Zanimljive injenice

Sve zanimljive injenice koje smo do sada objavili (i koje emo objavljivati) na jednom mjestu!
Ovdje je samo kratki pregled svih lanaka, a svaki pojedinano moete otvoriti na linku ispod
naslova. Uivajte u vie od 200 trivijalnih, smijenih, zanimljivih, pounih (i ponekih potpuno
beskorisnih) injenica!
Svijet je onoliko zanimljiv koliko smo mi radoznali. William Shakespeare

50 Zanimljivih injenica o ivotinjama

1. Neke stonoge, kao to je Apheloria Virginiensis, mogu luiti cijanid kroz male otvore u tijelu.
2. Kolibri ptice imaju nevjerovatno brz metabolizam, to znai da su uvijek samo nekoliko sati
udaljeni od umiranja od gladi.
3. Morske vidre ponekad ubijaju i nakon toga siluju baby tuljane u blizini obale Kalifornije.
Koliko god se ovo bizarno moglo initi, ovakvo ponaanje se ne razlikuje od standardnog
parenja vidri u kojem mujaci doslovno siluju enke koje se opiru i koje esto izgube ivot u
procesu.
4. U prosjeku, morski psi ubiju 5 10, a krave oko 100 ljudi svake godine. 67% Ljudi preivi
napad Velike bijele ajkule.

5. Tigar je najvea vrsta make. Oni mogu biti dugaki i do 3,3 metra, te teki i do 300 kg.
6. Prije se vjerovalo da su zebre bijele, s crnim prugama (jer neke zebre imaju bijel stomak).
Embrioloki dokazi ipak pokazuju da su zebre crne, sa bijelim prugama i bijelim stomakom.
7. Plavi kit, najvea ivotinja na svijetu, je teak kao 2.667 ljudi (prosjena teina ovjeka:
70kg), te dugaak kao koarkaki teren.
8. Sivi Soko (Falco peregrinus) je najbra ptica, Crni marlin (Makaira indica) najbra riba, a
Gepard (Acinonyx jubatus) najbra kopnena ivotinja na svijetu.
9. Morska osa (Chironex fleckeri) je jako otrovna vrsta meduza koje ive u morskim podrujima
sjeverne Australije. U samo jednoj morskoj osi nalazi se dovoljno otrova da ubije 30 odraslih
ljudi.
10. Darwinov pauk moe isplesti jednu od najveih i najsnaniju mreu na svijetu. Ovi pauci
proizvode najjai bioloki materijal 10 puta jai od kevlara, materijala od kojeg se prave
pancirne veste!
11. Kakapo (Strigops habroptila) je jedinstvena vrsta papagaja: jedini je papagaj na svijetu koji
ne moe letjeti, najtei papagaj, noni, biljojed je, mujak brine o mladuncima a takoer su i
najglasnije ptice na svijetu.
12. Na svijetu postoji oko 1100 vrsta imia, a gotovo svi imaju funkcionalne oi, dodue ne
tako razvijene kao oi drugih nonih ivotinja ali ipak funkcionalne.
13. Komodski zmaj, Komodski varan ili Komodo zmaj (Varanus komodoensis) je najvei ivi
guter na svijetu, a najvei primjerak ikad izmjeren bio je dugaak 3,13 metara i teak ak 166
kg.
14. Do sada je dokumentovano da Thaumoctopus mimicus hobotnica (mimic octopus) moe
imitirati ak 15 razliitih ivotinja (oblika).
15. Studija provedena na Sveuilitu u Minnesoti otkrila je da vlasnici make imaju izmeu 30 i
40 posto manje anse da umru od kardiovaskularnih bolesti. Prema studiji, vlasnici pasa nemaju
ove pogodnosti.
16. Crna Mamba (Dendroaspis polylepis) je najbra umska zmija na svijetu (1620 km/h).
Ugriz Crne mambe je gotovo uvijek smrtonosan, a u poreenju sa ostalim zmijama, njihov otrov
djeluje najbre.
17. Naunici su uspjeli istrenirati pse da detektuju rak debelog crijeva, koe, mjehura, plua,
dojke i jajnika (kod ljudi). U mnogim sluajevima, oni su taniji, bre donose rezultate i mnogo
su jeftiniji od laboratorijskih testova. U studiji provedenoj 2006. godine, istraivaki psi su
otkrili rak plua i dojke sa nevjerojatnih 88% -97% tanosti.

Lavovi sa tamnijom grivom su dominantniji od lavova sa svijetlijom.

18. Svaki vuk zavija drugaije. To znai da oni mogu prepoznati jedni druge i u najtamnijim
noima. Alfa muijaci i vei vukovi proizvode dublje tonove, dok nie rangirani vukovi u oporu
proizvode vie tonove.
19. Mnoge ivotinje mogu regeneristai dijelove svojih tijela, ali Aksolotl (Siredon pisciformis, ili
Ambystoma mexicanum) moe regenerisati sve. Moe regeneristati kompletna lea, sve udove,
oi, eljusti, pa ak i srce. Ako vam to nije dovoljno impresivno: aksolotl moe regenerisati i
dijelove mozga! Ponekad ak, kada izgube nogu, regeneriu dvije.
20. takori se razmnoavaju tako brzo da u samo 18 mjeseci 2 takora mogu stvoriti populaciju
koja broji vie od milion jedinki.
21. Flamingo moe jesti samo ako mu je glava okrenuta naopako (naglavake).
22. imi moe pojesti do 1000 kukaca za samo jedan sat.
23. Prema podacima iz Ginisove knjige rekorda iz 2010. godine, Phoneutria, poznatiji kao
brazilski lutajui pauk ili naoruani pauk (armadeiras na portugalskom) je najotrovniji pauk na
svijetu.
24. Kod svinja, orgazam traje i do 30 minuta.

25. Prema Guinnessovoj knjizi rekorda, Veliki kazuar / australijski kazuar / juni kazuar (lat.
Casuarius casuarius) je najopasnija ptica na svijetu.
26. Nilski konj moe trati bre od ljudi, uprkos injenici da sama njihova koa moe biti teka i
do pola tone.
27. Jezik plavog kita je velik kao prosjeni azijski slon.
28. irafe spavaju samo oko 1,9 sati (30 minuta dubokog sna) dnevno, a i taj san je podijeljen u
nekoliko odvojenih intervala. S druge strane, neke ivotinje, poput smeih imia, spavaju i do
20 sati dnevno.
29. Prema podatku iz 2008. godine, na svijetu postoji najmanje 43.678 vrsta pauka.
30. Samo jedna plavoprstenasta hobotnica ima dovoljno otrova da ubije 26 odraslih ljudi
otrova koji je 10.000 puta toksiniji od cijanida!
31. Zabiljeeno je nekoliko sluajeva u kojim vrane izdrobe mrave i namau ih po svom tijelu.
Vjeruje se da ovo ine zbog mravlje kiseline koja im pomae da odbiju parazite.
32. Ako u blizini ima vode, rakun e u veini sluajeva iskorostiti priliku i oprati hranu prije
nego to je pojede.
33. Gnijezdo bjeloglavog orla (Haliaeetus leucocephalus) moe biti teko i do 2 tone.
34. Pijavica ima 300 zuba i 32 mozga.

Na svijetu postoji gotovo 160 vrsta konja (Equus ferus caballus), a Arapski konj je najstarija
pasmina i prihvaen je kao pretea svih ostalih istokrvnih pasmina.
35. Afriki divlji psi se uvijek brinu za starije, bolesne ili na drugi nain krhke lanove svog
opora.
36. Pas vodi slua naredbe slijepe osobe, ali ako ta naredba vodi direktno u opasnost, ovi psi su
istrenirani da to uoe, te da odbiju posluati vlasnika. Ovakvo ponaanje se naziva inteligentna
neposlunost.
37. Kopneni taipan (Oxyuranus microlepidotus) se smatra najotrovnijom zmijom na svijetu, a
toliko je otrovna da samo jedan ugriz ove zmije sadri dozu otrova dovoljno snaanog da ubije
250.000 mieva, odnosno 100 odraslih ljudi!
38. Balegari, crne bube koje se hrane balegom sisara i u nju polau jaja, koriste Mlijeni Put
prilikom navigacije. Ovi insekti su ujedno i jedine jedine ivotinje (osim ljudi) koje dokazano
koriste zvijezde za orijentaciju.
39. Poznato je da grbavi kitovi mogu formirati prijateljske odnose sa drugim kitovima koji traju
cijeli ivot. Iako skoro cijelu godinu budu razdvojeni, nekako se uvijek uspiju sresti tokom ljeta
u oceanu, a to vrijeme provode hranei jedan drugog ili samo plivajui skupa.
40. Krokodil ne moe micati jezik i ne moe vakati hranu. Ali zato ima toliko snanu probavnu
kiselinu da moe probaviti i elini ekser.

41. Gmazovi nastanjuju sve kontinente osim Antarktika.

42. Najdui zabiljeeni let kokoke trajao je 13 sekundi.
43. enka vrapca e esto pronai gnijezdo druge enke koja se parila sa istim partnerom, te ubiti
sve mlade enke koje su se tek izlegle u njemu. Na ovaj nain ona osigurava dragocijeno vrijeme
koje e mujak provoditi pomaui njoj da odgaja mlade, a ne drugim enkama.
44. Ljudi, mravi i impanze su jedini organizmi koji ratuju.
45. Strunjaci procjenjuju da 9 od svakih 10 ivih bia ivi u oceanu.
46. Koko, gorila najpoznatija po tome to komunicira s ljudima pomou jezika znakova (poznaje
vie od 1.000 znakova) je 1985. godine za roendan dobila maku nakon to je specifino
traila taj poklon. Naalost, maku je godinu dana kasnije udario automobil, a Koko je prola
dugi proces aljenja, to pokazuje koliko je razvila duboku i emocionalnu vezu sa makom.
47. Prema istraivaima na Smithsonian Tropical Research Institutu, mozgovi malih pauka su
toliko veliki da ispune sve tjelesne upljine, ukljuujui i one u nogama.
48. Grizli medvjedi (Ursus arctos horribilis) mogu namirisati plijen udaljen i do 30 kilometara.
49. Kitovi uljeture su najglasnije ivotinje na svijetu, a proizvode nevjerovatno glasan zvuk od
230 decibela. Ako ipak mjerimo glasnou u odnosu na veliinu ivotinje, apsolutni ampion je
mujak Micronecta scholtzi, malenog vodenog insekta veliine 2 mm. Mujaci M. Scholtzi
insekta proizvode ovaj nevjerovatno glasan zvuk, pa ak i za njihovu veliinu, svojim penisom!
Mujak trlja penis od hrapavu povrinu trbuha, te na taj nain stvara zvuk jaine 99.2 dB.
50. Svjetski dan ivotinja se obiljeava svake godine 4. oktobra.

30 Nevjerovatnih injenica o ljudskom tijelu

1. Probavne kiseline u elucu su dovoljno jake da rastvore cink. Sreom, stanice u sluznici eluca
se obnavljaju dovoljno brzo da kiseline nemaju vremena da ga rastvore.
2. Plua sadre vie od 300.000 miliona kapilara (siune krvne ile). Ako bi ih rairili od kraja
do kraja, ukupna irina bi iznosila 2.400 km.
3. Testisi proizvode 10 miliona novih stanica sperme svaki dan dovoljno da bi jedan mukarac
mogao popularizirati cijeli planet u samo est mjeseci!
4. Ljudska kost je jaka kao granit. Blok kosti veliine kutije ibica moe podnijeti teinu od 9
tona to jest, etiri puta vie od betona.
5. Noktima je potrebno est mjeseci da izrastu od baze do vrha.
6. Najvei organ u tijelu je koa. Odraslog ovjeka pokriva oko 1.9 m2. Koa se konstantno
obnavlja u ivotu prosjene osobe, oko 18kg koe e biti odbaeno i zamjenjeno novom.
7. Kada spavate, narastete za oko 8mm. Sljedeeg dana se ponovo smanjite na svoju predhodnu
visinu. Razlog tome je to se diskovi hrskavice stistnu poput spuve kada stojite ili sjedite.
8. Prosjena osoba na Zapadu pojede oko 50 tona hrane i popije oko 50.000 litara tekuine
tokom ivota.
9. Svaki bubreg sadri 1 milion individualnih filtera. U prosjeku, oni filtriraju oko 1,3 litara krvi
po minuti, a izbace do 1,4 litara urina dnevno.

10. Fokusni miii oiju se pokrenu oko 100.000 puta na dan. Da bi miii nogu postigli isto,
trebali bi hodati 80 km svaki dan.
11. Jedno krvno zrnce napravi potpuni krug u tijelu za samo 60 sekundi.
12. Oi primaju oko 90 posto svih informacija, to nas u osnovi ini vizualnim stvorenjima.
13. enski jajnici sadre gotovo pola miliona jajnih stanica, a samo oko 400 njih e ikada dobiti
priliku da stvore novi ivot.
14. Nervni impulsi putuju do i iz mozga brzinom od 274 kilometra na sat.
15. Teina tipinog ljudskog mozga iznosi oko 1,4 kg. Mozak sadri nekoliko milijardi neurona
spojenih stotinama triliona sinapsi.

Osmijeh je najee koriten izraz lica. Prisiljavanjem sebe na osmijeh moete popraviti vlastito
raspoloenje, kao i popraviti zdravstveno stanje jer osmijeh oslobaa od stresa. Lake ga je
uoiti od bilo koje druge facijalne ekspresije a uoljiv je sa daljine od ak 90 metara! Osmijeh
je zarazan i prepoznatljiv je bilo gdje u svijetu kao univerzalni znak sree i dobrog raspoloenja.
16. Krv pree 96.540 km kroz tijelo prosjenog ovjeka. Svaki dan! Duina Zemljinog ekvatora
je oko 40.070 kilometara. Prema publikaciji objavljenoj na Franklin Institutu, procjenjuje se da

bi sve krvne ile u ljudskom tijelu, kada bi se mogle razvui od kraja do kraja, okruile Zemlju
etiri puta. To znai da tijelo odrasle osobe sadri oko 160.000km arterija, vena i kapilara.
17. U prosjeku, ene trepnu duplo vie puta od mukaraca
18. Zubi poinju rasti est mjeseci prije nego to se beba rodi.
19. Ukoliko se prejedete, va sluh oslabi.
20. Va nos moe zapamtiti 50.000 razliitih mirisa.
21. Vie od 90% bolesti su uzrokovane ili zakomplikovane stresom.
22. Potrebno je 17 miia da se nasmijete i 43 da se namrtite.
23. Svaki dan, tijelo odrasle osobe proizvede 300 milijardi novih stanica.
24. to je hladnija soba u kojoj spavate, to su vee anse da ete imati loe snove.
25. U prosjeku, denjaci ive devet godina due od ljevaka.
26. Svi znamo da svaki ovjek posjeduje unikatan otisak prsta, ali injenica je da posjedujemo i
unikatan otisak jezika.
27. Bebe se rode sa 350 kostiju, dok odrasli imaju 206. U toku odrastanje neke od kostiju se
spajaju.
28. Do ezdesete godine, 60% mukaraca i 40% ena e hrkati. Iako je glasnoa hrkanja u
prosjeku 60 decibela (glasnoa normalnog ljudskog govora), neki ljudi hru jainom i do 80
decibela to je jednako glasnoi zvuka pneumatske builice. 85 decibela se smatra opasnim za
ljudske ui.
29. Procjenjuje se da mozak proizvede 70 000 razliitih misli u toku dana.
30. Osmijeh je najee koriten izraz lica.

20 Zanimljivih injenica o bebama

1. Bebe mogu disati i gutati u isto vrijeme, a ovu mogunost izgube otprilike u 7 mjesecu ivota.
2. Beba se rodi sa jako sofisticiranim sluhom. Ona moe odrediti odakle zvuk dolazi ve 10
minuta nakon to je roena.
3. Glava novoroeneta zauzima oko 25% ukupne teine cijelog tijela.
4. Institut Karolinska u vedskoj je 1987. godine objavio rezultate njihove studije o Puzanju na
grudima. Kada beba ogladni i kada se poloi na majina prsa odmah nakon roenja, ona u roku
od sat vremena moe sama pronai majine grudi i dopuzati do njih.
5. Bebe odmah nakon roenja mogu prepoznati majin miris i glas.
6. Tokom estog mjeseca ivota bebe obino uduplaju svoju teinu u odnosu na onu s kojom su
se rodile, a do prve godine teina e se utrostruiti. (Tokom devet mjeseci izmeu zaea i
roenja, bebina teina se povea za 3.000 miliona puta.)
7. Iako ne mogu govoriti, bebe i dalje mogu komunicirati fiziki. Maui, klicajui, pokazujui, i
sl. Istraivanja pokazuju da e bebe koje vie komuniciraju fiziki bolje komunicirati i verbalno.
8. U protekle dvje decenije naunici su nauili jako mnogo o mozgu beba a jedan zajedniki
zakljuak do kojeg su doli je slijedei: Roditelji mogu pomoi u razvoju mentalnih sposobnosti
njihove bebe jednostavnom interakcijom s njom. Razgovarajte sa svojom bebom to je vie
mogue.

9. Nakon samo 12 mjeseci ivota, veliina bebinog mozga e se udvostruiti.

10. Studija provedena na Sveuilitu Washington u St. Louisu koja je ispitala rast dijela mozga
odgovornog za pamenje i modulacije stresa hipokampusa je otkrila da ovaj dio mozga bude
fiziki vei i razvijeniji kod beba koje stalno primaju ljubav i podrku od svojih majki.

Zubi poinju rasti est mjeseci prije nego to se beba rodi.

11. Iako niko ne zna o emu bebe sanjaju, vjeruje se da su njihovi snovi strogo vizualni jer jo
uvijek nemaju kapacitet za jezik. Sreom, bebe takoer nemaju sposobnost za none more, s
obzirom da veina djece nemaju stvarne strahove sve do druge ili tree godine.
12. Ako se beba naglo trgne iz sna i pone da plae ili vriti, ona vjerovatno ima noni teror
(noni strah)- koji nije isto kao lo san. Noni strahovi se ponekad dogaaju kada beba prelazi iz
jedne u drugu fazu sna. Niko nije posve siguran kako i zato se ovo deava, ali najbitnije je da se
beba nakon nekoliko minuta smiri, te da do jutra ve zaboravi na sve.
13. Dio mozga odgovoran za pamenje, hipokampus, ve je 40 posto razvijen kod
novoroenadi, a bit e u potpunosti razvijen kada beba napuni 18 mjeseci.
14. Beba se moe sjetiti kada je inae hranite ve nakon prvih mjesec dana i ve e tada poeti
oekivati bocu ili grudi u tim vremenima.

15. Tim istraivaa na Institutu za Uenje i Mozak u Washingtonu je 2007. godine proveo
eksperiment sa bebama starim 18 mjeseci. Doli su do otkria da su bebe natprirodno osjetljive
na promjene raspoloenja oko njih, i da mogu prepoznati da li ih volite ili mrzite, i to ak i kada
vam ne vide lice.
16. Mozak odraslih ljudi selektuje zvukove koje uje kako bi odluio da li bi ga vi trebali uti ili
ne. Kod beba je to sasvim drugaije. One sluaju sve frekvencije i zvukove istovremeno i njihv
mozak svjesno detektuje sve i jednu.
17. U eksperimentu provedenom na University of Sheffield i University College London, skupini
beba od est i devet mjeseci starosti prikazana su dva seta slika: ljudskih i majmunskih, a svaki
set je imao po jedno lice koje su vidjele ranije. Obje skupine su lako prepoznale poznato ljudsko
lice meu slikama, ali kad je dolo do majmuna, samo su bebe od est mjeseci starosti mogle
razlikovati jednog majmuna od drugog. ini se da za samo 3 mjeseca bebe izgube ovu
sposobnost.
18. Iako se naunici obino usredotouju na roditelje bebe, brojna istraivanja su pokazala da je
stvarno potrebno selo da se odgoji dijete. Prema istraivanjima, ini se da se bebe najbolje
razvijaju kada su u interakciji sa najmanje tri odrasle osobe.
19. Bebe se rode sa 300 kostiju, dok odrasli imaju 206. U toku odrastanja neke od kostiju se
spajaju.
20. Bebe se rode sa sposobnou da plivaju i da prirodno zadre dah. Meutim, vrlo brzo izgube
taj instikt.

Zanimljive injenice o higijeni

1. Higijena dolazi od rijei Hygieia (grka boica zdravlja, istoe i Mjeseca).

2. Ljudsko tijelo je dom za preko 1000 vrsta bakterija. Postoji vie klica na vaem tijelu nego
ljudi u Sjedinjenim Amerikim Dravama.
3. Antibakterijski sapun nije nimalo uinkovitiji u spreavanju infekcije od obinih sapuna, a
triclosan (aktivni sastojak) moe poremetiti vae sex hormone.
4. Studija u kojoj je uestvovalo preko 11.000 djece utvrdila je da pretjerano higijenski okoli
poveava rizik od atopijskog dermatitisa i astme.
5. Monasima Jain Dharme (manje religije iz Indije) je zabranjeno da okupaju bilo koji dio svog
tijela osim ruku i nogu, vjerujui da bi in kupanja mogao ugroziti milione mikroorganizama koji
ive na tijelu.
6. Drevni Egipani i Asteci utrljavali su urin na kou kako bi lijeili posjekotine i opekline.
Poznato je da urea, kljuna kemikalija u urinu, ubija gljivice i bakterije.
7. Engleski srednjovjekovni kralj Henry IV naredio je svojim vitezovima da se okupaju barem
jednom u ivotu.
8. Uenik sedmog razreda iz Floride nedavno je osvojio prvo mjesto na kolskom sajamu nauke
dokazujui da postoji vie bakterija u strojevima za led u fast-food restoranima nego u WC
oljama.
9. Uprkos popularnom vjerovanju, ne postoji pravilo-od-pet-sekundi kada je u pitanju hrana
koja je pala na pod. Bakterije kontaminiraju hranu istog trena.
10. Prva prava etkica za zube, koji se sastojala od dlaka sibirske svinje, izumljena je u Kini u
1498.
11. 60% mukaraca i 40% ena ne peru ruke nakon posjete toaletu.

Naunici sa Sveuilita u Arizoni utvrdili su da je TV daljinski upravlja najgori nositelji

bakterija u bolnikim sobama, gori ak i od WC dasaka. Daljinski upravljai ire Staphylococcus
bakteriju otpornu na antibiotike, zbog koje se u prosjeku desi 90.000 smrtnih sluajeva
godinje i to od infekcije steene u bolnicama.
12. Vie bakterija se nalazi na tastaturi nego na WC-u.
13. Istraivanje je pokazalo da 39% ugostiteljskih radniika ne operu ruke nakon odlaska na WC,
a 53% ih to ne uini prije nego ponu pripremati hranu.
14. Putanje vode na WC-u, bez sputanja poklopca, moete raspriti klice po kupatilu na
udaljenost od 2 metra.
15. Ruke su najvei izvor mikroba u kui. Istraivanja pokazuju da redovno pranje ruku smanjuje
oboljenja od prehlade i dijareje.
16. Dok neke bakterije uzrokuju bolest, druge su korisne. One su temelj prehrambenog lanca, bez
kojih uopte ne bismo mogli preivjeti na Zemlji.
17. Spavaa soba je savreno plodno tlo za grinje koje se hrane mrtvom koom. Prosjena osoba
odbaci do 10g mrtve koe sedmino i do 18kg tokom cijelog ivota.

18. Bris uzet na runim torbama pokazao je do 25.000 bakterija po kvadratnom centimetru.
Treina torbica bila je pozitivna i na fekalne bakterije. Torbe dolaze u kontakt s vrlo prljavim
mjestima, ukljuujui javni prijevoz, javne wc-e, restorane i podove barova.
19. Veina ljudi misli da je WC najkontamiraniji dio kue, ali istina je da sudoper obino sadri i
do 100.000 puta vie bakterija od toaleta.
20. Koritena kuhinjska spuva moe sadravati na hiljade bakterija po kvadratnom centimetru,
ukljuujui E. coli i salmonelu. Spuva je idelno mjesto za bakterije, a zbog silnih pukotina teko
se dezinfikuje. Redovno ih mijenjajte.

Zanimljive injenice o vatri

1. Zemlja je jedina poznata planeta gdje vatra moe da gori. Na ostalim planetama jednostavno
nema dovoljno kisika. to je vie kisika, to je vatra toplija.
2. Plamen svijee je plav na dnu jer vatra tu uzima kisik, a ut na vrhu, gdje ga sagorjeva.
3. Vatra stvara vodu. Ako ne vjerujete, zagrijte praznu, suhu metalnu kaiku na vatri i vidjet ete
vodu u njoj.
4. Spaljene kosti i pepeo ukazuju na to da su nai preci palili vatru i prije vie od 400.000 godina
5. Priroda je prepuna udesa, pa ne bi trebalo iznenaditi i jedno vezano za vatru. Oko 220 km
sjeverno od Sidneja, procjenjeno je da ugalj gori ve 500.000 godina bez prestanka.

Vatreni tornado (vatreni vrtlog/ vatreni avo) je fenomen rijetko zabiljeen na kameri, u kojem
vatra, pod odreenim uslovima (ovisno o temperaturi zraka i struja) stvara vrtlog.
6. Drevni Grci su palili vatru koncentrisanom sunevom svjetlou. Parabolina ogledala koja
fokusiraju suneve zrake jo uvijek se koriste za paljenje olimpijske baklje.
7. Svake 52. godine, kada njihov kalendar zavri ciklus, Asteci su gasili sve i jedan plamen u
carstvu. Veliki Sveenik bi tada zapoeo novu vatru nad otvorenim grudima rtve. Vatra nastala
iz tog plamena se distribuirala ostatku zemlje.
8. 1666. godine veliki poar u Londonu je unitio 80 posto grada, ali u isto vrijeme stao u kraj
kugi koja je ubila vie od 65.000 ljudi prethodne godine. U poaru su izgorili svi takori i muhe,
koji su bili prenosnici bakterije.
9. Samozapaljenje nije samo mit. Neki izvori goriva mogu sami generisati toplinu. Na primjer,
pistacije imaju toliko prirodnih ulja koja su sklona samozapaljenju da su u transportu oznaene
kao opasna roba.
10. Svaki dan munje pogode zemlju preko 1,000,000 puta (tanije: prosjeno 1,728,000 munja
pogodi zemlju svaki dan. Iako broj zvui kao nevjerovatan, ovaj prirodni fenomen je bitan za
odravanje balansa izmeu zemlje i atmosfere). 10%-20% ovih udara zapone (uglavnom manju)
vatru.

