DDD skripta

GLODAVCI
 Osnovne karakteristike:
o Imaju malo zbijeno tijelo a prepoznatljivi su po sjekutićima koji nemaju
korijena tako da rastu cijeli život pa ih moraju trošiti glodanjem.
o Na prednjim nogama imaju 4 prsta, a na stražnjim 5.
o Hrane se biljem, korijenjem, grančicama, sjemenkama, neki tvarima
životinjskog podrijetla, a neki su svejedi.
o Skakači, penjači, plivači, kopači, trkači.
o Po prirodi su sumnjičavi, dobro pamte, dobro se orjentiraju u prostoru,
izbjegavaju nove predmete i kušaju hranu u vrlo malim količinama, kreću se
kroz tamu i uz rubove.
o Žive u parovima, obiteljima ili velikim skupinama (kolonijama).
o Štetnici su jer uništavaju drvo, usjeve, a i jer prenose zarazne bolesti.
o Razlikuju se i po tome kako i gdje žive, neki žive u ljudskim nastambama,
neki u rupama ispod zemlje, a neki na otvorenim prostorima. Neki hiberniraju
preko zime, neki skupe zalihe hrane, a neki migriraju.
o Najmanji glodavac je Mycromus minus (europski patuljasti miš), a najveći je
Hydrochoerus capybara (Kapibara)
o Prijenosnici su raznih bolesti:
 Kuga
 Tularemija - prenosi je Francisella tularensis preko hrane, vode,
kontaktom. Limfadentits, metastaze na udaljenim organima. Rijetka je.
 Leptospiroza – febrilno stanje s afekcijom jetre i bubrega, prenose ga i
domaće i divlje životinje, putem vode (kupanjem).
 virusne hemoragijske groznice – smrtonosna, karantenska bolest
karkterizirana krvarenjima. Prenosi se direktnim kontaktom s
glodavcem.
 Sodoku – bolest štakorskog ugriza. Regionalni limfadentitis na mjestu
ugriza. Uzročnik Spirillum minus i Streptobacillus monilliformis.
 lišmanijaze,
 bjesnoća, tifus, salmoneloza, toksoplazmoze, trihineloze.
o Putevi prijensa:
 Vektorima, insektima – štakorska buha (kuga), uši...
 Zaraženom hranom i vodoma fecesom i ostalim izlučevinama.
 Ugrizom (sodoku)
 Zaraženim mesom, preko svinje (Trihineloza)
 Klasifikacija:
o Razred: Mammalia
o Red: Rodentia
o Podred: Myomorpha
o Porodica:
 Muridae (miševi)
  Microtinae (voluharice)
 Talpidae (krtice)
 Cricetidae (hrčkovi)
o Rod i vrsta:
 Mus musculus
 Rattus
 Rattus
 Norvegicus
 Microtus arvalis (poljska voluharica)
 Talpa europea (europska krtica)
 Cricetus cricetus (europski hrčak)
 Po načinu prehrane
o Generalisti – jedu sve
o Specijalisti – razvili naklonost prema jednoj vrsti hrane
o Individualisti – prihvaćaju hranu koja im se i tom trenutku čini potrebnom
zbog fizioloških ili je privlačna zbog psiholoških razloga.
 Miševi:
o Hidrofobni
o Podrijetlom iz Arabije pa su se za vrijeme Križarskih ratova proširili po
Europi.
o Mus musculus (kućni miš)
 Kratko zbijeno tijelo, 7-11cm
 Ovisni o ljudima, rade nastambe u kućama i zgradama na skrovitim
mjestim.
 U kući ga primjetimo po neugodnom mirisu urina i fecesa.
 Brzo se razmnožava, živi 2-4 godine.
o Apodemus agrarium (prugasti poljski miš)
 Veći od kućnog miša, ima prugu na leđima.
 Dobar penjač
 Pari se od ožujka do listopada.
o Apodemus flavicollis (žutogrli miš)
 Živi u šumama, poljima, na drveću.
 Mogu opustošiti usjeve ako se nalaze blizu šume.
o Apodemus sylvaticus (šumski miš)
 Živi u šumama, bukove šume.
 Skakanjem se brzo kreće.
 Skuplja hranu za zimu
o Hanta virus prenose A. sylvaticus, A. agrarium i A. flavicollis.
 Štakori
o hidrofilni
o Rattus rattus i Rattus norvegicus se međusobno ne podnose pa zauzimaju
različita područja.
o Rattus rattus (Crni štakor)
 Izdužena glava sa šiljatom njuškom.
 Crni štakor potječe iz Indije i Burme ali se brodovima proširio po
čitavom svijetu.
  Rep mu je malo duži od tijela
 Svejed ali se uglavnom hrani žitaricama.
 Radi nastambe u gornjim djelovima kuće jer je dobar penjač i izlazi
samo kad mora.

o Rattus norvegicus (Smeđi (sivi) štakor)
 Tupa njuška.
 Iz crnog štakora se razvio snažniji, pametniji i plodniji smeđi štakor.
 Veći je od običnog štakora.
 Tamno smeđe krzno sa bjelkastim trbuhom.
 Selidbe
 Prigodne – sele se zbog nepovoljnih uvijeta, nedostatka hrane,
snjega..
 Povremene (periodičke) – selidba štakora sa otvorenog prostora
na kojem je preko ljeta uz kuću jer mu je tamo toplije preko
zime, a i ima više hrane preko zime.
 Uspravne (vertikalne) – miševi koji se iz gorskih krajeva u
jesen sele u niže krajeve, među ljude.
 Dnevne (horizontalne) – zbog neke pojave dnevno mogu prijeći
i do 3km kako bi došli do neke etiološki prihvatljive hrane.
 Biološka ravnoteža je povremeno povećanje pa smanjenje populacije.
 Gradacija – postupno povećanje populacije.
o Progradacija – povećanje
o Kulminacija ili vrhunac
 Degradacija – smanjenje populacije
 Latencija – mirovanje
 Neuspješne deratizacije dovode do ekološkom maksimuma populacije.

INSEKTI
 Entomologija – znanost koja proučava kukce, građu, biološku raznolikost, način
života, funkciju organa, osobine, podrijetlo.
 Osnovna građa:
o Tijelo sastavljeno od segmenata (kolutića) najčešće međusobno sraslih.
o Tijelo podijeljeno na tri djela: glava (potpuno srasli kolutići), prsište
(thorax, 3 slabo vidljiva kolutića, na svakom kolutiću jedan par nogu) i
abdomen (11 vidljivih kolutića).
o Noge – jedan par na svakom kolutiću
 Za trčanje i penjanje (žohari)
 Za skakanje (buhe, skakavci)
 Za kopanje (rovci)
 Za plivanje i veslanje (vodoljub)
o Posjeduju 1-2 para krila
 Imaju krila i lete (muhe, komarci)
 Imaju krila, ne lete (žohari)
  Imaju zakržljala krila (buhe, uši, stjenice)
 Nemaju krila (skokunci, dlakorepci – Aptherygote insekti)
o Oči su im različite veličine, mrežaste strukture.
 Mogu imati još par jednostavnih očiju na čeonom režnju - Ocela
o Ticala – osjetila mirisa, okusa i pipanja, raznih veličine, između ili iznad
očiju. Tri dijela:
 Osnovni članak
 Držač
 Bič
o Usni aparat – gornja čeljust (mandibula) i donja čeljust (maxilae)
 Usni aparat za griženje i žvakanje (žohari)
 Usni aparat za bodenje i sisanje (komarci, uši, stjenice)
 Usni aparat za lizanje i sisanje (mravi, pčele)
 Usni aparat za lizanje (leptiri)
o Kožni skelet – kukci nemaju kostur pa su im mišić direktno vezani za
kožni skelet
 Bazalna membrana – odjeljuje kožni pokrov od unutarnje šupljine,
izlučuje intracelularnu supstancu
 Epiderma – izlučuje hitin, u njoj se nalaze kožne žlijezde i dlake
(zovu se sete) koje su povezane sa žlijezdama
 Kutikula
 Endokutikula – najdeblji sloj, građena je od lamela između
kojih su hitinski snopići.
