SADRAJ Contents

SADRAJ................................................................................................................................................... 1 1. UVOD ................................................................................................................................................... 2 2. UVOENJE UENIKA U SNALAENJE U PROSTORU I KARTOGRAFSKO OPISMENJAVANJE ................. 3 3. UVOENJE UENIKA U SNALAENJE U PROSTORU ............................................................................. 4 3.1. Glavne i sporedne strane svijeta .................................................................................................. 4 3.2. Kompas ......................................................................................................................................... 4 4. STVARNO I UMANJENO ....................................................................................................................... 5 4.1. Umanjeno prikazivanje udaljenosti .............................................................................................. 5 4.2. Tlocrt............................................................................................................................................. 5 4.3. Plan uionice................................................................................................................................. 6 4.4. Plan kolske zgrade i najblie okolice ........................................................................................... 6 4.5. Plan naselja ................................................................................................................................... 7 5. UVOENJE UENIKA U KARTOGRAFSKO OPISMENJIVANJE ................................................................ 9 5.1. Od stvarnosti do reljefa ................................................................................................................ 9 5.2. Od reljefa do zemljovida .............................................................................................................. 9 5.3. Prijelaz na zemljovid ................................................................................................................... 10 6. ZAKLJUAK ......................................................................................................................................... 11 7. LITERATURA ....................................................................................................................................... 12

1. UVOD
Ralanjujui posebnost i znaenje nastavnog predmeta prirode i drutva istaknuta je njegova cjelovitost i sveobuhvatnost. Jedna od temeljnih zadaa nastave jest razvijati sposobnost snalaenja u prostoru i vremenu. Spoznavanjem odreenih zemljopisnih sadraja (prostor, reljef, voda, klima...) uenike sustavno uvodimo u orjentaciju u prostoru i kartografsku pismenost. Metodiari predlau da pri uvoenju uenika u zemljopisnu nastavu treba potovati naela od poznatoga nepoznatom, tj, da valja zapoeti zaviajem kao prostorom koji neposredno okruuje uenika. Ako se rukovodio razvojem psihikih sposobnosti uenika mlaih razreda osnovne kole i naelima zaviajnosti, cjelovitosti spoznaje, tipinosti, vanosti prostora, prirodnih i drutvenih pojava u njemu, obavljen je izbor nastavnih sadraja iz zemljopisa i rasporeen je po poijedinim razrednim odjelima.

2. UVOENJE UENIKA U SNALAENJE U PROSTORU I KARTOGRAFSKO OPISMENJAVANJE

Prostor, kao temeljni geografski pojam, odreen je prije svega svojom veliinom. Osim poimanja veliine prostora, uenici se trebaju snalaziti, orjentirati u prostoru. U prostoru e se snai ovijek koji shvaa svoj poloaj u njemu, ali i poloaj ostalih objekata i njihove meusobne poloaje u prostoru. U prvom razredu uenike treba osposobiti da poloaj objekata u prostoru ne odreuju prema sebi, nego u odnosu sa drugim objektima u prostoru (npr. ploa je na prednjoj starni uionice, ormari su na stranjoj, vrata su na desnoj... ). U prvom razredu se uenici moraju osposobiti da odrede poloaje objekata na putu od kue do kole u svom naselju, odnosno dijelu grada. U drugom razredu uenici se orjentiraju u naselju, mjestu stanovanja i njegovoj okolici. Ako je kola u nekom gradu obrauje se grad s prigradskim naseljima. U velikim gradovima uenici e se orjentirati u naseljima koja su najblia koli i u mjestu njihova stanovanja. Snalaenje u prostoru se proiruje na snalaenju prema smjeru vodotokova u zaviaju i orjentaciju s pomou glavnih strana svijeta. Na kraju drugog razreda uenici e moi odrediti poloaj objekata u prostoru s pomou glavnih strana svijeta. U treem razredu jedan od temeljnih zadataka nastave prirode i drutva je snalaziti se u prostoru zaviaja, na zemljovidu te spoznati temelje kartografske pismenosti na prijelazu od neposrednog poimanja prostora na posredno spoznavanje prostora s pomou zemljopisne karte zemljovida. Poetkom treeg razreda obilazi se prostor zaviajne mikroregije koju e uenici upoznati tijekom kolske godine. Tijekom treeg razreda uenici e se uvesti u kartografsku pismenost, izraditi svoj prvi zemljovid te uz pomo zemljovida i ostalih nastavnih pomagala i sredstava upoznati prostor zaviajne upanije. Potkraj treeg razreda enici obilaze prostor upanije kako bi neposrednim promatranjem provjerili svoje predodbe steene na temelju zemljovida. Prostor spoznavanja u etvrtom razredu jest prostor cijele Republike Hrvatske . Spoznavanje prostora Republike Hrvatske temeljit e se uglavnom na posrednom spoznavanju na osnovi razliitih nastavnih sredstava.

