SVEUILITE JURJA DOBRILE U PULI

ODJEL ZA ODGOJNE I OBRAZOVNE ZNANOSTI

Seminarski rad iz Geografije

ORIJENTACIJA U RAZREDNOJ NASTAVI

U Puli, 20. lipnja 2015.

Ana Kvaranta
ak. god. 2014./2015.

Sadraj
1. Uvod3
2. Orijentacija u razrednoj nastavi:.........................4
2.1.

Prvi razred...

...........................4
2.2. Drugi razred....5
2.3. Trei razred.....6
2.4. etvrti razred...8
3. Drugi oblici orijentacije..9
3.1. Geografska orijentacija pomou zvijezda...9
3.2. Orijentacija pomou Mjeseca.10
3.3. Ostali naini zemljopisne orijentacije na terenu....11
4. Zakljuak...12
5. Literatura.......................13
6. Grafiki prilozi..13

1. Uvod
U ovom seminarskom radu pisat u o orijentaciji u razrednoj nastavi. Orijentacija, openito
jest snalaenje u prostoru, odnosno, odreivanje mjesta na povrini Zemlje na kojoj se
promatra nalazi. Orijentacija je potrebna svim ljudima, kako bi mogli obavljati svakodnevne
aktivnosti i snalaziti se u njima. Tako se od najranijih poetaka ui djecu kako da se snalaze u
prostoru oko sebe. No, to pouavanje mora ii nekim redoslijedom, pa je bitno ii sporo, ali
temeljito. Djeca prvo moraju shvatiti one najjednostavije pojmove koji su bitni za orijentaciju,
a kasnije proirivati to znanje sloenijim pojmovima. U prvom razredu dijete mora shvatiti to
je naprijed, a to nazad, ispod, iznad, lijevo i desno. Svi se pojmovi mogu prezentirati na vrlo
kreativan nain, te tako olakati uenicima njihovo usvajanje. Drugi je razred ostavljen za
uenje osnovnih strana svijeta (sjever, jug, istok, zapad). Djeca se tada prvi put susreu sa
strunijim pojmovima orijentacije, te sa raspoznavanjem ulica i kunih brojeva. U treem se
razredu produbljuje znanje o stranama svijeta, odnosno ue se sporedne strane svijeta.
Takoer, ukoliko se odvija terenska nastava na nekoj planini djeca e se nakon treeg razreda
znati orijentirati ne samo uz pomo strana svijeta, ve uz pomo drugih prirodnih znakova kao
to su primjerice mahovina, mravinjaci, godovi na panju, itd. U etvrtom razredu osnovnih
kola ui se o reljefnim obiljejima Hrvatske. Nakon to su prve tri godine svladane, djeca e
biti u mogunosti odrediti sjevernu, junu, zapadnu i istonu Hrvatsku. U seminaru u takoer
spomenuti sve mogunosti orijentacije, kao npr. pomou zvijezda, Sjevernjae, Sunca i sata,
itd. Sve to u navesti u ovom seminaru su bitne osnove za snalaenje u prostoru oko nas, ak
i bez instrumenata i pomagala jer nikad ne znamo u kakvoj se situaciji u ivotu moemo nai.