 Egzokutikula – načvršći sloj (ima najviše hitina) i
pigmentni sloj (daje boju)
 Epikutikula – najtanji sloj, štiti od nepovoljnih uvjeta
o Probavni sustav
 Prednje, srednje i završno crijevo
 Kukci koji uzimaju krutu hranu imaju mišićni odnosno žvačni
želudac, a oni koji sišu krv imaju slijepe vrećice koje polaze iz
jednjaka. Mesojedi imaju kraću probavnu cijev od biljojeda.
o Krvožilni sustav je jednostavan, otvorenog tipa
 Srce predstavlja žila na leđima koja pumpa krv (hemolimfu) u
smjeru glave.
 Hemolimfa može biti raznih boja ali je uglavnom bezbojna.
o Dišni sustav – difuzno i pomoću ventilacije kroz trahealni sustav
 Sastoji se od trahea (cijevčica koje počinju na vanjskoj strani
kutikule)
 Trahee se u unutrašnjosti granaju u traheole koje kapilarno
završavaju oko ili u organima.
 Na najmanji podražaj mogu prestati disati i naj taj način preživjeti
fumigaciju.
o Živčani sustav sastoji se od živčanih čvorova (ganglija)
 Nadždrijelni ganglij ili mozak (tri para ganglija)
 Podždrijelni ganglij ili trbušna moždina
o Osjetilni organi
  Dodir – prvi se razvio, osjetilne stanice su po cijelom tijelu,
 Njuh – na ticalima, jako osjetljiv
 Sluh – samo kod onih koji proizvode zvukove
 Okus – u ustima
 Vid – kompleksne oči
 Osjetio za toplinu
 Razmnožavanje
o Uglavnom su razlučenog spola
o Muški spolni sustav se sastoji od dva sjemenika, dva sjemenovoda i jednog
sjemenog kanalića, izlučuju se spermatozoidi.
o Ženski spolni sustav sastoji se od dva jajnika, dva jajovoda i od rodnice
 Razvoj i životni ciklus
o Embrionalni razvoj – neposredno nakon oplodnje do razvoja ličinke
 Oviparne vrste lijegu jajašca iz kojih se kasnije razvijaju ličinke
 Ovoviviparne vrste lijegu jajašca iz kojih vrlo brzo izlaze larve
 Viviparne vrste lijegu žive ličinke
 Puriparitetne vrste lijegu žive ličinke koje se odmah začahure.
o Postembrionalni razvoj – razvoj ličinke do odrasle jedinke – IMAGO
 Potpuna preobrazba (muha, komarci)
 Jaje
 Ličinka
 Kukuljica
 Imago
 Nepotpuna preobrazba (žohar)
 Jaje
 Ličinka
 Imago
o Postmetabolni razvoj – period od razvoja odrasle jedinke, spolnog
sazrijevaja, parenja te starenja i ugibanja
 Za neke jedinke on je jako kratak (nekoliko sati ili dana) a za neke
može trajati do nekoliko godina (pčele matice)
o GENERACIJA – ciklus razvoja insekta od jajašca do odrasle jedinke koja
polaže jajašca.
 Predatori su prirodni neprijatelj jedne vrste, hrane se ravojnim oblicima te vrste.
 Paraziti su vrsta prirodnog neprijatelja koja ne ubija nego crpi hranjive tvari,
koristi za razmnožavanje ili transport i na taj način iscrpljuje domaćina.
 Prirodna regulacija i smanjenje pojedine populacije od strane predatora i parazita
temelj su biološkog suzbijanja insekata.
 Klima jako utječe na ravoj insekata
o Ne podnose visoke temperaure pa su uglavnom aktivniji u sumrak ili zoru.
o Vlažnost utječe na broj generacija.
o Oborine mogu prekinuti ili usporiti razvoj jednog insekta ali poboljšati
razvoj drugog (komarac).
 Insekte dijelimo na:
o Korisne – razgradnja mrtvih, hrana drugim insektima, suzbijanje drugih
vrsta, opršivanje, med, svila
 o Štetne – štete na biljkama, imovini, mogu narušiti zdravlje (vektori)
 Poljoprivredni, skladišni i ekonomski štetnici
o Uvjetno štetne – namnože se preko svoga broja ili u neuobičajenom
prostoru, indirektno izazivaju štetu.
 Zdravstveni značaj
o Vektori – prijenosnici bolesti
 Mehanički – prenose uzročnika na ili u svom tijelu (muhe, žohari)
 Biološki – na njima uzročnik mora provesti dio svog razvojnog
ciklusa. ( malarija – komarac)
o Paraziti
 Ektoparaziti – na površiti tijela (buhe, krpelji, komarci)
 Endoparaziti – u tijelu (nematode)
o Otrovni insekti – izazivaju alergijske reakcije ubodom, dodirom ili
ugrizom
 Molestanti su insekti koji izazivaju odbojnost i nelagodu te smetaju u izvršavanju
nekih aktivnosti.
KOMARCI (Culcidae)
 Prije otrpilike 18 000 godina ih skoro pa nije bilo na većem dijelu Europe zbog
ledenog doba, no mijenjanjem klime i reljefa stvoriili su se pogodni uvijeti za razvoj
komaraca.
 Morfologija
o Glava – bubrežaste oči između kojih se nalazi par segmentiranih antena
o Thorax – prekriven ljuspicama, uska i duga krila koja prekrivaju gotov cijelo
tijelo.
o Abdomen – sastoji se od 10 segmenata od kojih je 7 – 8 vidljivo.
 Životni ciklus – razmnožavaju se u vodi, potpuna metamorfoza
o Jajašca – ličinka (5-10 dana) – kukuljica (2 dana) – odrasla jedinka
o Niske temperature usporavaju razvoj ličinke, a na ispod 11°C prestaje razvoj.
o Kreću se 200 – 300m od legla.
o Razmnožavanje
 Ženke ulete u roj muškaraca koji lete suprotno od vjetra i pritom
ispuštaju zvukove
 Muškarci priliko kolpulacije ispuštaju supstancu koja se zove matronae
i koja sprječava ženki da se pari do kraja života.
 Ishrana - usni aparat je definiran za bodenje i sisanje
o Nakon uboda i sisanja krvi ispuštva vrlo malo antikogulanta kako bi lakše
izvukao proboscis.
o Orintofilija – pojava da ženke više preferiraju ishranu na pricama
o Zoofilija – preferirana ishrana na životinjama
o Antropofilija – preferirana ishrana na ljudima.
