OSNOVE BIOLOGIJE

VERTEBRATA II
VODOZEMCI

• prvi kralježnjaci koji su prešli živjeti iz

vode na kopno
• Kao što im samo ime kaže, njihov život i
dalje je djelomično vezan uz vodu –
razmnožavaju se u vodi i njihove ličinke
žive u vodi.
• Danas u svijetu postoji preko 6000 različitih vrsta vodozemaca, koje dijelimo
na tri skupine:
• bezrepce
• repaše i
• beznošce.
• Nekoliko ključnih obilježja omogućilo je vodozemcima naseljavanje kopna:
• Noge vodozemaca koje im omogućuju kretanje na kopnu razvile su se iz
peraja riba.
• Disanje na kopnu vodozemcima omogućuju pluća, koja su slabo razvijena pa
vodozemci dišu i kožom. Koža je tanka i sadrži mnogobrojne žlijezde koje je
održavaju vlažnom kako bi omogućila izmjenu plinova.
• Mišići nogu za hodanje i skakanje koriste više kisika nego što je potrebno
ribama za plivanje pa je kod vodozemaca vidljiv i napredak u razvoju
krvotoka koji omogućuje bolju opskrbu mišića kisikom.
• Imaju trodijelno srce od dvije pretklijetke i jedne klijetke u kojoj dolazi do
djelomičnog miješanja krvi bogate kisikom i krvi bogate ugljikovim dioksidom.
 RAZMNOŽAVANJE I PREOBRAZBA
• Za razmnožavanje i razvoj ličinke vodozemcima je potrebna voda.
• S obzirom na to da žive u vodi, ličinke vodozemaca nalikuju ribama te
postupnom preobrazbom ili metamorfozom poprimaju obilježja odraslih
vodozemaca sposobnih za život na kopnu.
SHEMATSKI PRIKAZ ŽIVOTNOG CIKLUSA ŽABE
• Kako bi privukli ženke za parenje, mužjaci se glasaju (krekeću) različitim
zvukovima koji nastaju titranjem glasnica.
• Ponekad glasanje može trajati danima, a mužjaci za to koriste velike količine
energije.
• Zvučni mjehuri u mužjaka spojeni na usnu šupljinu s donje strane glave
pojačavaju glasanje.
ZNAČAJ VODOZEMACA

• Vodozemci su važna karika u hranidbenim lancima.

• Punoglavci se uglavnom hrane algama i biljkama.
• Odrasli vodozemci jedu različite beskralježnjake, najčešće kukce.
• Na taj način smanjuju i brojnost beskralježnjaka koji su mogući prenosioci
nekih bolesti.
• Plijen love ljepljivim jezikom koji je svojim prednjim dijelom vezan za početak
usta pa stražnji dio jezika mogu daleko izbaciti iz usta.
• Vodozemci su važni i kao hrana za veće kralježnjake.
• Na različite načine oni se štite od predatora, primjerice otrovom koji stvaraju
žlijezde u koži ili pak bojom kojom su prilagođeni okolišu kako ih predatori ne
bi uočili.
• Ljudi imaju i direktnu korist od kemijskih spojeva koje stvaraju kožne žlijezde
vodozemaca jer se koriste za liječenje mnogih bolesti u ljudi.
• Zbog svoje tanke i propusne kože vodozemci su bioindikatori zagađenja u
okolišu.
• Uništavanje staništa ljudskim djelovanjem jedan je od glavnih uzroka
ugroženosti vodozemaca;
• UV zračenje uzrokovano smanjenjem ozonskog sloja te različite otrovne tvari u
okolišu, poput pesticida, teških metala, umjetnih gnojiva i drugih.
• Opasnost za vodozemce predstavljaju i nametnici poput virusa i gljivica.
• Do sada je poznato 20 različitih vrsta vodozemaca koje žive u Republici
Hrvatskoj, što našu zemlju čini jednom od najbogatijih zemalja Europe po
raznolikosti vodozemaca.
GMAZOVI

• gmazovi su kralježnjaci koji su u potpunosti prilagođeni životu na kopnu.