2. Orijentacija u razrednoj nastavi

Uenje o orijentaciji u osnovnoj koli zapoinje ve u prvom razredu. Ona se ne ui samo u
predmetu Prirode i drutva, ve i u ostalim predmetima sa kojima se kvalitetno moe
korelirati. Orijentacijom smo okrueni svakodnevno, pa je bitno utjecati na uenike da s
potpunim razumijevanjem usvoje taj pojam.
2.1. Prvi razred
Kao to sam prije spomenula, kako bi se shvatio pojam orijentacije, mora se poeti od onog
najosnovnijeg. Udbenik od kolske knjige, Na svijet 1 vrlo kreativno prikazuje te
pojmove. Kroz crtee i svakodnevne primjere.
Kako bismo uenike upoznali s pojmom prostora, nastavu moemo zapoeti igrom
zamiljanja u kojoj e uenici/uenice zamiljati svoju prisutnost na jednom otvorenom
prostoru. Nakon ispriane prie, uenike ispitujemo o doivljajima, nakon ega najavljujemo
nastavnu jedinicu: Prostor oko nas. Tako se u prvom razredu osnovne kole ue slijedei
elementi orijentacije:
LIJEVO, DESNO, ISPRED IZA, NAPRIJED, NATRAG.
Sve to nas okruuje jest prostor. Ulice, bazeni, igralita, parkovi, livade, ume i more
otvoreni su prostori. Za razliku od otvorenih prostora zatvoreni su prostori odijeljeni zidovima
i pokriveni krovom. To su prostorije. U njima smo zatieni od vjetra, kie i prejakog sunca.
(De Zan i Letina, 2004).
Spoznavanje novih nastavnih sadraja moemo ostvariti koristei se dosadanjim uenikim
iskustvima koja im mogu pomoi da upamte to je lijevo, a to desno. Pritom se moemo
koristiti sljedeim poticajima i pitanjima: Podignite svoju ruku kojom piete! Koja je to ruka?
Objasnit emo uenicima da veina ljudi pie desnom rukom te da se suprotna ruka naziva
lijevom rukom. Uenici koji piu lijevom rukom trebaju se javiti i podii desnu ruku. Nakon
to su uenici usvojili pojmove lijevo i desno i njihovo koritenje, prelazimo na pojmove
ispred-iza. Prostor kojem smo okrenuti licem je ispred nas, a kojem smo okrenuti leima, iza
nas.
Ovi su pojmovi potrebni za kasnije svladavanje strana svijeta, kunih brojeva, itd. Kako bi
djeca to bolje shvatila ove pojmove, bilo bi potrebno na to kreativniji nain to prikazati.
Tako primjerice korelirati sa predmetom Prirode i drutva u Tjelesnu zdravstvenu kulturu. U
kojoj se moe zadati djeci da igraju dan-no. Kroz tu igru dobivaju ideju to je gore to dolje.
Nakon toga odrati natjecanje u kojem su postavljene prepreke, te oni moraju proi
4

ispod/iznad njih. Zatim, na satu Likovne kulture zadati da nacrtaju svoj lijevi ili desni dlan,
to takoer doprinosi poimanju orijentacije.
2.2. Drugi razred
U drugom razredu osnovne kole, djeca o orijentaciji openito ue o stranama svijeta, kada se
sunce nalazi na istoku, sjeveru, jugu i zapadu. Nakon to usvoje pojam stajalita i orijentiranja
pomou glavnih strana svijeta, ue ulice i kune brojeve. Takoer, pojmove koji su prigodni
ovom uzrastu i dobi, te na taj nain sistematizirano nadopunjuju svoje znanje. Sadraj
udbenika kolske knjige: Na svijet 2 spominje slijedee pojmove.
Tono u podne, 23. rujna, izaimo s uenicima na kolsko igralite i odredimo strane svijeta
uz pomo Sunca. Posluimo se uputama iz vjebenice.
Odreivanje strane svijeta pomou Sunca:
Sjever mi je sprijeda.
Jug mi lea gleda.
S desne strane Sunce izlazi.
S lijeve strane Sunce zalazi.
Glavne strane svijeta jesu: istok, zapad, sjever i jug. Po njima se snalazimo u prostoru. Mjesto
na kojem stoji kad se nalazi u prostoru tvoje je stajalite. Sa svojeg stajalita u prostoru oko
sebe moe odrediti na kojoj se strani svijeta nalaze pojedini objekti, primjerice crkva, kola,
smreka, jabuka. Svoje stajalite u prostoru moe promijeniti, ali strane svijeta ostaju
nepromijenjene. elimo da uenici saznaju vie o pravilima koja postoje kako bismo se lake
snalazili u selima, naseljima, mjestima i gradovima. Uvjebati moemo putem igre potara.
Jedan uenik glumi potara, a ostali su podijeljeni u dvije vee skupine. U prvoj skupini svaki
e uenik initi kuu u ulici. U drugoj e skupini svaki uenik initi kuu na trgu. Uitelj
dodjeljuje poetne kune brojeve na trgu i u ulici, a zadatak je potara predati pismo,
primjerice kuni broj 4 i sl. U pismu se nalazi pitanje koje uenik s odreenim kunim brojem
treba proitati i odgovoriti na njega (De Zan, 2004).
Ovom nastavnom temom moemo korelirati sa predmetima kao to su likovni, matematika i
hrvatski jezik. Na satu likovne kulture uenicima zadajemo da nacrtaju kuu ili zgradu u kojoj
ive, ili svoj kuni broj. Na satu matematike mogu im se postavljati razni zadatci rijeima koji
povezuju pojmove iz ove teme. Dok na satu hrvatskog jezika ue o pravilima pisanja ulica
malim i velikim poetnim slovom.