 Najpoznatije vrste na području PGŽ-a
o Aedes albopictus
o Culex pipiens
o Culiseta langiaeolata
o Ochlerotatus geniculatus
 Prije su kod nas uglavnom samo bili molestanti, no u novije vrijeme zabilježena su
razna oboljenja koja prenose komarci.
o Malarija – Plasmodium vivax
o ARBO virusne infekcije – atropod borne (alfa virusi - Chikungunya, Ross
river)
o Flavi virusi – žuta groznica i denga, West Nile
o Bunya – encefalitisi i hemoragijske groznice
 Rod Anopheles
o 4 – 8 generacija godišnje
o Migriraju i preko 8km
o Nakon obroka se odmaraju na zidovima
o Prezimljuju u zatvorenim prostrima
o Prenosnici malarije
 Rod Aedes
o Tigrasti komarac Aedes albopictus
o Prezimljuju u stadiju jajašca – u jesen polažu jaja na zemlju gdje se u proljeće
očekuje voda.
o 3 – 4 generacije godišnje
o Dobri letači, mogu migrirati i preko 30km.
o Aktivni tijekom sumraka i noći
o Prenose Dengu, Chikungunyu
 Rod Culex
o Vrlo agresivna vrsta, bode i ljude i životinje, aktivni cijelu godinu
o Urbani komarac Culex pipiens
o Legu jaja u svi vrstama vode, 7 – 8 generacija godišnje
o Ženke hiberniraju u stanovima kako bi preživjele zimu.
o Loši letači, udaljavaju se tek 300m
o Prenose West Nile
 Prirodna legla komaraca
o Korita rijeke, jezera, bare, lokve, močvare
o Privremeno poplavljena područja
o Voda u udubinama stabala, šumske depresije...
 Umjetna legla komaraca
o Neaktivne fontane, bazeni
o Vode u kantama, na ulazu u groblje
o Posude kondenzata klima uređaja
o Plovila na suhom vezu
 Suzbijanje komaraca
o Pravilno odlaganje krupnog otpada
o Redovito mijenjanje vode ili pražnjenje ili pokrivanje posuda.
o Uklanjanje nepotrebnih predmeta u kojima se može skupljati voda
o Održavati protok u bazenima, jezercima, fontanama
o Čistiti vaze na balkonima, grobljima
o Barke na suhom vezu držati preokrenutim
o LARVICIDNO TRETIRANJE – učinkovito samo za stadij larve
 
Usmjereno na legla koja nije moguće ukloniti (korita rijeka, oborinska
kanalizacija, septička)
o ADULTICIDNO TRETIRANJE – učinkovito samo za stadij adulta
 Kratkotrajnog i slabog učinka, nije ekonomski ni ekološki prihvatljivo

ŽOHARI (Blattidae)
 250 milijuna godina stari (fosilni ostaci)
 Nastanju topla i vlažna mjesta i teško ih je izbaciti iz prostora kad se jednom nasele.
 Morfologija
o Tijelo plosnatog oblika i do 15cm
o 1 par bičastih ticala, usta za grizenje.
o Ženke na zatku nose ooteke u kojima su u dva reda smještena jajašca –
nepotpuna metamorfoza
 Jajašce – ninfa ( presvlači se 6 – 10 puta) – adult
 Poznato je više od 2500 vrsta žohara, no u kućama žive samo tri
o Crni (Blatta orientalis)
 Masni ili kanalizacijski
 20 – 24mm, tamno smeđi do crni sa masnim sjajem.
 Svejed
 Živi u zgradama – suterenima, podrumima, na prljavim vlažnim
mjestima. Kreću se do 0.5m visine.
o Smeđi (Blatella germanica)
 Njemački žohar ili rus
 10 – 15mm, tamno smeđi sa tamnim prugama.
 Svejed – posebno ostatke hrane i pića, ljepilo od madraca i kozmetiku
 Najčešće ga nalazimo u kuhinjama i skladištima hrane. Kreću se po
glatkim zidovima i stropovima.
 Lako se prenosi ambalažom i naborima na odjeći.
o Američki
 35 – 40mm dužine, smeđi je.
 Kod nas je vrlo rijedak, može se naći na prekooceanskim brodovima.
 Dobar penjač, voli toplinu. Pretežno ga možemo naći u restoranima,
tržnicama, kolektorima kanalizacije.
 Potječe iz subtropske Amerike i Afrike od kuda se proširio po cijeloj
Europi potiskujući smeđeg žohara.
 Žohari mogu biti vektori raznih zaraznih bolesti i ako su pronađeni u objektu koji
posluje sa hranom, znak su loših higijenskih uvijeta.
 Monitoring
o Prije suzbijanja potrebno je utvrditi o kojoj vrsti žohara se radi, i koliko ih
ima.
o Traže se indikacije kao feces i ooteke te se postavljaju lovke sa feromonima i
mamci sa hranom.
o Procijena infestacije se radi na način na se lovke i mamci ostave 48h na 10m2
pa se nakon toga broje ulovljeni žohari, taj broj se podijeli sa 10 te se dobije
broj žohara na m2. Prema tome ocijenjuje se stupanj infestacije.
  0,1 – 1/ m2 – početna infestacija
 1 – 5/ m2 – mala
 5 – 10/ m2 – srednja
 10 – 20/ m2 – jaka
 Više od 20/ m2 – vrlo jaka
 Suzbijanje
o Ciljno područje ovisi o vrsti žohara
o Insekticidi su najčešće produljenog djelovanja
 Kontaktni – rezudalno djelovanje
 Probavni – Zatrovani mamci
 Respiratorni – aerosol
o Postupci i aplikacija
 Mehanički – čišćenjem i preslagivanjem namirnica, upotreba lovki
 Biološki – regulacijom temperature
 Kemijski – primjena insekticida prskanjem, raspršivanjem,
fumigacijom

BUHE (Aphaniptera)
 Sitni bezkrilni kukci, 2 – 3mm, prekriveni hitinskim omotačem
 Hrane se sisanjem krvi toplokrvnih životinja, imaju jedan par nogu koji im služi za
penjanje i tri para za skakanje.
 Ženke polažu jaja u prašini na podu. Ličinke prolaze potpunu preobrazbu.
 Vrste buha:
o Obična kućna buha (Pulex irritans) – spada u skupinu molestanata
o Štakorska buha (Xenopsylla Cheopis) – prenosnik kuge (štakori su rezervoar)
o Pasja buha (Ctenocephalus canis) – vektor pasje trakavice
o Pješčana buha (Sarcopsylla penetrans) – tropski krajevi, uzrokuje gnojne
upale na stopalima.
o Kokošja buha (Ceratophyllus gallinae) – na peradi i na golubovima
 Suzbijanje
o Ciljno područje – podna prašina, kućni ljubimci, okućnica
o Insekticidi su kontaktni – prašiva, formulacije za prskanje i šamponi za
ljubimce.
STJENICE
 Otporne na puno pesticida
 Obično ih nalazimo u zgradama sa puno madraca (hoteli, studentski domovi), sitne
rupe na starom drvenom namještaju, utičnice
 Hrane se isključivo krvlju, ubod anesteziraju. Napadaju uglavnom po noći ali ako su
izgladnjele onda i po danu. Kad se napiju krvi postanu tamno crvene, a ženke postanu
plodne.
 Nepotpuna preobrazba – ličinke se 5 puta presvlače.
o Potrebno je oko 3 tjedna da se izlegne ličinka
o Od ličinke do odrasle jedinke potrebno je oko 6 tjedana.
  Kod jakih infestacija primjećuje se slatkasti miris.
 Vrste:
o Obična kućna stjenica
o Ljubeća stjenica – puno veća, napada usne ljudi koji spavaju.
 Suzbijanje – tretiranje prvo suhim insekticidom pa odmah potom i aerosolom.