• Najvažnija obilježja koja su im omogućila rasprostiranje na različitim kopnenim
staništima u odnosu na vodozemce, su:
• amnionsko jaje,
• suha koža,
• razvijenija pluća,
• krvotok i
• udovi.
GRAĐA AMNIONSKOG JAJETA
• Amnionsko jaje gmazova je vodonepropusno, a naziv je dobilo po amnionu,
jednoj od 3 zametne ovojnice u jajetu.
• To je omogućilo gmazovima razmnožavanje i odlaganje jaja na kopnu.
• Mladi gmazovi izlaze iz jaja potpuno razvijeni i ne prolaze kroz proces
preobrazbe.
• Neki gmazovi su živorodni, što znači da ne nesu jaja već se zametak u
potpunosti razvije u tijelu ženke.
• Pluća gmazova znatno su veće površine od pluća vodozemaca pa gmazovi ne
trebaju disati i kožom.
• S obzirom na to da gmazovi ne dišu kožom, ona je suha i prekrivena rožnatim
ljuskama, što ih štiti od isušivanja.
• Kako bi mogli rasti, gmazovi se povremeno presvlače (kao primjerice zmije),
tj. skidaju stari rožnati sloj.
• Većina gmazova ima trodijelno srce građeno od dvije pretklijetke i jedne
klijetke u kojoj je uočljiva djelomična pregrada pa je smanjeno miješanje
arterijske i venske krvi i omogućena je bolja opskrba mišića kisikom.
• Udovi gmazova postavljeni su uspravnije u odnosu na podlogu tako da mogu
podnijeti veću težinu tijela, što im olakšava kretanje na kopnu.
• Živčani sustav čine mozak, leđna moždina i živci. Imaju složeniji mozak nego
vodozemci.
• Ima dobro razvijena osjetila za vid, miris, okus i sluh. Osjetila za miris i okus
nalaze se na rašljastom jeziku koji neprestano izbacuju i na taj način istražuju
svoj okoliš. To se naziva palucanje.
• Po načinu prehrane uglavnom su mesojedi koji gutaju svoj plijen.
• Probavni sustav započinje ustima, a završava nečisnicom.
• Razgradnji hrane pomažu jetra i gušterača te veliki broj žlijezda smještenih u ustima.
• Bubrezi pročišćavaju krv, a štetne i otpadne tvari izlazi kroz nečisnicu.
• Dišu isključivo plućima. Pluća im sadrže veći broj plućnih mjehurića čime je povećana
njihova površina. Ti nabori okruženi su mrežom krvnih kapilara, što povezuje dišni i
krvožilni sustav.
• Imaju promjenjivu tjelesnu temperaturu te tijekom zimskih mjeseci miruju.
• Spolne stance gmazova nastaju u parnim sjemenicima i jajnicima. Oplodnja je
unutarnja i događa se u jajovodu. Nakon oplodnje oko oplođenog jaja stvara se
čvrsta ovojnica koja će spriječiti isušivanje.
PODJELA GMAZOVA

• U gmazove ubrajamo:
• guštere
• zmije
• kornjače
• krokodile i
• premosnike.
GUŠTERI

• najbrojnija skupina gmazova, kojoj pripada više od polovice do danas

poznatih vrsta gmazova.
• Najveći danas živući gušter je komodski varan, koji živi na otoku Komodo i
ostalim indonezijskim otocima.
• Veličine je do 3 metra, a može težiti i preko 100 kilograma.
• Jedan od najvećih europskih guštera koji živi i u Hrvatskoj je zelembać.
• Naši poznati gušteri koji nemaju noge su sljepić i blavor.
• Od guštera koji nastanjuju Hrvatsku poznati su i kućni macaklin i livadna
gušterica, a na otocima se mogu naći brojne endemske vrste gušterica.
• Neke od svjetski poznatih skupina guštera su iguane i kameleoni.
• Neki gušteri imaju sposobnost odbacivanja repa u opasnosti.
• Uslijed napada predatora odbačeni rep guštera se još neko vrijeme miče
kako bi životinja imala priliku pobjeći.
• Regeneracijom gušter može obnoviti svoj rep, koji tada više neće imati koštani
već hrskavični kostur.
ZMIJE

• Zmije su druga najbrojnija skupina gmazova.

