5 najopasnijih pauka

Dok odrediti najotrovnijeg pauka nije nikakav problem, odreivanje najopasnijeg pauka predmet je
mnogobrojnih dilema. Kada odreujemo najopasnijeg pauka moramo paziti na mnotvo parametara
koji mogu utjecati na nau odluku. Treba uzeti u obzir broj zabiljeenih smrti ugrizom, agresivnost
pauka, rasprostranjenost, nae poznavanje te vrste, koliinu raspoloivog protuotrova itd. Pet
najopasnijih pauka koje vam donosimo izabrani su od strane novinara web-portala My Science
Academy, a o ispravnosti ovakvog poretka najopasnijih pauka prosudite sami.
Posto sam ja jedan od onih sto se boje paukova, manji vid Arahnofobije (Bolest
straha od paukova), odlucio sam da objavim listu 5 najsmrtonosnijih paukova na
svijetu. Srecom nema ih na nasim prostorima...

5. Pauk crvenih lea (Latrodectus hasselti)

Ovaj opasni i endemski pauk ivi u Australiji. Bliski je roak iroko poznatoj crnoj udovici koju
nalazimo diljem svijeta. enke ovog pauka lako je prepoznati zbog crvene pruge na kraju njenog

abdomena. enke narastu do veliine jednog centimetra, dok su mujaci znatno manji i njihova se
veliina mjeri izmeu 3 i 4 milimetra. Ova vrsta jedna je od rijetkih koje imaju sklonost kanibalizmu
tokom parenja. Pauk crvenih lea jedan je od najopasnijih vrsta pauka u Australiji. Njegov
neurotoksini otrov moe ozbiljno natetiti ljudima. Ozbiljni bolovi nakon ugriza esto traju dulje od
24 sata. Protuotrov je komercijalno dostupan i nakon njegovog predstavljanja 1956. nije zabiljeena
niti jedna smrt zbog ugriza ovog pauka. Tokom povijesti zabiljeeno je tek 14 smrti zbog ugriza
ovog pauka. Stotine, ponekad i tisue, ljudi postanu rtve ugriza tokom jedne godine, a samo 20%
rtava primi medicinsku pomo. Djeca i imaju znatno vei rizik od smrti ugrizom, dok su enke
ovog pauka su odgovorne gotovo za sve ugrize ovog pauka. Veina ugriza dogodi se izmeu
prosinca i travnja, naveer ili poslijepodne. Budui da se enke ovog pauka kreu sporo, te rijetko
naputaju mreu, ugrizi se najee dogaaju nakon to osoba stavi ruku preblizu mree. Do ugriza
takoer moe doi ukoliko se pauk krije u odjei ili obui.
Najotrovniji pauk sa Australijskog kontinenta. Nalazi se svuda, pa cak i u urbanim sredinama. I on je
neka vrsta crne udovice, pa je blizak rodjak sa najotrovnijim paukom br. 5. Veoma su mali, ali otrovi
se pakuju u malim bocicama, zar ne?

4. Sydneyski dimnjak-web pauk (Atrax robustus)

Pronalazimo ga u okrugu od 100 kilometara oko Sydneya u Australiji. Ovaj otrovni pauk sposoban je
nanijeti ozbiljne ozljede ili ak smrt ukoliko ne uzmemo protuotrov na vrijeme. Otrov dimnjak-web
pauka sadri toksin antraks koji je izrazito tetan ljudima i ostalim primatima. Unato tomu, taj otrov

ne utjee na ivani sustav ostalih sisavaca. esto napada vie puta, a otrov enki manje je toksian
od otrova mujaka. Ukoliko doe do ugriza, potreban protuotrov se mora uzeti u roku od jednog
sata. Ugroene skupine, kao to su djeca, moraju uzeti protuotrov u roku manjem od pola sata.
Otkako je protuotrov postao raspoloiv 1981., nije bilo zabiljeenih smrti zbog ugriza ovog pauka. U
rujnu 2012. prijavljena je nestaica protuotrova i civili su zamoljeni da probaju uhvatiti opasne
paukove kako bi znanstvenici iz njih muzli otrov. Jedna doza protuotrova zahtjeva hvatanje 70
pauka. Ukoliko se nau u opasnosti, tunel-web pauci pokazuju agresivno ponaanje kako bi
upozorili potencijalnu rtvu da su spremni za napad u sluaju daljnje provokacije potencijalne rtve.

3. Brazilski lutajui pauk (Phoneutria fera)

Brazilski lutajui pauk (naoruani pauk ili banana pauk) je vrsta obrambenog i otrovnog pauka kojeg
moemo nai u tropskim predjelima June i Centralne Amerike. Pojavio se u Guinnessovoj knjizi