KRPELJI
 Nepotpuna preobrazba
 Prijenosnici raznih bolesti:
o Lajmska borelioza
o Krpeljni meningoencefalitis
o Tularemija
o Q groznica
o Babezioza
 Vrste:
o Obični krpelj (Ixodes ricinus)
 Livade i šume
 Prenosi lajmsku boreliozu i krpeljni meningoencefalitis
o Smeđi pseći krpelj (Rhipicephalus sanguineus)
 Priobalno područje RH
 Prenosi mediteransku pjegavu groznicu
 Suzbijanje krpelja
o Samopregled nakon boravka u prirodi
o Kutivacija pašnjaka
o Uništavanje na domaćim životinjama
o Akaricidni preparati
UŠI (Anoplura)
 Mali plosnati kukci, usni aparat im je prilagođen za sisanje krvi
 Parazitiraju na čovjeku gdje i lijegu jajašca (kosa, dlake, odjeća).
o Čovječija uš (Pediculus humanus)
 Capitis – uši glave
 Corporis – tjelesna uš
 Vektor povratne groznice, rovovske groznice i pjegavog tifusa
o Stidna uš (Phthirius pubis)
 Nepotpuna preobrazba – nimfa se presvlači 3 puta.
 Lječenje: ineskticidni šamponi, puderi, mehanički češljevi, šišanje, održavanje
higijene.
MRAVI (Formicidae)
 Najpoznatije vrste:
o Žuti mrav
o Faraonski mrav
o Argentinski mrav
o Šumski mrav
 o Crveni amazonac
 Anatomija mrava
o Glava – ticala, oči (kao muha), kliješta, usta (sa vrećicama za čuvanje
hrane)
o trup
o metasoma – otrovna vrećica i žalac
o imaju dva želuca, nemaju puća, jednostavan krvožilni sustav.
 Organizacija:
o Radnici – sterilne ženke, služe za prikupljanje hrane, izgradnja i povećanje
gnjezda.
o Vojnici – sterilne ženke, brane gnjezdo, napadaju druge kolonije i uzimaju
robove.
o Kraljica – nakon parenja sa mužjakom odleti do mjesta gdje će se gnjezditi
te odbaci svoja krila. Mogu živjeti do 15 godina
o Mužjaci – mali mravići sa krilima, nakon parenja sa ženkom ugibaju.
o Uređeno gnjezdo, iznose smeće. Preko noći jaja se sele dublje u gnjezdo
zbog hladnoće.
 Vektori patogenih bakterija (salmonella, staphylococcus, streptococcus,
clostridium)
MUHE (Muscidae)
 Podjela muha
o Prehrana
 Muhe koje sišu krv
 Muhe koje ližu hranu
o Odnos prema čovjeku
 Domicilne ili sinantropne – uvijek prisutne u čovjekovoj blizini
 Peridomicilne – u blizini kuće su ali rijetko ulaze
 Slobodne muhe – legu se i žive u prirodi
 Vrste:
o Kućna muha – 80 – 90% populacije muha
o Stajska muha – 4 uzdužne pruge, mužjak karakterističan, manijački let po
sredini prostorije
o Ljuta muha – bode stoku i ljude, bolan ubod.
o Muha zujara – metalno plava ili brončana boja ili crvena. Zuji dok leti.
 Suzbijanje
o Sanacija okoline, larvicidi, fumigacija
OBADI
 Snažni dvokrilci, spojenih očiju, usni organ za bodenje i sisanje.
 hrane krvlju sisavaca i ptica, ljeti goveda
 vrste:
o goveđi obad
o kišni obad
 bolan ubod, prenose anemiju kopitara, tularemiju i filariozu.
ŠTRKOVI
 adulti žive neparazitski no razvojni oblici parazitiraju u sisavcima
 ženke polažu jaja na kožu životinje pa ih ona lizanjem unese u probavni trakt.
 Vrste su:
o Konjski
o Goveđi
o Ovčji
GRINJE
 Red sitnih paučnjaka nečlankovita tijela
 Dišu trahejama ili kožom.
 Usni organ za sisanje i griženje.
 Vrste:
o Grinja kućne prašine – neparazitski život, mogu izazvati alerijske reakcije.
o Humana grinja – buše kanaliće u gornjem sloju kože, nepotpuna
transformacija
 Svrab ili šuga
o Uzrokuje je humana grinja
o Intenzivan svrabež i osip
o Širi se u prostorima gdje puno ljudi živi u bliskom kontaktu (starački domovi)
o Moguće komplikacije su rane zbog svrbeža
o Lječenje skabicidima.
KORNJAŠI (TVRDOKRILCI)
 Coleoptera
 Najveći red kukaca
o 39% svih kukaca su kornjaši
o 16% dvokrilci
o 15% leptiri
o 14% opnokrilci
 Naseljavaju gotovo sva staništa na kopnu i kopnene vode.
 Mogu biti šareni (bubamare), metalnog sjaja (zlatice) itd.
 Anatomija:
o Glava
 Složene oči
 usni organ prilagođen za žvakanje
 Ticala
o Prsište
 Dva para krila, gornja i donja, gornja su hitinasta, a donja opnasta
o Zadak
 Hrane se biljem, strvnama, a neke su i grabežljivci. Uglavnom stvaraju probleme i
štete poljoprivrednicima.
 Podredi kornjaša
o Adephaga – grabežljivci
  Trčkovi – stanovnici šuma, hrane se gusjenicama, ličinkama i raznim
štetnicima.
 Hitre – vrlo brzi šareni kukci, hrane se drugim kukcima. Žive na
osunčanim pijeskovitim staništima, uz puteve.
 Vodoljubi – veliki vodeni kukci, hrane se ikrom.
 kozaci
o Polyphaga - raznojedi
 Strvinari, kusokrilci (jelenjak), listorošci (hrušt – štetnici, hrane se
listom vinove loze i voćaka), klisnjaci, božje ovčice
o Archostemata
o Myxophaga
 Štetnici u poljoprivredi:
o Kada su ljudi počeli skladištiti hranu slučajno su unjeli i kukce koji su se tada
prilagodili i evoluirali da danas mogu preživjeti samo u skladištima.
o Žitni i rižin žižak, mali brašnar, rdasti žitar – uglavnom kornjaši
o Žitni žižak – ne leti, otporan na niske temperature, ženka polaže jaja u zrnu,
uzrokuje velike gubitke
o Rižin žižak – leti, termofilnija i plodnija vrsta od žitnog, sličan život.
o Surinarski brašnar – sekundarni štetnik, na nadvratnom štitu imaju 6 zubaca.
Uglavnom napadaju sjeme suncokreta i ostalih uljarica.
o Smanju težinu poljoprivrednih proizvoda
o Jedu sam dio zrna – endospermu
o Prijenosnici virusa i bakterija te uzrokuju biokemijske promjene u
proizvodima.
o Djelimo ih na:
 Primarni štetnici – ekonomski najznačajni, napadaju zdrava i
neoštećena zrna, vrše primarnu zarazu.
 Sekundarni štetnici – zagađuju proizvod otpadnutim djelovima tijela i
fecesom. Stvaraju se u međuprostoru u masovnom broju i napadaju već
uništeno zrno.
 Cilj je da uskladištena roba ne gubi na kvaliteti i kvantiteti. Obavezno se pridržavati
načela o zaštiti bilja.
 Mjere suzbijanja
o Preventivne (opće, mehaničke)
 Dobro očistiti skladište
o Kurativne (biološke, kemijske i fizikalne)
 Teže su, skuplje i kompliciranije.
TEKUTI
 Vanjski parazit peradi
 Dvije skupine:
o One koje se hrane samo umrlim stanicama kože
o One koje se hrane sisanjem krvi
 Dermanissus gallinae
o Tekut kokoši ali parazitira na 30 vrsta ptica.
o Povremeno se hrani krvlju
 o Pari se samo u blizini domaćina
o Aktivni samo noću. Samo onda se nalaze na kokoši inaće u gnijezdu.
o Razvoj je potpuna metamorfoza
 Žive u velikim kolonijama, privlače se feromonima
 Na peradi ih možemo naći gdje je koža tanka, gdje ima manje perja, a kasnije i na
vratu i leđima.