2.3. Trei razred

U ovom razredu osnovne kole, gradivo iz predmeta priroda i drutvo zapoinje lekcijom
snalaenje u prostoru. U ovoj temi prvi naslov je stajalite i obzor.
Sve ono to nas okruuje je prostor. U njemu je ovjek uvijek imao potrebu kretati se. Danas
se kreemo bliim ili udaljenim prostorom mnogo lake nego prije. To omoguuju razliita i
brza prometna sredstva te bolja prometna povezanost. Za bilo koje kretanje moramo znati: na
kojem se mjestu nalazimo i na koje mjesto, tj. odredite elimo stii. Mjesto na kojem se
nalazimo i s kojeg promatramo prostor oko sebe zove se stajalite, a prostor koji vidimo sa
stajalita naziva se obzor, vidik ili horizont. Veliina i izgled obzora ovise o visini stajalita.
Veliina obzora raste s visinom s koje se promatra okolni prostor. Crta do koje see na
pogled u daljinu, a gdje se prividno dodiruju tlo ili more sa nebom, naziva se obzornica ili
obzorova crta.
Svaki pojam, ako je to mogue, treba povezati s neposrednom stvarnou, objasniti ga i prema
potrebi zapisati na planu ploe. Tako, obzor moemo doarati razliitim fotografijama ili
crteima kako bi ga uenici bolje razumjeli.
Za snalaenje u prostoru potrebno je poznavati strane svijeta. etiri su glavne ili osnovne
strane svijeta: sjever, jug, istok i zapad. Ljudi su, kako bi se lake snalazili u prostoru, odredili
i sporedne. One su: sjeverozapad (izmeu sjevera i zapada), sjeveroistok (izmeu sjevera i
istoka), jugozapad (izmeu juga i zapada) te jugoistok (izmeu juga i istoka). Osim to se
orijentiramo pomou kompasa, moemo se orijentirati i uz pomo Sunca. (Sl. 1. i sl. 2.)

Sl. 1. Sunce na istoku (Izvor: http://scoutpark.net/orijentacija/slike/sunce1.gif, 2015)

Sl. 2. Sunce na zapadu (Izvor: http://scoutpark.net/orijentacija/slike/sunce2.gif, 2015)