10 Stvari koje (vjerovatno) niste znali o

psima
Psi ive sa ljudima ve 15.000 godina, a za to vrijeme su nam toliko prirasli srcu da smo ih
prozvali i svojim najboljim prijateljima. Predstavljamo vam 10 manje poznatih injenica koje
(vjerovatno) niste znali o psima.

1. Uplaen pas e staviti svoj rep izmeu nogu, jer na taj nain pokriva lijezde u analnoj regiji.
Budui da analne lijezde izluuju osobne mirise kojima se psi identificiraju, rep izmeu nogu je
ekvivalent nesigurnih ljudi koji pokriju lice rukama.
2. Hrtovi su najbri psi na svijetu, s brzinom do 70 kilometara na sat.
3. Otisak pseeg nosa je jednak ljudskom otisku prstiju i moe se koristiti za jednostavnu
identifikaciju pasa.
4. Psi imaju dvostruko vie miia od ljudi za kretanje uiju. Psi koristite ove miie za prikaz
preko 100 razliitih izraza lica! Oni im takoer pomau da uju zvukove na etiri puta veoj
udaljenosti od ljudi.
5. Psi mogu pokupiti nae bolesti, a isto tako psi mogu identificirati bolesti u ljudima, kao to
su tumor ili dijabetis.

Na svijetu postoji samo oko 350 esky terijera i vjerovatno su i najrjea pasmina
6. Psi mogu biti pametni kao 2-godinje dijete, prema istraivanju koje je predstavljeno 2009.
godine na sastanku Amerikog psiholokog drutva. Neke pasmine su sposobne da razumiju i do
200 rijei!
7. Studija iz 2008. godine objavljena u asopisu Proceedings of the National Academy of
Sciences otkrila je da psi postaju ljubomorni kada ne dobiju poslasticu za trik, a drugi pas u
blizini je dobije. Psi bi postali nervozni, poeli bi grebati, prestati raditi trikove i izbjegavati
druge pse. Zanimljivo je to to psi nisu bili ljubomorni ako bi drugi pas dobio komad mesa, a oni
komad kruha bitno je samo da i oni neto dobiju.
8. Psi su najraznolikija vrsta sisavca. Na primjer, lubanja Njemakog ovara se razlikuje od
lubanje pekinezera, kao to se lubanja make razlikuje od lubanje mora.
9. Pas moe locirati izvor zvuka u djeliu sekunde, a moe uti zvukove etiri puta dalje od ljudi.
10. Svi domai psi imaju zajednikog predaka sivog vuka.

10 Zanimljivih injenica o slonovima,

najveim kopnenim ivotinjama na svijetu
Na granici 20. stoljea, na svijetu je postojalo nekoliko miliona Afrikih slonova i oko 100.000
Azijskih slonova. Danas, njihova populacija se procjenjuje na 450.000 700.000 Afrikih
slonova i izmeu 35.000 40.000 divljih Azijskh slonova.
Slonovi su iznimno inteligentne ivotinje, a njihovo pamenje je tako dobro da mogu neto
zapamtiti do kraja ivota. Slonovi takoer pokazuju znakove tuge, radosti, ljutnje i igre, a u
nastavku proitajte i deset zanimljivih injenica o ovim prekrasnim, inteligentnim gigantima,
najveim kopnenim ivotinjama na svijetu.

1. Slonovi su najvee kopnene ivotinje koje trenutno ive na planeti. Najvei ivi slon
(pronaen u Angoli), muijak, je teio oko 11.000 kg, s visinom ramena od 3,96 metara, ak za
jedan metar vii od prosjenog mukog afrikog slona.
2. Na svijetu (danas) postoje samo tri vrste slonova: Afriki slon, Afriki umski slon i Azijski
slon (takoer poznat kao Indijski slon). Sve ostale vrste su izumrle.
3. Pri roenju, uobiajeno je da tele slona ima 120 kilograma. Oni obino ive 50 do 70 godina, a
najstariji (poznati) slon ivio je 82 godine. Zdravi odrasli slonovi nemaju prirodnih predatora,
iako lavovi mogu napasti telad ili slabe pojedince.
4. Slonova surla je dovoljno osjetljiva da ubere samo jednu travku, a dovoljno snana da otkine
granu sa drveta. Surlu takoer koriste za pijenje vode. U nju mogu usisati do 14 litara vode, koju

zatim prebace u usta. Pored toga, koriste je i za kupanje, ili za pricanje blata po sebi, koje slui
kao odlina zatita od suevih zraka.
5. Sa masom tek neto veom od od 5 kg, mozak slona je vei od bilo koje druge kopnene
ivotinje. Slonovima se pripisuje irok izbor ponaanja povezanih sa inteligencijom, ukljuujui i
ponaanje povezano sa tugom, stvaranjem muzike, umjetnosti, altruizam, igranje, alati,
suosjeanje i samosvijest.

Nedavna otkria su pokazala da slonovi mogu komunicirati na velikim udaljenostima stvarajui

sub-sonini zvuk (tutnjavu) koja moe putovati bre kroz zemlju nego kroz zrak. Ostali slonovi
primaju poruke kroz osjetljivu kou na nogama. Smatra se da upravo tako potencijalni
neprijatelji i drutvene skupine komuniciraju.
6. Slonovi ive u strukturiranom drutvenom poretku. Drutveni ivoti muijaka i enki su vrlo
razliiti. enke provedu cijeli svoj ivot u vrsto zatvorenim porodinim skupinama sastavljenim
od majki, keri, sestara, i tetki. Te skupine uglavnom predvodi najstarija enka. Odrasli mujaci,
s druge strane, ive uglavnom osamljeni ivot.
7. Kljove slona su njegovi drugi gornji sjekutii. Kljove neprestano rastu, a kod odraslog
mujaka narastu ak do 18 cm godinje. Kljove koriste da kopaju zemlju u potrazi za vodom, soli
i korijenjem; zatim da gule koru sa stabala; kao i da premjetaju stabla i granje kada iste put
ispred sebe. Osim toga, one se koriste za obiljeavanje stabala i obiljeavanje teritorija, a
povremeno i kao oruje.

8. Slonovi plivaju poprilino dobro, ali ne mogu kaskati, skakati, ili galopirati. Ustvari, oni imaju
samo dva glavna naina kretanja: etnja i bri hod koji je slian tranju.
9. Afriki slonovi se trenutno nalaze u 37 zemalja u Africi. Oni se razlikuju od azijskih slonova
na nekoliko naina, a najlake ih je prepoznati po znatno veim uima. Takoer, Afriki slon je
obino vei od azijskog slona i ima konkavna lea. Kod azijskih slonova, samo mujaci imaju
kljove, a kod afrikih kljove imaju i muijaci i enke te su obino su manje dlakavi od svojih
azijskih roaka.
10. Slonovi su biljojedi i provode ak i do 16 sati dnevno jedui biljke. Njihova prehrana je vrlo
promjenjiva, i sezonski i regionalno. Slonovi se prvenstveno hrane liem, korom, i plodovima
drvea i grmlja, ali takoer jedu i dosta vrsta trave i raznog bilja.

Koliko je velika najvea ivotinja na svijetu? (infografika)

Sa prosjenom duinom od 30 metara i teinom od 180 tona, Plavi kit je ubjedljivo najvea
ivotinja koja je ikada postojala na naoj planeti!
Balaenoptera musculus, poznatiji kao Plavi kit, svojom veliinom nadmauje sve i jedno ivo
bie iz prolosti ili sadanjosti ukljuujui i dinosaure. Najvei Plavi kit koji je do sada
zabiljeen dugaak je ak 33 metra. Da bi lake stvorili sliku o ovoj ogromnoj ivotinji, za vas
smo pripremili grafiki prikaz i uporedili ga sa nekoliko prepoznatljivih stvari:

Zanimljive injenice o Plavim kitovima

U plua Plavog kita moe stati oko 5.000 litara zraka, oko 1000 puta vie od prosjenog
ovjeka.
Plavi kitovi su najglasnije ivotinje na Zemlji! Njihovo oglaavanje dosegne razinu do 188
decibela, to je glasnije od mlaznog aviona, koji dosee samo 140 decibela. Ljudska vika je oko
70 decibela.
Oni su brzi, odlini plivai, sposobni da dosegnu brzinu od 48,3 km/h, iako se obino kreu
brzinom od 19,3 km/h.
Prema izvjeu iz 2002. godine, procjenjuje da na svijetu postoji izmeu 5.000 do 12.000
Plavih kitova.
Plavi kitovi mogu uti jedni druge na udaljenosti od 1.600 km.
Naunici procjenjuju da Plavi kitovi mogu ivjeti najmanje 80 godina.
Nakon otprilike godinu dana unutar majine utrobe, beba Plavog kita moe teiti i do 2,7 tone,
te biti dugaka do 8 metara. Kada se rodi, hrani se samo majinim mlijekom i dobija oko 90 kg
dnevno!
Tokom ljetne sezone, Plavi kit konzumira nevjerojatnih 3,6 tona krila ili vie svaki dan. To
znai da moe pojesti i do 40 miliona krila na dan. Dnevna potreba Plavih kitova iznosi oko 1.5
milion kalorija.

Zanimljive injenice o muzici

Na itavom svijetu ne postoji jedinstven i interkulturalni univerzalni koncept koji moe definisati
muziku. Jedino to sigurno znamo, jeste da ljudi sviraju ve hiljadama godina. U kini su
pronaeni brojni instrumenti stari oko 9.000 godina, a najstariji instrument na svijetu Divje
Babe flute, pronaen je u peini u Sloveniji i star je oko 40.000 godina!
Proitajte jo 20 trivijalnih i zanimljivih inenica koje moda niste znali o muzici

1. Njemaki naunici, predvoeni dr. Timo Kiringsom, otkrili su da pianisti imaju uinkovitiji
mozak. U poreenju sa mozgovima ljudi koji se ne bave muzikom, pianisti su imali uinkovitiji
mozak u gotovo svim aspektima, to je dokazalo da sviranje moe poboljati modanu aktivnost.
2. Ameriki kompozitor John Cage (1912 1992) napisao je pjesmu (1952) koja se zvala 4 33,
a koja se sastojala od etiri minute i trideset i tri sekunde apsolutne tiine.
3. Na svom albumu prvijencu For You, Prince je svirao ak 27 instrumenata!
4. Usna harmonika je najprodavaniji muziki instrument na svijetu.
5. Dark Side of the Moon (album Pink Floyda) ostao je na vrhu top 200 Billboard charts ak 741
sedmicu. Odnosno 14 godina!
6. Prema nekim istraivanjima, muzika moe ublaiti hronine bolove za vie od 20%, te ublaiti
depresiju za 25%.
7. Termiti jedu drvo duplo bre kada im se pusti Heavy metal.
8. Jedini lan grupe ZZ Top koji nema bradu je Frank Beard (beard = brada).
9. Mozart je imao pet godina kada je napisao svoju prvu kompoziciju.
10. Prvi snimljeni pop video (spot) bio je Bohemian Rhapsody Queen (1975).

Muzika industrija zaradi oko etiri milijarde dolara prodajom pjesama online, ali izgubiti oko
40 milijarda dolara kroz ilegalni download.
11. Legendarna pjesma House of the rising sun benda The Animals snimljena je za samo 15
minuta, jer je bend bio jako ogranien buetom. Uprkos tome, pjesma je 1964. godine postala
veliki hit.
12. Koncept koritenja muzike za lijeenje see do dana Aristotela i Platona, ali vrsta muzike
terapije koju danas znamo poela je nakon Prvog i Drugog svjetskog rata, kada su lokalni
muziari svirali tjelesno i emocionalno traumatiziranim veteranima.
13. Led Zeppelin, REM i Depeche Mode nikada nisu imali single koji je dospio na prvo mjesto.
14. Prema nekim statistikama, svake godine se ilegalno downloaduje oko 40 milijardi pjesama.
15. Pojam disk dokej (disc jockey / DJ) je prvi put koriten 1937. godine.
16. Beethoven je bio prvi kompozitor koji nikada nije imao slubeni poloaj, a samim time bio je
i prvi poznati slobodni (freelance) muziar.
17. Izmeu 1964. i 1996. godine, Dianna Ross se pojavila na barem jedanom hit singlu svake
godine (ukupno 33 godine!).

18. Nakon to je prisustvovao prvoj izvedbi Mozartove opere Figarov pir, jedini komentar cara
Josepha II bio je Previe nota.
19. Prema nekim istraivanjima, vai otkucaji srca se mogu prilagoditi tempu muzike.
20. Naunici tvrde da se ipak moe postati ovisnik o muzici. U ovom sluaju, ovisnost ima
jednak intenzitet kao ovisnost o seksu!

30 Zanimljivih injenica o kafi

1. Prema legendi, Honore de Balzac je pio 50 oljica kafe dnevno kako bi mogao ostati budan i
nastaviti pisati. Isti broj oljica kafe dnevno pripisuje se i francuskom filozofu Voltaireu.
2. 1932. godine, Brazil nije mogao priutiti da poalje svoje sportae na Olimpijske igre u Los
Angelesu. Ipak imali su kreativnu ideju. Brod sa sportaima napunili su kafom i prodali je usput.
3. 1674.godine, u Peticiji ena protiv kafe ene u Velikoj Britaniji su pokuale uvesti zabranu
kafe svim mukarcima mlaim od 60 godina, tvrdei da ih kafa pretvara u beskorisne leeve i
da su poeli traati vie od ena.
4. Prema legendi, pastir iz Etiopije je prvi otkrio kafu u 9. stoljeu kada je primjetio da od ove
biljke njegove koze postanu hiperaktivne i lude.
5. Kafa je psihoaktivna supstanca. Velike doze mogu izazvati halucinacije i mogu vas i ubiti.
6. Smrtonosna doza kofeina je oko 100 oljica kafe.

7. Ljudi su poeli dodavati mlijeko u kafu 1600-te godine, kada je jedan francuski ljienik poeo
predlagati ovu praksu svojim pacijentima.
8. U drevnoj arapskoj kulturi postojao je samo jedan nain da se ena legalno moe razvesti: Ako
njezin suprug ne prua dovoljno kafe.
9. Kafa raste u obliku bobica na grmu to znai da je kafa zapravo voe.
10. Rije kafa je nastala od arapske rijei qahhwat albun, koja je zatim skraena na qahwa.
Dok je dola do Turske postala je kahve, zatim u Nizozemskoj koffie Neki istoriari ipak
vjeruju da je izvorna rije Kaffa, koja dolazi iz Etiopije, za koju se smatra da je glavni krivac za
otkrie kafe.
11. Prvobitno, kafa se jela. Afrika plemena bi zrna kafe uvaljali u loj od ivotinja kako bi dobili
energetske loptice.
12. Na svjetu postoji vie od 50 vrsta kafe, a 70% svijeta konzumira Arabicu koja ima blag
okus i jaku aromu. Preostalih 30% pije Robustu koja je vie gorka, ali zato ima 50% vie
kofeina.
13. U svijetu, najvie se trguje uljem, a zatim kafom.
14. George Washington je izumio instant kafu. Ali ovaj George nije bio ameriki predsjednik,
ve Belgijanac koji je ivio u Guatemali 1906. godine.
15. Espresso nije posebna vrsta kafe. To je samo nain na koji se kafa priprema.

Francuski diplomat Talleyrand jednom prilikom je izjavio: Kafa je dobra kada je crna kao avo,
vrela kao pakao, ista kao aneo i slatka kao ljubav.
16. Suprotno popularnom miljenju, svjetlo prena kafa zapravo ima vie kofeina nego tamno
prena kafa.
17. 40% kafe na svijetu se proizvodi u Kolumbiji i Brazilu.
18. Kopi luwak, najskuplja kafa na svijetu (550 -700 dolara po kilogramu) proizvodi se tako to
se Sumatranse make hrane kafom, i zatim je probave, a ljudi skupe i prodaju
19. Svake godine, u svijetu se popije vie od 500 milijardi oljica kafe, a vie od pola se popije
uz doruak.
20. Prva kafana (kafi) na svijetu otvorena je 1475. godine u Carigradu / Konstantinopolisu
(dananji Istanbul).
21. Turci zovu svoje kafane kole za mudre.
22. Kafa je izvorno bila smatrana kao udotvorni lijek u Jemenu i Arabiji, a ljudi su je pili samo
na savjet lijenika. Mnogi su je doivljavali i kao stimulans za religijske vizije.
23. Kada je prva kafana otvorena u Engleskoj 1652. godine, enama je bio zabranjen ulaz. Jedini
nain da borave unutra bio je da rade kao konobarice.

24. Nizozemci su bili prvi Europljani koji su poeli trgovati kafom.

25. Industrija kafe zapoljava oko 25 miliona ljudi irom svijeta.
26. Amerikanci su vodei svjetski potroa kafe. Oni piju oko 450 miliona oljica kafe svaki dan.
Druga dva najvea potroaa su Francuzi i Nijemci. Ove tri zemlje popiju oko 65% kafe na
svijetu. Ako se ipak uzme u obzir potronja kafe po jednoj osobi, Finci su apsolutni ampioni sa
gotovo 10 kilograma kafe godinje (po jednoj osobi!).
27. U Africi, zrna kafe se natope u vodu, pomijeaju sa zainima i zatim slue kao bombone.
28. 65 drava na svijetu uzgaja kafu. Sve se nalaze na podruju ekvatora.
29. Kafii su odgovorni za Ameriku i Francusku revoluciju.
30. Statistika vezana za ljude koji svakodnevno piju kafu: 68% ljudi popije kafu u roku od sat
vremena nakon to se probude. 57% ljudi poeeri kafu. 35% ljudi pije crnu kafu. Tri od pet ljudi
tvrdi da ne mogu zapoeti dan bez kafe.

20 Zanimljivih injenica o leptirima

1. Leptiri mogu vidjeti crvenu, zelenu i utu boju. Pored ovih, oni vide i niz ultraljubiastih boja
koje su nevidljive ljudskom oku.
2. Najbri leptiri mogu letjeti 5,4 metara u sekundi, dok najbre leptirice lete i do 11 metara u
sekundi.

3. Lepriri ne mogu letjeti ako njihova tjelesna temperatura padne ispod 30 stepeni Celzijusa.
4. Leptiri su oslikani i na Egipatskim freskama starim oko 3.500 godina.
5. Postoji oko 24.000 vrsta leptira, dok su leptirice (moljci) jo brojnije sa oko 140.000 vrsta.
6. Gonepterix rhamni je vrsta leptira koja ivi 9-10 mjeseci, to je i najdui ivotni vijek jedne
vrste. Neke vrste ive jako kratko, par sedmica, par dana, pa ak i par sati.
7. Neke vrste leptirica nikada nita ne pojedu u svom odraslom ivotu, jer nisu razvili usta, a i
probavni sistem im je potpuno zakrljao jo dok su bili gusjenice.
8. Mnogi leptiri mogu okusiti podlogu svojim nogama kako bi se uvjerili da li je lits na koji
planiraju poloiti jaja ukusna hrana za gusjenice ili ne.
9. Leptiri imajo etiri krila koja su zapravo prozirna. Boje na njima stvaraju sitne ljuspice (koje
podsjeaju na prainu), a sama krila su izuzetno osjetljiva i vrlo lako se mogu otetiti.
10. Neke vrste leptira, poput Monarh leptira, su selice i poznato je da tokom zime lete u toplije
krajeve. Njihova migracija izgleda apsolutno fantastino, a sam put traje hiljadama kilometara.

Peru ima preko 3.700 vrsta leptira vie od bilo koje druge zemlje na svijetu. Leptiri u Peruu jo
nisu detaljno proueni, a procjenjuje se da samo u ovoj dravi postoji jo najmanje 500 vrsta koje
jo nisu otkrivene.

11. Prosjeni leptir je teak kao dvije latice rue.

12. Odreene vrste leptira, kao to su Monarh leptiri, proizvode toksine koji obeshrabruju
predatore da se njima hrane.
13. Leptiri ne mogu preivjeti samo na nektaru. Oni piju vodu iz blatnjavih bara koje su pune
neophodnih minerala.
14. Leptiri su kratkovidni. Obino ne vide dalje od 3 metra.
15. Antarktika je jedini kontinent na kojem leptiri nisu pronaeni.
16. Nakon pela, leptiri su drugi vodei opraivai.
17. Jedan od najboljih pokazatelja zdravog, uravnoteenog eko sistema je obilje leptira.
18. Ljudi koji prouavaju leptire zovu se lepidopteristi.
19. Postoje etiri faze leptirovog ivotnog ciklusa: Jaje, Larva, Pupa i odrasli leptir.
20. Leptir moe poloiti izmeu 100 do 4.000 jaja.
Bonus injenica: Svakog 14. marta se obiljeava Naui neto o leptirima dan.

20 Zanimljivih injenica o Sjevernoj Koreji,

politiki najizoliranijoj dravi na svijetu

Prema podacima World Policy Journal-a, Sjeverna Koreja je trenutno (politiki) najizoliranija
drava na svijetu. Nju odmah prate Somalija jedno od rijetkih podruja svijeta bez
organizovane vlasti i Mijanmar (biva Burma).
Ovo su neke od fascinantnih injenica o Sjevernoj Koreji, najizoliranijoj dravi na svijetu:
1. Osniva Sjeverne Koreje, prvi predsjednik Kim Il Sung, stvorio je samoodrivu dravu, to
jest dravnu politiku koja je ekonomski i diplomatski odsijekla Sjevernu Koreju od ostatka
svijeta, ak i u vremenima velikih potreba, kao to je glad.
2. Kim Jong Il, sin osnivaa zemlje, ima poprilino impresivnu zvaninu biografiju: Prohodao je
kada je bio star samo 3 sedmice, a poeo priati u osmoj sedmici. Napisao je vie od 1.500
knjiga, a prvi put kada je otiao na kuglanje odmah je osvojio maximalnih 300 poena. On takoer
moe kontrosliati vremenske prilike svojim raspoloenjem, napisao je 6 opera (sve su ule u
muziku istoriju), a pored toga, strunjak je i za kinematografiju.
3. Vojska Sjeverne Koreje je jedna od najveih na svijetu. Ona broji oko 1.2 miliona aktivnih
vojnika (+ 6 miliona u rezervi), to jest, 1 od svakih 5 mukaraca u starosnoj dobi od 17-54
godine je full-time vojnik. (Za usporedbu, Juna Koreja ima 680.000 vojnika)
4. Koliko god to zvualo nevjerovatno, postoje ljudi koji su pobjegli U Sjevernu Koreju. Jedan
od najpoznatijih je James Joseph Dresnok, ameriki vojnik koji je pobjegao u S. Koreju preko
minskog polja 1962. godine. On je sada standardni glumac u njihovim propagandnim filmovima
(uvijek glumi zlog amerikanca).
5. Prosjean radnik u Sjevernoj Koreji zaradi oko 1.5 do 3 eura mjeseno (u porosjeku, oko 700
eura godinje). Privatnici mogu zaraditi i do 100 eura, dok bogatiji rijetki biznismeni zarauju i
do 500 eura mjeseno. Prosjeni radnik za taj novac moe svaki mjesec kupiti 2 kg rie, ali treba
uzeti u obzir i injenicu da svaki dan dobijaju hranu na poslu.
6. Samo vojska i vladini dunosnici mogu posjedovati motorna vozila.
7. Stanovnici Sjeverne Koreje mogu imati samo jednu od 28 odobrenih frizura.
8. Internet ne postoji osim zatvorene dravne mree, zbog ega malo ljudi uopte zna ta se
deava u ostatku svijeta. Vlada strogo kontrolie TV i radio programe, a ogranien pristup
pravom internetu ima samo nekolicina ljudi u vladi.
9. Izmeu 150.000 i 200.000 Sjevernokorejaca ivi u logorima okruenim elektrificiranim
ogradama (Human Rights Watch). Najgori logori su za one koji su poinili politike zloine u
takvim sluajevima u logore ide cijela porodica poinitelja. ak 40% zatvorenika umre od
nedostatka hrane ili prenapornog rada (Amnesty International).
10. 1978. godine, sjevernokorejski agenti su kidnapovali junokorejskog redatelja Shin Sang Oka i njegovu suprugu, glumicu Choe Eun Hui, kako bi stvorili filmsku industriju u Sjevernoj
Koreji. Par je uspio pobjei iz drave nakon to su napravili na desetine filmova.

Sjeverna Koreja zauzima povrinu od 120,540 kvadratnih kilometara, i (prema procjenama) ima
oko 25 miliona stanovnika.
11. Prema izvjeu junokorejske vlade, Sjeverna Koreja troi treinu svog nacionalnog dohotka
na vojsku.
12. Struja (el. energija) se uglavnom nou gasi, a kue koje imaju struju esto dobivaju samo
nekoliko sati dnevno.
13. Dravni prihodi Sjeverne Koreje se uglavnom oslanjaju na izvoz u Japan i druge drave u
blizini, a izvoze krivotvorene lijekove, poput Viagre, narkotike poput metamfetamina,
krivotvorene cigarete i lane novanice od 50 i 100 dolara (ove novanice su nazvane
superdollars, jer ih je jako teko otkriti). Takoer prodaju i oruje raznim neformalnim vojnim
skupinama.
14. Sjeverna koreja je najizoliranija, a takoer se smatra i najtajnovitijom dravom. Ipak, od
prole godine vie nije najkorumpiranija ovu titulu joj je oduzela Somalija.
15. Sjeverna Koreja se nalazi na treem mjestu po broju izvrenja smrtnih kazni, odmah iza Kine
i Irana. (Amnesty International)
16. Marihuna je u Sjevernoj Koreji legalna, i uopte nije klasificirana kao droga.

17. Sjeverna Koreja je slubeno prestala biti komunistika drava od 2009. godine. Nova
zvanina dravna ideologija se zove Juche (samoodrivost, vojska na prvom mjestu)
18. Sjevernokorejski arheolozi su 2012. godine zvanino objavili da su otkrili brlog jednoroga
kojeg je jahao legendarni kralj Tongmyung prije 2000 godina.
19. Uprkos tome to ive u tekim uslovima, gdje vladaju glad i striktni politiki reim, u
Sjevernoj Koreji 99% ljudi zna itati i pisati.
20. Tehniki, rat izmeu Sjeverne i Juna Koreje jo uvijek traje. 1991. godine dvije Koreje su
potpisale sporazum o meusobnom neupotrebljavanju sile.