 Domaćina pronalaze reakcijom na toplinu, vibracije i CO2.
 Ako su izgladnjele ne rade razliku između ptica i drugih toplokrvnih životinja.
 Obrambeni mehanizam: ako osjete CO2 u velikoj blizini će se paralizirazi jer ih perad
kljucne.
 Ovipozicija – nakon krvnog obroka ženka se povlači na mirno skrovito mjesto kako bi
probavila krv i položila jaja.
 Razvojni ciklus: jaje – larva – protonimfa – deutonimfa – odrasla jedinka.
 Nadziranje populacije
o Zamke od rebraste ljepenke
o Čvorovi od papirnatih ručnika
 Sanitacija
o Čišćenje parom pod pritiskom
o Čišćenje pod visokom temperaturom.
REZISTENCIJA NA PESTICIDE
 Pojava postepenog gubitka učinkovitosti nekog pesticida.
 Dolazi do mikroevolucije unutar vrste.
 Vrste rezistencije
o Prirodna rezistencija – imaju je vrste na koje taj pesticid nikad nije ni djelovao
o Stečena rezistencija – dobivena mikroevolucijom.
 Križna rezistencija – za nju je odgovoran jedan gen, rezistencija na
jednu vrstu spojeva
 Multirezistentnost – rezistencija na više spojeva koja je uvjetovana
više gena.
 Biološki mehanizmi rezistencije
o Genetsko diferenciranje – prirodna selekcija
o Adapcijska plastičnost genotipa – mogućnost prilagodbe
 Brzina pojave rezistencije ovisi o:
o Broju rezistentnih jedinki
o Veličini populacije
o Učestalosti križanja unutar vrste
o Broju generacije
o Pokretljivosti kukaca
o Učestalosti primjene, doze insekticida
o Koji stadij razvoja se suzbija.
 Sprječavanje pojave rezistencije
o Upotrebljavati insekticide samo ako je potrebno i u preporučenim dozama.
o Izbjegavati prekomjernu uporabu.
 o Često mijenjati kemijske skupine insekticida te upotrebljavati kombinirana
sredstva.
o Koristiti sredstva koja ne škode prirodnom neprijatelju štetnika.
DEZINFEKCIJA
 Postupak kojim se uništavaju, inhibiraju ili uklanjaju nepoželjni, vegetativni oblici
m.o., uzročnika zaraznih bolesti te ostala populacija m.o. ali ne nužno i bakterijske
spore.
 Provodi se izvan živog organizma, na površinama i predmetima, tlu, vodi zraku.
 Patogene u organizmu suzbijamo ljekovima.
 Sterilizacija postupak uništavanja svih mikroorganizama i spora.
o Vrste sterilizacije
 Toplinska sterilizacija
 Sterilizacija suhom toplinom
 Sterilizacija vlažnom toplinom
 Hladna sterilizacija (za termolabilne površine)
 Etilen-oksidom, formaldehidne tablete
 Potapanje u antiseptike sa germicidnom moći
 ionizacijom , gama zračenjem
 sterilizacija plazmom
 PASTERIZACIJA je postupak (termičke) obrade termolabilnog materijala
(namirnica) toplinom (temperature niže od 100 C) koja uništava patogene bakterije i
reducira većinu saprofita, tj. samo vegetativne oblike bakterija (ne ubija spore
bakterija i termorezistentne m.o.)
 KONZERVIRANJE je proces srodan dezinfekciji, a njime se sprečava bakterijska
aktivnost u određenom materijalu
 DEZODORACIJA je uklanjanje ili prikrivanje neugodnih mirisa, sanitetska mjera u
uskoj vezi s dezinfekcijom. Iako se dezodoracijom ne ubijaju bakterije, smanjuje se
vjerojatnost njihova širenja
 DEGAZACIJA je postupak uklanjanja plinova. Uz proces dezodoracije i aeracije se
upotrebljava za čišćenje površina npr. mora ili kopna od nafte i naftnih derivata (ulja)
 DEKONTAMINACIJA je postupak odstranjivanja kontaminanata. Različite kemijske
tvari koriste se u cilju RBK (radiološko-biološko-kemijska)-zaštite
 ANTISEPSA (protiv sepse) je sprečavanje razmnožavanja klica koje izazivaju
oboljenja, vrenje i truljenje, tj. primjena antiseptika radi suzbijanja zaražavanja
 ASEPSA (bez sepse, “nezatrovano”; lat. a=ne, bez; sepsis=trovanje) je metoda rada
kojom se sprečava pristup bakterija, tj. sprečava doticaj m.o. s ranom
 SANITACIJA je smanjivanje koncentracije (patogenih i nepatogenih) mikroba i što
dulje usporavanje njihovog razmnožavanja.
 Obvezatna preventivna dezinfekcija je sustavna primjena fizikalnih i kemijskih
metoda radi uništavanja mikroorganizama uzročnika zaraznih bolesti i smanjivanja
ukupnog broja svih ostalih mikroorganizama na dozvoljeni minimum.
 Mediji okoliša na kojima se ista provodi su uređaji, vozila, oprema, pribor, radne i
druge površine, predmeti, materijali i površine tijela uposlenih osoba koje su u
kontaktu s namirnicama.
 Metode dezinfekcije
o Prirodna dezinfekcija – sunčeva svjetlost, taloženje, bakteriofagi
o Mehaničke – čišćenje, struganje, ribanje, ventilacija, sedimentacija, filtriranje.
o Fizikalne
 Visokom temperaturom - glačanje, spaljivanje, kuhanje, vodena para.
 Niske temperature
 Hidrostatski i osmotski tlak
 Sušenje
 Ultrazvuk
o Kemijske – dezinficijensi
 Dezinficijensi
o Djelotvornost ovisi o:
 Vremenu izlaganja koje je potrebno
 Materijalu podloge
 Vrsti, morfologiji i broju mikroorganizma
 pH površine
 temperaturi
 koncentraciji i kem. sastavu dezinficijensa
o Mehanizam djelovanja
 Uništavanje membrane – liza stanice
 Onemogućavanje sinteze stanične stijenke
 Denaturacija bjelančevina
 Ometanje metabolizma
o Podjela po kemijskom sastavu
 Klor i klorni preparati
 Alkohol i aldehidi – djeluju bakteriostatski, dehidriraju stanicu.
 Etanol, izopropanol, propilen-glikol
 Formaldehid, glutaraldehid
 Oksidansi
 Anorganski: KmnO4, H2O2, O3
 Organski: peroctena kiselina
 Teški metali – razaraju redoks sustav bakterija i denaturiraju proteine.
 Modra galica, srebrove i cinkove soli, živin klorid (više ne jer
je toksičan)
 Halogeni elementi – I, Br, Cl
 Fenolni spojevi – spada u najjače dezinficijense i koristi se kao
standard.
 Fenoli, bifenoli, polifenoli s tenzidima
 Kiseline i lužine – denaturacija bjelančevina
 Kiseline:
o Octena kiselina – prehrambena industrija
o Mliječna, salicilna i benzojeva – konzerviranje hrane
o Borna kiselina – u okulstici
 Lužine: natrijev hidroksid i vapneno mlijeko
 Površinski aktivne tvari – ionski i neionski aktivni spojevi
 Anionski i kationski tenzidi, amfoliti – ionski aktivni
  Polialkoholi, poliglikoteni – neionski aktivni
 Plinoviti dezinficijensi – etilen-oksid, beta-propiolakton, ozon. Koriste
se kod termolabilnih površina.
o Podjela po učinkovitosti:
 Visoko učinkoviti – glutaraldehd, formalaldehid, vodikov peroksid,
peroctena kiselina
 Srednje učinkoviti – alkoholi, neki spojevi klora i fenola.
