Gimnazija „Fran Galović“ Koprivnica

ZAVRŠNI RAD IZ FIZIKE

Sunčev sustav

Koprivnica, 22.5.2019. Jan Vuk, 1.f

1
Sadržaj
1.Uvod........................................................................................................ 3
2.Što je Sunčev sustav?............................................................................... 4
3.Gdje se nalazi Sunčev sustav……………………………………………………………….. 5
4.Nastanak Sunčeva sustava………………………………………………………………..... 6
5.Je li Sunčev sustav jedinstven?................................................................ 7
6.Život u Sunčevu sustavu……………………………………………………………………… 8
7.Planeti Sunčevog sustava……………………………………………………………………..9
7.1.Terestrički planeti………………………………………………………………………….9
7.2.Jovijanski planeti……………………………………………………………………………10
8.Zaključak………………………………………………………………………………………………11
8.Literatura………………………………………………………………………………………….. 11
8.1 Tekst……………………………………………………………………………………………. 11
8.2 Slike……………………………………………………………………………………………. 11

2
1. Uvod

Oduvijek me zanimalo gdje mi živimo i ima li još planeta sličnih našemu. Moju
zainteresiranost za svemir potaknula je moja baka koja mi je puno pričala o svemiru dok sam
bio mali. Najviše mi je pričala o zvijezdama jer ju je to oduvijek zanimalo. Nije mi pričala
puno o Sunčevom sustavu jer nije znala puno stvari. Ali dok sam saznao za internet odlučio
sam još više proširiti svoje znanje o svemiru i općenito o Sunčevom sustavu. Otkrio sam da se
naš planet nalazi u jednom većem sustavu planeta ili kako to mi zovemo Sunčevom sustavu.
Sunčev sustav je sustav od 8 planeta i jedne zvijezde koja se zove Sunce. Ovim istraživanjem
očekujem da ću naučiti neke novi i zanimljive stvari o Sunčevom sustavu koje prije nisam
znao. Trenutno znam mnogo stvari o Sunčevom sustavu, npr. čini ga 8 planeta, oni su
podijeljeni na unutarnje ili terestričke planete i na vanjske ili jovijanske. Između njih se nalazi
pojas asteroida itd. Sunčev sustav i općenito svemir su me oduvijek zaimalo i želim proširiti
svoje znanje na području astronomije pa sam odlučio napraviti ovaj rad.

3
2. Što je to Sunčev sustav?

Što je uopće sunčev sustav? Sunčev sustav je skup tijela pod gravitacijskim utjecajem Sunca,
koji čine Sunce i mala količina građevinskog materijala zaostaloga nakon njegova nastanka
prije 4,55 milijardi godina. Sunčev sustav je sustav, nama najpoznatije zvijezde sunca, i
manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje
određuje Sunčeva energija zračenja. Jednako tako, Sunce sadržava 99,8% ukupne mase
cijelog Sunčeva sustava, no nas zapravo zanima samo onaj manji ostatak. Naime u tom
manjem ostatku također se nalazi i naša Zemlja. Sunčev sustav sadrži svega 8 planeta, 5
patuljastih planeta, 185 njihovih prirodnih satelita, te mnogo sitnih tijela-kometa,
planetoida, tijela Kuiperova pojasa,
meteroida i međuplanetne prašine.

Slika 2-Sunce i planeti Sunčeva sustava

Glavni su objekti Sunčeva sustava poredani

prema udaljenosti od Sunca, stjenoviti,
terestrički planeti-Merkur, Venera, Zemlja i Mars- i četiri „plinovita diva“- Jupiter, Saturn,
Uran i Neptun. Između ove dvije skupine planeta nalazi se roj stijena poznat kao asteroidni
pojas, a iza plinovitih divova roj ledenih objekata zvan Kuiperov pojas. Daleko, daleko iza
svega nalazi se Oortov oblak koji sadržava gotovo bilijun ledenih kometa. Postojeći podatci
dokazuju da su planeti srasli od tvari prisutne u međuzvjezdanom oblaku od kojega je
nastalo i Sunce prije 4,65 milijarda godina. Tijela manje mase i ona udaljenija od Sunca brže
su se hladila, zbog čega je starost najstarijega stijenja pojedinih tijela različita (npr. na
Mjesecu 4,45 milijarda godina, a na Zemlji 3,7 milijarda godina). Udaljeni planeti i njihovi
sateliti brže su postigli sadašnju nisku temperaturu pa su gravitacijskom silom privukli plin iz
maglice.