30 Zanimljivih injenica o (domaim)

makama
1. Prosjena dob za kunu maku je 15 godina, dok je prosjena dob za make koje ive na ulici
3 do 5 godina.
2. Ukoliko rep make podrhtava u vaoj blizini, to znai da vam maka izjavljuje ljubav.
3. Make koriste brkove za pomo pri navigaciji u skuenom ili mranom prostoru.
4. Make imaju 32 miia u samo jednom uhu.
5. Drevni Egipani su oboavali make, a redovno su ih koristili i za uvanje ita od mieva.

6. Vrata za make izumio je Sir Isaac Newton.

7. Make vide u mraku.
8. Na svijetu postoji oko 500 miliona domaih maaka (33 razliite vrste).
9. Svaka maka ima unikatan otisak njuke, ba kao to ljudi imaju unikatan otisak prsta.
10. Jedna maka (enka) moe imati vie od 100 maia tokom svog ivota. Jedan par maaka i
njihovih maia moe proizvesti ak 420.000 maaka u samo sedam godina.
11. Studije pokazuju da, to se vie obraate svojoj maki, i ona e sve vie obraati vama.
12. Make troe 30% svojih budnih sati dotjerivajui se.
13. Make mogu proizvesti preko 100 vokalnih zvukova, dok psi mogu samo 10.
14. 1879. godine u Belgiji je 37 maaka koriteno za za isporuku pote na selima. Meutim, ova
praksa se ubrzo prekinula jer make nisu bile dovoljno disciplinirane.
15. U ivotu, prosjena kuna maka prede oko 10.950 sati. Brojne studije su pokazale da zvuk
koji make isputaju dok predu ima zdravstvene prednosti za ljude.

Towser je ime make kojoj je u kotskoj podignut spomenik, a koja je u svoje vrijeme ulovila
vie od 30.000 mieva!
16. U mnogim testovima se pokazalo da make uopte ne vole ukus mieva.
17. U prosjeku, make provedu dvije treine dana spavajui. To znai da je devetogodinja
maka bila budna samo 3 godine svog ivota.
18. Ljudi i make imaju identine regije u mozgu koje su odgovorne za emocije.
19. Najstariji dokaz o maki kunom ljubimcu pronaen je na Kipru, i to u grobu za maku koji
je star oko 9.500 godina!
20. U vrijeme panjolske inkvizicije, papa Inocent VIII osudio je make kao zla bia, zbog ega
je na hiljade maaka spaljeno. Naalost, ubijanje maaka dovelo je do ekspanzije mieva koji su
samo pogorali stanje kuge poznate kao Crna Smrt.
21. Prva maka u svemiru bila je francuska maka po imenu Felicette (tzv. Astrocat). Poslana
je u svemir 1963. godine, i preivjela je put.
22. Maka moe trati brzinom do 50 km/h (samo na kratkoj udaljenosti).
23. Kada se maka mazi od vae noge, ona to ne ini samo da bi skrenula panju na sebe, ve i
da bi oznaila svoju teritoriju.
24. Kad bi porodina maka umrla u drevnom Egiptu, lanovi porodice bi od tuge obrijali obrve.
Takoer su odravali i pogrebne rituale tokom kojih bi pili vino i udarali se u grudi. Maku bi
zatim balzamirali i malenu mumiju smjestili u porodinu grobnicu. 1888. godine, vie od
300.000 mumuficiranih maaka je pronaeno na samo jednom groblju.
25. Iako se u mnogim dijelovima Europe i Sjeverne Amerike crna maka smatra kao znak loe
sree, u Velikoj Britaniji i Australiji, crne make smatraju se smatraju sreonoama.
26. Sposobnost maaka da pronau svoj put kui zove se psi-putovanje. Strunjaci smatraju da
make ili koristite ugao suneve svjetlosti kako bi pronale put ili da imaju magnetizirane stanice
u mozgu koje djeluju kao kompas.
27. Iskazivanje romantine ljubavi prema maki (zaljubljenost) naziva se Ailurophilia.
28. Najstarija maka na svijetu, Crme Puff, iz Austina, Teksas, imala je 38 godina.
29. Najbogatija maka na svijetu je Blackie, kojoj je vlasnik Ben Rea u oporuci ostavio
15.000.000 (funti).
30. 28 mart se u nekim dijelovima svijeta obiljeava kao Potuj svoju maku dan.

15 Nevjerovatnih injenica o pelama (+ kako pele razvijaju novu maticu)

1. Medonosne pele (Apis mellifera) proizvode med ve 150 miliona godina i one su jedini insekt
koji proizvodi hranu koju jedu ljudi. Takoer su ekoloki vitalne kao opraivai.
2. Pela zamahne oko 11.400 puta u minuti, zbog ega i ujemo zvuk zujanja
3. Medonosne pele imaju 170 receptora mirisa koji im omoguuju rodbinsko prepoznavanje,
drutvenu komunikaciju unutar konice i pronalaenje hrane. Njihov njuh je toliko precizan da
one mogu razlikovati stotine razliitih biljnih sorti.
4. Prosjena pela proizvede oko 1/12 liice meda u svom ivotu, a tokom jednog leta ona
posjeti 50-100 cvjetova.
5. Mozak pele je ovalnog oblika i velik je kao sjeme sezama, ali to ne znai da one nemaju
izvanrednu sposobnost uenja i pamenja, te da nisu sposobne napraviti kompleksne proraune
vezane za svoje izlete.
6. Matica moe ivjeti i do pet godina (u rijetkim sluajevima i do 7 godina), a ona je jedina
pela u konici koja polae jaja. Ona je najproduktivnija u ljetnim mjesecima, kada polae i do
2.500 jaja dnevno.
7. Svaka pela u koloniji ima jedinstven miris, kako bi je lanovi kolonije mogli prepoznati.
8. Samo pele radilice mogu ubosti, i to samo ako osjeaju da su u opasnosti. Matice imaju
aoku, ali poto nikada ne naputaju konicu, nisu ni opasnost. Dok u veini sluajeva umru

nakon to ubodu ovjeka, veina pela ne umre nakon to ubodu druge insekte ili ivotinje.
Razlog je taj to se aoka zakai za ljudsku kou i istrgne je od tijela pele.
9. Medonosne pele komuniciraju putem plesa.
10. Pele se ne rode znajui kako da naprave med. Mlade pele sve naue od starijih i iskusnijih.
11. Pele radilice su zapravo spolno nerazvijene enke.
12. Muke pele se zovu trutovi i oni uopte ne rade i nemaju aoke, njihov jedini zadatak jeste
parenje sa maticom.
13. Kolonija pela sastoji se od 20.000 80.000 pela i jedne kraljice.
14. Medonosne pele znaju da je planeta okrugla, te mogu raunati uglove kako bi se orijentisale
(prema nedavnim naunim istraivanjima).
15. Medonosne pele dobiju posao u konici na osnovu svoje starosti. Na primjer, poslovi
radilica izgledaju ovako:

1 2 dana starosti: provode dane istei elije, poinjui sa onom u kojoj su

se rodile

3 5 dana starosti: hrane starije larve

6 11 dana starosti: hrane mlae larve

12 17 dana starosti: proizvode vosak, prave medne lonie, nose hranu i

vre pogrebne dunosti

18 21 dan starosti: straare na ulazu u konicu, i tite istu od uljeza

22 dana, pa sve do smrti (40 45 dana): prikupljaju nektar, polen, vodu,

oprauju.

Jaka i zdrava pelinja zajednica u toku jednog dana moe opraiti do 3.000.000 cvjetova

Bonus: Kako pele razvijaju novu maticu (kraljicu)?

Medonosne pele razvijaju nove matice iz nekoliko razliitih razloga, kao to je smrt prethodne
matice, ili pretrpana konica i razvijanje nove kolonije.
U svakom sluaju, medonosne pele razvijaju novu maticu u 10 sljedeih koraka:
1. Pele izgrade do 20 votanih kraljicinih elija.
2. iva kraljica polae oploena jaja u svaku eliju (ili u sluaju smrti kraljice, neka postojea
jaja stara tri dana pretvorit e se u stanice kraljice metodom u sljedeem koraku).
3. Mlade pele hrane mlade liinke posebno bogatom kremastom hranom koja se zove Matina
mlije, te proiruju elije prema dolje sve dok ne budu dugake oko 25mm.
4. Oko devet dana kasnije, prva elija se zapeati slojem voska.
5. Pretpostavljajui da se nova kraljica razvija zbog prenaseljenosti unutar konice, veliki roj
pela naputa konicu, na elu sa starijim pelama. Stara kraljica se izgladnjuje kako bi se

smanjila i kako bi mogla odletjeti sa rojem u potrazi za novim mjestom za koloniju. Roj e esto
praviti pauze i slati skaute da istrae okolinu. Skauti predlau lokacije dok se konano ne
odabere samo jedna.
6. Nazad u prvoj konici, nakon otprilike sedam dana prva matica naputa svoju eliju. Nova
kraljica e morati donijeti odluku: ili da ubije preostale matice koje su jo uvijek u elijama, ili
e sa sobom povesti mali roj pela i zapoeti novu koloniju. Ukoliko odlui da ode, sljedea
matica e morati donijeti istu odluku i sve tako dok se jedna ne odlui da ostane u konici i
ubije preostale potencijalne kraljice.
7. Mlada kraljica leti uokolo upoznavajui se sa svojim okruenjem.
8. Kraljica e se pariti sa do 20 mukih pela koje se zovu trutovi; a svi ti trutovi e umrijeti
nakon parenja.
9. Nekoliko dana kasnije, nova kraljica e poeti polagati oploena jaja i to oko 2000 jaja po
danu. Oploena jaja postanu enske pele. Neoploena jaja oplode trutovi, te ona postaju novi
trutovi. U bilo kojem trenutku u zdravoj konici, postoji jedna matica, do 40.000 enskih pela i
nekoliko stotina mukih (trutova).
10. Ova kraljica e ostati u koloniji najmanje godinu dana, a nakon toga e i ona moi napustiti
roj i zapoeti novu koloniju. Iako pele ive samo 40 45 dana, matica moe ivjeti i do pet
godina.

30 Zanimljivih injenica o Svemiru

Svemir, Kosmos, Vasiona ili Univerzum je beskonano prostranstvo koje nas okruuje. To je
ustvari vremenski prostor u kome plovi mnotvo nebeskih tijela i koji postoji neovisno od
ljudskog znanja.
Jo jedna od definicija navodi da je Svemir ukupnost svega to postoji, ukljuujui sav: prostor,
vrijeme, materiju, energiju, planete, zvijezde, galaksije, intergalaktiki prostor i sve iza toga.
(Definicija preuzeta sa wikipedije)
1. Sunce je sredinja zvijezda naeg planetarnog sistema (sunevog sistema) sa prenikom od
1.392.000 km. Svake sekunde jezgra Sunca oslobodi koliinu energije koja je jednaka 100
milijardi nuklearnih bombi!
2. Prvi objekat u svemiru, napravljen ljudskom rukom, bio je ruski satelit Sputnjik (1957).
3. Iako je Merkur najblia planeta Suncu, njegove temperature mogu dosegnuti ak -280 stepeni
celzijusa jer Merkur nema atmosferski tlak potreban za zadravanje toplote. Venera (s
povrinskom temperaturom od preko 450 stepeni Celzija), s druge strane, ima gustu atmosferu i
znatno je toplija od Merkura, unato tome to je dalja od sunca.
4. 2011. godine, astronomi su otkrili planetu koja se sastoji od ugljika. Zbog velike gustoe,
naunici vjeruju da znaajan dio ove planete ine dijamanti. Ova skupocijena planeta je oko 5
puta vea od Zemlje.
5. Saturn nije jedini planet sa prstenovima. Planete poput Jupitera, Urana i Neptuna takoer
imaju prstenove, samo mnogo manje oite.
6. Na Mjesecu su jasno vidljivi otisci stopala koje su iza sebe ostavili astronauti i oni e tu
ostati zauvijek, s obzirom da na Mjesecu nema vjetra koji bi ih otpuhao.
7. 2006. godine, astronomi su promijenili definiciju planete. Zbog ove promjene Pluton vie nije
planeta (kako smo uili u koli).
8. Zbog slabije gravitacije, osoba koja tei 100kg na Zemlji bila bi teka samo 38kg na Marsu.
9. Neki od najbrih meteoroida mogu putovati kroz solarni sistem pri brzini od oko 42 km u
sekundi.
10. Kada gledate u zvjezdano nebo, vi zapravo gledate u daleku prolost. Zato? Zato to svjetlo
koje trenutno vidite (i koje vam formira sliku) putuje iz udaljenih zvijezda i galaksija. Svijetlu
treba stotine, hiljade, a ponekad i milioni godina da dopre do nas. Dakle, kada pogledate u nebo,
vi ne vidite svemr kakav izgleda danas, ve kakav je bio u prolosti. Na primjer, galaksiju
Andromeda (prvi komija galaksiji Mlijeni put) vidimo je kakva je bila prije 2.5 miliona godina.

11. Zemlja je jedini planet koji nije dobio ime po jednom od mitolokih bogova.
12. Puni mjesec je devet puta svjetliji od pola mjeseca.
13. Venera je jedini planet koji se rotira u smjeru kazaljke na satu.
14. Sve planete u naem Sunevom sistemu mogu stati unutar Jupitera (iji prenik iznosi
142.984 km).
15. Mlijeni put je spiralna galaksija u kojoj je Zemlja jedna od planeta i u kojoj se nalazi
izmeu 200 i 400 milijardi zvijezda.

Bug Nebula / Butterfly Nebula/Caldwell / NGC 6302 (foto: Hubble Space Telescope)
16. Najmanje galaksije su patuljci sa oko 100.000 zvijezda, dok najvee galaksije imaju oko
3.000 milijardi zvijezda.
17. Saturn ima manju gustou od vode. Ako bi ga (nekako) mogli ubaciti u bazen pun vode, on bi
plutao na povrini.

18. Ljudska bia su doslovno napravljena od zvijezdanih tvari. Gotovo svi hemijski elemenati
koji se nalaze u naem tijelu dolaze iz zvijezda. Kalcij, ugljik, vodik, duik, kisik i oko 60 drugih
osnovnih elemenata ine ljudsko bie.
19. Kada se uporedi sa ostalim zvijezdama, nae Sunce je relativno malo i klasificirano je kao G2
patuljak. Ipak, ova zvijezda i nije toliko mala, s obzirom da bi unutar Sunca moglo stati milion
naih planeta.
20. Naa planeta je stara oko 4,54 milijardi godina (+ / 0,02 milijarde godina)
21. Na Veneri, jedan dan je dui od jedne godine.
22. Sve zvijezde, galaksije i crne rupe u svemiru sadravaju samo oko 5% mase svemira.
Preostalih 95% se sastoji od neega to nazivamo tamnom materijom, materijom za koju jo
uvijek nismo sigurni ta je ona zapravo.
23. Da li ste se ikada zapitali zato Mjesec izgleda vei na horizontu? Pa, ispada da to nije zato
to vam je blii. To je samo iluzija, optika varka poznata kao Ponzo Iluzija.
24. Kada se dva metalna objekta dotaknu u Svemiru, oni se veu jedan za drugog. Dok
zavarivanje (vezanje metala) obino zahtijeva toplinu, u ovom sluaju vakum je taj koji vee
elemente. Metali, koje poaljemo sa Zemlje u Svemir, imaju sloj oksidiranog materijala na
povrini koji sprjeava ovo hladno vezivanje.
25. Dok svjetlu treba samo osam minuta i 19 sekundi da doe od povrine Sunca do nas, jednom
fotonu treba oko 10.000-170.000 godina da doe iz jezgre Sunca na njegovu povrinu.
26. U kasnim 1950-im, Sjedinjene Amerike Drave su odluile da je dobra ideja da poalju
nuklearnu bombu na mjesec (Projekat A119). U to vrijeme svemirska utrka je bila jako
popularna tema, a oni su smatrali da bi im ovakav potez mogao donijeti prednost. Sreom, plan
nikada nije izvren.
27. Oko Zemlje krui vie od 8.000 predmeta. Veina njih se klasificira kao svemirski otpad ili
krhotine preostale od letjelica i misija iz prolosti.
28. Naunici su ustanovili da se svake godine Mjesec udalji od Zemlje za 3.8 cm. Posljedica:
Zemljina rotacija se uspori za oko 0,002 sekundi svaki dan. to znai da e za stotinu godina dan
biti dui za 2 milisekunde.
29. Procjenjuje se da u svemiru ima oko 10.000.000.000 triliona zvijezda. Odnosno,
10.000.000.000.000.000.000.000 zvijezda, vjerovatno vie od svih zrna pijeska na svim plaama
na Zemlji.

30. Uprkos popularnom vjerovanju, Veliki Medvjed nije sazvijee.

30 Zanimljivih injenica o planeti Zemlji

Planeta Zemlja je trea planeta u Sunevom sistemu po udaljenosti od Sunca i peta po veliini.
Dom je milionima razliitih vrsta ivih organizama, a koliko nam je do sada poznato ona je
jedina planeta na kojoj postoji ivot. Iako cijeli ivot ivite na ovoj prekrasnoj plavoj loptici, da
li ste se ikada zapitali koliko zapravo znate o njoj?

1. Zemlja je jedini planet u Sunevom sistemu koji ima tektonske ploe.

2. Procjenjuje se da temperatura u Zemljinoj jezgri iznosi izmeu 5.000 i 7.000 stepeni Celzijusa.
3. Nije ni udo da su astronauti prozvali Zemlju plavom planetom, s obzirom da je oko 70%
povrine prekriveno vodom.
4. Gotovo sva voda na Zemlji je slana, odnosno ak 97%!
5. Na Antarktiku ima toliko leda koliko u Atlanskom Oceanu ima vode.
6. U svjetskim oceanima ivi do 1 milion razliitih vrsta organizama. Od toga, dvije treine jo
nisu klasificirane.
7. 90% svih vulkanskih aktivnosti se deava u oceanima.

8. 99% zlata lei u Zemljinoj jezgri. Kada bi mogli izvaditi ovo zlato i obloiti njime planetu,
dobili bi sloj zlata visok 1.5 metar.
9. Jedna bakterija je pronaena na dubini zemlje od 2.8 kilometara. One preivljavaju tako to
koriste radioaktivnost iz uranijuma kako bi pretvorile vodu u energiju.
10. Najvea temepratura ikada zabiljeena iznosila je 57,8 stepeni Celzijusa 1922. godine u El
Aziziji, Libija. Najhladnije je bilo 1983. godine u Vostok Stationu na Antarktiku: 89,2 stepeni
Celzijusa.
11. U Australiji su pronaeni fosili bakterija stari 3.5 milijarde godina. Ove bakterije su postojale
i prije nego to je zemljina atmosfera imala kisik.
12. Svake godine, kontinenti se udalje jedan od drugog za oko 2 cm.
13. Svaki dan, na Zemlji se rodi oko 200,000 ljudi, a prema nekim procjenama do sad je na
planeti ivjelo 106 milijardi ljudi. Dva ovjeka umru svake sekunde.
14. Istraivai su izraunali starost Zemlje tako to su utvrdili starost najstarije stijene na planeti,
kao i meteorita koji su otkriveni na Zemlji (ovi meteoriti su formirani u isto vrijeme kada se
formirao i osatak Sunevog sistema). Nakon opsenog istraivanja ustanovljeno je: Zemlja je
stara oko 4,54 milijarde godina.
15. Najvea koncentracija ivota na planeti nalazi se oko koraljnih grebena. Oni su direktna
konkurencija kinim umama, a s obzirom da su koraljni grebeni ivi organizam, oni ine i
najvee ive strukture na Zemlji. Prema tvrdnjama astronauta, neki su ak vidljivi i iz Svemira.

Zemlja u usporedbi sa drugim planetama u Sunevom sistemu (peta planeta po veliini, trea po
udaljenosti od Sunca)
16. Najdublja taka na dnu oceana iznosi 10.916 metara (Marijanska brazda). Najdublja taka
koja nije prekrivena vodom iznosi 2.555 metara (Bentley Subglacial na Antarktiku).
17. Mount Everest je najvia planina iznad razine mora, a visoka je 8.848 metara. Ipak, ako
mjerimo od istinske baze pa do vrha, Mauna Kea je ubjedljivo najvia sa visinom od 17.170
metara.
18. Do sada je istraeno samo 5% oceana.
19. Ako bi mogli podijeliti ovu nau planetu na hrpu materijala od kojih se sastoji dobili bi:
32,1% eljeza, 30,1% kisika, 15,1% silicija, 13,9% magnezija, 2,9% sumpora, 1,8% nikala, 1.5%
kalcija i 1,4% aluminija. Preostalih 1,2% se sastoji od mnotva ostalih elemenata. Veina ovog
eljeza se zapravo nalazi u sreditu Zemlje.
20. Vjeruje se da su se kontinenti na Zemlji vie puta spajali i razdvajali, a posljednji poznati
supekontinent bio je Pangea. On se poeo raspadati prije oko 200 miliona godina, a od njega su
nastali kontineti koje imamo danas.

21. Stromboli vulkan na zapadnoj obali june Italije je najaktivniji vulkan na svijetu. Ovaj
vulkan, poznat kao Svjetionik na Mediteranu, eruptira gotovo neprestano ve 2.000 godina.
22. Najvei ivi organizam na planeti je gljiva Armillaria. ivi ispod zemlje u Oregonu i
zauzima povrinu od gotovo 9 kilometara kvadratnih.
23. Na Zemlji se nalazi oko 500 vulkana, a ak se 80% povrine (iznad oceana) sastoji od
vulkanskog tla.
24 Zemlji ne treba 24 sata da se okrene oko svoje ose. Zapravo, treba joj 23 sata, 56 minuta i 4
sekunde. Astronomi ovo zovu zvjezdani dan ili sideriki dan, dok se razdoblje od 24 sata
zove sunani ili sonodiki dan. Razlika izmeu zvjezdanog i sunanog dana nastaje zbog toga to
se Zemlja osim oko svoje ose okree i oko Sunca, te svaki dan prevali 1/365 dio tog puta. Zbog
toga se svaki dan promijeni ugao Zemlje koji nadoknadi preostale 4 minute.
25. Gravitacija se razlikuje irom svijeta, ovisno o udaljenosti od zemljine jezgre. To znai da
ete zbog gravitacijske sile na razliitim lokiacijama biti (tehniki) laki ili tei, iako ovu razliku
nikada neete osjetiti.
26. Mjesec nije jedino nebesko tijelo koje se vrti oko naeg planeta. Asteroidi 3753 Cruithne i
2002 AA29 takoer krue oko Zemlje.
27. Svaki dan, u nau atmosferu ue oko 100 tona malih meteorita koji su uglavnom samo
estice praine.
28. Na Zemlji postoji oko 8,7 miliona vrsta ivih organizama, prema procjenama objavljenim
2011. godine. 6,5 miliona vrsta je na kopnu, dok je preostalih 2,2 miliona u vodi.
29. Povrina Zemlje iznosi 510.065.284 km kvadratnih. Najvei kontinent je Azija koja zauzima
44.309.978 km kvadratnih (30 % ukupne kopnene povrine). Najvea drava svijeta je Rusija
koja zauzima oko 12 % kopnene povrine.
30. Dan planete Zemlje ili Dan Zemlje (engl. Earth Day) obiljeava se svakog 22. aprila u vie
od 150 zemalja irom svijeta.

20 Zanimljivih injenica o Meunarodnoj svemirskoj stanici (najskupljem objektu

ikada izgraenom)

1. Meunarodna svemirska stanica (International Space Station, ISS) je najskuplji objekat ikada
izgraen. Razvoj, montaa i trokovi rada koji je trajao vie od 10 godina kotali su oko 100
milijardi Eura.
2. ISS je zajedniki projekat 16 drava i est svemirskih agencija: SAD-a (NASA), Rusije
(FKA), Japana (JAXA), Kanade (CSA), Brazila (AEB) i Evropske svemirske agencije (ESA), to
jest, Belgija, Danska, Francuska, Njemaka, Italija, Nizozemska, Norveka, panjolska,
vedska, vicarska i Ujedinjeno Kraljevstvo.
3. ISS se prvenstveno sastoji od 15 modula (sedam amerikih, pet ruskih, dva japanska i jedan
evropski) i etiri velika solarna panela. Teak je oko 420.000 kilograma, to je vie od 320
automobila.
4. Meunarodna svemirska stanica je otprilike dugaka i iroka kao teren za ameriki fudbal.
5. Od 2000. godine na ISS-u se rotira posada koja obino pristie u ovu laboratoriju amerikim
ili ruskim space shuttle-om i ostaje na zadatku do 6 mjeseci. Oni su do juna 2013. godine obavili
174 svemirske etnje koje su ukupno trajale 1.100 sati, ili gotovo 46 dana.
6. Kao i svi mi na Zemlji, lanovi posade ISS-a rade od ponedjeljka do petka, a odmaraju
vikendima i za vrijeme praznika. Tokom odmora, lanovi posade mogu gledati filmove, sluati
muziku, itati knjige, kartati zajedno, ili razgovarati sa svojim porodicama i prijateljima na
Zemlji.

7. Stanica ima vie stambenog prostora od tipinog estosobnog stana, s dvije kupaonice,
teretanom i ovalnim prozorom koji prua spektakularan pogled na planetu Zemlju.
8. Kad se gleda sa Zemlje, svemirska stanica je trei najsjajniji objekt na nebu, a moe se lako
vidjeti golim okom, ako znate kada treba da gledate.
9. ISS kontroliu pedeset i dva sistema raunara, a sva elektronika je spojena sa skoro 13 km
ice.
10. Do juna 2013. godine, ISS je bio svemirska luka za 89 ruskih letjelica, 37 Space Shuttleova,
tri SpaceX Dragona, etiri japanske i etiri evropske letjelice.

11. Svemirsku stanicu je do sada posjetilo 211 ljudi iz 15 drava.

12. Bilo je potrebno ak 136 svemirskih letova da bi se svi dijelovi Meunarodne svemirske
stanice napravljeni na Zemlji sastavili u Svemiru.
13. Kada zavre sa svojom svrhom na ISS-u, neki od najmodernijih Ruskih modula, poput
Nauke, e se ponovno koristiti pri izgradnji nove svemirske stanice koja e podravati
meuplanetarne misije.