 Nisko učinkoviti - uništavaju samo neke vegetativne oblike bakterija.
Kvartarni amonijevi spojevi.
o Vrste dezinfekcije:
 SVAKODNEVNA DEZINFEKCIJA ILI HIGIJENA
 RUTINSKA ILI CILJANA DEZINFEKCIJA
 PROFILAKTIČKA ILI PREVENTIVNA DEZINFEKCIJA
 BOLESNIČKA DEZINFEKCIJA
 Dezinfekcija tijekom bolesti
 Završna dezinfekcija
 IZVANREDNA DEZINFEKCIJA
o ASANACIJA je skup koordiniranih tehničkih, medicinskih i kulturnih
postupaka ili radova kojim se smanjuju ili uklanjaju štete i uvjeti za pojavu ili
širenje zaraznih bolesti
o Načini primjene dezinficijensa:
 POSIPANJE– Površine, izljevi fekalnog sadržaja
 BRISANJE – Površine, pribor, aparati, koriste se samo jednokratni
potezi
 PRANJE – Ruke, rublje, pribor
 POTAPANJE – Instrumenti, pribor, suđe, i posuđe. Prehodi mu pranje
i čišćenje
 PRSKANJE – Površine, predmeti
 OROŠAVANJE – Prostori i horizontalne površine U prostoru. Kapi
lebde i sedimentiraju se
 AEROSOLI – Aerosol u potpunosti ispunjava prostor. Suhi aerosoli-
dimovi, mokri aerosoli – kapljice i pare
DEZINSEKCIJA
 Zajednički naziv za sve mjere koje proivodimo u svrhu suzbijanja štetnih
člankonožaca odnosno smanjenja njihovog broja
 Biološke, mehaničke, kemijske i fizikalne metode
 Prilikom dezinsekcije treba voditi računa o:
o Utjecaju na neciljne vrste i zdravlje čovjeka
o Troškovima
o Zaštiti okoliša
o Efikasnosti metoda
o Zaštiti robe i površina
 Metode suzbijanja insekata
o Biološke – prirodni neprijatelji
 o Fizikalni – temperatura, svjetlost, zračenje
o Mehanički – isušivanje staništa, ljepljive trake, prevrtanje gomile
o Kemijski – pesticidi, insekticidi
 Kemijske metode suzbijanja kukaca
o Insekticidi su sva sredstva za suzbijanje insekata.
 Mogu biti opći ili specifični otrovi
o Pesticidi su sva sredstva koja se koriste u veterini, javno-komunalnoj higijeni,
transportu i poljoprivredi za suzbijanje štetnih biljnih i životnjskih vrsta
  Insekti od javnozdravstvenog značaja:
KOMARCI - prijenosnici malarije, žute groznice, Denga virusa, ARBO virusnih infekcija, virusa
Japanskog encefalitisa, West Nile virusa, Murrey valley virusa, virusa St. Louis encefalitisa, Bunya
virusa, Virusa Rift Valley groznice i filarijaze, Zika virusa
MUHE - Epidemiološki značaj: mehanički prijenosnici salmoneloza, šigeloza, enterovirusa,
hepatitisa A, jajašaca crijevnih parazita.
NEVIDI - Epidemiološki značaj: prijenosnici “papatači groznice” te kožne i visceralne lišmanijaze
BUHE - Epidemiološki značaj: prijenosnici ruralne i urbane kuge, murinog pjegavca, tularemije,
alergijskog dermatitisa ljudi i životinja
KRPELJI - Epidemiološki značaj: prijenosnici krpeljnog meningoencefalitisa, Q groznice, Lyme
borelioze, murinog pjegavca, tularemije, antraxa, hemorargijske groznice.
ŽOHARI- Epidemiološki značaj: mehanički prijenosioci gastrointestinalnih infekcija, dizenterije,
trbušnog tifusa i drugih zaraznih bolesti. Njihova prisutnost u prostorima u kojima se priprema ili
čuva hrana omogućuje im kontakt kojim infektivne agense mogu prenijeti čovjeku. Žohari
također mogu svojim fecesom kontaminirati različite vrste hrane brojnim vrstama bakterija,
virusa i parazita.
 Toksikološka terminologija:
MRAVI- Epidemiološki
o Agensi – živaznačaj: mehanički
ili neživa tvar prijenosnici niza patogenih
bez koje ne može bakterija, posebice u
nastati bolest
bolnicama o – faraonski mrav.– Ostale
Izvori agensa mjestovrste nisu
gdje se epidemiološki
agens razmnožava značajne.
i živi
STJENICE - Epidemiološki značaj: nemaju značaj u prijenosu bolesti, aliagensa
o Vektori (prenosioci) – putevi koji omogućavaju prijenos svojim ubodom izazivaju
o Infekcija (zaraza) – rast patogenih
snažne alergijske reakcije na tijelu napadnutih osoba.bakterija (m.o.) u ili na tijelu domaćina
o Otrovi – tvari prirodnog ili sintetskog porijekla koje, unesene u organizam ili
u dodiru s organizmom, mogu ugroziti život i zdravlje ljudi ili štetno djelovati
na životnu okolinu (zrak, voda, zemljište, ljudska i stočna hrana,biljni i
životinjski svijet).
o Infestacija – zaraza ektoparazitima (na tijelu, a ne u tijelu domaćina)
o Kontaminacija (zagađenje, okuženje) – “zaraza” nežive tvari (tanjur, voda),
ali i živog (npr. ruke) ako izostaje invazija tkiva
o Mutagenost – svojstvo kemijske tvari da djeluje na kromosome uzrokujući
ireverzibilne promjene u genetskoj informaciji (manifestira se kroz generacije)
o Teratogenost – svojstvo kemijske tvari da izaziva stalne strukturne i
funkcionalne abnormalnosti kroz razdoblje embrionalnog razvoja
o Karcinogenost (kancerogenost) – svojstvo kemijske tvari da izazovu
karcinom (nekontrolirana proliferacija (naglo bujanje) stanica koja uništava
okolno tkivo / organ) i smrt organizma
o Toksin – kemijska tvar, sintetizirana u organizmu životinje, biljke ili m.o.,
otrovna za druge organizme
o Biotoksin – toksin stvoren u stanici, tkivu ili tkivnoj tekućini živog
životinjskog ili biljnog organizma
o Intoksikacija – oštećenje organizma uzrokovano egzogenim ili endogenim
toksinima
o Toks(ik)oinfekcija – uzrok oštećenja je i bakterija (m.o.) i toksin
 o Intestinalna (alimentarna) intoksikacija – stanje u kojem se producira i(li)
akumulira toksin u probavnom traktu
o Toksemija – prisutnost toksina u krvi porijeklom iz samog organizma ili iz
m.o. u tom organizmu
o Invazija – zaraza višestaničnim nametnicima, tj. uzrok oštećenja je prodor
višestaničnih nametnika (u probavnom sustavu), npr. paraziti (parazitski crvi)
 Toksičnost
o Akutna – nepovoljan učinak se pojavljuje nakon jednog ili više izlaganja
unutar 24h
o Subakutna – nepovoljan učinak je izazvan svakodnevnim izlaganjem 14 – 28
dana
o Subkronična – nepovoljan učinak se pojavljuje nakon svakodnevng izlaganja
manji dio životne dobi.
o Kronična – nepovoljan učinak se pojavljuje nakon svakodnevnong izlaganja
veći dio života.
 Insekticidi moraju biti registrirani i odobreni Rješenjem Ministarstva zdravstva i
moraju se nalaziti na popisu biocidnih pripravaka.