Iako se oko Sunca okreću svi planeti i o njemu ovise, ono ipak stiže na lozi stvoriti plod, kao
da u čitavom svemiru i nema drugog posla.

Galileo Galilei

4
3. Gdje se nalazi Sunčev sustav

Kada svatko od nas pomisli na Sunčev sustav zapravo se pitamo gdje li se to uopće nalazi. Na
poznato pitanje „Gdje je sunčev sustav?“ zapravo se ne može najtočnije odgovoriti. Sunce je
jedna od 100 milijardi zvijezda u spiralnoj galaksiji, veličanstvenom spororotirajućem vrtlogu
zvanom Mliječna staza. Sunce kruži oko jezgre galaksije na udaljenosti od oko 26 000
svjetlosnih godina u spiralnom kraku koji poput zmije izlazi iz središnjeg zadebljanja galaksije.
Ovaj krak- trenutačno izbočina Prezejeva kraka- nalazi se otprilike na pola puta do vanjskog
ruba galaksije. Na ovoj udaljenosti Sunce napravi jedan krug oko središta galaksije za oko 220
milijuna godina. Dok putuje, Sunce se giba i gore-dolje u odnosu prema ravnini galaksije te se
susreće s „divovskim moleksulskim oblacima“ plina koji tiskaju Oortov oblak iz kojeg mogu
poslati komete prema Suncu –koji bi mogli pogoditi Zemlju i prouzročiti masovno izumiranje.
Ono što je zapravo najbitniji odgovor na naše pitanje je to da se cijela radnja odvija u galaksiji
zvanoj Mliječna staza. Mliječna staza jedna je od oko 100 milijardi galaksija u vidljivom
svemiru, odnosno u 84 milijarde svjetlosnih godina velikom mjehuru sa Zemljom u središtu.
On sadržava sve galaksije čije je svjetlo imalo vremena doći do nas jer je svemir rođen prije
otprilike 13,7 milijarde godina.

Slika 3-„vrtlog svemira“- Mliječna staza

Iza granice vidljivog svemira ili tzv. svjetlosnog horizonta nalaze se druge trenutačno nama
nevidljive galaksije. Zasigurno možemo tvrditi da bi se svemir mogao širiti vječno i živjeti
zauvijek. Poput svemira, ni Sunčev sustav ne postoji oduvijek.

Dajte mi Sunce blistavo i nijemo sa svim zrakama u punome bljesku.

Walt Whitman

5
4. Nastanak Sunčeva sustava

Što je bilo prije- kokoš ili jaje? U početku prije oko 4,55 milijardi godina, postojao je jedan
divovski oblak molekula. Takvi oblaci postoje i danas diljem naše galaksije- slojevi plina i
prašine, hladnog i tamnog, kao da je tinta prolivena preko zvijezda. Praiskonski oblak tako je
stajao godinama, ne čineći baš ništa, no molekule koje su ga tvorile nisu mirovale. Svjetlost
koju su stvarale bježala je iz oblaka odnoseći mu toplinu. Lišen svoje unutarnje topline, ovaj
se oblak pod utjecajem vlastite gravitacije počeo sažimati. Kada se rotirajuće tijelo sažima- i
još k tome rotira kao i galaksija- ono rotira sve brže. Istodobno, oblak se raspada na manje
nakupine, od kojih će svaka postati zasebni Sunčev sustav. Nakupine postaju sve toplije kako
se nastavljaju skupljati, i u središtu postaje dovoljno vruće za pokretanje, odnosno „paljenje“
termonuklearnih procesa. Sunce je rođeno. U okolici novorođenog Sunca kruži disk
preostalog plina i prašine. Ravan je zbog toga što se rotirajući oblak plina skuplja mnogo
lakše između svojih polova nego u ravnini svog ekvatora gdje je gravitacija ometena
„centrifugalnom“ težnjom materije da odleti van. Sudeći po razvoju zvijezda, Sunčev je
sustav nastao iz međuzvijezdanom materijala koji se nalazio u spiralnom kraku naše
galaksije. Hladni oblaci plina i praha postoje i danas u galaktičkoj ravnini, mnogo godina
nakon nastanka prvih zvijezda galaksije. Da bi se ti oblaci pretvorili u zvijezde, gravitacijska
sila mora nadjačati težnju plina da se širi. Da bi gravitacijsko privlačenje nadvladalo,
gustoća oblaka mora pri danoj temperaturi prijeći neku kritičnu vrijednost. Zamišljena su dva
načina na koja dolazi do povećanja gustoće: ulazak međuzvjezdanog oblaka u područje
spiralnog kraka galaktike ili pojava supernove u neposrednoj blizini. Izučavanje galaktika
pokazuje da je u krakovima međuzvijezdana tvar veće gustoće nego izvan krakova, pa se s
ulaskom oblaka u spiralni krak oblak usporava i sabija.