• Imaju valjkasto tijelo s reduciranim kosturom bez ramenog i zdjeličnog pojasa i
bez udova.
• Zmije imaju posebno građenu čeljust koju mogu otvoriti prilikom gutanja toliko
da mogu pojesti plijen nekoliko puta veći od sebe.
• Zmije otrovnice plijen usmrćuju otrovom koji ubrizgavaju u žrtvu šupljim zubima
na gornjoj čeljusti koji su spojeni s otrovnom žlijezdom.
• U nas su prisutne tri zmije otrovnice: poskok, riđovka i planinski žutokrug, a od
neotrovnih zmija poznatije su: kravosas, bjelouška i crvenkrpica.
• Od poznatijih svjetskih zmija otrovnošću se ističu, primjerice, indijska kobra i
afrička crna mamba, a iznimno su otrovne i neke morske zmije.
• Veličinom se pak ističu: anakonde, udavi i pitoni. Na koji način te zmije
usmrćuju svoj plijen?
KORNJAČE

• Kornjače imaju tjelesni oklop koji je djelomično povezan s kosturom.

• Na oklopu imaju otvore za glavu, noge i rep.
• Neke vrste kornjača, poput velikih kornjača s otočja Galapagos, imaju jako
dugi životni vijek pa žive i preko 150 godina.
• U Hrvatskoj su poznate kornjače: glavata želva, čančara i barska kornjača.
KROKODILI
• Krokodili su životinje koje nastanjuju mora i slatke vode tropskih područja.
• Njihovo srce je četverodijelno jer imaju potpuno pregrađenu klijetku.
• Svi krokodili su mesojedi, a najpoznatiji predstavnik je nilski krokodil.
• Krokodilima pripadaju sljedeće skupine: krokodili, aligatori, gavijali i kajmani.
PREMOSNICI

• Danas žive samo dvije vrste premosnika i obje su živi fosili i endemi Novog
Zelanda.
• Pilasti premosnik
DINOSAURI – IZUMRLI GMAZOVI

• Za vrijeme ere mezozoika (od prije 251 milijuna godina do prije 65 milijuna
godina)
• Od danas živućih životinja najbliži srodnici izumrlih gmazova mezozoika su
krokodili i ptice.
• Na području nacionalnog parka Brijuni pronađeno je više od dvjesto otisaka
stopala dinosaura.
• Ugroženost zbog niza antropoloških čimbenika te predrasuda…zmije…
PTICE

• Ptice su skupina kralježnjaka koja se odlikuje mnogim obilježjima koja ih

odvajaju od ostalih skupina kralježnjaka.
• Većina ptica može letjeti, što im omogućava:
• veliku brzinu i okretnost pri kretanju, ali i
• migracije na velike udaljenosti.
• Najistaknutija prilagodba ptica za let su krila.
• Oblik krila za let je raznolik, no svako je krilo građeno kako
bi stvorilo dinamički uzgon. Uzlet je energetski najzahtjevniji dio leta.
• Letni mišići ili prsni mišići najveći su mišići u tijelu ptica letačica i vrlo često
mogu iznositi i četvrtinu njihove mase.

• Ti su mišići toliko veliki da je prsna kost, za koju se vežu, jako izduljena i

zovemo je grebenom.

prema građi prsne kosti, dijelimo ih u dvije skupine:

• bezgrebenke i
• grebenke
BEZGREBENKE

• mala skupina ptica koje nemaju izduženu prsnu kost i nikad

nisu razvile mogućnost leta.
• To su velike ptice nojevke:
• afrički noj
• australski emu i kazuar
• južnoamerički nandu i
• kivi, koji obitava na Novom Zelandu.
• Ptice grebenke koje ne lete izgubile su sposobnost leta tijekom evolucije ili
domestifikacije.
• Pingvini su dobar primjer ptica neletačica koje imaju greben, no njihovo tijelo
je zato prilagođeno kretanju kroz vodu.
• Tijelo ptica prekriveno je perjem, rožnatim proizvodima kože građenim od
keratina.
• Letna pera prekrivaju krila i stvaraju otpor zraka tijekom zamaha krila.
• Zastavice na perima sove nisu čvrsto povezane kao kod ostalih ptica.
• Krila sove zato stvaraju manji otpor i moraju ulagati veći napor pri letu, ali
zato lete nečujno, što je važno za noćni lov.
• Perje ptica, osim za let, ima i ulogu u očuvanju tjelesne topline.
• Slično kao i krzno sisavaca, pernati pokrov je dobar izolator i pomaže
pticama održati stalnu tjelesnu temperaturu.