Orijentacija pomou Sunca mogua je samo danju i kad je sunano vrijeme. Za nju je
potrebno imati sat i znati koje je doba dana. Osim orijentacije pomou Sunca, postoje i ostali
naini orijentacije. Pomou Sunca moemo odrediti tri strane svijeta. Pri ostalim nainima to
je najee samo jedna strana, veinom sjever. Navedimo primjere iz prirode. Otpiljeno drvopanj- pokazuje razliitu gustou godova. Na junoj su strani vei, a na sjevernoj manji
razmaci izmeu godova. Kora drvea u umi esto je hrapavija i prekrivena mahovinom i
gljivicama samo s jedne strane- sjeverne. Osamljeno kamenje, zidovi i krovovi kua najee
su na sjevernoj strani obrasli mahovinom, liajevima i gljivicama (De Zan i Jeli, 2001).
Ova tema se moe povezati sa brojnim predmetima u razrednoj nastavi. Kao primjerice,
tjelesnim. Moglo bi se otii u oblinju umicu, te navesti djecu da se uz pomo bilo kojih
znakova tono orijentiraju. Bilo pomou mahovine, sunca ili panjeva. Na satu likovne kulture
tema crtanja mogla bi biti kompas, ili crtanje godova na panjevima. Na taj nain bolje
usvajaju nove pojmove i imaju bolju predodbu kompasa, kao instrumenta za orijentiranje.
2.4. etvrti razred
U etvrtom razredu osnovne kole ne ui se o orijentaciji kao pojmu, ve se podrazumijeva da
je ona shvaena iz prethodne tri godine. U ovoj se godini govori o prirodno-zemljopisnim
podrujima Hrvatske.
Moe se govoriti o trovrsnom prostoru Hrvatske. Panonski prostor, na sjeveru i istoku nae
domovine, dio je velike Panonske nizine. Gorsko-planinski prostor, izmeu panonskog
prostora i primorja, dio je velikoga Dinarskog gorskog lanca. Primorski prostor, na zapadu i

jugu Hrvatske, dio je Sredozemlja. Panonski prostor nije samo nizinski. U zapadnom je dijelu
breuljkast i brdovit, a ima i osamljenih gora (De Zan i dr., 2004).
Kako bi se dobro upamtilo i uoilo gdje je koji dio Hrvatske, dobro se mora baratati osnovnim
pojmovima. Sada se ve pretpostavlja da su oni do kraja usvojeni. U ovom se razredu gradivo
preteito sastoji od upoznavanja sa zemljopisnim dijelovima Hrvatske. Svaki dio hrvatske je
specifian na svoj nain. Tako se posebno ui o domovini Hrvatskoj, nizinskim krajevima
panonskog prostora Hrvatske, breuljkastim i brdovitim krajevima panonskog prostora
Hrvatske, gorsko- planinskom prostoru te o primorskom prostoru Hrvatske.
U ovom se razredu moe takoer korelirati sa likovnom kulturom, gdje moemo zadati djeci
da crtaju pejza jednog od prostora Hrvatske. U glazbenoj kulturi se ui himna, Lijepa naa,
gdje se spominju dijelovi Hrvatske. U Hrvatskom jeziku, piemo imena mjesta, gradova i
prostora velikim i malim poetnim slovom. Takoer se moe zadati tema u zadanici, na temu
Moja domovina.
3. Drugi oblici orijentacije
Ostali se oblici orijentacije ne ue u prvim razredima osnovne kole. Ue se po volji i elji,
no, zbog toga nisu manje bitni, odnosno, imaju takoer veliku vanost u snalaenju u
prostoru.
3.1. Zemljopisna orijentacija pomou zvijezda
Pomou zvijezda moemo se orijentirati samo kada je vedra no. Zvijezda Sjevernjaa u
ljetnim mjesecima prikazuje naravno sjever.
Pronaemo prvo sazvjea Velika Kola i Mala Kola (Veliki Medvjed i Mali Medvjed). Zadnje
dvije zvijezde u Velikim Kolima ine toke pravca kojeg (zamiljeno) produimo, a njihovu
udaljenost nanesemo 5 puta na taj pravac. Zvijezda koju smo dobili na taj nain treba biti
Sjevernjaa. Sjevernjaa se nalazi na repu Malih Kola. U praksi se Velika Kola dobro vide,
dok se Mala Kola vide slabije, ali se Sjevernjaa vidi dobro. Oko Sjevernjae nema zvijezda
koje svijetle tim intenzitetom. Ponekad e nam Velika Kola biti prenisko, pa ih neemo moi
vidjeti. Tada pokuamo pronai sazvjee Kasiopeje za provjeru tonosti odreivanja
Sjevernjae. Po zimi e nam Sjevernjaa biti prenisko da bi je vidjeli. Tada emo koristiti
sazvjee Orion. (Sl. 3.)