rekorda 2010. kao najotrovniji pauk. Ipak, postoje vrste koje su daleko sklonije napadima, a i
Guinnessova knjiga rekorda govori kako, zbog svoje brojnosti, vie smrti uzrokuje crna udovica.
Lutajui pauk dobio je ovaj naziv jer on nou luta kroz dunglu, umjesto da kao veina pauka pravi i
odrava mreu. Tokom dana oni se kriju u nastambama termita, ispod sruenog drvea ili kamenja i
u svenjima banana. Nairoko su poznati kao najotrovnija vrsta pauka. U smrtonosnim
koncentracija, otrov uzrokuje gubitak kontrole nad miiima i probleme s disanje koji rezultiraju
paralizom i moguim guenjem. Uz to, otrov uzrokuje intenzivnu bol, a moe izazvati erekciju koja
traje satima i nakon koje najee slijedi doivotna impotencija. Njegova sklonost lutanju je ono to
ga ini izrazito opasnim. U gusto naseljenim podrujima ovaj pauk trai zaklon u mranim
predjelima. Nerijetko za zaklon izabere podruja unutar kue, odjeu, aute, obuu, kutije; te time
poveava rizik susreta s ljudima. Njegov drugi naziv banana pauk dolazi iz njegove tendencije da
se skrije u svenjima banana. Postoje sluajevi u kojima je lutajui pauk putovao zajedno s
bananama te se u konanici pojavio na policama supermarketima.
Ovaj brazilski pauk poznatijega naziva "banana" pauk pojavljuje se i u
Guinnessovoj knjizi svjetskih rekorda kao pauk koji je najodgovorniji za veinu
smrtnih posljedica kod ljudi. Samo 0,006mg neurotoksinog otrova je dovoljno
da ubije mia. Najopasniji je zbog svoje prirode lutanja, tako da ga ima svuda
naokolo. Unutar kua, odjee, obue, automobila... Ugriz mu je bolan i
smrtonosan. Obitava u Junoj Americi.

2. Smei pauk samotnjak (Loxosceles reclusa)

Smei pauk samotnjak veliinom se kree izmeu 6-20 mm. Kao to im ime govori tipino su
smee broje, imaju est oiju (uobiajeno pauk ima osam), a nalazimo ih u junim dijelovima

Sjedinjenih Amerikih Drava. Rijetko kad su agresivni i njihovi ugriz nisu uestali. U 2001. vie od
2000 smeih pauka samotnjaka uklonjeno je iz opustoenog doma u Kansasu. Unato tomu, etvero
stanara koji su godinama ivjeli u neposrednoj blizini nisu imali nikakvih problema niti susreta s
njima. Napadaju jedino kada su pritisnuti uz kou. Takve situacije mogu se dogoditi ukoliko osoba
npr. oblai rukavice ili se pokuava brisati runikom na kojem je pauk. Mnoge rtve rekle su da je do
ugriza dolo nakon to su obukli odjeu koju nisu dugo nosili ili su je ostavili na podu nekoliko
dana. Ipak, kljove ovih pauka su male i ne mogu prodrijeti kroz veinu tkanina. Uobiajeno rtve
ugriz ne osjete odmah, iako on moe biti potencijalno jako opasan. Otrov se proiri tijelom u roku od
nekoliko minuta, osoba koja je pretrpjela ugriz najee osjea muninu, dolazi do povraanja,
temperature i bolova u miiima. Rjee, takvi ugrizi izazivaju hemolizu (raspadanje crvenih krvnih
stanica), trombocitopeniju (smanjen broj trombocita u krvi), proirene intravaskularne koagulacije,
oteenje organa, pa ak i smrt. Ponekad ugriz unitava meko tkivo i ostavlja duboke oiljke kojima
su potrebni mjeseci da bi zarasli. Ugriz smeeg pauka samotnjaka postaje bolan nakon 2-8 sati. Bol i
efekti pogoravaju se 12 do 36 sati nakon ugriza, a nekroza (odumiranje stanica u ivim tkivima
uzrokovan vanjskim neprirodnim uzrocima) nastupa tokom nekoliko sljedeih dana. Smedji pauk
je pustinjski pauk, koji je otrovan. Njegov otrov razbija crvena krvna zrnca i
moe izazvati ozbiljnije otecenje koe.

Slika ujeda ovog pauka:

1. Crna udovica (Latrodectus mactans)

Crna udovica, Latrodectus mactans, je izuzetno otrovna vrsta pauka. Ovi pauci su dobro poznati po
karakteristinim crno-crvenim bojama enki i po injenici da e enka esto pojesti svog partnera
nakon parenja (od tud i naziv crna udovica). Moemo ih nai u Sjevernoj Americi, a ugriz moe biti
koban za ovjeka. Iako nisu osobito veliki, otrov crnih udovica je izrazito snaan. Mujaci, koji su
znatno manji, imaju mnogo manje otrova od enki. Tokom razdoblja izmeu 1950. i 1959. u

Sjedinjenim Amerikim Dravama prijavljene su 63 smrti od ugriza crne udovice. S druge strane,
rasprostranjenost ovih pauka je veoma velika. Kao rezultat toga, velik broj ljudi diljem svijeta je u
opasnosti od ugriza i to je glavni razlog velikog broja smrti uzrokovanih ugrizom ovog pauka. Prije
razvitka protuotrova 5% ugriza rezultiralo je smru ,a sam ugriz izaziva oteklinu veliine 15
centimetara.
Crna udovica je pauk s hitinskim pokrovom ija boja varira od svijetlo bjelkaste
do barunasto crne. Na zatku mogu imati od 0 do 17 najee crvenih koje ine
ovog pauka prepoznatljivim. Meusobno se razlikuju po razliitom rasporedu i
obliku pjega, a boja im se mijenja ovisno o starosti. Dok su crne udovice mlade,
pjege su bijele, a kako rastu poinje se pojavljivati u sredini pjege naranasta
mrlja. Ona se postepeno iri i tamni. Kod enke pjega potupno pocrveni, a u
mujaka ostane bijeli obrub oko pjege. Postoji seksualni dimorfizam izmeu
enke i mujaka. Mujak je puno manji, od 3 do 5 mm, a enka naraste od 1 do
2 cm. Jedino ovaj pauk zivi u primorskim predjelima Hrvatske.