 Insekticidi prema namjeni:
INSEKTICID CILJANA INSEKTICID CILJANA
SKUPINA SKUPINA
Zoocidi životinje Fitocidi Biljke
Insekticidi kukci Fungicidi Gljivice
Akarofungicidi Grinje i gljivice Herbicidi Korov/trave
Akaricidi Grinje i krpelji Algicidi Alge
Insektoakaricidi Kukci i grinje Arbroricidi Drveće i grmlje
Nematocidi Gliste Mikrobiocidi Mikroorganizmi
Insektofungicidi Insekti i gljivice Virucidi Virusi
Limacidi Puževi Bakteriocidi Bakterije
Piscicidi Ribe Homocidi Ljudi (bojni otrovi)
Rodenticidi Glodavci Fitocidi su najčešće regulatori rasta i
Korvicidi (avicidi) Vrane (štetne repulzivna sredstva.
ptice)
 Insekticidi prema sastavu:
o Prirodni
 Ekološki najprihvatljiviji, sporo djeluju
 Piretrum ili buhač – dobiva se ekstrakcijom iz cvijetnih glavica buhača
 Spore ili toksini bakterije iz roda Thuringensis
o Anorganski
 Spojevi žive, arsena, fluora, bora, bakra, olova, talija.
 Uglavnom digestivni, nisu ekološki prihvatljivi zato što se teško ispiru
a ostaci su toksični za toplokrvne životinje. Izuzetno su stabilni.
 Koristili su se dosta prije Drugog svjetskog rata
 Disikanti – supstance koje oštećuju kutikulu -dijatomejska zemlja
o Organski
 Klorirani ugljikovodici (DDT, metoksiklor) – stimulans CNS-a
 Mineralna ulja
  Organofosforni insekticidi (derivati fosforne kiseline)
 Hlapljivi, topivi u lipidima
 Kontaktni, inhalacijski, oralni
 Inhibitori kolinesteraze (razgrađuje acetilkolin) – dovodi do
poremećaja u prijenosu signala, paraliza, smrt. (BILO U
KOLOKVIJU)
 Karbamati
 Dioksikarb, metiokarb
 Dobro topivi u organskim otapalima.
 Piretroidi – sintetski piretrini
 Stabilniji u odnosu na prirodne, imaju poboljšan učinak.
o Plinoviti
 HCN, metilbromid, fosforovodik
 Velika moć širenja, visoka toksičnost za sve organizme.
o Bioinsekticidi i regulatori rasta
 Insekticidi prema načinu djelovanja
o Atraktanti – privlače
o Feromoni – hormoni komunikacije (npr. feromonske lovke za žohare)
o Defolijanti – uzrokuju otpadanje lišća
o Repelenti – odbijaju mirisom, okusom.
o Desikanti – uzrokuju isušivanje insekata.
o Hormoni – upravljaju vitalnim funkcijama.
o Regulatori rasta – usporavaju rast, razvoj, razmnožavanje.
 Insekticidi prema putu ulaska u organizam
o Kontaktni – kontaktom (formulacija za zaprašivanje)
o Digestivni – probavnim putem.
o Respiratorni – inhalacijom
 Prema načinu primjene
o Kontaktni – insekticidno djelovanje nastupa u trenutku kontakta
o Rezidualni – stvara se kristalični sloj na mjestima gdje se kukci skupljaju,
insekticidno djelovanje izraženo je kasnije.
 Prema razvojnom obliku:
o Ovicidi – uništavaju jajašca
o Larvicidi – uništavaju larve (za komarce se koristi ova metoda)
o Adulticidi – uništavaju odrasle jedinke.
 Insekticidi prema agregatnom stanju:
o Tekuće formulacije:
 Koncentrati (za emulziju, za suzpenziju, za otopine)
 Ready – to – use su već gotove otopine spremne za korištenje
 Fuminganti – plinovite tekućine, isparive tekućine, krute tvari.
o Krute formulacije: (bilo u kolokviju)
 PRAŠIVA (P)
 MOČIVA PRAŠIVA (WP)
 TOPIVA PRAŠIVA (SP)
 MAMCI (B)
 GRANULE (G)
  PELETE (P)
 FUMIGANTI (tablete, prah)
 IMPREGNIRANE TRAKE
 Za maksimalnu učinkovitost:
o Pesticid mora biti ravnomjerno raspoređen
o Mora se zadržati određeno vrijeme
o Mora biti u dostatnoj količini.
 Ciljano suzbijanje komaraca na 4 razine:
o Sanacijski postupci – sustavno uklanjanje i smanjivanje mogućnosti za rast i
razvoj komaraca
o Zdravstveni odgoj lokalnog stanovništva – opis komaraca, edukacija o
bolestima koje prenose, odgovorno ponašanje (uklanjanje ustajalih voda,
čišćenje).
o Biološke mjere - suzbijanje uvođenjem predatora ličinki komaraca, ribice
Gambusia holbrooki
o Kemijske mjere – regulatori rasta, larvicidi, adulticidi (dopuna larvicidnih
postupaka)
 Učestalost provedbe dezinsekcije:
o Hoteli i restorani koji rade sezonski
 Prije otvaranja i poslije zavaranja.
o Hoteli i restorani koji rade cijele godine
 Monitoring minimalno 4 puta godišnje (svaka tri mjeseca)
o Prehrambeno – proizvodni pogoni i trgovine s prehrambenim artiklima
 Minimalno 4 puta godišnje
o Dječji vrtići i osnovne škole, brodovi
 Minimalno 4 puta godišnje
o Kanalizacijski provodnici
 Minimalno jednom, a ne više od 2 puta godišnje.
o Domaćinsva koja se bave uzgojem životinja
 U proljeće i ljeto
 Larvicidna dezinsekcija komaraca treba se provoditi od ožujka do
rujna.
DERATIZACIJA
 Deratizacija je skup mjera i postupaka kojima se štetnim vrstama glodavaca spriječava
ulaženje, zadržavanje, hranjenje i razmnožavanje ili se reducira njihov broj u stambenim i
poslovnim prostorima i njihovu neposrednu okolišu.
 Metode suzbijanja glodavaca:
 Preventivne metode Rat – proof – system
 Tehničke i higijenske mjere kojima se stvaraju nepovoljni uvijeti za
ulazak, hranjenje i općenito zadržavanje glodavaca.
 Biološke metode
 Postupci koji reguliraju uvjete za rast u razvoj.
 Prirodni neprijatelji – psi, mačke
 Štakor – vuk – uzgajanje izgladnjelog štakora koji će potjerati ili ubiti
ostale, nehumano i komplicirano.
  Mikroorganizmi – ciljano korištenje bakterija, neuspješno jer su brzo
stvorili imunitet i bilo je opasno za čovjeka.
 Mehaničke metode
 Prepreke, klopke, ljepljive trake.
 Fizikalne metode
 Zvuk, svjetlost, elektromagnetski valovi
 Kemijske metode
 Rodenticidi
 Izbor metode ovisi o:
 Vrsti glodavaca
 Tipu deratizacije (preventivna, protuepidemijska)
 Prostoru – vrsti, namjeni, građevinsko – tehničkim uvijetima.
 Karakteristikama terena.
 Prisustvu životinja – kućnih ljubimaca, životinja u uzgoju.
 Rodenticidi po načinu djelovanja
 Akutni otrovi
 Natrijev fluoracetat, cink fosfid, kalijev sulfat
 Visoko toksični, djeluju brzo – otrovani glodavci upozoravaju ostale pa je
učinkovitost 5 – 10%
 U RH je zabranjena njihova primjena osim u izvanrednim situacijama,
odobrenjem ministra zdravstva.