14. Izgradnja ISS-a jo uvijek nije dovrena, a kada bude u svom punom kapacitetu, svemirska
stanica e imati est potpuno funkcionalnih laboratorija i dovoljno stambenog prostora za posadu
od sedam ljudi.
15. Prvobitna namjena Meunarodne svemirske stanice je laboratorij, obzervatorij i tvornica u
Svemiru. Takoer se planira da u budunosti djeluje kao odskona baza za mogue budue misije
na Mjesec, Mars i asteroide. Od 2010. godine, ISS-u su se dodale i druge uloge, kao to su
komercijalni letovi, diplomatska i obrazovna svrha.
16. ISS krui oko Zemlje brzinom od 28.000 km na sat. Prema NASA-inim izvorima, lanovi
posade doive 15 ili 16 izlazaka i zalazaka Sunca svaki dan.
17. Nije svaki pojedinac koji je posjetio ISS bio pod pokroviteljstvom drave ili svemirske
agencije. Sedam takozvanih svemirskih turista su sami financirali svoje multimilionske izlete i
dobili priliku da posjete Meunarodnu svemirsku stanicu.
18. Iako se svemirska stanica esto poredi (ukljuujui i ovaj lanak) sa estosobnim stanom, ISS
nema tradicionalne sobe. Umjesto toga, est sobica veliine telefonske govornice slue kao
prostor za spavanje ili kao privatni prostor za svakog lana posade.
19. Svemirska stanica se nalazi u orbiti oko Zemlje na visini od 360 kilometara, iako otpor
atmosfere mijenja stvarnu visinu i po nekoliko kilometara.
20. ISS je nevjerovatan tehnoloki poduhvat, ali je takoer i simbol kraja Hladnog rata i
meunarodnog razumijevanja. Prema NASA-i, Na projektu radi vie od 100.000 ljudi i vie od
500 kompanija i svemirskih agencija. Do sada je ukupno 68 drava ukljueno u istraivanja na
Meunarodnoj svemirskoj stanici.

20 Zanimljivih injenica o pingvinima

1. Pingvini su jedna od oko 40 vrsta ptica koje ne mogu letjeti.

2. Veina naunika se slae da postoji 17 vrsta pingvina. Od ovih 17 vrsta, 13 ih je ugroeno, a
neke su ak i na rubu izumiranja.
3. Pingvini esto putuju tako to se sankaju na svojim stomacima. Istraivai vjeruju da je ovo
pingvinima efikasan, ali takoer i zabavan nain kretanja.
4. Svi pingvini ive u junoj hemisferi, od Antarktika do toplijih voda Galapagosa u blizini
ekvatora. Niti jedan pingvin ne ivi na Sjevernom Polu.
5. Pingvini su vrlo drutvene ptice. ak i na moru, pingvini obino plivaju i hrane se u
skupinama. Neke kolonije na Antarktiku mogu sadravati 20 miliona ili vie pingvina!
6. Od svih pingvina i svih ptica, Carski pingvin (Aptenodytes forsteri) ivi u najhladnijem
okruenju. Na njihovom prirodnom stanitu, Antarktiku, temperature zraka mogu biti i -40
stepeni Celzijusa, a brzina vjetra moe dosegnuti i do 144 km/h.
7. Pingvini mogu ostati pod vodom 10-15 minuta (Carski pingvin moe i do 20 minuta) prije
nego moraju izroniti kako bi udahnuli zrak.
8. Pingvini na Antarktiku nemaju kopnenih neprijatelja.

9. Kraljevski pingvini mogu formirati kolonije gnijezda do 10.000 pingvina. Svaki pingvin u
koloniji se nalazi na istoj i tanoj udaljenosti od svog komije.
10. Pingvini vide bolje pod vodom nego na kopnu. Mnogi naunici vjeruju da su pingvini
ekstermno kratkovidni na kopnu.

Neki istraivai su primijetili da muki i enski pingvini ponekad varaju svoje partnere.
11. Crna lea pomau pingvinima da se stope sa okolinom (morem, kopnom, stijenama) i na
taj nain izbjegnu predatore koji ih vrebaju sa visine. Bijela boja na stomaku im pomae da
izbjegnu predatore koji ih vrebaju iz dubina (kada su u vodi).
12. Razliite vrste pingvina privlae partnera na razliite naine. Kraljevski pingvini pjevaju
duge pjesme sa svojim partnerima. Muijaci Papuanskih pingvina poklanjaju svojim partnerima
darove koji se uglavnom sastoje od ljunka ili kamenja. Za pingvine, jaka ljubavna veza je
izuzetno vana za podizanje mladih.
13. Vei pingvini obino ive u hladnijim krajevima. Manji pingvini obino ive u umjerenim i
toplijim krajevima.
14. Najstariji pronaeni fosil pingvina, Waimanu manneringi, star je oko 60 miliona godina.
Njegovo ime dolazi od Maori pojma za vodene ptice.

15. Pingvini mogu kontrolisati protok krvi u svojim ekstremitetima.

16. Pingvini mogu piti slanu vodu jer imaju posebnu lijezdu koja filtrira sol iz krvotoka.
17. Odrasli mujak Carskog pingvin je ptica koja moe izdrati najdue bez hrane. Tokom
perioda inkubacije, oni nee jesti oko 115 dana!
18. Pingvini se obino ne boje ljudi.
19. Pingvini su izgubili sposobnost da lete prije nekoliko miliona godina. Meutim, oni su ptice
koje najbre plivaju i najdublje rone. Ujedno su i najvee vodene ptice.
20. Svakog 25. aprila obiljeava se Svjetski dan pingvina.

20 Zanimljivih injenica o konjima

1. Na svijetu postoji gotovo 160 vrsta konja (Equus ferus caballus), a Arapski konj je najstarija
pasmina i prihvaen je kao pretea svih ostalih istokrvnih pasmina.
2. Ljudi su poeli pripitomljavati konje prije oko 4.000 godina prije nove ere u Egiptu i Aziji.
3. Konji mogu spavati i leei i stojei.
4. Konji mogu razlikovati emocije u ljudskom glasu.
5. Procjenjuje se da u svijetu ima izmeu 60 i 75 miliona konja, a najvie ih ivi u SAD-u.

6. U srednjem vijeku konj je kao jahaa ivotinja bila dostupna gotovo iskljuivo plemstvu, a
koritenje jahaa u bitkama dovelo je do razvoja sloja vitezova.
7. Poniji mogu ivjeti i preko 50 godina.
8. Svi divlji konji Sjeverne Amerike su nekada bili pripitomljeni. Iako su u regiji nekada ivjeli
pravi divlji konji, svi su izumrli prije mogueg domesticiranja.
9. Jedino mongolski divlji konji nikada nisu bili pripitomljeni i oni su jedini pravi divlji konji.
10. Konji obino ive oko 20 do 25 godina, a ponekad i preko 30 godina. Navodno, najstariji
konj na svijetu bio je Old Billy koji je doivio 62. godinu.

Egipatski prikaz anatomije konja iz 15. stoljea

11. Fraza Konjska snaga nastala je u kotskoj, a prvi ju je upotrijebio ininjer James Scott kada
je odreivao snagu motora.
12. Starost konja se moe odrediti po njegovim zubima. Dodue, taan broj godina se ne moe
odrediti na ovaj nain, ali se moe poprilino dobro procjeniti.

13. Mozak konja je velik kao priosjean krompir i duplo laki od ljudskog, to je iznenaujue
malen mozak za ovako veliku ivotinju.
14. Kada su u stadu u divljini, dok jedni spavaju, drugi konji uvijek uvaju strau.
15. Konji koriste rep kako bi demonstrirali svoje trenutno raspoloenje.
16. Konji imaju vee oi od svih sisavaca koji ive na kopnu.
17. Konji ne mogu podrignuti, povraati ili disati kroz usta. Njihov probavni sistem je
jednosmjerna ulica, za razliku od goveda i drugih preivaa koji povrate hranu i zatim je
ponovno vau.
18. Prvi konji nisu bili vei od zlatnog retrivera, a njihovi preci, koji su ivjeli prije 50 miliona
godina vie su liili na mjeavinu koze i jelena nego na dananjeg konja.
19. Crtei konja su pronaeni u peinama starim oko 17.000 godina.
20. U nekim zemljama, svakog 15. jula se obiljeava Volim Konje Dan.

20 Zanimljivih injenica o ljevacima (ljevorukosti)

1. Na svijetu postoji izmeu 10 12 % ljevaka.

2. Ljevaci su generalno stidniji od denjaka, takoer, vie oklijevaju prije nego uine neki
dramatian potez.

3. Ljevaci piju vie i ee. Desna strana mozga, koju koriste vie od lijeve, ima manju
toleranciju na alkohol zbog ega se uglavnom bre i napiju.
4. Ljevaci imaju vee anse da razviju alergije, skloniji su migrenama od denjaka, a imaju i vee
anse da pate od nesanice.
5. Ljevaci se uglavnom nalaze na ekstremnom kraju IQ ljestvice. Ili su u samom vrhu ili na
samom dnu. Prema podacima MENSA-e, drutva osoba sa visokim IQ-om, vie je ljevaka
klasificirano kao genije od denjaka (IQ iznad 140) iako na svijetu postoji samo oko 10%
ljevaka.
6. Tokom istorije ljevaci su esto bili progonjeni, a optube su ukljuivale: ljevorukost je znak
avola, znak neuroze, pobune, kriminala i homoseksualnosti. S druge strane, ljevaci su se esto
doivljavali kao kreativne osobe i vrsni muziari.
7. Ljevaci se bre oporave od modanog udara.
8. Ljevaci sa fakultetskom diplomom u prosjeku postanu bogatiji za 26% od svojih kolega
denjaka.
9. Majke koje imaju vie od 40 godina u toku djetetovog roenja imaju veu ansu da rode
ljevoruku bebu za 128% od majki u ranim dvadesetim.
10. Njemaka rije za ljevoruko je linkisch, to znai udan ili nespretan. U talijanskom jeziku
rije je mancino, koja je izvedena iz pokvaren ili osakaen. Rusi koriste termin levja, koji se
generalno smatra uvredom, a vjerovatno ste esto mogli uti da se ljevaci nazivaju levatima,
termin uobiajen na Balkanu.

Neki od najpoznatijih ljevaka bili su Leonardo da Vinci, Albert Einstein, Benjamin Franklin,
Michelangelo, Mark Twain, Jimi Hendrix, Marie Curie, Julius Cezar, Aleksandar Veliki, Gandhi,
Mozart, Beethoven, Goethe, Aristotel, Nietzsche, Kafka, Hans Christian Anderson
11. Meu Inuitima, na svaku ljevoruku osobu se gleda kao na potencijalnog arobnjaka ili vraa.
U Maroku, ljevaci su sga, rije koja oznaava zloduh ili prokletu osobu.
12. Inke su vjerovali da ljevaci imaju posebne iscjeliteljske magine moi, zbog ega su uvijek i
bili amani ili ljekari. Zuni plemena iz Sjeverne Amerike su vjerovala da ljevorukost donosi
sreu.
13. Istraivanja pokazuju da su ljevaci jako talentovani matematiari, muziari, arhitekti i
generalno umjetnici.
14. Veze izmeu lijeve i desne strane mozga su bre kod ljevorukih ljudi. To znai da se
informacije prenose bre, to ljevake ini uinkovitijim u rjeavanju vee koliine informacija
koje se deavaju na obje strane mozga.
15. Istraivanja pokazuju da ljevak moe lake nauiti pisati desnom, nego denjak lijevom
rukom.
16. Prema jednoj studiji, ljevaci ive 9 godina krae od denjaka.

17. Ljevaci ive u svijetu denjaka, s obzirom da je sve od alata do otvaraa konzervi dizajnirano
za denjake.
18. Koliko god bizarno, neobino i nelogino zvualo ljevaci se daleko lake prilagode
gledanju pod vodom.
19. Istraivanja su pokazala veliku stopu ljevorukosti meu vrhunskim sportaima, pogotovo u
jedan-na-jedan sportovima kao to su tenis, boks, i maevanje.
20. Ljevaci su dobili svoj Meunarodni dan 13. augusta 1992. godine. Dan kada ljevaci irom
svijeta mogu slaviti te poveati svijest javnosti o prednostima i nedostacima ljevorukosti.

20 Zanimljivih injenica o ljudskom mozgu

1. Iako je odgovoran za samo oko 2% tjelesne teine, mozak troi oko 20% kisika u naoj krvi i
25% glukoze (eera) koji cirkulie u krvotoku.
2. U mozgu se nalazi oko 100 milijardi neurona, ali oni ine samo 10% mozga. Oko 75% mozga
ini voda.
3. Va mozak je sposoban imati vie ideja od broja atoma u poznatom svemiru!
4. Mozak proizvodi struju dovoljno jaku da napaja sijalicu od 10 do 23 W.
5. Prosjean mozak odraslog ovjeka je teak oko 1.3 1.4 kg. Veliina i teina nemaju
apsolutno nikakvu vezu sa koeficijentom inteligencije (IQ).

6. Kada se prekine dotok krvi do mozga, on izgubi svijest nakon 8 10 sekundi, a bez kisika
moe preivjeti 4 6 minuta.
7. Mozak tek roene bebe se utrostrui u veliini u prvoj godini ivota.
8. Studije pokazuju da 50-70% posjeta lijeniku za fizike bolesti uzrokuje niko drugi nego sam
mozak bolesne osobe (stres).
9. Kada imate glavobolju, ne boli vas mozak. Ovaj organ nema receptore za bol i stoga ne moe
ni osjetiti bol.
10. Mozak je najaktivniji kada spavate. Osobe sa viim IQ-om sanjaju vie, a takoer je
dokazano da osobe koje malo odspavaju tokom dana imaju vie energije i bolje su fokusirane na
posao. (Ovo pokaite efu).

Procjenjuje se da mozak proizvede 70.000 razliitih misli u toku dana.

11. Mnoge studije su dokazale da mozak bez ikakvih problema moe stvoriti lano sjeanje, tj,
kreirati neki dogaaj u vaem djetinjstvu koji se zapravo nikada nije ni desio.
12. Smijanje aktivira pet razliitih dijelova mozga.

13. Lijeva strana mozga (lijeva polutka) kontrolie desnu stranu tijela, desna strana mozga (desna
polutka) kontrolie lijevu stranu tijela.
14. Ako je zdrav, va mozak nikada ne gubi sposobnost uenja.
15. Istraivanja su pokazala da je hipokampus, dio koji koji se bavi vizualno-prostornom svijesti,
vei kod u Londonskih taksista nego kod ostalih ljudi. Londonski taksisti mjesecima, a ponekad i
godinama ue napamet doslovno svaku ulicu u Londonu prije nego dobiju licencu.
16. U mozgu se nalaze odreeni ogledalo neuroni zbog kojih zijevate kad drugi zijevaju oko
vas, ali i zbog kojih vas na trenutak zaboli dio tijela, iako se neko drugi udario. Naunici vjeruju
da su upravo ovi neuroni odgovorni i za generalno osjeanje empatije prema drugima.
17. Droga poput kokaina aktivira centar zadovoljstva u mozgu (nucleus accumbens), te oslobaa
dopamin serotonin koji vas ine sretnim. Nucleus accumbens se aktivira i kada pomognete osboi
u nevolji ili donirate novac/robu nekoj dobrotvornoj organizaciji.
18. Svaki put kada se neega prisjetite ili imate novu misao, vi stvarate novu vezu u mozgu.
19. Dok je mozak slona fiziki vei od ljudskog, ljudski mozak zauzima 2% ukupne tjelesne
mase (u usporedbi s 0,15% mozga slona), to znai da ljudi imaju ubjedljivo najvei mozak u
odnosu na veliinu tijela.
20. Brojne naune studije su zakljuile da itanje djeci naglas i esto razgovaranje s njima
znaajno doprinosi razvoju njihovih mozgova.

5 Naina da prevarite svoj mozak

Da li ste ikada poeljeli da promijenite nain na koji vidite svijet? Ne bi li bilo zabavno
halucinirati na pauzi za ruak i to legalno? Iako obino povezujemo takve pojave sa snanim
drogama poput LSD-ija, postoje i drugi, sigurni naini: Sve to je potrebno je osnovno
razumijevanje o tome kako radi ljudski um.
U posljednjih nekoliko godina naunici su doli do nekoliko jednostavnih trikova koji
razotkrivaju vjetine naih osjetila, pomou kojih moemo vidjeti ono to ne postoji. Moda ak
uspijemo i uti glas nekoga ko vie nije iv, ili stei dojam da je na nos iznenada dug 3 metra.

1. Ganzfeldov postupak
Ponite tako to ete natimati um na radio prijemniku (frekvencija izmeu radio stanica).
Upalite crveno svjetlo i okrenite ga prema poziciji gde ete leati. Zatim popolovite ping pong
lopticu, lezte na kau i zaljepite polovice preko oiju. Neki tvrde da je dovoljan i povez, ili
maska za spavanje, ali nije garantovano da e funkcionisati.
U roku od nekoliko minuta, trebali bi iskusiti set senzornih poremeaja. Neko vidi konje u
oblacima, ili uje glas mrtvog roaka neko spektar boja i udne oblike
Ljudski um je naviknut na senzaciju i deavanje, tako da, kada blokiramo ula (zbog toga i
ljepimo ping pong loptice u sluamo um), um pone da izmilja vlastite.

2. Neobian nain da ublaite bol

Naunici sa Oxforda su najavili otkrie novog snanog ubice bolova: Inverzni dvogled.
Otkrili su da kada ispitanici posmatraju ranjeni prst kroz naopaku stranu dvogleda, zbog ega
im prst izgleda kao da je udaljen, osjeaju znatno manju bol i ubrzano smanjenje otoka.
Zato sljedei put kada se udarite u (vjerovatno mali) noni prst ili se poreete, uinite si uslugu:
pogledajte ga kroz dvogled okrenut naopako.

3. Pinokio iluzija
Ovaj nain da prevarite mozak zahtjeva dvije stolice i povez preko oiju.
Osoba koja nosi povez bi trebala sjediti na stranjoj stolici i gledati u lea osobi koja sjedi
ispred. Osoba sa povezom treba da stavi ruku na nos druge osobe (ispred) a u isto vrijeme drati
drugu ruku na svom nosu. Zatim treba poeti lagano milovati nos i nakon otprilike jedne minute,
imat ete osjeaj da je va nos dug kao kad Pinokio lae.
Vano je napomenuti da ovaj eksperiment nije pokazao sto postotno uspjean rezultat, iako je
vie od 50 posto ispitanika imalo dugaak nos.

4. Gumena ruka
Ukoliko posjedujete (realnu) gumenu ruku, npr, ruku od lutke iz izloga, onda je ova
halucinacija idealna za vas.
Zaponite tako to ete svoju jednu ruku sakriti ispod kutije na stolu, a ispred sebe staviti lanu
ruku. Ruku morate pozicionirati tako da iz vaeg ugla posmatranja izgleda kao da je vaa. Zatim
ispruite i drugu ruku, tako da izgleda kao da ste obje ruke pruili ispred sebe na stol.
Zamolite prijatelja da sjedne preko puta vas i da nekoliko minuta trlja vau pravu i lanu ruku.
Nakon nekoliko minuta osjetit ete kao da je lana ruka postala dio vaeg tijela.
Kada steknete osjeaj da je lana ruka vaa neka je pijatelj snano udari ekiem. Osjetit ete
snanu bol i tjeskobu, jer ste uspjeno prevarili mozak, koji misli da lana ruka pripada vaem
tijelu.

5. Purkinjeva svijetla
Jan Prukinje, jedan od utemeljitelja moderne neuronauke, otkrio je ove halucinacije kao dijete.
Prvo je zatvorio oi (vano!), a zatim nageo glavu tako da je lice okrenuto prema suncu i poeo
brzo pomjerati ruku naprijed i nazad u pred zatvorenim oima. Nakon nekoliko sekundi, Prukinje
je primjetio niz prelijepih oblika koji su postajali sve izraeniji.
Naunici su usvojili ovaj metod, te napravili specijalne naoale koje simuliraju postupak
blokiranja svjetla. Ova stimulacija ini se da se pravi kratke spojeve u vizuelnom dijelu mozga.
Njegove elije ponu ispaljivati nepredvidljive rafale, to dovodi do percepcije imaginarnih
slika.

20 Zanimljivih injenica o gusarima

1. Gusari su jednom prilikom zarobili Gaj Julije Cezara i drali ga kao taoca 38 dana. Za njega su
traili otkupninu od 20 talenata zlata (Talent = tadanja mjerna jedinica), a on im se nasmijao i
rekao da oigledno ne znaju ko je on, te ih posavjetovao da zatrae 50 talenata. Kasnije je
naredio da se sve i jedan gusar koji ga je zarobio pronae i razapne na kriu.
2. Prije samog pogubljenja 1730. godine, gusars Oliver Levasseur je poruio okupljenoj gomili,
viui: Pronai moje blago, onaj ko ga moe razumjeti! Ljudi jo uvijek trae.
3. Veina stvari koje danas znamo o gusarima dolaze iz knjige Opa istorija pljaki i ubojstava
najzloglasnijih gusara koju je 1724. godine napisao i objavio Kapetan Charles Johnson u
Engleskoj. S obzirom da je ovo bio pseudonim, pravi autor nikada nije otkriven.
4. 1800-tih godina, SAD je izdvajala oko 20% dravnog bueta kako bi platiti gusarima da ne
napadaju njihove brodove (tada su ve bili neovisna drava, zbog ega su ih Britanci prestali
tititi).
5. 1553. godine, Kina je pozvala 120 monaha da napuste svoj mirni ivot meditacije i da se
obraunaju sa gusarima. Ovi monasi su su bili sve samo ne mirni oni su bili vrhunski Kung Fu
borci koji su iste godine u 4 bitke ubili sve i jednog gusara, sa samo par rtava na svojoj strani.
Kasnije su izgubili interes za rat, a gusari su ponovo preuzeli more.
6. Prie o gusarima koji zakopavaju zlato su ipak samo mitovi. Dodue, samo mali broj njih je to
i uinio, kao na primjer Kapetan William Kidd, koji je na taj nain pokuao sakriti svoju
gusarsku prolost i vratiti se u New York.

8. Gusari su imali jako kratke karijere. ak i najpoznatiji na svijetu, poput Blackbearda ili
Bartholomew Robertsa, uspjeno su gospodarili morem samo par godina. Roberts, ija se
karijera smatrala dugakom i uspjenom trajala je samo tri godine.
9. William Dampier (1651-1715) bio je gusar koji je u svoj dnevnik zapisivao sve geografske i
prirodne detalje. Njegovi zapisi su bili toliko bogati da su stoljee kasnije posluili kao temelj za
legendarno putovanje Charles Darwina.
10. Gusarske zastave nisu uvijek bile crne sa lubanjom i prekrienim kostima. Na primjer, na
Blackbeardo-voj zastavi je bio cijeli skelet i srce koje krvari. Zastava koje su se svi najvie bojali
bila je Bloody Red, zastava na kojoj je pisalo no quarter to je znailo da nijedan ivot
nee biti poteen.

Hapenje Gusara, Blackbeard, 1718. By: Jean Leon Gerome Ferris, 1920.
11. Gusari su rijetko otimali blago (zlato, dragulje..). Veina plijena je bila hrana, voda,
alkohol, oruje, odjea i ljudi.
12. Tokom 17. stoljea, alirski pirati su zarobili i prodali kao roblje vie od milion Evropljana.
13. Samo su dva gusara poznata sa drvenim nogama, i to ak se ni oni ne smatraju pravim
gusarima (Franois Le Clerc, poznat kao Jambe de Bois i Cornelis Corneliszoon Jol).

14. Ne postoje istorijski zapisi o tome da je neki gusar imao papagaja kao ljubimca.
15. Arrrr! Poznati gusarski uzvik uopte nije gusarski. Njega je izmislio glumac Robert Newton u
filmu Treasure Island (1950).
16. Veina gusarskih posada je imala kodeks pravila koji su svi lanovi morali priznati ili
potpisati. Ova pravila su ukljuivala kazne za laganje, krau ili meusobne borbe na brodu
(borba na obali je bila dozvoljena).
17. Karibi su bili idealno mjesto za gusare: tu je bilo malo ili nimalo zakona, bilo je dosta
nenaseljenih otoka za skrovita, a mnogi trgovaki brodovi su prolazili tom regijom. Ali gusari
zlatnog doba nisu djelovali samo tu. Mnogi su preli ocean i organizovali napade na zapadnoj
obali Afrike. Drugi su plovili sve do Indijskog oceana kako bi pljakali brodove u blizini june
Azije.
18. Iako se rijetko deavalo, ali i ene su bile gusari. Najpoznatiji primjeri su Anne Bonny i Mary
Read, koje su plovile s Calico Jack Rackhamom 1719. godine. Bonny i Read su se oblaile kao
mukarci, a navodno su se borile jednako dobro ili bolje od mukaraca. Kad su Rackham i
njegova posada zarobljeni, Bonny i Read su izjavile da su oboje trudne to ih je spasilo od
vjeanja.
19. Nisu svi gusari zlatnog doba bili okorjeli neobrazovani siromani kriminalci. Neki od njih
su doli i iz viih drutvenih slojeva i bogatih porodica. Jedan od najpoznatijih primjera bio je
Major Stede Bonnet koji je bio bogati vlasnik plantae na Barbadosu prije nego to je opremio
brod i postao gusar 1717. godine. Legenda kae da je to uinio kako bi pobjegao od svoje
supruge koja mu je stalno neto prigovarala.
20. Svakog 19. septembra se obiljeava meunarodni Talk like a Pirate Day (Priaj Kao
Gusar Dan)

20 Zanimljivih injenica o delfinima

1. Maui delfini su najmanja vrsta delfina, dugaki su oko 1,2 metra i teki oko 40 kg. Najvea
vrsta su orce, ili kitovi ubojice (da, oni su tehniki delfini), a mujaci ove vrste obino narastu
oko 6-8 metara i esto su teki vie od 6 tona.
2. Veina delfina ima dugaak ivotni vijek. Najpoznatija vrsta, Tursiops (Bottlenose), ima
prosjean ivotni vijek od 40 godina, dok orce ponekad doive i 80-tu godinu.
3. Delfini ne mogu disati automatski. Zbog toga, kada spavaju jedna polovica mozga im je
budna, dok se druga odmara, pa se onda druga probudi, a prva zaspe. Delfini provedu oko 8 sati
dnevno u ovom stanju, a ono im omoguuje da budu dovoljno svjesni da kontroliu disanje i
povremeno isplivaju na povrinu kako bi uzeli zrak.
4. Delfini ne koriste samo oi, ve i ekolokaciju (slino sonaru) kako bi izbjegli prepreke i
pronali plijen.
5. Naziv delfin dolazi od grke rijei delphis, to otprilike znai riba sa maternicom.
6. Naunici su primjetili kako delfini ue svoje mlade da koriste alate (npr, pokrivaju njihove
njuke spuvama kako bi ih zatitili od mulja). Takoer su primjetili da odravaju neku vrstu
pogrebne ceremonije za svoje mrtve.
7. Drevni Rimljani su nekada koristili delfine da im pomognu u ribolovu. Obuavali su ih da
tjeraju manje ribe prema ribarima, a kada se dovoljno velika skupina riba okupi na jednom

mjestu, delfini bi signalirali ribarima da je vrijeme da bace svoje mree. Danas se ova praksa jo
uvijek moe vidjeti u Santa Catarini u Brazilu.
8. Delfini iz rijeke Amazon plivaju naopake. Vjeruje se da im grbe na leima pomau da
osjete dno rijeke kako bi na njemu pronali hranu. Ovakvav nain plivanja im takoer moe
pomoi i da bolje vide ta se nalazi ispod njih, jer ispod oiju imaju malo vee obraze koji im
oteavaju gledanje prema dolje.
9. Delfini su jedina vrsta ivotinja, osim ljudi, koji razvijaju prirodni oblik tip 2 dijabetesa.
10. I delfini se drogiraju.