3. UVOENJE UENIKA U SNALAENJE U PROSTORU

Da bi se uenici mogli orijentirati potrebno je da znaju odrediti strane svijeta, a prema njima i nain svog kretanja.

3.1. Glavne i sporedne strane svijeta

U spoznavanju strana svijeta razlikujemo 3 etape: Orijentacija sa stalnim stajalitem, s promjenjljivim stajalitem i orijentacija u predodbi. Orijentacij sa stalnim stajalitem je prva etapa u uvoenju uenika u snalaenju u prostoru. Orijentaciju u prostoru valja temeljiti na iskustvu o prividnom kretanju Sunca. Metodiar Kohler predlae ustrojavanje viekratnog motrenja promjena u izlasku i zalasku Sunca, radi shvaanja strana svijeta i snalaenja u prostoru. Uenici e utvrditi da Sunce izkazi na istoku, a da predveer zalazi na zapadu. Sunce se tako prividno giba tijekom dana, odnosno tijekom cijele godine. Odreivanje glavnih strana svijeta valja ustrojiti izvanuionikom nastavom na nekoj uzvisini ili bar u kolskom dvoritu. Na tlo postavimo krug izrezan od papira. U njegovo sredite postavimo uenika, licem okrenutim prema Suncu jug. Sjena uenika pada iza njega. Na krunici oznaimo toku gdje je sjena sijee sjever. U smjeru uenikove ispruene lijeve ruke je istok, a desne zapad. Obiljeimo glavne strane svijeta na krunici. Mjesto na kojem uenik stoji je stajalite, prostor koji vidi oko sebe obzor, a crta gdje se prividno spaja Zemlja i nebeski svod je obzornica. Zatim emo rjeavati problem preciznijeg odreivanja poloaja nekog objekta, koji se nalazi negdje izmeu glavnih strana svijeta i imenovati sporedne strane svijeta. Uenicima moemo pokazati kako se moe orijentirati s pomou godova na panju, mahovine na stablu, kronja drvea, runog sata i najpreciznije s pomou kompasa. Nakon izvanuionike nastave dolazimo u uionicu i u njoj se pokuavamo orijentirati. Na zidovima uionice oznaimo glavne i sporedne strane svijeta, a zatim odreujemo na kojoj su strani svijeta pojedini predmeti u uionici.

3.2. Kompas
Orijentaciju u prirodi s pomou kompasa treba obraditi tako da se najprije razgleda kompas. Potrebno je zatim izdvojiti magnetsku iglu kao najvaniji dio za orijentaciju. Njezin tamniji kraj uvijek oznaava sjever. Uenici mogu sami uiniti jednostavan kompas magnetiziranjem

obine igle. U izvanuionikoj nastavi nastojat emo da se uenici naue orijentirati s pomou kompasa te spoznaju njegovu uporabu u razliitim ljudskim djelatnostima.

4. STVARNO I UMANJENO
Prijelaz sa snalaenja u prostoru na uporabu zemljovida nije mogu ako uenici ne poznaju mjere za odreivanje veliine prostora. Kako se mjerenje i mjere u naoj koli obrauju u matematici, potrebno je nastavu matematike i prirode i drutva povezati. Prije uvoenja uenika u kartografsko opismenjavanje potrebmo je uenike upoznati s umanjenim mjerilom, tlocrtom, planom uionice i kolskog dvorita, te maketom i planom naselja.