 Antikoagulanti
 Sprječavaju stvaranje protrombina koji je zaslužan za zgrušavanje krvi.
 Antikoagulant prve generacije
o komulativno djelovanje, potrebno je višekratno uzimanje malih
doza.
o Warfarin, Kumatetralil, Klorfacinon.
 Antikoagulant druge generacije
o jednokratno uzimanje sa odgođenim djelovanjem.
o Bromadiolon, Difenakum, Flokumafen, Brodifakum.
 Kemosterilizanti
 Izazivaju sterilnost kod mužjaka.
 Sporodjelujuća metoda.
 Plinovi
 Koriste se samo u objektima koji se mogu hermetički zatvoriti.
 Cijanovodik, suporni dioksid, ugljični dioksid, fosforovodik.
 Formulacije rodenticida:
 MEKA ili mamac – mješavina hrane i otrova
 Svježi mamac – sa svježom hranom
 Rasuti mamac – sa žitaricama
 Kruti mamac – parafinizirani (u kanalizaciju)
 Tekući mamac – zatrovane tekućine
 Prah ili prašiva
 Izlaganje zatrovanih meka:
  Mora postojati tlocrt
 Moraju biti dalje od domaćih životinja
 Postavljaju se na skrovita mjesta, na putu kretanja glodavca
 Sustavno suzbijanje glodavaca:
 Otvaranje lepeze – mamci se postavljaju od sredine prema van (bilo u kolokviju)
 Zatvaranje lepeze – mamci se postavljaju od periferije ka centru
 Koncentrični krugovi – u krugovima od centra prema periferiji
 Blokovi – mamci se izlažu po principu bloka u gradskim četvrtima.
o Grad Rijeka koristi kombinaciju otvaranje lepeze i sistema bloka.
o Sustavna deratizacija se provodi ukoliko postoji odluka o obaveznoj deratizaciji, zavodi
za javno zdravstvo izrađuju plan o provedbi, te mora postojati izvođač i novčana sredstva
o Mora se pravodobno obavijestiti stanvništvo.
 Normativi
 Suhi i zatvoreni prostori – standardna meka na biljnom nosaču, antikoagulanti
prve i druge generacije.
 Suterenski i podrumski prostori – dvije standardne meke za 20m2, još po dvije
meke na svakih 10m2, za registriranu infestaciju će se doza udvostručiti.
 Vlažni podrumski prostori – parafinizirana meka.
 Dvorišta i okućnice – 500 – 1000g po objektu.
 Objekti javne namjene – standardna meka na 20m2 sa ugrađenim Bitrexom
(gorka tvar koja tjera na povraćanje)
 Prostori za promet i skladištenje namirnica – koristiti više tipova meka te
postaviti raticidnu branu izvan objekta.
 Javne gradske površine – meke se postavljaju isključivo u dubinu aktivnih rupa.
 Kanalizacijski sustav – 2 – 4 parafinizirane meke na 200m kanalizacije.
Obješene na žicu u svaki drugi, malo suši, revizijski otvor.
 Odlagalište otpada – jedna standardna meka antikoagulanta prve i druge
generacije po 10m2.
 Romska naselja – antikoagulanti prve i druge generacije, meke moraju imati
Bitrex u sebi.
UTJECAJ DDD-a NA OKOLIŠ
 Godišnje se proizvodi oko 5 milijuna tona pesticida
 POO – postojani organski onečišćivaći
o Toksični organski spojevi koji se teško razgrađuju, bioakumulativni su, zovu
se dirty dosen
o Hidrofobni ali lipofilni
o Organoklorni pesticidi – DDT, HCB, aldrin, dieldrin, endrin, heptaklor,
klordan, toksafen, mireks
o PCB
o PCDD, PCDF – DIOKSINI
 poliklorirani dibenzo-p-dioksini, poliklorirani dibenzofurani -
triciklički planarni organoklorni spojevi
 skloni su biokoncentraciji.
 nemaju nikakvu namjenu, nusprodukti.
  Kancerogeni, mutageni, imunotoksični, teratogeni, hepatotoksični,
neurotoksični

 Toksičnost
o Ovisi o kemijskom sastavu – o broju i položaju atoma klora.
o TEF – faktor ekvivalentne toksičnosti, pomoću njega izražavamo toksičnost
furana, dioksina, PCB-a u odnosu na najtoksičniji dioksin 2, 3, 7, 8-TCDD
koji ima vrijednost 1 dok ostali spojevi imaju vrijednosti do 1.
o TEQ – ekvivalent toksičnosti koji se izračunava množenjem koncentracije
spoja sa njegovom TEF vrijednosti.
 Toksokinetika
o put ulaska u tijelo
o resorpcija (koža, probavni sustav)
o distribucija (masno tkivo, bubreg, jetra, mozak, mišići, žumanjak)
o biotransformacija (jetra)
o eliminacija - dugotrajna
 Toksodinamika
o Mehanizam djelovanja toksina
o Vezanje za receptor AhR koji je receptor arilnih ugljikovodika. AhR je
čimbenik transkripcije tako da kada se on aktivira odlazi u jezgru, veže se na
DNA i kao rezultat dobijemo izmjenjenu transkripciju gena što može imati
fatalne posljedice.
 YUSHO sindrom
o Skup simptoma i stanja koji su se javili u Japanu nakon katastrofe u tvornici
rižinog ulja. Došlo je do miješanja rižinog ulja sa pogonskom teućinom
Kanechlor 400(PCB)4
o Uporabom tog rižinog ulja došlo je do kontaminacije 2000 ljudi koji su teško
obljeli.
o Simptomi su:
 Klorakne, obojanost kože, hiperkeratoza oštećenje enzimatskog
sustava jetre, porfirija
 Otoci očnih kapaka
 Od 13 trudnica, dvije su rodile mrtvo djete, a 11 ih je rodilo djecu sa
kloraknama i otečenim očima.
 Unutar 5 i pol godina, umrle su 22 osobe od čega je njih 9 imalo
maligdne tumore.
 Saveso
o Gradić u Italiji, Lombardija – simbol za kemijsku katastrofu
o 1976. došlo je do eksplozije u tvornici parfema i kozmetike te je toksični oblak
TCDD-a prekrio grad.
o 40 000 ljudi bilo je izloženo.
o Po gustoći čestica u zraku podjelili su grad na okruge od najzagađenijeg do
najmanje zagaženog.
o Posljedice:
 193 ljudi razvilo je kožne bolesti
  3300 životinja je nađeno mrtvih, a još ih je 80000 ubijeno kako bi se
spriječio ulazak dioksina u hranidbeni lanac.
 Rušene su kuće najbliže tvornici te se taj materijal poslao u Švicarsku
na potpuno uništenje.
 Agent Orange (Narančasti agent)
o Kodno ime CIA-ine tajne operacije u Vijetnamu.
o Pokušali su defolijantima i herbicidima olakšati svoju borbu protiv gerile. Cilj
su bile prašume ali sa njima i usjevi vijetnamskih seljaka.
o Ispušteno je oko 80 milijuna litara tekućine za vrijeme 9 godina.
o Posljedice:
 4,8 milijuna Vijetnamaca je bilo izloženo
 400 000 ih je razvilo nakaznosti ili umrlo
 500 000 djece je rođeno sa defektima
 40 000 američkih veterana je prijavilo probleme povezane sa
izloženosti toksinima ali ipak ih je samo 500 dobilo odštetu.
 Broj biljnih i životinjskih vrsta u šumama koje su tretirane smanjio je
za nekoliko desetaka puta.
 Stockholmska konvencija se odnosi na zabranu odnosno ograničeno korištenje tih 12
organskih spojeva (dirty dosen).
o RH ju je usvojila 2001. godine.