Naunici ve dugo vremena prouavaju nevjerovatnu sposobnost delfina da preive napade

ajkula i jako brzo u potpunosti zacijele rane, bez ikakvog trajnog oteenja.
11. Delfini imaju sposobnost prepoznavanja, pamenja i rjeavanja problema, to ih ini jednim
od najinteligentnijih bia na planeti.
12. Delfini mogu biti veseli, tuni, pa ak i ljuti. Takoer, postoji broj sluajeva gdje su postali
zlopamtila i osvetili se ljudima.

13. Delfini smatraju trudnou fascinantnom pojavom, i iako ne misle nikakvo zlo, okupit e se
oko trudnice. Razlog zato je trudnim enama zabranjeno da plivaju sa delfinima, iako se ini da
bi im upravo trebalo biti preporuljivo, je taj to bi se neke ene mogle prepasti kada svi delfini
pojure prema njima i tuiti vodeni park.
14. Svaki delfin ima jedinstveno leno peraje, koje se esto moe koristiti za lake
prepoznavanje i identifikaciju.
15. Zabiljeeni su brojni sluajevi o tome kako delfini pomau jedni drugima u nevolji. Pomau
starijima u skupini, a takoer mogu napraviti i splav od svojih tijela i tako nositi bolesne ili
povrijeene.
16. Delfini ne pomau samo drugim delfinima. ini se da njihova empatija ne poznaje granicu,
jer je zabiljeeno kako pomau ljudima u nevolji, pa ak i kitovima mnogo veim od sebe.
17. Delfini su izuzetno razigrane i radoznale ivotinje. esto se igraju jedni s drugima, igraju se
meu algama, ali se takoer igraju i sa drugim vrstama, npr ljudima, pa ak i psima.
18. Delfini mogu biti pravi zavodnici. Mujaci skupljaju morsku travu kako bi napravili neto to
podsjea na buket cvijea koji zatim odnesu svojim damama. Isprva, naunici su vjerovali da se
oni samo igraju, dok nisu primjetili da uvijek mujaci prave ove bukete, te da ih uvijek prave
ispred enki.
19. Nedavna istraivanja pokazuju da delfini imaju svoja imena, te da mogu pozvati jedni druge
po imenu (svaki odgovara na razliit zviduk).
20. Jedan od glavnih uzroka smrti meu delfinima u zatoenitvu je samoubistvo. Oni mogu
poiniti samoubistvo na vie naina, a najei su odbijanje da jedu ili lupanje glavom od
zidove bazena.

20 Zanimljivih injenica o novcu

1. U jednom istraivanju, na 90% novanica amerikog dolara su pronaeni tragovi kokaina.

2. Prva papirna novanica na svijetu dolazi iz Kine, a izdata je prije cca 1400 godina.
3. Svake godine se isprinta vie novanica za popularnu igru Monopoly (Monopol) nego to se
isprinta pravog novca.
4. Ako imate 10 eura u depu, a pri tome nemate nikakvih dugova bogatiji ste od 25%
Amerikanaca.
5. Najveu novanicu na svijetu izdala je filipinska vlada 1998. godine 100.000 filipinskih
pezosa. S obzirom da je ova novanica, velika skoro kao list papira A4 formata, izdana u malom
broju primjeraka, kolekcionari su je kupovali i za 180.000 filipinskih pezosa.
6. Prvi bankomat (ATM) je napravljen i instaliran u Londonu 1967. godine.
7. Od Australije do Trinidada i Tobaga, portret kraljice Elizabete II je krasio valute od 33
razliite zemlje vie od bilo koje druge osobe na svijetu.
8. Kako bi se nosili s problemom hiperinflacija koja je dosegla (smijenu) razinu od
23.1000.000%, vlasti Zimbabveu su izdale novanicu od 100 triliona dolara!
9. Prema jednoj naunoj studiji, ukoliko elite utediti novac ne dirajte nita u trgovini! Kada
neto dotaknemo odmah se povea elja da isto kupimo, pa ak i da vie platimo.

10. U 2012. godini, 100 najbogatijih ljudi na svijetu je imalo dovoljno novca da okonaju
globalno siromatvo 4 puta.

Posljednje rijei Bob Marley-a su bile: Novac ne moe kupiti ivot.

11. Kockanje godinje generie vie profita od filmova, sportova, tematskih parkova, krstarenja i
snjimljene muzike zajedno!
12. U Njemakoj oko 1923. godine, novanice su toliko izgubile svoju vrijednost da su ih ljudi
poeli koristiti kao tapete.
13. Nacisti su krivotvorili britanske funte u ukupnoj vrijednosti od 134.610.810 funti. Njihov
plan je bio destabilizacija britanske ekonomije, a ove krivotvorene novanice se i danas smatraju
jednim od najsavrenijih falsifikata na svijetu.
14. Mostovi i kapije prikazane na novanicama eura ne prikazuju stvarne graevine, va samo
stilove gradnje.
15. Kroz istoriju, ljudi su koristili razne oblike novca, a neki od najpopularnijih su bili sapun,
kakao, dlaice iz slonovog repa, itarice, ivotinjska koa, perje, aj, duhan

16. U srednjem vijeku, vitezovi nisu eljeli nositi sa sobom nikakav vid novca (zlatnike, srebro
itd) zbog pljakaa. Umjesto toga, vitezovi su nosili posebno prstenje. Kad bi vitez htio neto
platiti u npr gostionici, on bi na komadu papira ostavio peat svojim prstenom, a gostioniar bi
kasnije odnio taj papir u dvorac kako bi za njega dobio novac.
17. Najranije zabiljeeno falsifikovanje novca desilo se 540. godine prije nove ere kada je
Polikrat od Samosa koristio lane zlatnike da plati dug Spartancima.
18. Danas se u svijetu koristi vie od 170 razliitih valuta.
19. Na svijetu postoji vie od 1,6 miliona bankomata, a petkom se najvie koriste.
20. Samo 8% novca u svijetu je fiziki novac, ostatak je u elektronskoj formi.

20 Slatkih injenica o okoladi

1. Miris okolade poveava theta modane valove koji izazivaju oputanje.

2. Bijela okolada se tehniki ne smatra okoladom, jer ne sadri kakao.
3. Mnoga su nauna istraivanja pokazala da okolada uopte ne podie nivo loeg kolesterola.
Zapravo, okolada kod nekih ljudi moe ak i sniziti razine kolesterola.
4. okolada ne uzrokuje karijes. Studija iz Univerziteta Osaka u Japanu je otkrila da se neki
dijelovi kakaa, glavnog sastojka okolade, zapravo bore protiv karijesa!
5. Casanova je smatrao okoladu eliksirom ljubavi.

6. Iako mnogi tvrde da je okolada afrodizijak, nauka jo nije pronala uvjerljive dokaze.
7. Jedna studija sa vie od 44.000 sudionika je pokazala da su oni koji su sedmino konzumirali
okoladu imali manje izglede da e doivjeti srani udar za cijelih 22 posto.
8. Nauno ime za drvo na kojem raste kakao je Theobroma cacao, to znai hrana bogova.
9. Car Azteca Montezuma II je pio vie od 50 alica okolade dnevno.
10. Industrija okolade vrijedi oko 110 milijardi dolara godinje.
Preporuujemo:
Nekoliko studija o okoladi je potvrdilo ipak je zdrava (u umjerenim koliinama)
5 Mitova o okoladi

11. Istraivanje provedeno 2013. godine je pokazalo da se zbog mirisa okolade u knjiari
povea ansa da e kupci kupiti kuharice ili ljubavne romane za 40%, a za 22% je vea ansa da
e kupiti knjigu bilo kojeg anra.

12. Maye su koristile kakao kao valutu, a vrijedio je vie nego zlatna praina. Uzgoj je bio
ogranien tako da vrijednost nije nikada padala.
13. Gotovo polovica proizvedenih okolada u svijetu se pojede u Evropi.
14. okolada sadri visoke razine snanog stimulansa koji se zove teobromin. Trovanje
teobrominom moe uzrokovati zatajenje srca, napade, oteenje bubrega i dehidraciju. No, da bi
se otrovali okoladom morali bi pojesti oko 10 kg.
15. Do 17. stoljea okolada je bila rezervisana za evropsku elitu. U to vrijeme se smatralo da
ova tamna slastica ima hranjiva, ljekovita i afrodizijaka svojstva.
16. Opsena studija objavljena u asopisu Journal of American Medical Association je zakljuila
da okolada ne igra nikakvu ulogu u nastanku akni ak ni velike koliine okolade nisu
kliniki pogorale akne.
17. Katolika crkva je jednom povezala okoladu s heretikim ponaanjem, ukljuujui psovke,
iznude, arobnjatvo i zavoenje. Kasnije su je i sami usvojili, pa ak i preporuili da se
konzumira tokom posta.
18. Prosjean stanovnik vicarske pojede oko 11 kg okolade godinje. vicarci takoer imaju i
najmanje zabiljeenih sluajeva sranog udara.
19. U jednom istraivanju na Sveuilitu u Indiani je zakljueno da su biciklisti koji su pili
okoladno mlijeko nakon treninga bili manje umorni. Takoer su postigli i bolje rezultate na
testovima izdrljivosti od onih koji su pili sportski energetski napitak.
20. Jedna je studija pokazala kako okolada moe umanjiti kaalj gotovo jednako efektivno kao i
sirupi.

20 Zanimljivih injenica #1

1. Ako utrljate luk od nogu u roku od 30 do 60 minuta ete osjetiti i njegov okus.
2. Pu moe spavati 3 do 4 godine tokom kojih ne treba hranu da preivi.
3. irafa moe ivjeti bez vode due nego deve.
4. Pjesme grbavih kitova se mogu dramatino promijeniti iz godine u godinu, ali svaki kit u
oceanu uvijek pjeva istu pjesmu kao i ostali
5. Snaga potrebna za uklanjanje noge iz ivog pijeska pri brzini od jednog centimetra u sekundi
e zahtijevati istu koliinu snage kao da podiete osrednji automobil.
6. Ako bi zadrali zlatnu ribicu u mraku, ona bi postala mnogo svjetlija. A da u hrani koju jede
nema boje, postala bi potpuno bijela.
7. U Kanadi se nalazi vie jezera nego u svim ostalim dravama na svijetu zajedno. Ova drava
je dom za oko 60% svjetskih jezera.
8. Ostrige mogu prelaziti iz mukog u enski spol (i obratno).
9. U prosjeku, mukarci su snaniji od ena za 30%, pogotovo u gornjem dijelu tijela.
10. Peine diu. Udahnu i izdahnu velike koliine zraka kada se pritisak na povrini mijenja, i
zrak juri u ili izvan peine pokuavajui uspostaviti balans.

Kolibri zamahne svojim krilima ak do 80 puta u sekundi. Srce im ima 400 do 500 otkucaja, uz
250 udaha u minuti. Laki su od novia. Takoe, kolibri je jedina ptica na planeti koje moe da
leti unazad.
11. Iako su anse da vas pogodi meteor vrlo slabe, ipak se i to desi: 21. Juna 1994. godine, Jose
Martin se vozio sa suprugom blizu Madrida kada je 1,4 kg teak meteor pao na vjetrobransko
staklo, savio volan i zavrio na stranjem sjeditu. Martin je slomio prst dok je njegova supruga
prola neozlijeena.
12. Kada je Anders Celzij (1701-1744) stvorio Celzijevu skalu, ona je bila naopako 0 je bila
taka kljuanja vode i 100 taka smrzavanja. U godini Celzijeve smrti, Carolus Linnaeus je
obrnuo skalu.
13. Kada se bace na vrstu povrinu, staklene i metalne kugle e odskoiti vie od gumenih.
Razlog tome je taj to se gumene kugle deformiu kada udare od povrinu, i ponovo se vraaju u
svoj primarni oblik kada se odbijaju zbog ega gube energiju.
14. Prije 65 miliona godina, pad meteora u Chicxulubu, Meksiko izazvao je hiljade metara
visoke megacunamije. Neki naunici smatraju da je upravo ovaj meteor bio uzrok izumiranja
dinosaura.

15. Zvuk putuje mnogo bre kroz elik nego to putuje kroz zrak: zvuk putuje 5100 m/s kroz
elik, 1.480 m/s kroz vodu i 330 m/s kroz zrak.
16. Kada zamahnete biem u vazduhu, otri zvuk koji nastane je zapravo zvuk probijanja
zvunog zida, jer je bi prvi objekat (koji je napravio ovjek) koji moe probiti zvuni zid.
17. U ovom trenutku, Zemlja je usred ledenog doba koje je poelo prije cca 2,58 miliona godina.
Trenutno se nalazimo u interglacijalnom razdoblju koje je zapoelo prije 10.000 do 15.000
godina, a moe trajati i narednih 50.000 godina prije nego to globalna glacijacija ponovno
pone.
18. Vie insekata ivi na samo jednom kilometru kvadratnom plodnog tla, nego ljudi na cijeloj
planeti.
19. Svake sekunde, 40-50 munja udari irom svijeta (1.4 milijarde munja godinje). U prosjeku,
oko 25% ovih munja pogodi tlo. Mjesto gdje se najee javljaju je kod malog sela Kifuka u
Kongu godinji prosjek je 158 munja na kilometar kvadratni.
20. Prosjeno ljudsko tijelo sadri 96.540 km (60.000 milja) krvnih sudova (kada bi se svi
povezali u jednu ravnu liniju). Duina Zemljinog ekvatora je oko 40.070 kilometara.

20 Zanimljivih injenica #2

1. Shakespeare je izmislio vie od 1.700 rijei, koje se i dan danas koriste u engleskom jeziku.
2. Uragan oslobodi vie energije u 10 minuta, od svih svjetskih nuklearnih oruja zajedno.

3. Upalja je izumljen prije ibica.

4. Svaki kralj u pilu karti predstavlja velikog kralja iz istorije: Pik Kralj David; Tref
Aleksandar Veliki, Herc -Karlo i Karo Julije Cezar.
5. 111,111,111 x 111,111,111 = 12,345,678,987,654,321
6. Statistiki, vee su anse da umrete dok kupujete loto tiket, nego da osvojite jack pot.
7. Godinje, vie ljudi pogine od epa od ampanjaca, nego od ugriza pauka.
8. U drevnom Egiptu, sveenici upkali svaku dlaicu s tijela, ukljuujui obrve i trepavice.
9. Vie ljudi se boji aba nego pacova
10. U svemiru, astronauti ne mogu plakati jer suze ne mogu tei bez gravitacije.

Ukoliko se elite brzo razbuditi, jabuke su uinkovitije od kofeina.

11. Kada biste konstantno vritali 8 godina, 7 mjeseci i 6 dana, proizveli bi dovoljno zvune
energije da zagrijete oljicu kafe.

12. Lupanje glavom od zid sagorjeva 150 kalorija po satu.

13. Ljudi, impanze i delfini su jedine vrste na svijetu koje imaju seksualne odnose zbog uitka.
14. Slualice na uima 700 puta poveaju broj bakterija u uima- za samo sat vremena.
15. Vending maine (maine koje izbacuju robu kada kupac u njih ubaci novac) ubiju vie od 10
ljudi godinje
16. Planeta Zemlja je teka oko 6.588.000.000.000.000.000.000.000 tona.
17. Alexander Graham Bell, izumitelj telefona, nikada nje nazvao svoju enu ili majku. Oboje su
bile gluhe.
18. Bruce Lee je bio toliko brz da su morali usporavati snimak kako bi se vidjeli njegovi pokreti.
Obino, u borbenim filmovima snimak se ubrzava.
19. Februar 1865. godine je jedini mjesec dana u pisanoj istoriji koji nije imao puni mjesec.
20. Svaki mjesec koji pone u Nedjelju imat e Petak 13.

20 Zanimljivih injenica #3

1. Istraivanja pokazuju da e komarci radije izujedati ljude koji su nedavno jeli banane.
2. Sigmund Freud je imao morbidni strah od paprati.

3. Prosjena osoba sanja vie od 1.460 snova godinje.

4. Kondom, izvorno napravljen od platna, izumljen je u ranim 1500-tim.
5. Slon je jedini sisavac koji ne moe skoiti.
6. Rije mat u ahu dolazi iz Perzijske fraze Shah Mat, to znai kralj je mrtav.
7. 85% mukaraca koji su preminuli od sranog udara tokom seksa varali su svoje supruge.
8. Do 1965. godine, u vedskoj se vozilo na ljevoj strani ceste. Kada su odluili da to promjene,
svakim radnim danom u 17:00 sav promet bi se zaustavio i ljudi bi promjenili stranu.
9. Kada se oposumi prave mrtvi, oni zapravo ne glume, ve se onesvijeste od straha.
10. Trepnete 20,000,000 puta godinje.

Drevni Egipani su vjerovali da je zemlja ravna i okrugla (kao palainka) i da Nil tee kroz
sredinu.
11. Prema Knjizi Postanka 1:20-22, koko je nastala prije jajeta.

12. 90% vrsta ptica su monogami, dok je kod sisavaca taj broj znatno manji 3%.
13. Antarktik je jedini kontinent bez gmazova ili zmija.
14. Orao je dovoljno snaan da ubije mladog jelena i odleti s njim.
15. Emui i klokani ne mogu hodati unatrag, i upravo zbog toga se nalaze na vojnom grbu
Australije.
16. Nae oi su ostale iste veliine kao i kada smo se rodili, a nos i ui nikad ne prestaju rasti.
17. Vie ljudi godinje usmrte magarci nego to ih pogine pri padu aviona.
18. Puni naziv Los Angelesa je El Pueblo de Nuestra Senora la Reina de los Angeles de
Porciuncula.
19. U posljednjih 4.000 godina, niti jedna nova vrsta ivotinja nije pripitomljena.
20. U svakom policijskom automobilu u Velikoj Britaniji nalazi se pliani medo kojeg policajci
poklone djeci nakon nesree (kako bi h utjeili).

20 Zanimljivih injenica #4

1. Podaci pokazuju da se ovjekov prvi pokuaj leta desio 1020. godine, kada je engleski monah
po imenu Oliver od Malmesburyja obukao krila i pokuao se vinuti u zrak iz Malmesbury
opatije. Oliver je pao i slomio obje noge.

2. Antarktik je najhladniji, najsuniji i najvjetrovitiji kontinent, a takoer ima najviu prosjenu

visinu. Unutranjost kontinenta se tehniki smatra najveom pustinjom na svijetu.
3. U svojoj raspravi Politika, Aristotel je naveo je da razliite muzike melodije, naini i
ritmovi izazivaju razliite reakcije kod sluatelja. On je tvrdio da muzika ima mo formiranja
karaktera, te da bi trebala biti vaan dio obrazovanja mladih.
4. Na svijetu postoji oko pet nonilliona (5 1030) bakterija.
5. Prvih 100 godina od kako se pojavio (u 15. stoljeu), baletom su se bavili iskljuivo muki
dvorjani. U to vrijeme balet se smatrao amaterskom zabavom.
6. Bambus je najbre rastua drvenasta biljka na Zemlji. U zavisnosti od lokacije, bambus moe
narasti i do 100 cm za samo 24 sata.
7. Prema podacima iz 2007, stopa nataliteta u svijetu je: 4,2 poroaja u sekundi.
8. Mladi Louis Braille (koji je izgubio vid u treoj godini ivota) oajniki je elio itati. Imao je
samo 12 godina kada je izumio Braillevo pismo.
9. Prema istraivanju provedenom na Harvard Sveuilitu, djeca i tinejderi danas konzumiraju
110-165 kalorija vie nego to sagore svaki dan. Nakon 10 godina ovakve dijete, djeca e imati
vika 26 kg.
10. U 8. stoljeu prije nove ere, Asirci su zvali kanabis Qunubu. Indijanci su ga koristili kao
afrodizijak, a kinezi su mislili da paljenje kanabisa moe dovesti do besmrtnosti.

Med postoji ve 150 miliona godina, a o njemu je pisano i u hijeroglifima. Egipani su koristili
med kao oblik plaanja, kao to su Azteci koristili kakao.
11. Ljudsko rtvovanje i kanibalizam su se iroko prakticirali u Kolumbiji prije osvajanja. U
Latinskoj Americi su postojale dvije vrste kanibalizma : exocannibalism, jedenje lanova
neprijateljske skupine, i endocannibalism, jedenje lanova vlastite grupe.
12. Fidel Castro tvrdi da je preivio 634 pokuaja da mu se oduzme ivot, koje su uglavnom
pokuavale obavjetajne agencije iz SAD. Navodni atentati su ukljuivalji i koritenje otrovne
pilule, otrovne cigare, wc koljke koja eksplodira, otrovnu pastu za zube, pokvareno ronilako
odijelo, pa ak i prah za otpadanje brade.
13. Make mogu napraviti preko 100 vokalnih zvukova, dok psi mogu napraviti 10.
14. Do 2000 godina prije nove ere, sir je postao luksuzni predmet u Egiptu, a recepte su u
tajnosti uvali sveenici. Neki kraljevi su ak i pokopani s freskama koje prikazuju scene
proizvodnje sira.
15. 3000 godina koke su uzgajane prvenstveno zbog jaja. Tek kada su Rimljani doli u Veliku
Britaniju, zbog nedostatka hrane, poeli su jesti koke.

16. 1938. godine, francuska kuharica Larousse Gastronomique objavila je recept za kokain
puding, koji se sastojao od tradicionalne jaja-eer-i-vino mjeavine u koju se doda ekstrakt
biljke koka. Ne samo da je vrlo ukusna slastica, jedan je od komentara u knjizi, ve je takoer
i odlian lijek.
17. Prehladu mogu uzrokovati vie od 200 razliitih virusa, a niti jedan od tih virusa ne uzrokuje
gripu.
18. Na cijeli DNK niz e ispuniti 200 New York City telefonskih imenika od 1000 stranica.
19. Na svijetu postoji preko 120.000 vrsta muha.
20. Postoji vie od 2.000 razliitih vrsta minerala, ali manje od 100 minerala se smatra lijepim ili
dovoljno trajnim da se koriste kao drago kamenje. Od tih 100, samo 20 ih se koristi u
standardnoj proizvodnji nakita.

20 Zanimljivih injenica #5

Trivijalna injenjica: 4. Januara se obiljeava dan trivijalnih injenica. Porijeklo ovog praznika
nije poznato, ali to nas ne sprjeava da sa vama podijelimo jo 20 zanimljivih, trivijalnih
injenica.
1. 1980. godine, Narko Kartel Pabla Escobara troio je 2.500 dolara mjeseno samo na gumice
koje su uvale gotovinu (cash).
2. Opsesivno kopanje nosa se zove Rhinotillexomania.

3. Kada su ga pitali ko je vlasnik patenta vakcine protiv djeije paralize, Jonas Salk je odgovorio:
Pa, ljudi. Nema patenta. Moete li patentirati Sunce?
4. Zbir svih brojeva na ruletu je 666.
5. Jedan od svakih 4 miliona jastoga se rodi sa rijetkim genetskim defektom zbog kojeg bude
potpuno plave boje.
6. Hobotnica e promijeniti boju u crvenu ili bijelu kada je pod stresom ili pod prijetnjom. Ako
to nije odvratilo predatora, hobotnica e ispustiti oblak tinte da pobjegne.
7. Ljudi udahnu vie od 6 milijardi tona kisika godinje.
8. Jedan od najslavnijih umjetnika na svijetu, Pablo Picasso, bio je toliko siromaan rano u svojoj
karijeri da palio neke od svojih crtea kako bi se zimi ugrijao.
9. Kine kapi padaju brzinom od 3-8 metara u sekundi (u mirnom vazduhu).
10. U vlanim junoamerikim tropskim umama, ivotinje ljenivci se kreu toliko sporo da im
alge izrastu na krznu.

Naunici su otkrili da svaka skupina kitova ima svoj jezik koji razumiju samo pojedinci u toj
skupini.
11. Pacovi mogu ivjeti due bez vode od kamila.
12. Da bi uzgojili 1 kg rie, potrebno je 5.000 litara vode.
13. 1444. godine, svaki trgovac u Bavariji koji je uhvaen da prodaje lani arfan, najskuplji
zain na svijetu, bio je spaljivan na lomai iv.
14. Najstariji pronaen fosil lososa star je 50 miliona godina.
15. U 19. stoljeu, sol je bila etiri puta skuplja od govedine.
16. 70% praine u kui nastaje od odbaene ljudske koe.
17. Zmije nemaju ui i koristie jezik za kanalisanje zvunih valova.
18. Sve do kraja 18. stoljea, eer se smatrao luksuznom robom koju je Europsko plemstvo
koristilo za potvrdu njihove drutvene moi. Bio je poznat kao bijelo zlato.
19. Postoji vie od 10.000 vrsta paradajza / rajice.
20. Drevni Egipani su oboavali luk, a vjerovali su da sferini oblik i koncentrini prstenovi
predstavljaju vjenost. Luk je jedino povre koje su egipatski umjetnici (u to vrijeme) izraivali
od zlata.