4.1. Umanjeno prikazivanje udaljenosti

Spoznavanje umanjenog mjerila najbolje je zapoeti izvanuionikom nastavom. esto je dovoljno samo izai u kolsko dvorite, orijentirati se i odrediti smjer pruanja drvoreda. Pozornost valja obratiti na dva susjedna stabla, procijeniti njihovu meusobnu udaljenost i metrom izmjeriti stvarnu udaljenost. Kako bi uenici u svojim biljenicama mogli vjerno prikazati dva stabla i njihovu udaljenost potreban je novi dogovor o umanjenom mjerilu. Dogovorimo se da emo crte u biljenici umanjiti sto puta to znai da e jedan metar u prirodi biti jedan centimetar u biljenici. Sada uenici nacrtaju u biljenici pravac pruanja drvoreda, prvo stablo, i za svaki metar u prirodi udaljenost od jednog cm u biljenici te na kraju i drugo stablo. Utvrdimo s uenicima da smo udaljenost izmeu dvaju stabala umanjili sto puta jer je jedan cm stoti dio metra, a svaki metar u prirodi je 1 cm u biljenici.

4.2. Tlocrt
Poto su uenici spoznali da se prostor i objekti u njemu mogu prikazivati umanjeno, potrebno je da naue kako je na crteu najjednostavnije prikazati objekte u prirodi. Uobiajeno je da taj rad zapoinjemo promatranjem predmeta s kojima se uenici svakodnevno susteu, primjerice olovkom, gumicom, iljilom, kutijom igica. Kutiju igica stavimo na papir i ocrtamo. Ono to ostaje na papiru biljenice jest najjednostavniji crte predmeta gledan odozgo tlocrt. Zatim emo povezati izradu tlocrta s orjentacijom u prostoru. Na pod uionice postavimo omotni papir, i na njemu oznaimo strane svijeta. Na papir postavimo knjigu, loptu i spuvu te promatramo odozgo. Ocrtavanjem oko predmeta izradili smo njihove tlocrte. Tako smo

dobili plan skupinu tlocrta. Iz plana moemo prepoznati oblik, veliinu i meusobni poloaj predmeta u prostoru.

4.3. Plan uionice

Izrada plana uionice praktian je rad tijekom kojega emo povezati znanje o umanjivanju i o izradi tlocrta. Pritom uenici trebaju vjebati prenositi se iz stvarnosti na plan i iz plana na zbilju. Za nastavni rad treba pripremiti omotni papir s mreom u decimetrima, aplikacije kolskih klupa 120 puta 60 centimetara, stolica 40 puta 40 centimetara, ormara i sl. te milimetarski papir za uenike. Uenici e najprije izmjeriti duinu i irinu razredne uionice ako je pod uionice u obliku pravokutnika (odnosno strane uionice). dogovorimo umanjenje (mjerilo 1:10 odnosno 1:100), tako da emo jedan metar u zbilji prikazati na omotnom papiru kao jedan decimetar, a na milimetarskom papiru kao jedan centimetar. Prednji zid uionice crtamo gore, stranji dolje, lijevi s lijeve strane a desni s desne strane. Na pravokutniku, koji predoava tlocrt zidova nae uionice uenici trebaju pokazati prednji zid, lijevi prednji zid , mjesto kamo bi dola ploa, vrata, prozori itd. Zatim e uenici izmjeriti dimenzije namjetaja: kolske ploe, uenikih klupa, stolica, uiteljeva stola, ormara i dr. sve e ih postupno predoaati na planu uionice. Tijekom rada uitelj provjerava kako uenici crtaju, kako rabe pribor, to su nacrtalai na svom crteu i u kojem mjerilu. Sve planove treba nacrtati tono i pregledno, uz toleriranje manjih pogreaka jer je vano da uenici spoznaju kako je plan uionice pogled na uionicu odozgo (iz ptije prespektive), da se satoji od tlocrta predmeta koji se nalaze u uionici.