Sl. 3. Orijentacija pomou zvijezda (Izvor: http://free-vu.t-com.hr/KresimirPlese/images/orijentacija/sjevernjaca%202_resize.jpg, 2015)

Kod Oriona princip je neto drugaiji (kao to se vidi na slici). Zamislimo pravac kroz sredinu
Oriona i spustimo ga prema dolje do horizonta s time da ne raunamo uzvienja. Toka u
kojoj se spaja zamiljeni pravac s Oriona i horizont je otprilike smjer juga. (Sl. 4.)

Sl. 4. Orion (Izvor: http://free-vu.t-com.hr/KresimirPlese/images/orijentacija/orion1_resize.jpg, 2015)

3.2. Orijentacija pomou Mjeseca

Kod orijentacije pomou Mjeseca moemo se priblino orijentirati. U principu se kod ove
metode i dalje orijentiramo prema Suncu, odnosno koliko Sunce obasjava Mjesec. Tako
nastaju mjeseeve mjene: prva i zadnja etvrt, pun mjesec (utap) i mlaak. (Sl. 5.)

UTAP

ZADNJA ETVRT

MLAAK

PRVA ETVRT

Sl. 5. Mjeseeve mijene (Izvor: http://free-vu.t-com.hr/Kresimir-Plese/

images/orijentacija/mijene.jpg, 2015)
Mlaak je u smjeru Sunca, pa nam on nije interesantan jer se moemo orijentirati pomou
Sunca. Pun mjesec je nasuprot Suncu. Tako ako znamo da je Sunce u 18 sati na zapadu, u to
vrijeme je Mjesec na istoku. Kod punog Mjeseca moemo raditi kao i kod orijentacije
pomou Sunca i sata. Kod prve i zadnje etvrtine princip je neto drugaiji. Tu je Mjesec za
90 zamaknut od Sunca. Tako je u pono kod prve etvrtine Mjesec za zapadu, a kod zadnje
etvrtine na istoku.
3.3. Ostali naini geografske orijentacije na terenu
Ostali naini orijentacije su prilino nepouzdani. Pomou njih moemo odrediti priblino
strane svijeta, ali ponekad i to moe biti uvjetovano lokalnim promjenama. Jedan od naina je
orijentacija pomou vjetra. Tako znamo da bura na moru pue sa sjeveroistoka ili istoka (s
kopna k moru). Danju vjetrovi puu s mora na kopno, a nou obrnuto. Inje se nanosi na
drvee s one strane s koje puu lokalni vjetrovi, a najee s jugozapadne strane. Smetovi se
stvaraju na strani grebena koja je u zavjetrini. Vjetar deformira i drvee, pa pomou drvea se
moemo orijentirati iako ne pue vjetar. Moemo jo pratiti neke oznake koje nam govore o
tome koja strana je sjeverna tako to je Sunce nikad ne obasjava, tako znamo da: na sjevernoj
strani raste mahovina, sjeverna strana zgrade je vlanija i stvara se salitra u obliku tokica, na
sjevernoj strani se snijeg zadrava due, na sjevernoj strani brda ima vie raslinja i sporije

10

raste, juna strana brda ima vie panjaka i sjenokoa, kora drveta je hrapavija sa sjeverne
strane, mravinjaci su obino sa june strane, snijeg se bre topi s june strane i slino. Osim
znakova koji su vezani uz Sunce imamo jo neke kao to su: gui godovi drvea na sjevernoj
strani; kod katolikih crkava oltar je sa zapadne strane, a ulaz s istone, dok je kod
pravoslavnih obrnuto; kri kod svih kranskih crkava je priblino u smjeru sjever-jug;
kranski grobovi su u pravcu istok-zapad; minaret kod damija je na jugu, a ulaz na sjeveru;
muslimanski grobovi imaju spomenik u pravcu juga.
Kod ovih metode treba naglasiti da se radi o priblinim nainima orijentacije, ali ne treba
inzistirati na tim metodama jer nisu precizne (http://free-vu.t-com.hr/KresimirPlese/orijentacija.htm, 2015).