20 Zanimljivih injenica #6

1. Prva web kamera na svijetu je sluila naunicima na Cambridgeu da posmatraju aparat za kafu
i vide kada je kafa gotova, a da ne moraju ustati iz svoje udobne stolice.
2. Na pitanje da li zna brzinu zvuka, Einstein je rekao da ne nosi takvu informaciju u mozgu, jer
je lako dostupna u knjigama.
3. Rokovnici i zapisi Marie Curie su jo uvijek radioaktivni.
4. Za vrijeme hladnog rata, amerikanci su razmatrali ideju da na Sovjetski Savez iz aviona izbace
ogromne koliine kondoma sa oznakom srednja veliina. Navodno, ovo je trebalo unititi
sovjetski moral.
5. Od 1945. godine, svi Britanski tenkovi su opremljeni aparatom za pravljenje aja.
6. 1493. godine, Kolumbo je mislio da je vidio sirene. One su bile ne tako lijepe kao to su
prikazivane, a lice im je izgledalo kao kod mukaraca. Neki ak pretpostavljaju da je Kolumbo
zapravo vidio morsku kravu i pomjeao je sa sirenama (morske krave su i na naslovnoj slici
posta).
7. Umjesto napojnice, jedan policajac iz New Yorka je ponudio popoloviti loto tiket sa
konobaricom u svom omiljenom restoranu. Ispostavilo se da je tiket dobitniki, i policajac je bez
ikakvog oklijevanja podijelio 6 miliona dolara sa konobaricom. Nako toga je izjavio: Ako
kaem da u neto uiniti, to i uinim. Nadam se da me novac nikada nee promjeniti.
8. U Kini su istrenirali 700.000 patki i koka da ponu napad na zvuk zvidaljke. Naravno, patke i
koke nisu napadale ljude, ve nacionalnu poast skakavce.
9. Prvi bankomati su smatrani velikim neuspjehom, jer su njihovi korisnici bili samo prostitutke
i kockari koji nisu eljeli da se suoe lice u lice sa bankarom.
10. Vie od pola stanovnika Ugande ima manje od 15 godina.

OMG (Oh! My God!) nije fraza koja je nastala nedavno na internetu. Jo davne 1917. godine,
Admiral John Fisher je upotrijebio frazu u pismu koje je poslao Winston Churchillu.
11. 1973. godine, Mao Tse-tung je rekao Henry Kissingeru da Kina ima viak ena i ponudio 10
miliona kineskinja amerikancima. Na ponudu, Kissinger je diplomatski odgovorio: To je tako
neobian prijedlog. Morat emo ga prouiti.
12. Doktor koji je tvrdio da je pronaao vezu izmeu vakcina i autizma je optuen za lairanje
podataka. Kada je i dokazano da su podaci lairani, izgubio je svoju lijeniku dozvolu.
13. Freddie Mercury, pjeva britanske grupe Queen, roen je u Zanzibaru kao Farrokh Bulsara.
14. Na Antarktiku pada vrlo malo snijega. Ako se pitate zbog ega je onda ovaj kontinent
prekriven snijegom. Odgovr je: zato to se snjieg koji padne na Antarktiku gotovo nikada ne topi.
15. Ba kao to neki ljudi govore u snu, poznato je da i ljudi koji govore jezikom znakova
govore jezikom znakova u snu.
16. 2009. godine, Wikipedia je zabranila Scijentolokoj crkvi da edituje bilo koji lanak.
17. Samo u SAD-u, oko 450 mukaraca svake godine umre od raka dojke.

18. Kanada je indijanska rije koja znai veliko selo.

19. Neke vrste odraslih medvjeda mogu trati brzo kao konj.
20. Nakon to ih isprimo i kad se zrna kafe ponu hladiti, ona otpuste oko 700 hemijskih
substanci koje i stvaraju mirisnu aromu.

20 Zanimljivih injenica #7

1. Kada je James Cameron napisao scenarij za Terminatora, ivio je u automobilu i imao

dovoljno novca samo da se prehrani. Scenarij je prodao za jedan dolar, ali je stekao pravo da
reira film. Ostalo je istorija.
2. U vicarskoj je zloin odvojiti zlatnu ribicu, ili bilo koju drugu drutvenu ivotinju od
drugova. Po zakonu, svaki akvarija sa zlatnom ribicom mora imati najmanje dvije ribe.
3. Mjesec je 400 puta manji od Sunca. Ali poto je Mjesec i 400 puta blii Zemlji, nama se ini
da su oni iste veliine.
4. Slonovi su jedina vrsta, pored ljudi, koja razumije koncept smrti i koja ima rituale za svoje
preminule. Slonovi ale ak i one koji im nisu nita u rodu.
5. Rakuni mogu nauiti kako da otvore kompleksne brave za manje od 10 pokuaja to je
vjerovatno i razlog (pored crne trake preko oiju) zato se esto prikazuju kao lopovi. Takoer,
rakuni mogu zapamtiti stvari do 3 godine. Prvi eksperimenti koji su donijeli ove zakljuke raeni
su prije vie od 100 godina.

6. Princ Charles Kino u Londonu ima ninda volontere koji imaju zadatak da utiaju sve glasne
posjetioce. Ninda volonteri su obueni u potpuno crnu usku unifromu koja prekriva cijelo tijelo
i lice.
7. Rije koja se najvie koristila u 2011. i 2012. godini bila je LOL (laughing out loud). Prema
nekim istrivanjima, ak 93% ljudi se ne smije kada ukuca LOL.
8. Kada se Coca Coli ne bi dodala prepoznatljiva boja prilikom proizvodnje, ona bi bila zelena.
9. Mravi uvijek padnu na desnu stranu kada su pijani. Ako niste znali, mnogi insekti se mogu
napiti jedenjem trulog cvijea ili voa, jer je alkohol jedan od nusprodukata trulei.
10. Kada duboko spavate, takoer poznato kao REM faza sna, vae tijelo iskusi privremenu
paralizu.

Su Hui, kineska pjesnikinja iz 1. stoljea, napisala je pjesmu u formi 29 x 29 karaktera. Njezina

pjesma se moe itati naprijed, nazad, vodoravno, okomito, dijagonalno odnosno, na 2848
razliitih naina.
11. Prema jednoj naunoj studiji, ukoliko elite utediti novac ne dirajte nita u trgovini! Kada
neto dotaknemo odmah se povea elja da isto kupimo, pa ak i da vie platimo.

12. Veliki postotak bueta za kultni film Monty Python and the Holy Grail donirali su lanovi
Led Zeppelina i Pink Floyda.
13. Svaki mjesec koji poinje u nedjelju imat e petak 13.
14. Zloglasni Rimski car Neron bio je i muziar. Sa sobom je na koncerte uvijek vodio 5.000
vitezova i vojnika kako bi mogli pljeskati njegovom brilijantnom sviranju lire.
15. Opsesivno kopanje nosa se zove rhinotillexomania.
16. Kralj Luj XIV bio je toliko paranoian da je proglasio sve picaste (kuhinjske) noeve
ilegalnim.
17. Kada zvanino govorite o Kini, pobrinite se da uvijek kaete Narodna Republika Kina. Ako
izostavite rije Narodna i priate Tajvanu. (Tajvan se smatra kao provincija Kine, iako ima
vlastitu vladu).
18. Time Magazine je 1938. godine proglasio Adolfa Hitlera ovjekom godine.
19. Fosili koljki su pronaeni visoko u planinama Himalaja, sugeriui da su i oni nekada bili
pod vodom.
20. Istraivanje provedeno na Harvardu 2003. godine otkrilo je da trudne majke s mukim
bebama jedu vie od onih koje su trudne sa enskim.

20 Zanimljivih injenica #8

1. Vjeverice esto zaborave gdje su sakrile svoju zimnicu (sjemenke i oraaste plodove). Zbog
njihove zaboravnosti, svake godine u umama irom svijeta nikne na hiljade novih stabala.
2. 1957. godine, BBC je objavio priu o tome kako pagete rastu na drveu u vicarskoj. Pria je
objavljena kao prvoaprilska ala, a uprkos tome, telefoni u BBC-ju nisu prestajali da zvone
ljudi su zvali i molili ih da im otkriju tajnu kako da sami uzgajaju drvee na kojem rastu
pagete.
3. Kada kakiljate takora, on se smije.
4. Kornjae mogu disati kroz stranjicu.
5. Kada se dvoje ljudi mazi (grli), njihova tijela oslobaaju hemikaliju koja se zove Oksitocin.
Ova hemikalija pomae naem tijelu da izlijei fizike rane.
6. Wayne Allwine i Russi Taylor, glumci koji su posudili glasove legendarnim likovima iz crtia
Mickey Mouse i Minnie Mouse su se vjenali (u stvarnom ivotu).
7. Vidre se dre za ruke dok spavaju, tako da ne otplutaju predaleko.
8. London se smatra glavnim gradom svijeta. Ne zbog politike ili ekonomije, ve zbog injenice
da u njemu ivi 33% stanovnika koji su roeni u drugim dravama, to jest, 270 nacionalnih
pripadnosti i 300 razliitih jezika!
9. Sa vie od 500 miliona prodanih primjeraka, Don Kihot je najprodavaniji roman svih vremena.
Najprodavanija knjiga je Biblija.
10. Dave Choe, graffiti umjetnik koji je obojio prvo Facebook-ovo sjedite traio je da mu plate
u dionicama. Danas te dionice vrijede oko 200 miliona dolara.

Ptice njorke iz roda Fratercula ostaju partneri za itav ivot. Oni ak grade zajedniku kuu na
stijenama u kojoj ima posebna soba za toalet! / foto: Marina Cano
11. Tetovae su se koristile i u drevnim vremenima. Na primjer, Antiki Grci su ih koristili da
obiljee pijune, Rimljani su ih koristi za oznaavanje robova, Maori su ih koristili kao simbole
porodine loze, a ene iz Ainu skupine naroda (Japan) su koristile tetovae kao preduvjet za brak
i ivot poslije smrti.
12. Odrasla osoba sastoji se od oko 7,000,000,000,000,000,000,000,000,000 atoma.
13. Ribe imaju ulo okusa na perajama, repu i u ustima.
14. U drevnom Egiptu, samo je faraonima bilo dozvoljeno da jedu gljive.
15. Albert Einstein je pomogao da se patentira nekoliko dizajna za friidere. Niti jedan se nije
pokazao uspjenim.
16. Jedna etvrtina kostiju u vaem tijelu nalazi se u nogama.
17. Razvod je legalan u sve i jednoj dravi na svijetu, osim na u Filipinima i u Vatikanu.

18. Kleopatra je imala poseban ru (karmin) napravljen samo za nju, koji se sastojao od
zgnjeenih mrava i jo nekih vrsta tamnocrvenih kukaca.
19. U Parizu ima vie pasa nego to ima djece, a pariani potroe gotovo 500.000 dolara svaki
dan na zdravlje i njegu svojih ljubimaca.
20. Unato popularnom miljenju, divlji tigrovi ne ive u Africi.

20 Zanimljivih injenica #9

1. Bile su potrebne 22 godine i 20.000 ljudi da se napravi jedan od najveih i najpoznatijih

spomenika ljubavi Taj Mahal.
2. Najprodavanija knjiga u 15. stoljeu bila je erotska knjiga pod nazivom Pria o dvoje
ljubavnika, koju je napisao niko drugi nego papa Pio II.
3. Karl Marx je nekada bio dopisnik za New York Daily Tribune.
4. Najkrai rat u istoriji bio je rat izmeu Zanzibara i Engleske 1896. godine. Zanzibar se predao
nakon 38 minuta.
5. Uprkos popularnom vjerovanju, Napoleon nije bio jako niskog rasta. Bio je visok oko 167 cm,
to je i danas prosjena visina francuza.
6. Rimski car Kaligula je u jednom trenutku pretvorio svoju palau u bordel i prisilio ene
visokog poloaja da prodaju svoje tijelo.

7. Veliki vezir Perzije iz 10. stoljea nosio je svoju biblioteku / knjinicu gdje god je iao. U
biblioteci se nalazilo 117.000 knjiga koje je prenosio karavan od 400 deva.
8. U istraivanju provedenom 2000. godine u Londonu, na 99% papirnih novanica pronaeni su
tragovi kokaina.
9. Jedan od svakih osam branih parova u 2011. godini nastao je nakon upoznavanja preko
interneta.
10. Do kraja 2012. godine, procjenjuje se da je 17 milijardi ureaja bilo spojeno na internet. To je
oko dva i pol puta vie ureaje nego to ima ljudi na Zemlji!

Lak za nokte je izumljen 3000 godina prije nove ere u Kini, a napravljen je od bjelanceta (jaje),
pelinjeg voska i boje u prahu.
11. Google koristi oko 15 milijardi kWh elektrine energije godinje, vie nego veina zemalja.
Meutim, oni generiu vlastitu energiju putem solarnih panela.
12. Virus gripe moe preivjeti izvan tijela oko 48 sati, ali na papirnoj novanici moe ivjeti i
vie od 10 dana.
13. Gotovo polovica svih prometnih nesrea na svijetu vezano je za vonju u pijanom stanju.

14. Uz stopu ovisnosti od 98%, nikotin je najovisnija supstanca na svijetu.

15. Postoje dokumentovani sluajevi o ljudima koji su ovisni o jedenju kamenja, mrkve, laka za
nokte, i mrkanju baby pudera.
16. Sve papirne valute su napravljene od mjeavine od oko 25% pamuka i 75% lana.
17 Svake sekunde, u naem mozgu se desi oko 100.000 hemijskih reakcija
18. Las Vegas posjeti prosjeno 38 miliona turista godinje koji potroe oko 42,8 milijarde
dolara.
19. Svijetal ten je bio jako popularan u srednjem vijeku. U to vrijeme, ene su sebi rezale vene ili
koristile pijavice kako bi ispustile krv iz tijela.
20. Tokom viktorijanskog doba u Engleskoj (oko 1800-te godine), minku su nosile samo ene iz
radnike klase, glumice i prostitutke.

20 Zanimljivih injenica #10

1. Plavi kitovi mogu usporiti svoje otkucaje srca na etiri ili pet otkucaja u minuti kako bi
sauvali kisik tokom dubokih zarona.
2. Istanbul, Turska, je jedini grad na svijetu koji lei na dva kontinenta.
3. Nojevi mogu trati bre od konja, a muki nojevi mogu rikati poput lavova.

4 imii su jedini sisavci koji mogu letjeti.

5. Osniva stranice match.com (site za pronalaenje ljubavnog partnera), Gary Kremen, izgubio
je djevojku od ovjeka kojeg je upoznala na match.com.
6. Vlasnik prvih silikonskih grudi na svijetu bio je pas koji se zove Esmeralda.
7. U drevnoj Grkoj rije idiot odnosila se na nekoga ko nije politiar.
8. 1811. godine, gotovo etvrtina svih ena u Velikoj Britaniji su se zvale Mary.
9. Kada je Mona Lisa ukradena iz muzeja Louvre 1911. godine, jedan od osumnjienih bio je
Picasso.
10. Slonovi su jedan od tri sisavaca koji prolaze kroz menopauzu druge dvije vrste su grbavi
kitovi i ene ljudske vrste.

Uprkos injenici da je gotovo jednak broj mukaraca i ena koji se kupaju u moru, U 90%
sluajeva mukarci budu rtve napada ajkule. (foto: Mark Tipple)
11. Koale gotovo iskljuivo jedu samo lie eukaliptusa i nita vie.

12. Pod ekstremno visokim pritiskom, dijamanti se mogu napraviti ak i od kikiriki putera.
13. Od svih ivih bia na svijetu, Grbavi kitovi stvaraju najglasniji zvuk.
14. 2009. godine, umirovljeni policajac koji se zove Geraint Woolford primljen je u bolnicu gdje
je zavrio na krevetu pored drugog umirovljenog policajca koji se isto zove Geraint Woolford.
Nisu bili u rodu, nikada se nisu sreli i bili jedina dva ovjeka u Velikoj Britaniji koji se zovu
Geraint Woolford.
15. Saddamov bunker je dizajnirao unuk od ene koja je izgradila Hitlerov bunker.
16. Morski psi su ivjeli na zemlji 200 miliona godina prije nego su se pojavili dinosauri. Od
tada pa sve do danas ostali su gotovo isti.
17. Saudijska Arabija nema stalnih rijeka ili jezera.
18. Big Ben se ne odnosi ni na sat ni na toranj, to je zapravo naziv zvona koje se nalazi unutar
uvenog tornja sa satom.
19. Iako je u Papui Novoj Gvineji engleski slubeni jezik, samo 1-2% stanovnitva ga zapravo
govori. U ovoj dravi se govori vie od 820 jezika (vie od hiljadu razliitih etnikih i kulturnih
grupa), odnosno 12% od ukupnog broja jezika u svijetu!
20. Sibir je dom za oko 25% svih uma na svijetu. Zbog toga je Rusija najvei pretvara ugljendioksida u kisik na svijetu.

20 Zanimljivih injenica #11

1. Lavovi su jedine socijalne (divlje) make koje ive u skupinama. Dok enke uglavnom rade
sav teak posao, kao to je lov ili odgajanje mladih, muijaci spavaju i do 20 sati dnevno. Ipak,
ako se opasnost priblii (obino je to drugi muijak), lav e odmah skoiti iz sna i istog trenutka
biti spreman za borbu.
2. Keap se 1830-tih godina prodavao kao lijek.
3. The Flinstones je prvi crtani film od 30 minuta koji se emitovao tokom udarnog termina
(prime time).
4. Pijavica ima 32 mozga.
5. U Belgiji se nalazi muzej posveen samo jagodama.
6. Venera je jedina planeta koja se okoree oko svoje ose u smijeru kazaljke na satu.
7. Upalja je izumljen prije ibice.
8. Stripovi Paja Patka su jedno vrijeme bili zabranjeni u Finskoj jer Paja Patak ne nosi hlae.
9. Najotrovniji pauk na svijetu je Phoneutria, poznatiji kao brazilski lutajui pauk (prema
podacima iz Ginisove knjige rekorda iz 2010. godine). Kada se susretne sa ovjekom ne bjei
ve zauzima borbeni stav, a esto prvi napadne. Na sreu, uglavnom napada cipele.
10. Tokom orgazma, mozak otupta toliko dopamina da na skenerima izgleda poput mozga na
heroinu.

Nova studija, provedena na Sveuilitu Hiroima, utvrdila je da ljudi izvode razliite zadatke
bre ili tanije nakon gledanja slika slatkih maca i cuka.
11. Prosjek produktivnosti jednog uposlenika ponedjeljkom iznosi oko 3.5 sata. Ponedjeljkom se
deava i najvie samoubistava, a ak 50% ljudi taj dan zakasni na posao. Pored toga, broj ljudi
koji dobiju srani udar povea se za 20%.
12. Ako okrenete ajkulu na lea, ona e pasti u trans. Naunici ovo rade ve godinama prilikom
manjih hirurkih zahvata.
13. Poput ljudi, majmuni koriste glas, izraze lica i pokrete tijela prilikom komunikacije.
14. Sve vrste korpiona su otrovne. Ali od 1000+ poznatih vrsta, samo 25 imaju otrov koji je
smrtonosan za ljude.
15. Svi ljudi imaju unikatan miris, osim identinih blizanaca.
16. Kraljevska kobra je jedina zmija koja jede druge zmije, ukljuujui i otrovnice. Naunici
tvrde da one imaju izvrsno pamenje te da do kraja ivota mogu zapamtiti osobu koja ih je
ulovila.

17. U Usporedbi sa drugim alkoholnim piima, vodka je najie pie na svijetu. Po pravilu,
nikada se ne treba sluiti hladna, jer hladna vodka krije ukus (zbog toga barovi esto slue lou
vodku hladnu). Takoer, za vrijeme vladavine Katarine II ovo pie se smatralo najelitnijim na
svijetu.
18. Pentherafobija je iracionalni strah od punice ili svekrve.
19. Ime kompanije Google nastalo je od rijei Googol koja predstavlja broj deset na stotu, ili:
10,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000,000.
20. Kada eli da je predatori ostave na miru, Thaumoctopus mimicus hobotnica se jednostavno
transformie u oblik koji joj navie odgovara. Na primjer, moe poprimiti oblik otrovne Solea
solea ribe, lav ribe, morske zmije Do sada je dokumentovano da ova hobotnica moe imitirati
ak 15 razliitih ivotinja (oblika)!

20 Zanimljivih injenica #12

1. Do sada nikad nije zabiljeen sluaj da je jedan jastog umro od starosti. Oni umru jedino kada
ih predatori pojedu.
2. Samo oko 1% ljudi na svijetu mogu pisati i desnom i lijevom rukom. U veini sluajeva, oni
su prirodni ljevaci koji su nauili pisati desnom rukom.
3. Saguaro kaktus moe ivjeti oko 200 godina, a razvija prve grane (ruke) tek nakon 75 godina
ivota. Ovi kaktusi mogu biti visoki 15 metara i teki 10 tona.

4. U prvih 6 sedmica ljudskog embrionalnog razdoblja samo X hromozom vri utjecaj. To znai
da svi ponemo kao ene. Bradavice se formiraju prije nego to Y hromozom pone djelovati i
to je upravo razlog zato mukarci uopte i imaju bradavice.
5. Kada spavaju, bebe irafa koriste svoje tijelo kao jastuk.
6. Kofein djeluje jae na mukarce nego na ene.
7. Hobotnice se smatraju jednim od najinteligentnijih beskimenjaka na svijetu. One imaju
razliite linosti, pokazuju znakove emocija, pa ak formiraju i prijateljske veze sa ljudima.
8. Ljudi mogu ivjeti godinama samo od krompira i putera. Krompir sadri sve neophodne
sastojke za opstanak osim vitamina A i D koji se nalaze u puteru.
9. Pravo ime Barbike (Barbie lutke) je Barbara Millicent Roberts.
10. Ukoliko bi ovjek pojeo jetru polarnog medvjeda, gotovo je sigurno da bi umro usljed
predoziranja vitaminima koji se u njoj nalaze.

U Messier 82 galaksiji (M82), udaljenoj 12 miliona svjetlosnih godina od Zemlje, nalazi se

nepoznati objekat koji emituje radio valove. Jo uvijek niko ne zna ta je to, ili zato se to
deava.

11. Naunici na University of London su ustanovili da je najzaraznija pjesma svih vremena We

Are the Champions britanskog benda Queen.
12. Sunane naoale su izvorno bile propisivane osobama koje su oboljele od sifilisa.
13. Tehniki, mi zapravo nikad nita ne dotaknemo. Nai atomi odbijaju atome drugih objekata,
to znai da mi zapravo cijeli ivot lebdimo.
14. Rije Viski dolazi od galske rijei Uisge Beatha, to znai voda ivota.
15. Na kraju petogodinje naune studije, zakljueno je da velikoduni i dareljivi ljudi ive due
od krtih ljudi.
16. U statistikoj analizi iz 2012. godine, norveki politolozi su zakljuili da broj zemalja
zahvaenih ratom znaajno opada, a procjenjuje se da e se do 2050. godine prepoloviti broj
zemalja u oruanom sukobu (u odnosu na trenutni broj).
17. Rusija je vea od Plutona.
18. Mrkva jeste dobra za oi, s obzirom da je prepuna vitamina A, ali prva pria koja je povezala
mrkvu i odlian vid nastala je kao la u Drugom sv. ratu. Kako bi sakrili injenicu da imaju
radare i da su zbog toga precizni, britanski piloti su tvrdili da jedu tone mrkve i da zbog toga
imaju fantastian vid i preciznost.
19. Iako se prodaje kao kocka sa milijardama kombinacija, standardna 3x3x3 Rubikova kocka
ima preko etrdeset i tri kvintiliona kombinacija. To jest: 43,252,003,274,489,856,000
kombinacija!
20. U svakom trenutku (u modernoj historiji) oko 100 miliona ljudi volontira, odnosno pomae
drugim ljudima u nevolji.

20 Zanimljivih injenica #13 (specijalno izdanje o broju 13)

1. Triskadekafobija je strah od broja 13.

2. Frigatriskaidekafobija je strah od Petka 13.
3. U Hammurabijevom Kodeksu, najpoznatijem i najbolje sauvanim zakonikom drevne
Mezopotamije koji je napisan oko 1772. godine prije nove ere, broj 13 je izostavljen sa popisa
zakona.
4. Broj 13 se smatra prokletim ve hiljadama godina, dok je njegov prethodnik, 12, smatran kao
dobri broj koji zatvara jedan ciklus.
5. Za pagane, broj 13 je bio sretan broj. Predstavljao je Veliku Boicu (Gaia), koju su smatrali
Majkom Zemlje.
6. Mnoge visoke zgrade na svijetu (ak 80%) nemaju trinaesti sprat. Neke bolnice nemaju
trinaestu sobu, a neki avio terminali izostave Kapiju 13.
7. U Formuli 1 ne postoji bolid sa brojem 13. Ovaj broj je uklonjen nakon to su dva vozaa
poginula, a obojica su vozili bolide sa brojem 13.
8. U Grkoj, te u nekim zemljama u kojima se govori panjolski jezik, utorak 13. se smatra
nesretnim danom, a ne petak 13.

9. U mnogim istraivanjima je dokazano da se Petkom 13. deava manje nesrea nego bilo kojim
drugim danom.
10. U kotskoj se broj 13 naziva Vraje tuce (1 tuce predstavlja broj 12).

Petak je dobio ime po Friggi, slobodnom duhu, Nordijskoj boici ljubavi i plodnosti. Prema
legendi, kada su se germanska plemena preobratila na kranstvo Frigga je protjerana u planine i
proglaena vjeticom. Smatralo se da je Frigga svaki petak sazivala sastanak s jedanaest ostalih
vjetica, plus vrag skup od trinaest i planirala nesretne dogaaje u narednoj sedmici. Prema
nekim istoriarima, ova legenda je moda i poetak straha od Petka 13. (S obzirom da je starija
od mnogo poznatije verzije sa Vitezovima Templarima)
11. Sjevernoameriki Cvrci (insekti) pojavljuju se samo jednom u 13 godina.
12. Na ulicama Firence, Italija, kue koje se nalaze izmeu broja 12 i 14 oznaene su kao
dvanaest i pol.
14. Prema Smithsonian Magazinu, strah od broja 13 kota SAD milijardu dolara godinje, s
obzirom da mnogi ljudi taj dan ne putuju vozom, avionom, ili ak i ne kupuju nita u trgovinama.
15. U Nordijskoj mitologiji postoji 12 dobrih i trinaesti, zli bog, Loki.

