
razloga esto se zna govoriti o djetinjstvu kao o kritinom razdoblju u procesu
socijaliziranja pojedinca. Socijalizacija je kao to smo i na poetku ovog rada utvrdili,
jedna od osnovnih obiteljskih funkcija. Socijalizacija u obitelji poiva na procesu tzv.
klasnog nasljeivanja, odnosno na usaivanju klasno diferenciranih vrednota koje
reguliraju ponaanje pojedinca prema strukturi klasne potkulture. Kako utjecaj roditelja
u ranom djetinjstvu ima veliku ulogu u formiranju djetetove linosti ali i njegove
kasnije socijalizacije u drutvu, prema Danzingeru taj utjecaj roditelja na dijete ovisi o
dva skupa imbenika:

1) roditeljevim zahtjevima prema djetetu, ukljuujui i implicitne zahtjeve u

pogledu modela ponaanja to ga dijete treba imitirati, te o
2) roditeljevoj uspjenosti u zadovoljavanju djetetovih potreba.

Opseg zadovoljenja ovih zahtjeva objektivno je na globalnoj razini uvjetovan

vremenom, prostorom i kulturom u kojoj obitelj ivi, dok je na grupnoj razini uvjetovan
obiteljskom potkulturom, i vremenom i materijalnim sredstvima kojima roditelji
raspolau, te na najnioj, odnosno invidividualnoj razini uvjetovan obiljejima linosti
kako roditelja tako i samog djeteta. Koja e razina biti prevladavajua u ovisi o svakom
konkretnom sluaju djeteta i obitelji.

12
First-Dili, op.cit. (bilj. 7), str. 7 i 8.

10
5. ZAKLJUAK

Suma summarum, moe se rei kako se ljudi tijekom itavog ivotnog ciklusa
socijaliziraju za uloge i zadae koje su svojstvene odreenom uzrastu i razvojnoj razini,
poevi s ranim i kasnim djetinjstvom, zatim adolescenciji, te mlaoj, srednjoj, pa i
starijoj odrasloj dobi.

Djelovanje razliitih socijalizacijskih imbenika na svakog pojedinca ovisi o

individualnom razvoju pojedinca, na spoznajnoj, emocionalnoj i drutvenoj razini.
Drugim rijeima, djelovanje ovisi o osobitostima razvoja svakog pojedinca u odreenim
razdobljima ivotnog ciklusa. Socijalizacija se u prolosti esto tretirala kao
jednosmjeran proces tijekom kojeg roditelji, vrnjaci; kola i iri drutveni imbenici
oblikuju djeje doivljavanje i ponaanje. No u dananje vrijeme smo svjedoci kako
situacija nije takva, te djeca i mladi takoer imaju utjecaja i na roditelje gdje je potrebno
pronai ravnoteu. Socijalizacija je dakle, cjeloivotni proces iji je smisao od iznimne
vanosti za razvoj ovjeka kao drutvenog bia.

11
LITERATURA

Knjige i struni asopisi:

Jankovi, J. (1994). Obitelj drutvo obitelj, Revija za socijalnu politiku, 1(3), str.

First-Dili, R. (1974). Socijalizacija u obitelji i slobodno vrijeme; Pristup prouavanju

socijalizacije u obitelji, Revija za sociologiju, 4(2-3), str. 3-14. Preuzeto s
http://hrcak.srce.hr/156451

Male, D. (2012). Obitelj i obiteljski odgoj u suvremenim uvjetima. Dijete, vrti,

obitelj: asopis za odgoj i naobrazbu predkolske djece namijenjen strunjacima i
roditeljima, 18(67), str. 13-15. Preuzeto s http://hrcak.srce.hr/124015

Valjan-Vuki, V. (2009). OBITELJ I KOLA TEMELJNI IMBENICI

SOCIJALIZACIJE. Magistra Iadertina, 4(1), str. 171-178. Preuzeto s
http://hrcak.srce.hr/50946

Web-izvori:

https://www.ffst.unist/Eriksonova_teorija_psihosocijalnog_razvoja_PPDMO.pdf, 28.
Svibnja 2017.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Nuklearna_obitelj, 26. Svibnja 2017.
http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?Id=46979, 26. Svibnja 2017

12