Borov etnjak gnjezdar (Thaumatopoea pityocampa)

esti ukrasi mediteranskih borova od kasne jeseni pa do proljea velika su bijela pauinasta
gnijezda tj. zapreci leptira borovog etnjaka gnjezdara (Thaumatopoea pityocampa), tetnika
iz porodice Thaumatopoeidae - prelci etnjaci. Ta vrsta je najei tetnik primorskih borovacrnog, alepskog, primorskog i pinije, a nalazimo ga i na cedru, duglaziji i dr.

Imago je leptir sivih prednjih krila i prsita i bijelih stranjih s crnom tokom. Raspon krila je
35-45 mm kod enke, kod mujaka 30-35 mm. Od hrastovog etnjaka prepoznaje se po
izboini izmeu krijeste. Zadak je obojan uto-crnim prugama, na kraju zatka nalaze se
ruiaste dlake.

http://maclura.livejournal.com/12624.html?thread=149584
Roji se od polovice lipnja do polovice kolovoza, nou. enke su malo pokretne i obino se
zadravaju na stablima. enka nakon kopulacije radi jajno leglo u koje odlae jaja, pravilno
poredana. Leglo napravi na nain da spoji dvije iglice. Jajno leglo je ute boje, izdueno i
porozno, jaja su bijelobiserne boje, pokrivena ljuskicama sa enkinog zatka. U jajnom leglu
ima 150-300 jaja.

http://www.infojardin.com/foro/showthread.php?t=46135&page=161
Mlade gusjenice izlaze iz jaja mjesec dana nakon odlaganja. U poetku su velike nekoliko
milimetara , a do kukuljenja narastu do 4 cm. Gusjenica je na hrptu crna, blijedozelenog
trbuha i crne glave, pokrivena upljim iglicama, u korijenu kojih se nalaze otrovne lijezde.
lijezde lue alkaloid thaumetopoein, koji kod ljudi i ivotinja izaziva iritacije na koi.
Izuzetno je opasan ako dospije u usnu upljinu ivotinja (najee pasa). Kod doticaja s
gusjenicom potrebno se obratiti za pomo lijeniku.
Gusjenice se hrane iglicama bora. Kad obrste jedan izbojak sele na drugi. Nakon drugog
presvlaenja smjetaju se po vrhovima grana, koji su izloeni suncu gdje rade trajni zapretak.
U jednom zapretku moe biti gusjenica iz vie jajnih legala. Nou brste iglice sve do
kukuljenja, a danju se zadravaju u zapretku.
Ovise o vanjskoj temperaturi, a zimu preivljavaju zahvaljujui zajednikim zaprecima u
kojima je temperatura znatno via od vanjske. Kod blagih, toplih zima i sunih godina oekuje
se vee brtenje jer ne prolaze stadij anabioze ve se hrane itavu zimu.

Pred kraj zime i u proljee (od oujka do svibnja) sputaju se stabala u zemlju i tamo se
kukulje. U tom periodu na tlu nalazimo duge jednoredne kolone gusjenica, duge nekoliko
metara.

Kukulje se u skupinama, neposredno ispod povrine zemlje u vrstom smeem kokonu, od

kraja lipnja do sredine ljeta.
Dio generacije moe preleati u kokonu godinu ili dvije.
Zdrava, vitalna stabla, podnose napade borovog etnjaka bez veih posljedica za samo stablo.
Opasnost se poveava uzastopnim, viegodinjim jaim napadima u kombinaciji s
nepovoljnim vanjskim imbenicima to moe dovesti do defolijacije, slabljenja vitalnosti i na
kraju suenja stabla. Suzbijanje se najee radi zbog opasnosti za ljude u naseljenim i
turistikim podrujima jer gusjenica izaziva jake alergijske reakcije i urtikarije na koi.
Naruena estetika ume takoer je dovoljan razlog da se krene sa suzbijanjem, pogotovo u
turistikim sreditima.
Monitoring se radi brojanjem i evidencijom zimskih zapredaka, praenjem duine diapauze,
feromonskim klopkama ili razinom zaraze.
U Hrvatskoj najea su mehanike metode suzbijanja - uklanjanje zapredaka posebnim
karama tijekom zime i bioloke i biokemijske metode - koritenje sredstava na bazi patogene
bakterije Bacillus thuringiensis. Zapraivanja se preporuuju u jesen kada su gusjenice u
prvim stadijima razvitka, dok se nisu smjestile u zajedniki zapredak koji im prua toliku
zatitu da su preivljavale i tretiranja DDT-em (dok nije zabranjen).
Tretiranja patogenom bakterijom Bacillus thuringiensis pokazalo je dobre rezultate i u

kasnijim presvlaenjima.
U svijetu se stalno istrauju i trae nove mogunosti biolokog suzbijanja pomou razliitih
parazita jajnih legala i gusjenica, a koristi se insekticid/akaricid diflubenzuron (npr. Dimilin)
iako ga, zbog mogueg kancerogenog djelovanja, treba oprezno koristititi.
Prirodni su mu neprijatelji umski mravi, ose najeznice, muhe gusjeniarke, neki kornjai i
virusna bolest poliedrija.
Jedan od prirodnih neprijatelja ovog defolijatora je kornja veliki gusjeniar ili trak mokatni
(Calosoma sycophanta) koji se hrani gusjenicama.

http://www.metanikel.com.tr/en/news-details/biyological-control-of-cam-kese-bocegithaumetopoea-pityocampa
Preventivne metode zatite trebale biti bi prvi izbor svakog umara pa tako i u sluaju
borovog etnjaka. Odravanje umskog reda, zdrave i stabilne sastojine, populacije predatora
i to manje naruavanje prirodne ravnotee pomoi e pri kontroli rasta populacije ovog
defolijatora.