4.4. Plan kolske zgrade i najblie okolice

Nakon izrade plana uionice prelazi se na izradu plana kolske zgrade i najblie kolske okolice. Zadaa je uenika predoiti mnogo vei prostor u biljenici. Za rad je potrebno pripremiti metarsku vrpcu, tapie od jedan dm, plastinu foliju i marker. Rad valja ustrojiti na kolskom dvoritu. Matarskom vrpcom izmjerimo i zapiemo potrebne dimenzije, Orjentiramo se u prirodi i na tlu oznaimo strane svijeta. Odredimo smjer pruanja kolske zgrade. Na tlu, s pomou tapia, prikaemo tlocrt kolske zgrade. Tlocrt kolske zgrade moemo i nacrtati na kolsmom dvoritu mj: 1:10. Uitelj s uenicima moe izraditi i maketu kole i najblie okolice. Na satu likovnog odgoja izradimo modele objekata it okolice kole
6

(zgrade od kutija, drvee i grmlje od stiropora, ceste i izralite od papira). U pripremnoj etapi skiciramo objekte u okolici kole. Na tom planu rabe se i prvi dogovoreni topografski (kartografski) znakovi, primjerice, za zgrade, ceste, crkvu, rijeke, drvee i grmlje.

Nije bitna ni tonost i preciznost plana okolice kole, ve poimanje da je: a) Prosot mogue umanjiti u razliitim mjerilima b) Model prikaz objekta u malom c) Tlocrt crte objekta gledan odozgo d) Maketa dio prostora u malom iz koje se vidi poloaj objekta u prostoru e) Plan umanjeni crte prosotra iz kojeg se vidi oblik, veliina i poloaj objekata u prostoru i na kojem se objekti mogu prikazati i odreenim dogovorenim zankovima.

4.5. Plan naselja

Na izradu plana kole i njezine okolice dograuje se izrada plana naselja u kojem uenici stanuju. Izradi plana naselja predhodi izvanuionika nastava, tijekom koje izvedemo uenike na najblii vidikovac u blizini naselja s kojeg se ono moe dobro motriti. U veim gradovima moe se nainiti etnja do jednog uenicima poznatog mjesta, primjerice doma z dravlja, crkve, spomenika. Promatrajui s uzvisine put kojim smo proli i svoje naselje, prepoznajemo kolu i pojedine objekte u prostoru: crkvu, rijeku, eljezniku prugu, most. Veliinu udaljenosti izmeu pojedinih objekata nemoemo tono izmjeriti, ve to procjenjujemo otprilike vodei se iskustvom koje smo stekli na putu od kole do odredita. Na vidikovcu se obvezno treba izraditi skica prostora koji se s njega moe motriti i na temelju koje e se nastaviti rad u uionici na izradi plana naselja. U uionici sreujemo rezultate promatranja. Kad utvrdimo da uenici imaju jasnu predodbu prostora koji smo proli i promatrali, najbolje je zajedniki u pjeaniku izraditi maketu promatranog prostora, naselja. Kad je maketa zavrena, prekrijemo je plastinom prozirnom folijom i nacrtamo markerom objekte u prostoru. To je najbolji nain da uenici shvate izradu zemljovida. Plan naselja nacrtan na foliji objesimo na kolsku plpu tako da je sjever gore i usporedimo s maketom i skicama u uenikim biljenicama. Od uenika zahtijevamo da uz pomo plana naselja opiu put od kole do naselja te da odrede poloaj najvanijih objekata u prostoru.

5. UVOENJE UENIKA U KARTOGRAFSKO OPISMENJIVANJE

Pod uvoenjem uenika u kartografsko opismenjeivanje razumijevamao spoznavanje uenika s nastankom zemljovida, njegovim sadrajem i nainom uporabe kao najvanijim sredstvom za shvaanje prosotra koji prelazi uenikov vidokrug.

5.1. Od stvarnosti do reljefa

Uenici su tijekom 1. i 2. razreda neposrednim promatranjem spoznali reljef i vode u zaviaju. Kako bismo uenike uveli u spoznavanje visinskih razlika, izraujemo s njima reljef zaviaja. Neki metodiari predlau da se reljef izrauje u prirodi, na nekom vidikovcu, a nakon toga u uionici u pjeaniku.