Slika 4- Gravitacijsko urušavanje oblaka plina i prašine iz

kojeg je nastao Sunčev sustav moglo je biti uzrokovano
udarnim valom s obližnje zvijezde koja je eksplodirala-
supernove

Dvoje ispunjava um sve većim čuđenjem i divljenjem…:

Zvjezdano nebo nada mnom i moralni znakovi u meni

Immanuel Kant

6
5. Je li Sunčev sustav jedinstven?

Svatko od ima neku svoju posebnost, karakteristiku koja nas opisuje, pa tako i svatko od nas
ima nešto što mu je jedinstveno. Jedinstveni nam mogu biti događaji, stvari, pa čak i nama
drage osobe. Možemo li za Sunčev sustav reći da je jedinstven? Prije 1995. godine nismo
imali nikakve spoznaje o planetima poput naših koji kruže oko drugih zvijezda. Od tada je
otkriven veliki broj „egzoplaneta“. Čini se da je jedan od deset susjednih planetarni disk.
Uzmemo li u obzir cijelu Mliječnu stazu, mogli bismo reći da postoji više od 10 milijardi
planetarnih sustava. Najbliži poznati planetarni sustav udaljen je 10,5 svjetlosnih godina i
nalazi se u blizini zvijezde Epsilon Eridani .

Slika 5- prikaz zviježđa koji uključuje zvijezdu Slika 6- Zvjezdana noć,

Epsilon Eridani Vincent Van Gogh

Veliko je iznenađenje bila spoznaja koliko su novootkriveni sustavi različiti od našeg. Neki
imaju planete plinovite divove koji kruže bliže matičnoj zvijezdi nego što Merkur kruži oko
Sunca. Ovi „vrući Jupiteri“ ne bi mogli nastati ovako blizu zvijezde jer bi plin potreban za
stvaranje njihovih atmosfera bio prevruć da bi ga njegova gravitacija uspjela uhvatiti. Sudari
između embrija plinovitog diva i početnih nakupina u pradisku mogli bi uzrokovati selidbu
planeta prema zvijezdi. Teško je tvrditi jesu li do sada otkriveni planetarni sustavi uobičajeni
jer tehnike pronalaska planeta omogućuju uglavnom pronalaske masivnih planeta. Takve
tehnike uključuju proučavanje vlastitih gibanja odnosno „privodnog ljuljana“ zvijezda
uzrokovanoga utjecajem kružećeg planeta ili preciznu analizu promjene sjaja zvijezde kada
planet prođe ispred nje. Približavamo se trenutku kada ćemo moći promatrati Zemlji slične
planete oko drugih zvijezda. Cilj ove potrage jest pronaći drugi Eden-zemaljski raj.

Postat će jasno da stavljanje bijelih točkica na modrocrnu površinu nije dostatno.