• Kljun ptica obložen je keratinom.

• Ptice od keratina stvaraju i ljuske na svojim nogama
koje ukazuju na njihovu srodnost s gmazovima te kandže koje su posebno
izražene kod ptica grabljivica.
• Mnoge ptice održavaju svoje perje trtičnom žlijezdom.
• Ta žlijezda, koja se nalazi u trtici, luči ulja i vosak koje ptice svojim kljunom
razmazuju preko svojeg perja.
• Ptice koje obitavaju u vodenim staništima imaju izraženiju trtičnu žlijezdu.
• One kljunom premazuju svoje perje voskom, koji odbija vodu i ono ostaje suho.
• U suprotnom bi namočeno perje bilo preteško za let.
METABOLIZAM
• Ubrzani metabolizam ptica razvijen je s ciljem da omogući let, koji iziskuje
veliku potrošnju energije.
• Pluća ptica jedinstvene su građe. Ona nisu građena od brojnih plućnih
mjehurića poput pluća sisavaca, ali su zato vezana za nekoliko zračnih
vrećica.
• One omogućavaju stalni protok svježeg zraka kroz pluća, prilikom udisaja i
izdisaja, što čini difuziju kisika vrlo učinkovitom.
• Zajedničko obilježje ptica i sisavaca koje je omogućeno učinkovitijim unosom
kisika, jest toplokrvnost.
• Građa krvožilnog sustava ptica također omogućava učinkovitiji prijenos krvi.
• Srce ptica četverodijelno je kao i srce sisavaca, odnosno sastoji se od dvije
pretklijetke i dvije klijetke.
• U osnovi je srce podijeljeno na dvije pumpe, onu lijevu koja potiskuje krv
bogatu kisikom i desnu koja potiskuje krv bogatiju ugljikovim dioksidom.
• Srčana pregrada koja dijeli srce na lijevu i desnu stranu sprječava miješanje
arterijske i venske krvi
• Ptice su uz sisavce jedine skupine životinja koje mogu održavati stalnu tjelesnu
temperaturu, one su toplokrvne.
• Njihove stanice sadržavaju povećanu količinu mitohondrija i pojačanom razinom
staničnog disanja oslobađaju stalnu količinu topline.
• Iako su prednosti održavanja tjelesne temperature velike, ono zahtijeva mnogostruko
veću opskrbu hranom i kisikom.
• Ovi organizmi moraju se hraniti svaki dan i velik dio svog života provedu u potrazi
za hranom.
• Ptice se razmnožavaju unutarnjom oplodnjom.
• Mlado se razvija unutar amniona kao i mlado gmazova i sisavaca, a s vanjske
strane amniona stvara se čvrsta vapnenačka ljuska.

• Mlade ptice kad se izlegnu mogu biti:

• čučavci ili
• potrkušci.
• Tipični su čučavci mlado grabljivica i vrapčarki, a tipični potrkušci patke i
kokoši
SISAVCI

• Sisavci su prisutni u gotovo svim Zemljinim ekosustavima.