11

4. Zakljuak
Odavno je bitno snai se i orijentirati u prostoru. To uimo od najranije kolske dobi. Uenici
openito sa razumijevanjem usvajaju ovu temu poto su svakodnevno okrueni njome svjesno
ili nesvjesno. Orijentacija im je potrebna na putu od kole do kue, odlazak kod prijatelja ili
bilo kakve aktivnosti kojima se bave. Iako je ona univerzalno objanjena, svaki ju uenik na
svoj nain percipira. Odnosno, svatko se prema svojim pravilima orijentira, ali je potrebno da
ima predznanje da bi to mogao initi. Orijentacija u prirodi je vrlo bitna kada se naemo u
opasnosti zbog utjecaja loih prirodnih uvjeta i vremenskih prilika, kao to su npr. magla,
vjetar, no i padaline. Orijentacija, ne samo da nam pomae u svakodnevnom ivotu, ve
postoje mnoga zanimanja i hobiji u kojima je orijentacija primarna stavka kako bi se oni
mogli odvijati. Najbolje se ui kroz igru, te je potrebno na to kreativniji nain ovu temu
prikazati djeci jer je potrebna ne samo u ivotu ve i preivljavanju. Igre mogu biti drutvene,
to znai da nemaju samo obrazovnu svrhu ve odgojnu i socijalnu. U ovom sam seminaru
ukratko objasnila sve cjeline koje se tiu orijentacije u osnovnoj koli. Bitni su takoer i drugi
oblici orijentacije, koji se ne ue u koli ve po volji i elji. Svakako dobro ih je znati jer nam
mogu samo pomoi, pa ak i u kritinim ivotnim situacijama. Iako je priroda dala sve
znakove pomou kojih se moemo orijentirati (zvijezde, Mjesec, mahovina, Sunce, itd.),
ovjek je izumio i brojna pomagala koja olakavaju put od stajalita do dolazita. Pomou
ureaja kao to je kompas znamo kojim putem moramo krenuti da bismo stigli na odredite,
dok oni moderniji biraju kratice koje nam utede mnogo vremena to je i potrebno za dananji
ivot.

12

5. Literatura
1. De Zan, I., Letina, A., 2004: Orijentacija u prvom razredu osnovne kole, u: Na svijet 1
Metodiki prirunik prirode i drutva za 1. razred osnovne kole, Zagreb, kolska knjiga,
82-84.
2. De Zan, I., 2004: Orijentacija u drugom razredu osnovne kole, u: Na svijet 2 Metodiki
prirunik prirode i drutva za 2. razred osnovne kole, Zagreb, kolska knjiga, 38-44.
3. De Zan, I., Jeli, T., 2001: Orijentacija u treem razredu osnovne kole, u: Moj zaviaj
Metodiki prirunik prirode i drutva za uitelje 3. razreda osnovne kole, Zagreb,
kolska knjiga, 28-35.
4. De Zan, I., Nejami, I., Vranje-oljan, B., 2004: Orijentacija u etvrtom razredu osnovne
kole, u: Na svijet 4 Metodiki prirunik prirode i drutva za uitelje/uiteljice 4. razreda
osnovne kole, Zagreb, kolska knjiga
5. Kreimir Plee Topografija, http://free-vu.t-com.hr/Kresimir-Plese/orijentacija.htm
20. lipnja, 2015.
6. Grafiki prilozi:
Slika 1. Sunce na istoku
Izvor: http://scoutpark.net/orijentacija/slike/sunce1.gif, 18.06.2015.
Slika 2. Sunce na zapadu
Izvor: http://scoutpark.net/orijentacija/slike/sunce2.gif, 18.06.2015.
Slika 3. Orijentacija pomou zvijezda
Izvor: http://free-vu.t-com.hr/Kresimir-Plese/images/orijentacija/sjevernjaca%202_resize.jpg,
18.06.2015.
Slika 4. Orion
Izvor:http://free-vu.t-com.hr/Kresimir-Plese/images/orijentacija/orion1_resize.jpg,
18.06.2015.
Slika 5. Mjeseeve mijene
http://free-vu.t-com.hr/Kresimir-Plese/ images/orijentacija/mijene.jpg, 18.06.2015.

13