7
Vincent Van Gogh

6. Život u Sunčevu sustavu

Kao mali nikada nismo razmišljali o tome ima li uopće života na drugim planetima. Je li
moguć život na Marsu? Postoje li još neka živa bića unutar naše galaksije? Možda na nekom
drugom planetu također postoje živa bića baš poput nas, samo što još nismo otkrili jedni za
druge. Postoji mnogo filmova na tu temu, no znanstveno-fantastični filmovi svima su poznati
kao nešto nerealistično. Voda je preduvjet za postojanje života. Možda griješimo u vezi s
time, međutim, za sada imamo jedini primjer života: naš vlastiti. Mi trebamo vodu. Mjesta
gdje može postojati voda u Sunčevu sustavu osnova su potrage za izvanzemaljskom
biologijom. Uvjeti za postojanje tekuće vode jesu da mora biti dovoljno toplo da se voda ne
smrzne i dovoljno hladno da ne ispari. Budući da udaljavanjem od Sunca temperatura opada,
postoji jedno dragocjeno područje poznato kao „zona pogodna za život“ u kojoj planeti mogu
kružiti i imati tekuću vodu na svojoj površini. Ta se zona proteže od unutarnjeg dijela
Zemljine staze pa sve do staze Marsa. Zona se može malo proširiti ako pretpostavimo
postojanje stakleničkih plinova, poput vodene pare koja na Zemlji zadržava toplinu. Katkad
ovu zonu nazivaju i „klasičnom“ zonom za život. To je zato što su nedavna znanstvena otkrića
malo poljuljala dosadašnju teoriju. Na primjer, razlika u gravitaciji unutar tijela, odnosno
plimna sila, može ga rastezati i stezati zagrijavajući unutrašnjost. Jupiterova gravitacija tako
utječe na Io, koji je dovoljno vruć za igru aktivnih vulkana, te u Europu za koju se vjeruje da
ima ocean ispod svoje zaleđene površine. Oba su mjeseca predaleko od Sunca da bi činila
zonu pogodnu za život.

Slika 7-Mars Slika 8-Jupiter

8
7. Planeti sunčevog sustava

Planeti sunčevog sustava dijele se na Terestričke (unutarnje) i Jovijanske (vanjske) planete.

Terestrički planeti su: Merkur, Venera, Zemlja i Mars. Jovijanski planeti su: Jupiter, Saturn,
Uran i Neptun.

7.1.Terestički planeti:

Merkur

Merkur je planet najbliži Suncu. Maksimalna kutna udaljenost (elongacija) od Sunca iznosi
28°. U prosjeku je od Sunca udaljen 0,387 astronomskih jedinica (AJ) ili 57,91 milijuna
kilometara. Oko Sunca obiđe za zvjezdanu godinu (sideričku godinu) jednaku 88 dana.

Venera

Venera je drugi planet po udaljenosti od Sunca, bez satelita, nešto manji od Zemlje.
Udaljenost Venere od Sunca iznosi prosječno oko 0,72 astronomske jedinice ili 108.200.000
km. Na nebu je najsjajniji planet i pokazuje Venerine mijene. Od Sunca se najviše udalji 47°
pa se vidi ili uvečer kao Večernja zvijezda ili ujutro kao Jutarnja zvijezda, odnosno Danica.

Zemlja

Zemlja je treći planet po redoslijedu udaljenosti od Sunca i najveći među unutarnjim

planetima. Prosječno je od Sunca udaljen 149,6 milijuna kilometara, što se uzima kao
astronomska jedinica (AJ). Zemljina putanja nije jako izdužena, numerički ekscentricitet
Zemljine staze iznosi 0,016 79, zbog čega se Zemlja Suncu približi za 2,5 milijuna kilometara
(perihel, oko 4. siječnja) ili udalji za jednako toliko (afel, oko 4. srpnja).

Mars

Mars je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat
od davnine. Promjer mu je 6 794 km, masa 0,107 Zemljine mase, srednja gustoća 3,94 ∙ 103
kg/m3, a površinsko ubrzanje sile teže 0,38 ubrzanja sile teže na Zemlji. Sunčev mu dan traje
gotovo kao i Zemljin, 24 h i 40 min. Oko Sunca obiđe za 687 zemaljskih dana, od Sunca je
prosječno udaljen 228 milijuna km, a zbog nagiba osi vrtnje prema ravnini staze od 25°12′ i
izduljenosti staze, pokazuje godišnja doba. Atmosfera se sastoji od 95% ugljikova dioksida,
2,7% dušika, 1,6% argona te primjesa. Površinski tlak iznosi oko 700 Pa.

9
7.2.Jovijanski planeti:

Jupiter

Jupiter je planet s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po

udaljenosti od Sunca prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara; jednom obiđe
Sunce za 11,862 godina. Masa mu je 318,4 puta veća od Zemljine, a gustoća mu je samo oko
1/4 gustoće Zemlje. Velik dio volumena tvori vodik, koji zbog velike mase i gravitacije Jupiter
nije izgubio od postanka Sunčeva sustava (4,6 milijarde godina), kao što se zbilo s drugim
planetima.