5.2. Od reljefa do zemljovida

U izradi prvog zemljovida polazimo od reljefa zaviaja. Promatramo jednu uzvisinu u zaviaju, njezin smjetaju u prostoru, oblik, visinu i strminu njezinih strana. Zatim postavljamo problem kako na crteu predoiti uzvisinu tj. Oblik, visinu i strminu stran. Da bismo mogli prikazati reljef na crteu, najprije treba spoznati kartografske znakove za uzvienja. Ocratavanjem modela uzvienja dobivamo njegov tlocrt oblik brda na crteu. Priuni model uzvienja razreemo na 4 jednaka sloja slojnice (linije koje spajaju iste visine na brdu). Redom ucrtavamo tlocrte slojeva od najniega do najviega. Svaki sloj obojimo smeom bojom iste gustoe i pritisnemo na nacrtamo mjesto. Kako je sloj obojena samo jedanput drugi dvaput, a trei triput, slojevi e se razlikovati u nijansama smee boje tako da e svaki sljedei vii sloj biti tamniji. Put od reljefa do zemljovida moemo prijei na vie naina: a) Usporeivanjem plana mjesta s izraenim reljefom uz istodobno upoznavanje topografskih znakova b) Predoavanjem reljefa na crteu uz koritenje topografskih znakova c) Pokrivanjem prikazivanjem Reljef u pjeaniku prekrijemo s 4 prozirne plastine folije i privrstimo ih. Oznaimo strane svijeta. Na prvu foliju smeim markerima nacrtamo uzvisine, a zelenim markerom nizine. Prvu foliju skinemo u privrstimo na bijeli omotni papir na kolskoj ploi, sa sjevernom
9

reljefa

prozirnom

plastinom

folijom

njegovim

sustavnim

stranom gore. Na drugu foliju plavim markerom ucrtamo vode i upiemo njihove nazive. Skinemo je i privrstimo na prvu foliju na kolskoj ploi. Na treu foliju crnim markerom oznaimo naselja i njihove nazive. Skinemo je i privrstim na kolsku plou. Na etvrtoj foliji nacrtamo prometnice, crnim markerom eljezniku prugu, a crvenim ceste. I nju privrstimo na kolsku plou. Uenicima objasnimo da su se ljudi dogovorili da za ozmaavanje objekata u prosoru rabe dogovorene znakove i boje. Poznavanje topografskih znakova vrlo je vano za uvoenje uenika u kartografsko opismenjivanje. Tako smo uenicima pokazali kako nastaje zemljovid umanjeni prikaz veeg dijela zemljita na kojemu su smeim tonovima prikazane uzvisine, zelenim nizine, plavim vode, a dogovorenim znakovima najvaniji objekti. Na tako izraenom zemljovidu moemo ponavljati, uvjebavati i provjeravati tonost itanja znakova, boja i strana svijeta.

5.3. Prijelaz na zemljovid

Rabei zemljovid zaviaja razliitim mjerilima, uenici su spoznali da se isti prostor moe prikazati na razliito velikim povrinama, to ovisi o umanjivanju. Kako nastaje suvremeni zemljovid moemo saznati upotrebljavajui videosnimku - Od plana do karte, u kojoj promatramo jedan dio Zemljine povrine kamerom koja je snima iz zraka. Najprije vidimo sliku grada iz ptije perspektive odnosno njegov plan. Daljim uzdizanjem kamere vidi se jo vea povrina, vjerna slika tog dijela Zemljine povrine zemljovid.

10

6. ZAKLJUAK
Polazei od neposrednog snalaenja u prirodi, uenike treba osposobiti za posredno promatranje i oblikovanje predodbi i pojmova o prostoru nepristupanom za neposredno promatranje-itanje zemljovida, zemljopisne karte. To se postie uvoenjem uenika u kartografsku pismenost. Ono se sastoji od sastavljanja i crtanja zemljovida kao vane sastavnice nastave prirode i drutva. Pokazalo se uinkovitim poi od upoznavanja umanjenog mjerila, najjednostavnijeg crtea predmeta - tlocrta, plana uionice, makete, plana kole i njezine okolice te plana naselja, preko crtanja uzvisina, prikazivanja reljefa i upoznavanja topografskih znakova do zemljovida - zemljopisne karte zaviaja i domovine te njihove uporabe kao izvora znanja u cjelovitom spoznavanju prostora.

11

7. LITERATURA
De Zan, Ivan; Metodika nastave prirode i drutva, kolska knjiga, Zagreb, 2005.

12