16. Kada je vjeanje bilo popularan nain egzekucije, do vjeala je uvijek vodilo 13 stepenica, a
na omi se nalazilo 13 vorova.
17. Quatrorzieme je naziv za profesionalnog 14. gosta kojeg francuzi unajme ako imaju samo
13 gostiju na veeri.
18. Drevni Rimljani su smatrali broj 13 simbolom smrti, unitenja i nesree.
19. U drevnoj Grkoj, Zeus se smatrao trinaestim i najmonijim bogom.
20. Vitezovi templari postali su izuzetno snani i bogati dok su titili kranske hodoasnike
tokom kriarskih ratova. Prema rijeima istoriara, kralj Filip se osjeao ugroenim njihovom
snagom, pa je tajno naredio masovno hapenje svih vitezova templara u Francuskoj u Petak, 13.
Oktobra 1307.

20 Zanimljivih injenica #14

1. Sove imaju tri ona kapka: jedan za treptanje, jedan za spavanje i jedan za ienje oiju.
2. Kamile mogu popiti 113 litara vode za 13 minuta.
3. Panamske zlatne abe nemaju uiju, a opet uju zvukove. I to pomou svojih plua!
4. Djetli kucne u drvo 20 puta u sekundi.

5. U starom Egiptu lijenici su mijeali ocat i vodu na memfikom kamenu kako bi dobili
ugljini dioksid. Taj plin je imao analgetiko djelovanje, dosta slino dananjoj modernoj
anesteziji.
6. Tokom analize kose Beethovena u njoj su pronaene visoke koncentracije olova koje je moglo
uzrokovati njegove napade bijesa, pa ak i gluhou. Vjeruje se da je ovo olovo dolo iz
mineralne vode, omiljenog Beethovenovog pia.
7. Da bi vam popili svu krv u tijelu, moralo bi vas ujesti oko 1.200.000 komaraca.
8. Ako bi mogli ukloniti prazan prostor koji se nalazi u atomima koji ine svkog ovjeka, svi
ljudi na svijetu bi mogli stati u jednu jabuku. Prazan prostor zauzima 99.999999999999% atoma.
9. Nomofobija (nomobile-phone phobia) je strah gubljenja mobitela ili ostajanja bez signala.
U nedavnoj studiji provedenoj u Velikoj Britaniji zakljueno je da 58% mukaraca i 48% ena
pati od ove fobije.
10. Velika Anicut Brana koja se nalazi u Indiji izgraena je prije 2.000 godina, a jo uvijek je u
potpunosti funkcionalna.

Svrake su pametne kao impanze, i smatraju se jednim od najinteligentnijih ptica.

11. Prema rijeima Patricka McGoverna, uglednog arheologa i profesora antropologije, ljudi su
razvili poljoprivredu kako bi mogli napraviti vie alkohola. Zvanina nauka ipak jo uvijek ostaje
pri ideji da su se nai preci poeli baviti poljoprivredom zbog hrane.
12. Ako nekad ujete svoje ime, a niko vas nije zvao, to je znak da imate zdrav mozak.
13. Prosjena dubina svih oceana iznosi 3.682,2 metara.
14. Ako vas je ovo cijeli ivot bunilo: Stalaktiti vise sa stropa, a stalagmiti rastu od poda prema
stropu.
15. Ljudi su koristili posebne posude za mrkanje halucinogenih supstanci (tenih i u prahu) i
prije 2.500 godina. Ovakve posude su pronaene na Karibima, a vjeruje se da su tu pristigle iz
Portorika.
16. Francuska ima najviu stopu depresije u svijetu.
17. Marihunana ne samo da je legalna u Sjevernoj Koreji, ona se u ovoj dravi ak i preporuuje
kao zdravija alternativa jeftinim loim cigaretama. Izvjea o koritenju marihuane datiraju jo
od vremena formirana ove nacije, kakvu poznajemo danas.
18. Jezero Karaaj u Rusiji, koje je nekada sluilo kao deponija nuklearnog otpada, smatra se
najzagaenijim mjestom na Zemlji.
19. Botaniki gledano krastavci su voe, a ne povre ba kao i paradajz / rajica.
20. John Watts Young, umirovljeni astronaut, deveti ovjek koji je ikada hodao na Mjesecu, bio
je i prvi ovjek koji je neto prokrijumiario u Svemir, to jest, koji je uhvaen na djelu. John je u
Svemir prokrijumiario sendvi zbog kojeg je zamalo dobio otkaz. Ipak, John je poslije toga jo
nekoliko puta letio u Svemir.

20 Zanimljivih injenica #15

1. Leonardo da Vinci je mogao pisati jednom rukom, a u isto vrijeme crtati drugom.
2. Tek nakon 15 godina od kako je koarka izumljena, neko se sjetio da na dnu koa napravi rupu
kako bi lopta mogla proi kroz njega, umjesto da je moraju svaki put vaditi iz koa.
3. Nilski konji ubiju vie ljudi u Africi nego bilo koja druga velika ivotinja, ukljuujui i lavove,
krokodile, slonove
4. Mount Everest svake godine naraste za oko 5-10 milimetara zahvaljujui indijskom
potkontinentu koji se sudara sa Euroazijom.
5. Biseri se rastope u octu.
6. Prije nego to je konano objavljen, popularni roman Twilight (sumrak) je odbilo 14
izdavakih kua.
7. Ljudsko oko moe detektovati negdje izmeu 100.000 i 10 miliona nijansi boja. Za usporedbu,
HDMI 1.3 moe detektovati 281 trilion boja.
8. Vatican City je grad sa najviom stopom kriminala na svijetu, u odnosu na broj stanovnika.
Svake godine, U Vatikanu se desi oko 600 kriminalnih radnji, iako u njemu ivi samo 800 ljudi.
Prijestupnici su uglavnom turisti i eparoi.

9. U Nevadi, ako samo dvoje ljudi naruava red i mir, to se zakonski moe smatrati pobunom. U
SAD-u openito, za pobunu su potrebne 3 osobe, a u Engleskoj 12.
10. Procjenjuje se da oko 95% svih tekstova koji trenutno postoje vie nikada niko nee proitati.

Dear Mama, pjesma 2Pac Shakura je jedna od samo tri rap pjesme koje su sauvane u
Kongresnoj biblioteci, istraivakoj ruci Kongresa Sjedinjenih Drava, jednoj od najveih
biblioteka na svijetu. Druge dvije pjesme su The Message by Grandmaster Flash i Fear of a
Black Planet by Public Enemy.
11. Najprodavaniji sci-fi roman do danas, Dina, je odbijen 20 puta prije nego to je konano
objavljen.
12. Lavovi sa tamnijom grivom su dominantniji od lavova sa svijetlijom.
13. Kod kampi, srce se nalazi u glavi.
14. etiri od pet ljudi koji imaju vie od 100 godina su ene.
15. Oko noja je vee od njegovog mozga.
16. Symbolics.com je prva registrovana domena na svijetu (15. mart 1985.).

17. Neki morski psi izgube vie od 30.000 zubi u ivotu. Morski psi neprestano gube zube, a njih
uvijek zamijene novi koji se razvijaju u pozadini.
18. Joan R. Ginther, doktor matematike i specijalista za statistiku, osvojila je Jack Pot na lotu
etiri puta. Jo uvijek niko nije otkrio kako je uspjela izvesti ovo statistiko udo.
19. Petar Veliki, ruski vladar koji je vladao na prelazu iz 17. u 18. stoljee, uveo je porez na
bradu. Plemii su morali platili 100 rubalja godinje za medaljon koji je sluio kao dozvola za
bradu. Na njemu je pisalo: Brada je beskoristan teret.
20. irafe mogu izdrati bez vode due od deva. irafe su takoer i sisavci sa najveim krvnim
pritiskom.

20 Zanimljivih injenica #16

1. Ajkule ubiju oko 40 ljudi godinje, kokosov orah oko 150, a vie od 2.500 ljevaka svake
godine izgubi ivot jer su koristili alat i opremu namijenjenu za denjake (najei uzronik smrti
su motorne pile).
2. Jedan redovnik iz 13. stoljea je izbrisao 94 stranice Arhimedovih biljeaka kako bi izradio
molitvenik. Dananja tehnologija nam je omoguila da vidimo ta je prije molitvenika pisalo na
papiru i ispostavilo se da je to bila Metoda mehanikih teorema jedno od najpoznatijih
Arhimedovih djela, matematike metode koje su napisane 2000 godina ispred svog vremena.
3. Mlijeko nilskog konja je ruiasto.

4. Kada prislonite koljku na uho, ne ujete ocean ve svoju krv.

5. Muhammed je najee ime na svijetu (oko 150 miliona), dok je Li (vie od 100 miliona ljudi)
najee prezime.
6. Prosjean ovjek dnevno udahne oko 550 litara istog kisika.
7. Popularna marka Nike je dobila ime po istoimenoj grkoj boici snage, brzine i pobjede.
8. Charles Osborne je ovjek koji dri svjetski rekord u neprestanom tucanju 69 godina! 1990.
godine Charles je konano prestao tucati, a nakon 11 mjeseci je umro.
9. Mnogi gladijatori su nekada bili kao dananje pop zvijezde ili sportai imali su svoje
oboavatelje i fan klubove, a borili su se u paljivo isplaniranim dvobojima pod budnim okom
sudije.
10. U vodama Amazona pliva najmanje 20 razliitih vrsta pirana, a najopasnije su Crvene pirane
koje se esto nazivaju vodenim hijenama ili kanibalima.

Grizli medvjedi (Ursus arctos horribilis) mogu namirisati plijen udaljen i do 30 kilometara.
11. Za razliku od veine svijeta, Mongoli ne eere aj oni ga sole.

12. Sahara je velika kao sljedeih 20 najveih (suhih) pustinja na svijetu zajedno.
13. IKEA je samo u 2013. (fiskalnoj) godini isprintala oko 208 miliona katologa skoro duplo
vie od najprodavanijih knjiga na svijetu: Biblije, Kurana i Gite.
14. Vikinzi su bili u Sjevernoj Americi skoro 500 godina prije Kolumba. Ovo potvruju brojni
arheloki nalazi, kao to je cijelo vikinko naselje na Newfoundlandu, velikom ostrvu u Kanadi.
15. Od svih prehrambenih namirnica, najvie se krade sir. Na vrhu popisa su takoer i svjee
meso, okolada, alkohol, morski plodovi i hrana za bebe.
16. Gospoa Vassilyeva je ena koja je rodila najvie djece na svijetu ukupno 69! Ona se
porodila 27 puta, a 16 puta je rodila blizance, 7 puta trojke i 4 puta etvorke.
17. vicarska nema ni jedan rudnik zlata, ali zato kroz ovu dravu fiziki prou oko dvije treine
ukupnog iskopanog zalata na svijetu.
18. Procjenjuje se da je na Zemlji do sad ivjelo oko 107 milijardi ljudi (prema podatku iz 2011.
godine).
19. Najkrai komercijalni let traje manje od 2 minute (2,7 km), a ako su vremenski uslovi
pogodni, let moe trajati i 47 sekundi. Ova komercijalna avio-linija povezuje dva otoka u
kotskoj: Westray i Papa Westray.
20. Danas je vie ljudi na Facebooku nego to je bilo na cijeloj planeti prije 200 godina.

20 Zanimljivih injenica #17

1. U ljudskom tijelu se nalazi 10 puta vie bakterijskih nego ljudskih stanica (elija). Unato
ogromnom broju, bakterije ne zauzimaju toliko prostora jer su daleko manje od ljudskih stanica.
2. BPM 37093 a.k.a. Lucy je zvijezda koja se u potpunosti sastoji od dijamanata. Udaljena je oko
50 svjetlosnih godina od planete Zemlje (sazvjee Kentaur) i ima dijamantno jezgro od 10
decilona (110 na 34) karata, to otprilike iznosi oko 2 septiliona (10 na 42) metrikih tona.
3. Projekcija prvog filma na svijetu se desila 28. decembra 1895. godine. U roku od godinu dana
nastao je i prvi pornografski film Le Coucher de la Mariee.
4. Fluoroantimonska kiselina je najjaa poznata kiselina na svijetu. 100,000 milijardi milijardi
milijardi puta je jaa od eluane kiseline, a sumporna kiselina pored nje izgleda kao kao
milkshake od vanilije sa lagom i trenjom na vrhu.
5. Prvi poznati robot je nastao oko 400-350-te godine prije nove ere. Robot je bio golub na parni
pogon, a napravio ga je matematiar Arhita iz Terenta.
6. Leonardo da Vinci je napravio prvog poznatog robota humanoida oko 1495. godine. Ovaj
robot je bio oklopni vitez koji je mogao sjesti, mahnuti rukom, micati glavom i otvarati i
zatvarati usta.
7. Elizabeth Hodgens je prva dokumentovana osoba na svijetu (1954) koju je pogodio
izvanzemaljski objekat, tanije meteorit. Meteorit je bio teak oko 3 kg i pogodio je gu
Hodgens dok je spavala u svojoj dnevnoj sobi. Na sreu, krov i strop su ublaili udarac, a
meteorit nije pao direktno na Elizabeth, ve prvo na radio prijemnik, zatim je odskoio od pod,
pa je tek onda pronaao put do njezinog kuka i ruke.
8. Vie je njemakih vojnika izgubilo ivot pokuavajui zauzeti jednu zgradu tokom Bitke za
Staljingrad koju je branilo 25 sovjetskih vojnika i 10 civila, nego tokom cijele invazije na Pariz.
9. U posljednjih 3.500 godina, u civilizovanom dijelu svijeta ukupno je bilo samo 230 godina
potpunog mira. Prema procjenama, u zapisanoj ljudskoj istoriji su se dogodila 3.023 rata.
10. Prema FDA (Administracija za hranu i lijekove), prosjena osoba pojede oko pola kilograma
insekata godinje. Ovi insekti se uglavnom pomijeaju s drugom hranom, tako da nismo ni
svjesni kada ih jedemo.

Prema istraivanju kompanije Guinness, svake godine se izgubi oko 93.000 litara pive u bradi i
brkovima. I to samo u Velikoj Britaniji.
11. Znanje koje danas imamo o hipotermiji izvorno dolazi od Nacistikih eksperimenata na
ljudima.
12. Sapiosexual je nauni termin za osobu koju seksualno privlae inteligentni ljudi. Prvi dio
rijei dolazi od latinskog sapiens, to znai mudar.
13. Gotovo 1/3 arapa na svijetu (oko 8 milijardi pari godinje) dplazi iz okruga Datang u Zhuji,
Kina, poznatog kao Grad arapa.
14. Francuski kralj Luj XIV uveo je 1670. godine zakon o samoubistvu: ako neko poini
samoubistvo, njegovo tijelo e se vui po ulicama licem prema dolje, a zatim staviti na smetlite.
Takoer e izgubiti i svu imovinu koju je posjedovao.
15. U Sudanu je razapinjanje na kriu jo uvijek doputen oblik egzekucije. Najnoviji takav
sluaj je zabiljeen 6. maja 2013. godine. Trojica zatvorenika su prvo objeena, a zatim i
razapeta. Na temelju lanka 168. Kaznenog zakona sudanske drave: ako poinite oruanu
pljaku, slijedi vjeanje, a ako nekoga ubijete za vrijeme pljake, slijedi i razapinjanje.

16. ansa da preivite komercijalnu avionsku nesreu se povea za 40% ako sjedite u zadnjem
redu aviona (prema studiji objavljenoj u Popular Mechanics, koja je ukljuila sve i jednu nesreu
komercijalnih aviona od 1971. do 2007. godine).
17. Najdua rije u engleskom jeziku je puni hemijski naziv za titin, protein koji se nalazi u
ljudskom tijelu. Ova rije se izgovara oko tri i pol sata (video) i sastoji se od 189,819 slova
(cijelu rije moete pogledati ovdje).
18. Anketa provedena 2008. godine je pokazala da 58% britanskih tinejdera misli da je Sherlock
Holmes bio pravi ovjek, dok 20% smatra da Winston Churchill nije.
19. Nakon smrti Leonarda da Vincija, kralj Francis I od Francuske je okaio sliku Mona Lise u
svoju kupaonicu.
20. Hubert Blaine Wolfeschlegelsteinhausenbergerdorff, Sr. (Wolfe+585, Senior) je bilo skraeno
ime jednog ovjeka iz Filadelfije koji je jedno vrijeme bio upisan i u Ginisovu knjigu rekorda
kao ovjek sa najduim imenom i prezimenom (kasnije je cijela kategorija izbaena). Njegovo
puno ime i prezime, ukupno 746 slova, glasi:
Ime: Adolph Blaine Charles David Earl Frederick Gerald Hubert Irvin John Kenneth Lloyd
Martin Nero Oliver Paul Quincy Randolph Sherman Thomas Uncas Victor William Xerxes
Yancy Zeus
Prezime: Wolfeschlegelsteinhausenbergerdorffvoralternwarengewissenhaftschaferswessenschafewarenwohlgepflegeundsorgfaltigkeitbeschutzenvonangreifendurchihrraubgierigfeindewelchevoralternzwolftausendjahresvorandieerscheinenwanderersteerdemenschderraumschiffgebrauchlichtalsseinursprungvonkraftgestartseinlangefahrthinzwischensternartigraumaufdersuchenachdiesternwelchegehabtbewohnbarplanetenkreisedrehensichundwohinderneurassevonverstandigmenschlichkeitkonntefortplanzenundsicherfreuenanlebenslanglichfreudeundruhemitnichteinfurchtvorangreifenvonandererintelligentgeschopfsvonhinzwischensternartigraum, Senior.

20 Zanimljivih injenica #18

1. Duina vaeg stopala jednaka je udaljenosti izmeu runog zgloba i lakta.

2. Kultni triler Carrie, prva knjiga Stephen Kinga, bila je odbijena ak 30 puta, a King ju je na
kraju bacio u kantu za smee. Njegova supruga je izvadila knjigu iz kante i ohrabrila ga da je
ponovno pone slati izdavaima. King je uskoro postao poznat kao jedan od najprodavanijih
autora svih vremena.
3. Papa Nikola I je 860. godine proglasio vjenani prsten obaveznim prilikom sklapanja braka.
4. Vaa koa se potpuno obnavlja svakih 28 dana.
5. Prosjena odrasla osoba sadri 7 kvintiliona dula potencijalne energije (jednako kao i 30
hidrogenskih bombi).
6. Biseri se formiraju samo u jednoj od svakih 10.000 ostriga (kamenica).
7. Oko 130 miliona karata (26,000 kg) dijamanata se iskopa svake godine, a samo 1 od milion
dijamanata zavri u nakitu.
8. U nekim kulturama (posebno onim u subsaharskoj Africi) roditelji daju svojoj djeci imena sa
negativnim znaenjima, poput ruan, neugodan ili osakaen, kako bi ih uinili
nepoeljnim za demone.
9. 2.700 godina prije nove ere, Marihuana se u Kini koristila kao lijek.

10. Na poetku njegove karijere, izvedbe Charlie Chaplina su odbili brojni studiji, opisujui ih
kao previe besmislene da se ikada prodaju.

Taumatawhakatangihangakoauauotamateapokaiwhenuakitanatahu (Novi Zeland) je najdui naziv

za neko mjesto (sadri 85 slova), a ima i svoju duu verziju od 92 slova koja se nalazi u
Ginisovoj knjizi rekorda
11. Jedan od svakih 10 uspjenih uspona na vrh Mount Everesta zavrava smru.
12. 50 najviih planina na svijetu nalazi se u Aziji.
13. Na poetku karijere, Walt Disney je bio otputen kao novinar jer nije imao mate i nije imao
dobre ideje. Nakon toga, Disney je zapoeo nekoliko poslova koji nisu trajali dugo, i svi su
zavrili neuspjehom i eventualnim bankrotom. Ipak nije odustao zajedno sa svojim bratom,
Roy O. Disneyem, osnovao je The Walt Disney Productions, danas jednu od najpoznatijih
filmskih kompanija na svijetu.
14. Dok ovo itate, oko 55.000 trgovakih brodova prenosi oko 20 miliona kontenjera punih
robe.
15. U 16. stoljeu, doktori su u nekim evropskim zemljama pacijentima savjetovali da
se puenjem duhana bore protiv tumora i loeg zadaha.

16. Geografski gledano, Hulunbuir je najvei grad na svijetu. Nalazi se u Unutarnjoj Mongoliji,
autonomnoj regiji koja pripada Kini, a zauzima povrinu od 263,953 kvadratnih kilometara.
Uprkos tome to zauzima ogromnu povrinu, u ovom gradu ivi tek 2.5 miliona ljudi.
17. Prema Guinnessovoj knjizi rekorda, rijeka Roe je najkraa rijeka na svijetu. Dugaka je samo
61 metar, a nalazi se u blizini Great Fallsa, grada u amerikoj saveznoj dravi Montana.
18. U prosjeku, 6.2 miliona posjetilaca Oktoberfesta popije oko 6,940,600 litara pive, 79,624
litara vina, 32,047 litara pjenuca, 222,725 litara kafe i aja i 909,765 litara vode i limunade.
19. Masabumi Hosono je bio jedini Japanac koji je preivio potonue Titanica. Kada se napokon
vratio u Japan privremeno je izgubio posao, a novinari su ga prozvali kukavicom. kolski
udbenici su ga opisali kao neastan i nemoralan.
20. 60% kopnene povrine Afrike prekrivaju pustinje i neplodna zemlja.

20 Zanimljivih injenica #19

1. Potpetica ili tikla je prvobitno izumljena za mukarce. Potpetice su rezultat problema, koji
datira jo iz 15. stoljea, kada je jahaeva noga esto isklizavala iz kaia. Tada su se pojavile
prve tikle visoke 3 cm koje su se zvale jahaeva peta, a krajem 16. stoljea muka obua je
imala potpetice visoke od 6 do 9 centimetara. Mesari iz drevnog Egipta su takoer nosili cipele
sa visokom petom jo prije 3500 godina prije nove ere ne zbog mode, ve kako bi lake mogli
hodati preko krvi mrtvih ivotinja.
2. Svake minute se rodi oko 255 beba.

3. Cherofobija je iracionalan strah od veselja [sree].

4. Svake noi u Disneylandu, nakon to svi posjetioci odu kui, uposlenici putaju na stotine
maaka da slobodno tre zabavnim parkom. Na taj nain se uspjeno kontrolie populaciju
mieva.
5. Dabar moe oboriti i do 200 stabala godinje.
6. Japan u prosjeku zabiljei 1.500 zemljotresa godinje.
7. Kada se vilini konjici pare, njihovi repovi formiraju srce.
8. Bdelloidi su vrsta ivotinja koju ine iskljuivo enke (koje se razmnoavaju i preivljavaju
tako to kradu DNK drugih vrsta).
9. U sluaju nude (ako pri ruci nemate svijeu), votana bojica moe goriti do 30 minuta.
10. Neke vrste krtica za samo jednu no mogu iskopati tunel dugaak i do 50 metara. Da bi
iskopale 1 metar tunela, potrebno im je izmeu 400 i 4.000 puta vie energije (u zavisnosti od
strukture zemlje) nego nama da preemo istu udaljenost na povrni

Yin yang (Taijitu), je popularni simbol koji predstavlja koncept suprotnosti, a takoer je i
univerzalni simbol religije poznate kao Taoizam. Uprkos popularnom vjerovanju da se prvi put
pojavio u Kini, simbol (slika iznad) se mnogo ranije koristio (ca 430. godine) kao emlbem na
titu Zapadne Rimske Pjeadije (armigeri defensores seniores). To je ujedno i prvi poznati prikaz
simbola.
11. Vae oi stalno vide va nos, ali ga mozak konstantno ignorie.
12. Kokoka je najblii ivi roak Tyrannosaurus rexa (T-rex).
13. Pogonofobija je iracionalan strah od brade.
14. U Pekingu se 14. augusta 2010. godine poela stvarati masivna prometna guva. Zastoj u
prometu je trajao vie od 9 dana!
15. U 2012. godini, 100 najbogatijih ljudi na svijetu je imalo dovoljno novca da okonaju
globalno siromatvo 4 puta.
16. Musomanija je naziv za psihiko stanje u kojem osoba postaje opsjednuta odreenom
muzikom ili pjesmom.
17. Zbog zabune oko imena, veleposlanstavo Slovake i Slovenije se jednom mjeseno sastane
kako bi razmijenili pogreno upuenu potu.
18. I vjeverice predu.
19. Donna Griffiths dri rekord za najdui period kihanja 2.5 godine. Prvu godinu je kihala
svake minute, ali je kasnije kihanje usporilo na 5-ominutne intervale.
20. Sav novac od autorske naknade Bob Marleyjeve pjesme No Woman No Cry donira se
javnoj kuhinji u getu u kojem je odrastao.

20 Zanimljivih injenica #20

1. Od 1580. godine pa sve do sad, ajkule su u neisprovociranim napadima ubile ukupno 484
ovjeka. S druge strane, ljudi u prosjeku ubiju 100 milliona ajkula svake godine!
2. Prema posljednjim podacima iz 2007. godine, mandarinskim kineskim jezikom govori 14.1%
svjetske populacije, na drugom mjestu je panjolski (5.85%) i na treem engleski (5.52%).
3. Rijei napisane na Twitteru mogu svaki dan napuniti knjigu od 10 miliona stranica.
4. Kompanija Siemens je u Drugom svjetskom ratu proizvodila gasne komore, Hugo Boss je io
uniforme za Naciste, a za Kodak su radili radnici-robovi iz koncentracionih logora.
5. Kockanje godinje generie vie profita od filmova, sportova, tematskih parkova, krstarenja i
snjimljene muzike zajedno!
6. 1,5 milijarda stoke, koju veinom ine krave, svakodnevno proizvodi vie staklenikih plinova
nego svi automobili, avioni i drugi oblici prevoza zajedno.
7. U prosjeku, svake godine na stepenicama pogine 12.000 ljudi, a u liftovima 27.
8. Arktiki jelen moe promijeniti svoju boju oiju iz zlatne koju ima ljeti u duboku plavu
tokom zime. Ovo im daje iri vizualni raspon u sumraku, a koliko je do sada poznato, ova
sposobnost je jedinstvena.

9. Na najnovijem Crvenom popisu ugroenih ivotinja i biljaka se nalazi 71.576 vrsta. 3 od

svakih 10 vrsta se smatraju ozbiljno ugroenim.
10. Kada bi mogli smanjiti Sunce na veliinu bijelog krvnog zrnca, Mlijeni put bi bio veliine
Sjedinjenih Drava.