Saturn

Saturn je šesti planet u Sunčevu sustavu. Udaljen je 9,54 AJ odnosno 1 429 400 000 km od
Sunca, promjera 120 536 km (na ekvatoru) i masu 5,68 × 1026 kg. Saturn je po volumenu i
masi drugi planet nakon Jupitera. Uz Jupiter, Uran i Neptun pripada skupini plinovitih divova,
planeta vanjskog dijela Sunčevog sustava. Saturn je planet najmanje gustoće i s najvećim
prstenom. Obiđe Sunce za 29,5 godina na srednjoj udaljenosti 1,426 · 109 km. Tijelo mu je
znatno spljošteno, tako da je najspljošteniji od planeta. Masa mu je 95 puta veća od
Zemljine. Jedini je planet kojega je gustoća manja od gustoće vode (690 kg/m3).

Uran

Uran je sedmi po redu planet od Sunca, na srednjoj udaljenosti od Sunca 19,23 astronomskih
jedinica. To je prvi planet koji je bio otkriven teleskopom (William Herschel, 1781.), iako ga
se može vidjeti i golim okom. Oko Sunca obiđe za 84,32 godine. Ekvatorskoga je promjera 51
118 km, oko 4 puta većeg od Zemljina, masa mu je 14,5 puta veća od Zemljine, obrne se oko
osi za 17 sati 14 minuta, a gušći je od vode 1,27 puta. Zbog brze vrtnje spljošten je.

Neptun

Neptun, osmi i od Sunca najudaljeniji planet Sunčevog sustava. Nazvan po rimskom bogu
mora, četvrti je najveći planet po promjeru i treći po masi koja je sedamnaest puta veća od
Zemljine. Oko Sunca orbitira na prosječnoj udaljenosti od 30,1 AJ. Astronomski simbol mu je
♆, stilizirana inačica trozuba boga Neptuna. Otkriven 23. rujna 1846.,[12] Neptun je prvi
planet pronađen matematičkim izračunima, a ne empirijskim promatranjima.

10
8. Zaključak

Nakon detaljnog istraživanja te proučavanja mogu zaključiti da je zapravo Sunčev sustav vrlo
jedinstven baš zbog toga što je pod gravitacijskim utjecajem Sunca, koji čine Sunce i mala
količina građevinskog materijala. Također zato što sadrži 8 planeta, 5 patuljastih planeta, 185
njihovih prirodnih satelita i mnogo sitnih tijela-kometa, planetoida, tijela Kuiperova pojasa,
meteroida i međuplanetarne prašine. Bez obzira na to što je Sunčev sustav zapravo ogroman
skup svakojakih tijela za koji bi mnogi od nas rekli kako osim na Zemlji nema života na neki
način, čitajući brojna istraživanja, mogu zaključiti kako je u Sunčevom sustavu svakako
moguć život. Također mogu zaključiti da se tokom mnogih godina Sunčev sustav izmijenio
što je zapravo logično, a razlog tomu je to što dominantnu ulogu u Sunčevu sustavu igra
njegovo središnje tijelo – Sunce koje gravitacijom drži sve članove Sunčeva sustava na okupu.
9.LITERATURA:
9.1 TEKST:

Internet stranice-Hrvatska enciklopedija, Wikipedia

Knjige- Vodič kroz svemir, Nancy Hathaway

9.2 SLIKE:

Slika 1 (Sunčev sustav)- https://www.storyboardthat.com/hr/lesson-plans/sun%C4%8Dev-sustav

Slika 2 (Sunce i planeti Sunčeva sustava)-Net.hr

Slika 3 („vrtlog svemira“- Mliječna staza)-Naša galaksija: Mliječna staza-Damir Barušić

Slika 4 ( Gravitacijsko urušavanje oblaka plina i prašine iz kojeg je nastao Sunčev sustav
moglo je biti uzrokovano udarnim valom s obližnje zvijezde koja je eksplodirala-supernove)-
wikipedia

Slika 5 (prikaz zviježđa koji uključuje zvijezdu Epsilon Eridani)-Akademsko astronomsko

društvo Rijeka

Slika 6 (Zvjezdana noć, Vincent Van Gogh)- Wikipedia

Slika 7 (Mars)- https://science.howstuffworks.com/mars.htm

Slika 8 (Jupiter)- National Geographic

11