Professional Documents
Culture Documents
RIBE
U nekih vrsta poprječno – prugasti mišići preobraženi su u električne organe koji proizvode električnu energiju za
omamljivanje plijena i u obrambene svrhe, predstavnici tih riba su električni som i jegulja.
5.Koja osjetila su razvijena kod riba i kako je građena te čemu služi bočna pruga?
Razvijena su osjetila sluha, vida i mirisa. Bočna pruga je organ za snalaženje u prostoru.
Zavojiti zalistak povećava unutrašnju površinu crijeva, što omogućuje kvalitetniju probavu i mogućnost
uzimanja veće količine hrane.
Plivači mjehur se puni i prazni ovisno o tlaku vode u kojoj riba živi. Utječe na položaj ribe u vodi te na održavanje
ravnoteže, također pomoću nje osjeti tlak i strujanje vode.
a) sljepulja i paklara
Najjednostavniji ustroj tijela među kralježnjacima. Predstavnici su: sluzava sljepulja, riječna i morska paklara
b) hrskavičnjača
c) koštunjača
Najbrojniji razred među ribama. Predstavnici su: grgeč, mladica i visovački glavočić
Uzroci selidba riba su potraga za hranom, razmnožavanje i mirovanje. Jegulje putuju iz rijeka i potoka u more
kako bi se mrijestile, a losos putuje iz mora u rijeke i potoke kako bi se mrijestio.
Ne samo što sadrži višestruko nezasićene masnoće, dragocjene saveznike za prevenciju kardiovaskularnih bolesti,
borbu protiv stresa i poboljšanje koncentracije, nego predstavlja i bogat izvor mineralnih soli. Morska je riba bogata
jodom, kalijem, natrijem i bakrom, dok slatkovodna sadrži nešto manje natrija i joda. Sve vrste ribe sadrže vitamine
B1, B2, B6 i B12, dragocjene za pravilan rad živčanog sustava.
VODOZEMCI
2. Zašto ribe ne hiberniraju , a vodozemci spavaju zimski san ( jedni i drugi pripadaju skupini
poikilotermnih organizama) ?
Ribe žive pre kratko da bi imale vremena proživjeti život punim škrgama i spavati zimski san, a vodozemci si vole
odspavati jer im je vani po zimi zima.
Potpuna preobrazba od ličinke punoglavca do odrasle žabe traje nekoliko tjedana. Punoglavci za razliku od odrasle
žabe dišu na škrge i imaju rep. Punoglavac najprije razvije stražnje noge, zatim prednje i na posljetku prije prelaska
na kopno mu otpadne rep. Odrasla žaba na kopnu nema rep i diše plućima.
a) beznošca
Nemaju udove za kretanje, nego se kreću vijugavim pokretalima tijela. Predstavnici su: sluzavi, meksički i prstenasti
rijač.
b) repaša
Svi repaši imaju kratke noge, mnoštvo žlijezda u kuži i rep. Predstavnici su: pjegavi, crni daždevnjak, veliki, mali i
pjegavi vodenjak
c) bezrepca
Vrste vodozemaca kojima otpada rep tijekom ličinačkog razvoja. Predstavnici su: velika zelena žaba, mala zelena
žaba, gatalinka i dr.