Vesna Vulovi je ula u Ginisovu knjigu rekorda kao osoba koja je preivela pad sa visine 10.160
metara bez padobrana (26. januar 1972. godine).
11. 2,5 milijarde ljudi u svijetu nemaju siguran, ist, privatni WC. to znai da vie ljudi u
svijetu ima mobilni telefon nego WC.
12. Kina je najmnogoljudnija zemlja na svijetu. U ovoj dravi ivi ak 19.1% svjetske
populacije, odnosno, 1,361,820,000 ljudi. Na drugom mjestu je Indija sa 1,238,150,000
stanovnika (17.4%) i na treem SAD sa 317,334,000 stanovnika (4.45%). / podatak iz decembra
2013. godine.
13. Oekivano trajanje ivota je poraslo za vie od godinu dana u posljednjih pet godina na 83
za mukarce i 85 za ene.

14. Mikrovalne penice troe vie elektrine energije na napajanje digitalnog sata koji se na
njima nalazi nego na samo zagrijavanje hrane. Dok zagrijavanje hrane zahtijeva 100 puta vie
snage od sata, veina mikrovalki u svijetu stoji u standby modu vie od 99% vremena.
15. Super-raunaru sa 82.944 procesora i 1 petabajtom memorije je bilo potrebno 40 minuta da
simulira 1 sekundu realne aktivnosti ljudskog mozga!
16. Genetski, ljudi su sliniji impanzama nego domae make tigrovima. (Tigar dijeli 96% gena
sa kunom makom, a ljudi sa impanzama 98.8%.)
17. Na svijetu postoji svega 5 vrsta nosoroga, i sve su ugroene. Njihova populacija se smanjila
za 98% u posljednjih 200 godina.
18. Morski psi su se prvi put pojavili na Zemlji prije ca. 455 miliona godina, a drvee prije oko
380 miliona.
19. Recikliranje 1 tone papira spasi 70 stabala.
20. Na svijetu postoji vie od 7.500 sorti jabuka. Ako bi svaki dan probali po jednu, trebalo bi
vam vie od 20 godina da ih isprobate sve.

20 Zanimljivih injenica #21

1. Kada su 3 potresa jaine oko 8 stepeni po Richterovoj skali pogodila juni dio SAD-a 1811. i
1812. godine, rijeka Mississippi je poela tei unatrag, a u Tennesseeju se stvorilo veliko
Reelfoot jezero.

2. Teko je utvrditi koliko je tano dubok pijesak u Sahari, ali prema procjenama, njegova dubina
u prosjeku iznosi oko 150 metara, odnosno 320 metara od vrha dina do sjenovite podloge.
3. Veina armadila rode etiri jednojajana mladnueta identine etvorke.
4. Veina ljudi misli da su mamuti izumrli jako davno, meutim, oni su preivjeli, na Wrangel
otoku (otok u Arktikom okeanu), sve do ca 2500. godine prije nove ere. to znai da su mamuti
bili ivi u vrijeme kada su Egipani gradili piramide.
5. Prvu modernu kampanju protiv puenja vodio je Adolf Hitler.
6. Samo u januaru 2012. godine, ljudi su na Facebooku potroili ukupno 10.5 milijardi minuta,
odnosno, 887 hiljada godina za samo jedan mjesec.
7. Od puberteta do smrti, prosjean mukarac e proizvesti dovoljno sperme da, teoretski, oko
405 puta ponovo naseli cijelu planetu sa trenutnom populacijom od 7 milijardi ljudi. S druge
strane, prosjena ena u teoriji moe ostati u drugom stanju samo oko 450 puta.
8. Na svakog ovjeka na svijetu doe oko 100 miliona mrava.
9. Oko 1.5 milijarda ljudi na svijetu ima viak kilograma oko 900 miliona ljudi nema tri obroka
dnevno.
10. Freud je toliko volio kokain da ga je smatrao idealnim poklonom i za prijatelje i porodicu.

Llanfairpwllgwyngyllgogerychwyrndrobwyllllantysiliogogogoch je selo sa najduim imenom na

svijetu (Wales)
11. Lijeve i desne cipele su izumljene tek 1850-tih. Do tad su obje bile identine.
12. Najmanje 80% svih ljudi na svijetu ivi sa manje od 10 dolara dnevno.
13. Prosjena Toyota (automobil) se napravi za 13 sati. Rolls Royce za 6 mjeseci.
14. Humuhumunukunukuapua je naziv zvanine dravne ribe Havaja. (naslovna slika)
15. Ulina vrijednost pola kilograma LDS-ija iznosi oko 55 miliona amerikih dolara.
16. J.K. Rowling, britanska knjievnica koja je napisala popularni serijal o Harryju Potteru,
zarauje oko 5 miliona dolara sedmino.
17. U svijetu se svake 53 sekunde ukrade novi laptop.
18. Prvi predsjednik Zimbabvea zvao se predsjednik Banana.

19. Wendy Richmond, majka iz Velike Britanije, ima rijedak poremeaj zbog kojeg svaki put
padne u komu kada kae Volim te. Pored toga, svaki put postane gotovo paralizirana kada se
smije ili plae.
20. Hipopituitarizam (panhypopituitarizam) je rijetka bolest koja ljudima, pored ostalih problema
koje stvara, ne dozvoljava da osjete ljubav.

20 Zanimljivih injenica #22

1. Po nareenju naelnika policije u Bangkoku, Tajland, od 2007. godine svi policajci koji se loe
ponaaju na ruci moraju nositi ruiaste Hello Kitty trake sa srcima.
2. Cenosilikofobija je strah od prazne pivske ae.
3. Prosjena osoba provede 24 godine ivota spavajui.
4. Iako mukarci generalno misle da su bolji vozai od ena, injenica je da oni izazivaju duplo
vie fatalnih saobraajnih nesrea po kilometru vonje.
5. Zlatna olimpijska medalja je napravljena od 92.5 posto srebra, 6.16 bakra i 1.34 posto zlata.
6. Samo dvadeset minuta nakon to je postao francuski kralj, Luj XIX je potpisao vlastitu
abdikaciju u korist svog neaka Henrika V.
7. Engleska i Francuska su ratovale punih 116. godina (Stogodinji rat, od 1337. do 1453.
godine).

8. Zeevi su doneeni u Australiju u 18. stoljeu, a kada su 24 zeca putena u divlinu 1859.
godine, u roku od est godina njihova populacija je narasla na 2 miliona.
9. Elektrinu stolicu je izumio zubar (Alfred P. Southwick).
10. Ako ste roeni bilo koji dan osim 29. februara, dijelite roendan sa oko 19 miliona ljudi
irom svijeta.

Hooded Pitohui je najotrovnija ptica na svijetu (da, postoje i otrovne ptice).

11. U veini svijeta broj 13 se smatra nesretnim. U Italiji je nesretan broj 17, a u Japanu 4.
12. Od 1990. godine, broj ljudi koji ive u siromatvu u Kini pao je sa 85% na 15%.
13. Prvi mobilni telefoni su kotali oko 3.300 dolara, a baterija im je trajala oko 20 minuta.
14. Prema odredbama kotskog Zakona za zatitu ivotinja iz 1912. godine, udovite iz Loch
Nessa je zatiena vrsta.
15. Jezik kameleona je duplo dui od njegovog tijela.
16. Pustolovine Toma Sawyera (Mark Twain) je prvi roman ikada napisan na pisaem stroju.

17. Tokom posljednjih 150 godina, prosjena visina ljudi u razvijenim zemljama je porasla 10
cm.
18. Ljenjivcima su potrebne dvije sedmice da probave hranu koju pojedu.
19. Engleski kralj Henry III je 1252. godine dobio na poklon bijelog medvjeda od kralja
Haakona od Norveke (vjeruje se da je to bio polarni medvjed). Medvjed je bio smjeten u
tvravi Tower of London, a ponekad su ga drali na dugoj uzici i putali da se kupa i lovi ribu u
Temzi.
20. Ostavljanje napojnice konobaru na Islandu se smatra uvredom.

20 Zanimljivih injenica #23

1. Recikliranje jedne tone papira spasi 17 stabala.

2. 85 najbogatijih ljudi na svijetu imaju jednako mnogo novca kao i 3.5 milijarde
najsiromanijih.
3. Vie od treine svjetskih puaa su Kinezi.
4. Najdua predloena zatvorska kazna ikada 384.912 godina zatvora je izreena protiv 22godinjeg potara koji nije dostavio 42.768 pisama.
5. Popularna igra Candy Crush koju svaki dan igra 128 miliona ljudi irom svijeta (podatak:
decembar, 2013) dnevno zaradi oko milion dolara.

6. Jedan od najgorih serijskih ubojica na svijetu, Kolumbijac Luis Garavito La Bestia, koji je
priznao silovanje i ubojstvo 147 djeaka slui samo 22 godine zatvora i bit e puten na slobodu
2021. godine.
7. Komparativno istraivanje o pornografiji je 2009. godine prekinuto jer istraivai nisu mogli
pronai mukarca u 20-im godinama koji nikada nije vidio pornografiju.
8. Visina Eiffelovog tornja se mijenja za 7,5 cm izmeu ljeta i zime.
9. U Teksasu (SAD) moete legalno ubiti Bigfoota, to jest, ako ga ikada pronaete.
10. Prema matematiarima, kravatu moete zavezati na 177,147 naina.

Amerika tajna sluba je pokuala zainiti Hitlerovu hranu enskim hormonima u cilju da ga
feminiziraju.
11. Osniva Facebooka Mark Zuckerberg i njegova supruga Priscilla Chan su u 2013. godini
darovali nevjerojatnih 970 miliona dolara u dobrotvorne svrhe, te postali top filantropi iste
godine.
12. Svi dijelovi koji se danas nalaze u jednom iPhone-u bi 1991. godine kotali oko 3.5 miliona
dolara.

13. Zbog nedostatka kriminalaca, Nizozemska je 2013. godine zatvorila osam zatvora.
14. Samo za pravljenje toalet papira, svaki dan se posjee 27.000 stabla.
15. Prosjeni uposlenik McDonaldsa zaradi za sedam mjeseci koliinu novca koju direktor
komapnije zaradi za jedan sat.
16. Felix Hoffman je 1897. godine izumio i heroin i aspirin.
17. Tehnologija iza smartphona se oslanja na do 250.000 razliitih patenata.
18. Sony-jev prvi proizvod bio je elektrini kuhalo rie.
19. Prosjena ena u dravi Niger rodi 7 djece (najvia stopa na svijetu).
20. Leonardo da Vinci je kupovao ivotinje u kavezima na lokalnim pijacama, a zatim ih putao
na slobodu.

20 Zanimljivih injenica #24

1. Nigerijska Policija je 2009. godine uhapsila jednu kozu i optuila je za pokuaj oruane
pljake.
2. Istraivanje provedeno na University College-u u Londonu je nakon 12 godina prikupljanja
podataka utvrdilo da voni sok nema znaajnu korist za zdravlje.
3. Samo 2% ljudi na svijetu ima prirodno plavu kosu.

4. Danas vie znamo o povrini Mjeseca nego o oceanima na Zemlji.

5. Tokom Velikog koraka naprijed (1958 -1961), Mao Ce Tung je ubio 45 miliona ljudi.
6. Radnici u Kambodi koji rade za tvornice odjee kao to su Adidas i Puma zarauju oko 70
eura mjeseno.
7. Samo 8% novca u svijetu je fiziki novac, ostatak je u elektronskoj formi.
8. Kubancima je bilo zabranjeno posjedovanje mobitela sve do 2008. godine.
9. Tokom orgazma, ljudski mozak oslobaa toliko dopamina da na skenerima izgleda poput
mozga na heroinu.
10. Like dugme na Facebooku se izvorno trebalo zvati Awesome.

Danas vie Sibirskih tigrova ivi u zatoenitvu nego u svom prirodnom stanitu.
11. Olimpijada odrana 2012. godine je prva u istoriji na kojoj je sve i jedna drava poslala
makar jednu enu da se takmii.
12. Svake godine, oekivani ivotni vijek se poveava za 3 mjeseca.

13. Toalet papir se koristi jo od 6. stoljea, a poeo se masovno proizvoditi u 14. stoljeu.
14. Charles Darwin je pojeo svaku ivotinju koju je otkrio.
15. U SAD-u ima 24 puta vie praznih kua/stanova nego beskunika.
16. U brazilskim zatvorima za svaku proitanu knjigu zatvorenicima se skrati trajanje zatvorske
kazne za 4 dana.
17. Na svijetu trenutno ima 1.426 milijardera.
18. Oko 1 milijarda ljudi svaku no zaspe bez veere (odnosno, gladni).
19. Mrkve su sve do 17. stoljea bile ljubiaste, a nizozemski uzgajuvai su ih pretvorili u
naranaste selektivnim uzgojem.
20. Banane su prirodno radioaktvine, i ukoliko bi pokuali prokrijumiariti vie oguljenih
banana, na senzorima koji se koriste na lukama da detektuju prokrijumiareni nuklearni materijal
bi se odmah upalila crvena lampica. No doza radioaktivnosti u nekoliko banana ne moe
nakoditi ovjeku Tek kada bi stali u neposrednu blizinu 20 miliona oguljenih banana, nali bi
se u ozbiljoj ivotnoj opasnosti.

20 Zanimljivih injenica #25

1. Sudan ima vie piramida nego bilo koja druga drava na Zemlji ak i vie od Egipta. Samo u
gradovima Al Kurru, Nuri, Gebel Barkal i Mero postoji vie od 220 piramida, a veina njih su
visoke od 20 do 30 metara.
2. U Pakistanu je 2011. godine uhapen majmun jer je ilegalno preao granicu sa Indijom.
3. Na sjeverozapadu amerike savezne drave Aljaska, oko 40 km sjeverno od Arktikog kruga,
nalazi se prirodna znamenitost koju niko ne oekuje na dalekom sjeveru velike pjeane dine,
ponegdje visoke i do 30 m, poznate kao Kobuk Valley.
4. Vie od 25% lijekova koje danas koristimo proizvodi se od sastojaka pronaenih u biljkama
koje rastu u praumama a za sad, samo je prouena potencijalna ljekovitost 1% od svih biljaka
iz prauma.
5. Drava s najniim prosjenim kvocijentom inteligencije (IQ) je Ekvatorijalna Gvineja, s
prosjekom od 59.
6. Morske zvijezde nemaju krv. Njihova krv je zapravo filtrirana morska voda.
7. Od 1990. do 2013. godine smrtnost djece diljem svijeta je pala za 48%.
8. U Mongoliji ivi vie konja nego ljudi.
9. Meksiko ima 68 slubenih jezika.
10. liica vode sadri oko 500.000.000.000.000.000.000.000 atoma.

Pruge na krznu tigra su jedinstvene, poput ljudskih otisaka prstiju.

11. Treinu izvjea koja je Svjetska banka postavila online nikada niko nije downloadovao
nikad, niko.
12. Bluetooth je imenovan po drugom kralju Danske Kralj Harald Bluetooth.
13. Odrasli slon svaki dan u prosjeku pojede od 100 do 300 kg hrane i popije do 160 litara vode.
14. Nakon to je proveo tano godinu dana na Marsu, NASA-in Curiosity Rover je sam sebi
otpjevao Happy Birthday.
15. Popularna pjevaica Shakira nije primljena u kolski hor (zbor) jer je uitelj smatrao da
zvui kao koza.
16. Najstariji hotel na svijetu (koji jo uvijek radi) je Nisiyama Onsen Keiunkan, Yamanashi,
Japan, a otvoren je 705. godine.
17. 64% ekstremno siromanih ljudi ivi u samo 5 zemalja: Indija, Kina, Nigerija, Banglade i
Kongo.
18. 48% stanovnika Ugande ima manje od 14 godina.

19. Lokacije najviih i najstarijih stabala na svijetu se uvaju u tajnosti, kako bi se izbjegle
turistike posjete koje bi im mogle natetiti.
20. Tyson je ime zloglasnog labuda iz Velike Britanije koji napada svakog ovijeka koji se usudi
prii njegovoj teritoriji. Lokalni stanovnici tvrde da Tyson lomi ljudima ruke, te da redovno
napada i tjera plivae i veslae iz vode.

20 Zanimljivih injenica #26

1. 99% Libije je pokriveno pustinjom, a u nekim regijama ove drave kia ne padne desetljeima.
2. U prvoj (izvornoj) verziji Pepeljuge, ona je bila grki rob, a ivjela je u koloniji u Egiptu.
3. Zvanino, najdui rat u istoriji bio je rat izmeu Nizozemske i otoja Sili (arhipelag od 145
ostrva u Keltskom moru, Engleska), koji je trajao od 1651. pa sve do 1986. godine. U ovom ratu
nije bilo rtava.
4. Procjenjuje se da se na Zemlji trenutno govori oko 7.000 razliitih jezika, a oko 2.400 jezika
prijeti izumiranje.
5. Ommatophobija je strah od oiju.
6. Pornografija zauzima 37% ukupnog sadraja na internetu.
7. Od 1990-te godine, u Evropi je cijena kokaina pala za 51%.

8. Produkcija svake epizode popularne serije Game of Thrones (Igra Prijestolja) kota oko 6
miliona dolara.
9. Predsjednik Urugvaja je najsiromaniji predsjednik na svijetu jer donira 90% svoje plae u
dobrotvorne svrhe.
10. U Njemakoj ne postoji kazna za zatvorenika koji pokua pobjei iz zatvora jer je sloboda
osnovni ljudski instinkt.

Odrasli slon svaki dan u prosjeku pojede od 100 do 300 kg hrane i popije do 160 litara vode.
11. U filmu Kad jaganjci utihnu Hannibal Lektor (Anthony Hopkins) nije nijednom trepnuo.
12. Peking, Seul i Tokyo znae glavni grad na njihovim jezicima.
13. Ljudska slina sadri analgetik koji se zove opiorphin, a koji je est puta jai od morfija.
14. Krompir je bio ilegalan u Francuskoj izmeu 1748. i 1772. godine.
15. Kofein se sastoji od ugljika, vodika, duika i kisika. Isto kao i kokain, najlon, TNT i heroin.
16. PlayStation 3 troi vie el. energije od hladnjaka.

17. Kad bi ljudsko oko bilo digitalni fotoaparat, on bi imao 576 megapiksela.
18. Ako poinite zloin na moru, tehniki se smatrate gusarom.
19. Oko 80% ivotinja koje ive na Madagaskaru se ne mogu nai nigdje drugo na svijetu.
20. Vaem mozgu je potrebno oko 90 sekundi da odlui da li mu se neko dopada ili ne.

20 Zanimljivih injenica #27

1. Olimpijske igre koje e se 2016. godine odrati u Rio de Janeiru, Brazil, bit e prve
Olimpijske igre odrane u jednoj od junoamerikih zemlja.
2. Poznati Napoleonov eir je prodan 2014. godine za 2.4 miliona dolara.
3. Konji se u hodu oslanjaju samo na trei, srednji noni prst. Ostali prsti su im zakrljali.
4. Kanada je najobrazovanija drava na svijetu: vie od polovice njenih stanovnika je akademski
obrazovano.
5. Svake godine, udar groma ubije oko 24.000 ljudi irom svijeta.
6. Ovce imaju vidno polje od oko 300 stepeni, to im omoguuje da vide iza sebe, a da pri tome
ne okrenu glavu nazad.
7. Samo oko 3% vrsta sisavaca i do 15% vrsta primata su monogamni.

8. Hakeri su 1999. godine otkrili sigurnosni propust u Hotmailu koji im je omoguio da se

prijave na bilo koji Hotmail raun pomou lozinke eh.
9. Prostitucija je legalna u Kanadi. No, kupovanje usluga prostitutke nije.
10. Trenutni svjetski rekord za slaganje Rubikove kocke je 5.55 sekundi.

Borbe prdeima su bili popularni umjetniki crtei koji su nastali u Japanu tokom Edo
razdoblja (od 1603. do 1868. godine).
11. Fi u WiFi ne znai nita. Tvorci su ga tako nazvali jer se rimuje sa HiFi (High fidelity).
12. Svi zatvorenici u Norvekoj imaju internet u svojim elijama.
13. Za samo (posljednjih) 30 godina, populacija ptica u Evropi se smanjila za vie od 400
miliona jedinki.
14. Ako koristite iTunes, znai da se prihvatili uslove licence agreementa u kojima se navodi da
neete koristiti Apple proizvode za izradu nuklearnog oruja.
15. Ako bi svi ivjeli gusto naseljeni, kao to ive ljudi na Manhattanu, cijela ljudska rasa bi
mogla stati na Novi Zeland.

16. Kada bi troio 1 milion dolara dnevno, Bill Gatesu bi trebalo 218 godina da potroi sav svoj
novac.
17. Tokom Zlatnog doba islama (od 750. do 1257. godine), naunici su bili plaeni
ekvivalentno dananjim profesionalnim sportaima.
18. Prema naunim istraivanjima, ljudi s niim IQ-om imaju veu ansu da budu rasisti i
homofobini.
19. Hirurzi koji su odrasli igrajui video igrice prave 37% manje greaka.
20. Francuski je vie od 300 godina bio slubeni jezik u Engleskoj.

20 Zanimljivih injenica #28

1. U Kini je reinkarnacija zabranjena, osim ako nemate dozvolu vlade.

2. Kokain podie razinu dopamina za 250%, u odnosu na 100% koliko podie splni odnosi i 50%
hrana.
3. Elvis Presley je jednom upitao svog vozaa limuzine: Da li je ovo vaa limuzina ili radite za
kompaniju? On je odgovorio: Radim za kompaniju, na to je Elvis je rekao: Pa, sada je
vaa. Umjesto napojnice, Elvis je vozau poklonio limuzinu.
4. U jednoj studiji je zakljueno da ljudi koji rade 11 ili vie sati dnevno imaju veu ansu da
dobiju srani udar za 67% od onih koji rade 8 sati dnevno.

5. Crni panther nije vrsta ivotinje. To je zapravo termin koji se koristi za opisivanje crnih
puma, jaguara i leoparda.
6. Aurofobija je strah od zlata.
7. Belgijska vlada je 1990. godine suspendirala kralja za jedan dan, kako bi zakon koji legalizira
pobaaj mogao biti donesen bez njegovog potpisa (religija mu nije dozvoljavala da potpie isti).
8. Rastafarijancima je zakonski doputeno da posjeduju marihuanu u Italiji zbog toga to je ona
sakrament u njihovoj religiji.
9. Kada se odmara, va mozak koristi petinu kalorije po minuti.
10. Svaki dan na Zemlji eruptira izmeu 10 i 20 vulkana.

Lav Leo, tigar Shere Khan i medvjed Baloo su pronaeni zajedno kao mladunad u jednom
domu tokom policijske racije u Atlanti. Od tada su postali nerazdvojni prijatelji. Svaki dan se
zajedno igraju, jedu i spavaju.
11. Vjetrovi u nekim dijelovima Antarktika mogu dosegnuti brzinu i do 320 km/h.

12. Najbogatiji ovjek u Indiji, Mukesh Ambani, sagradio je kuu u vrijednosti od 1 milijarde
dolara. To je 27-ospratna zgrada sa 3 heliodroma, estospratnim parkiralitem, etverospratnim
viseim vrtom, i kino salom. U njegovoj kui je zaposleno 600 ljudi.
13. Jedna svinja je 2013. godine u Australiji ukrala 18 piva iz kampa, napila se, a zatim se
pokuala tui sa kravom.
14. Veliki panda potroi oko 55% svog ivota prikupljajui, pripremajui i jedui bambus.
15. U jednoj kineskoj grobnici je 2008. godine pronaeno 789 grama 2.700 godina stare
marihuane.
16. Gavrani mogu imitirati ljudski govor.
17. U jednom panamskom krateru poznatom kao Dolina etvrtastih stabala rastu etvrtasta
stabla.
18. U Bermudskom trouglu je nestalo isto onoliko aviona i brodova kao i u bilo kojoj drugoj
regiji u oceanu.
19. Leonardo da Vinci je kupovao ivotinje u kavezu samo zato da bi ih mogao osloboditi.
20. U posljednjih 500 godina ljudi su krivi za izumiranje 322 ivotinjske vrste.

20 Zanimljivih injenica #29

1. Posljednje rijei Vincent van Gogha su bile: Tuga e trajati vjeno.

2. ansa da se dva otiska prstiju (razliitih ljudi) podudaraju je oko 1:64 milijarde.
3. Kolektivno, ukupno provedemo vie od 3 milijarde sati sedmino igrajui online igre.
4. Ako vjeverica nae naputenu bebu druge vjeverice velike su anse da e je usvojiti.
5. Sunce je najsavreniji prirodni okrugli objekt poznat u svemiru.
6. Najvei grad na svijetu do kojeg se ne moe doi cestom je Iquitos, Peru. Smjeten je duboko
u praumi Amazona, a u njemu ivi vie od 400.000 ljudi.
7. Najmanji pu na svijetu moe stati 10 puta u uicu igle.
8. Polovica od top 20 gradova u svijetu s najviom stopom ubistava se nalazi u Brazilu.
9. Svjetski rekord za najdui let papirnog aviona iznosi 69,1 m.
10. NASA-ini astronauti su prvi put i istoriji pojeli hranu koja je uzgojena u svemiru 10. augusta
2015. godine.

Razliite vrste pingvina privlae partnera na razliite naine. Kraljevski pingvini pjevaju duge
pjesme sa svojim partnerima. Muijaci Papuanskih pingvina poklanjaju svojim partnerima

darove koji se uglavnom sastoje od ljunka ili kamenja. Za pingvine, jaka ljubavna veza je
izuzetno vana za podizanje mladih.
11. Jedan zatvor u Brazilu omoguava zatvorenicima da, u zamjenu za smanjene kazne, okreu
pedale na stacioniranim biciklima kako bi generisali elektrinu energiju za oblinji grad.
12. Nauno je dokazano da djevojke izgledaju privlanije kada se nalaze u drutvu drugih
djevojaka.
13. Ako umrete u Amsterdamu sami, bez prijatelja ili porodice koja bi dola na sprovod, pjesnik
e napisati pjesmu za vas i recitovati je na pogrebu.
14. Peter Benchley, autor bestselera Ralje, je posvetio posljednju deceniju svoga ivota
ouvanju morskih pasa da bi se iskupio za masovnu histeriju koju je stvorio.
15. U Boliviji postoji festival tokom kojeg se ljudi 2-3 dana tuku. Zove se Tinku.
16. 10% ljudi na svijetu pati od aleksitimije, nemogunosti da identifikuju i opiu svoje osjeaje.
17. Ako bi mogli skoiti proporcionalno visoko kao skakavci, mogli bi skoiti 18m.
18. U SAD-u ima vie oruja nego ljudi.
19. Morgan Freeman se prvi put pojavio u filmu kada je imao 34 godine, a prvu je veliku ulogu
dobio tek kada je imao 52.
20. U londonskim kolama se trenutno govori vie od 300 jezika.