UDK 630*453:582.632.

2
Nau~ni rad

TETOINE U BUKOVIM UMAMA SRBIJE

QUBODRAG MIHAJLOVI
Izvod: U sastojinama bukve na podruju Srbije ukupno su do sada konstatovane 142
fitofagne insekatske vrste. Kao znaajne tetoine bukve evidentirano je 6 vrsta
ili 4,2%, od kojih su tri (Phyllaphis fagi L., Cryptococus fagisuga L i n d i Rhynchaenus
fagi L.) oligofagne i specifine za bukvu, a preostale tri (Lymantria dispar L.,
Operophthera brumata Hbn. i Erannis defoliaria L.) su iroke polifage i prilikom
masovnih namnoewa priiwavaju tete i sastojinama bukve. 17 vrsta ili 12,0% se
jaqaju u mawe brojnim populacijama, ali nekada mogu priiniti izvesne tete.
Preostalih 119 vrsta ili 83,8% su za sada bez ekonomskog znaaja za sastojine bukve
u Srbiji.
Kqune rei: Fa g u s spp, entomofauna, Srbija.
INSECT PESTS IN BEECH FORESTS IN SERBIA
Abstract: Altogether 142 phytophagous insect species have so far been identified from beech
stands in Serbia. Six species or 4.2% are significant pests of beech, of which three (Phyllaphis fagi L., Cryptococus fagisuga Lind and Rhynchaenus fagi L.) are oligophages and specific of beech, and the remaining three (Lymantria dispar L., Operophthera brumata Hbn. and
Erannis defoliaria L.) are wide polyphages and cause high damage also to beech stands
during outbreaks. 17 species or 12,0% occur in less numerous populations, but they can
sometimes cause some damage. The remaining 119 species or 83.8% are for the time being
without economic significance for beech stands in Serbia.
Key words: Fagus spp, entomophauna, Serbia

1. UVOD
U Evropi su zastupqene etiri vrste bukve: Fagus sylvatica L., F.moesiaca (D o m in , M a ly ), F.orientalis L ip sky i F.taurica P op l, od kojih su na
Balkanskom poluostvu prisutne F.sylvatica, F.moesiaca i F.orientalis, a u naoj zemqi dve: F.moesiaca i F.orientalis (J ovan ov i , B., 2000). Prema istom
autoru, na gotovo celom podruju nae zemqe raste F.moesiaca, a samo u
nekim delovima istone Srbije zastupqena je i F.orientalis .
Od ukupne povrine Srbije pod umama, ume bukve zahvataju oko
jedne polovine. One pripadaju svezi Fagion moesiacum B le . et L. i podsvezama: Fagenion moesiacae submontanum, F.moesiacae montanum, F. moesiacae
altimontanum, F.moesiacae subalpinum, Abieti-Fagenion moesiacae, OstryoFagenion moesiacae, Corylo colurnae - Fagenion moesiacae i Luzulo - Fagenion moesiacae. Bukva raste na razliitim nadmorskim visinama, od ispod
100 m u erdapu, do 2100 m na Prokletijama. Za razliku od vrsta ostala
dva roda familije Fagaceae (Quercus i Castanea), koje su zastupqene u naProf. dr ubodrag Mihajlovi, dekan, umarski fakultet Univerziteta u
Beogradu
JANUAR-JUN, 2003.

73

oj dendroflori i koje su tipine vrste svetlosti, vrste roda Fagus su

tipine vrste senke (Jo v a n o v i , B., 2000).
S obzirom na iwenicu da bukva u umskom fondu Srbije, u godiem etatu uestvuje sa oko milion kubnih metara drveta, pitawe zatite bukovih uma postavqa se kao jedan od prioritetnih zadataka umarsta. Brojni faktori abiotine i biotike prirode negativno deluju na
bukove ume i priiwavaju mawe ili veetete. Najvee tete nastaju
kada se javi pojava suewa uma i kada itavi kompleksi bukovih uma
bivaju osueni. Takve tete su nastale u drugoj polovini prolog veka
na mnogim planinama u Srbiji, a najdrastinije tete bile su na planini
Juni Kuaj. Ova pojava suewa bukovih uma detaqno je prouena i tano utvren redosled delovawa tetnih faktora. Najpre je ovek, otvarawem sklopa prilikom sea uslovio vei prodor direktne suneve svetlosti do tanke kore stabala bukve koje su rasle u sklopu. Na pojedinim partijama stabala dolazilo je do tzv. upale kore, a potom do wenog odumirawa. Zatim je graninu zonu oko takvih mesta naseqavao bukvin krasac
(Agrilus viridis L.) i potkorwak (Taphrorynchus bicolor H r b s t.) , ije su
larve izmeu kore i beqike irile pojas odumrle kore do faze prstenovawa stabla, koje se potom iznad tog mesta suilo. Odumrla kora se odlubqivala od beqike i omoguavala prodor spora gqiva trulenica (posebno vrste Ungulina fomentaria) koje su daqe dovodile do brzog procesa
truewa debla stabala i wihovog lomqewa ili izvaqivawa pod uticajem
vetra i vlanog snega. Ovo je daqe omoguavalo vei priliv svetlosti
dubqe u sastojinu i nastavak ve opisanog ulanavawa tetnih faktora
(Va si , K., et al, 1986).
U sastojinama bukve u istonoj Srbiji (Majdanpeka domena) u toku
1973. godine prvi put je u naoj zemqi zabeleena pojava bolesti kore
bukve (M a r i n k o v i , P., K a r a d i , D, 1985). Kasnije je ova pojava konstatovana na celom podruju nae zemqe. Izazivaju je dva tetna organizma: insekt, bukvin tita Cryptococcus fagisuga L i n d i n g e r i gqiva
Nectria coccinea (P e r s . ex Fr.). Bukvin tita naseqava deblo i grane bukovih stabala i rilicom sisa sokove iz kambijalne zone. Mesta na kojima
bukvin tita ubada rilicu koristi micelija gqive, prodire pod koru i
razvija se u kambijalnoj zoni. Na mestima prodora gqive pod koru najpre
se javqa curewe eksudata, a kasnije izumirawe kore u prstenu oko stabla,
to dovodi do suewa, a potom prodirawa gqiva trulenica. U centralnoj i zapadnoj Evropi i Severnoj Americi ova pojava je veoma esta i
predstavqa najveu opasnost za ume bukve , koje se masovno sue. Meutim, u naoj zemqi, i pored iwenice da su insekt i gqiva konstatovani u
gotovo svim sastojinama bukve, bolest kore bukve, odnosno suewe stabala je evidentno, ali nije esta pojava i za sada ne predstavqa takvu opasnost za bukove ume. Mogu razlog ovome je vea otpornost mezijske bukve, koja dominira u naoj zemqi ili prisustvo prirodnih neprijateqa
koji su dosta brojni i znatno redukuju populacije bukvinog titaa,
usled ega gqiva ima mawe anse da prodre pod koru stabla.
Pored ve pomenutih tetnih inilaca koji izazivaju pojavu suewa,
i brojni drugi faktori negativno deluju na sastojine bukve. Naa viegodiwa prouavawa su bila usmerena ka jednom od tetnih biotikih
74