• Osvojili su kopno, zrak i vodena staništa, a plavetni je kit najveća životinja
koja je ikad živjela na Zemlji.
• Sisavci su skupina kralježnjaka koja se od ostalih izdvaja stvaranjem mlijeka u
mliječnim žlijezdama ženki.
• Mlado sisavaca othranjuje se mlijekom u ranoj dobi
• Koža mnogih sisavaca proizvodi dlake, tvorbe od keratina koje imaju
višestruku ulogu.
• Najvažnija je uloga krzna čuvanje tjelesne topline s ciljem održavanja stalne
tjelesne temperature.
• Ono dolazi u više različitih oblika, poput:
• mekog krzna mačaka,
• runa ovaca,
• oštrog krzna ježeva i dikobraza koje služi za obranu.
• Krzno mnogih sisavaca je obojeno, većinom radi skrivanja, ali je vezano i za
spolni odabir.
• Od keratina su građene i druge tvorbe kože, a to su, primjerice:
• rogovi mnogih sisavaca,
• nokti,
• kopita,
• papci,
• pandže i
• usi nekih kitova.
• Šišmiši su jedini sisavci koji aktivno lete.
• Njihova krila mnogo su tanja od krila ptica jer nemaju letno perje, nego letnu
kožicu ili letnicu.
• Kosti prstiju izdužene su i pružaju iznimno veliku kontrolu leta.
• Sisavci poput vidre i morskih lavova imaju hidrodinamično tijelo i udove koji su
prilagođeni za plivanje i za kretanje po kopnu.
• Kitovi i dupini u potpunosti su prilagođeni kretanju u vodi, prednje noge
pretvorene su peraje, rep se raširio u repnu peraju dok su im stražnji udovi
zakržljali. Usta im nisu povezana s plućima, što uklanja mogućnost gušenja
tijekom hranjenja pod vodom.
• Sisavci su kao i ptice toplokrvni organizmi, pa mogu održavati stalnu tjelesnu
temperaturu.
• Kao i ptice, sisavci toplinu oslobađaju staničnim disanjem, što znači da troše
mnogo veću količinu hrane i kisika, a čuvaju je slojem krzna ili slojem masnog
tkiva.
• U hladnijim uvjetima drhtanjem mogu povećati količinu oslobođene topline, a
kostriješenjem dlaka zadržavati veći volumen zagrijanog zraka oko kože.
• Neki sisavci tada usporavaju svoj metabolizam zbog čega im drastično pada
tjelesna temperatura.
• Oni tada nisu aktivni i ne kreću se niti hrane i za njih kažemo da spavaju
zimskim snom ili da hiberniraju.
• Potrošnja hrane mnogo je manja, a životinje preživljavaju na masnim zalihama
koje su skupile tijekom toplijih mjeseci.
• Izvor hrane za sisavce je vrlo raznolik i često ga prate prilično različite
prilagodbe ponašanja, probavnog sustava i zubala.
• Biljna hrana sastavljena je većinom od teško probavljive celuloze.
• Biljojedi imaju jako dugačak i složen probavni sustav.
• Biljojedi koji preživaju hranu u tijelu imaju čak četiri želudca u kojima se
nalaze bakterije i heterotrofni protoktisti koji potpomažu razgradnju celuloze.
• Preživači povrate progutanu hranu koja se djelomično razgradi u njihovom
želudcu i u ustima je dodatno žvaču i miješaju.
• Sluh sisavaca jako je razvijen i većina ima izražene uške kojima lakše mogu
odrediti smjer iz kojeg zvuk dolazi.
• Šišmiši i neki dupini i kitovi love i orijentiraju se eholokacijom. Oni proizvode
posebne zvukove čiji valovi se odbijaju od objekata i životinja oko njih.
Osjetilo sluha im je toliko razvijeno da vrlo precizno mogu odrediti lokaciju te
brzinu i smjer kretanja tih objekata.
• Zubalo mesojeda i biljojeda znatno se razlikuju, a prilagođena su obradi
različite hrane.
• Srce sisavaca je četverodijelno kao i srce ptica.
• Ono omogućava učinkovitije raznošenje kisika u tijelu, što je nužno za sve
toplokrvne kralježnjake.
• Pluća sisavaca građena su od mnogih milijuna plućnih mjehurića ili alveola.
• disanje ptica ipak je za jedinke iste mase nešto učinkovitije.
RAZNOLIKOST SISAVACA

• Na Zemlji je danas opisano oko 5500 vrsta sisavaca, a možemo ih podijeliti u

tri podskupine ovisno o načinu razmnožavanja.
• Jednootvori
• Tobolčari
• Plodvaši ili pravi sisavci
• U Hrvatskoj je velik broj vrsta sisavaca ugrožen i zakonom zaštićen, uključujući
i tri velika sisavca Hrvatske:
• ris
• sivi vuk i
• smeđi medvjed.
• Hrvatskoj nalazimo i preko 30 različitih vrsta šišmiša te sredozemnu
medvjedicu, koji su također zakonom zaštićeni.