[UMARSTVO

1-2

faktora, na klasu insekata (Insecta). Ciq je bio da se evidentira kompletna entomofauna bukve u naoj zemqi i utvrdi znaaj pojedinih vrsta
za wene sastojine.

2. MATERIJAL I METOD
Viegodiwa prouavawa entomofaune bukve vrena su na brojnim
lokalitetima u Srbiji. Na stalnim, kao i privremenim oglednim povrinama sakupqani su uzorci (razni stadijumi insekata i wihovih oteewa). Takoe, na terenu je utvrivana abundancija pojedinih vrsta i procewivana wihova tetnost. U laboratoriju su donoeni uzorci sa terena
i gajeni u ciqu dobijawa imaga, kako bi se izvrila pouzdana deretminacija. Za sakupqawe uzoraka na terenu, utvrivawe brojnosti i tetnosti
pojedinih vrsta, kao i laboratorijsko gajewe, primewivane su uobiajene
entomoloke metode. Sav prikupqen insekatski materijal nalazi se u
zbirci Katedre zatite uma umarskog fakulteta u Beogradu.

3. REZULTATI ISTRAIVAWA I DISKUSIJA

Tokom istraivawa konstatovane su brojne fotofagne insekatske
vrste koje su trofiki vezane za bukvu. Sve utvrene vrste pripadnici su
pet insekatskih redova (Tab. 1)
Tab. 1 - Vrste insekata koje su trofini vezane za bukvu u Srbiji
Tab. 1 - Insects trophically related to beech in Serbia
Vrsta insekta
Insect species

Deo biqke na kome ivi

Inhabited plant part

Znaaj
Significance

I Red HOMOPTERA
Fam. Typhlocybidae
1. Typhlocyba cruenta H.S.
Fam. Callaphididae
2. Phyllaphis fagi L.
Fam. Lachnidae
3. Schizodryobius pallipes (Hartig)
Fam. Psedococcidae
4. Phenacoccus aceris (Sign.)
5. Trionymus newsteadi (Green)
Fam. Coccidae
6. Parthenolecanium rufulum (Cock.)
7. Pulvinaria betulae (L.)
Fam. Cryptococcidae
8.Cryptococcus fagisuga Lind.
Fam Eriococcidae
9. Acanthococcus aceris Sign.
Fam. Diaspididae
10. Diaspidiotus wuenni Lind.
11. Lepidosaphes ulmi (Sav.)

JANUAR-JUN, 2003.

lie, (sisa) P

lie, (sisa) P

+++

tanke grane, (sisa) P

tanke grane (sisa) P

tanke grane i deblo (sisa) P

+
+

tanke grane (sisa) P

tanke grane (sisa) P

+
+

deblo (sisa) P

+++

tanke grane (sisa) P

deblo i tanke grane (sisa) P

deblo i tanke grane (sisa) P

+
+

75

Nastavak tab. 1
Vrsta insekta
Insect species
12.Quadraspidiotus ostreaformis (Curt.)
13. Quadraspidiotus zonatus Frau.
14. Quadraspidiotus perniciosus (Coms.)
15. Targionia vitis (Sign.)
Fam. Scarabaeidae
16. Melolontha melolontha
17. Melolontha hippocastani F.
Fam. Lucanidae
18. Dorcus paralelopipedus L.
19. Sinodendron cylindricum L.
Fam. Lymexylonidae
20. Hylecoetus dermestoides L.
Fam. Anobiidae
21. Ptilinus pectinicornis L.
22. Xestobium plumbeum Ill.
Fam. Buprestida
23. Agrilus angustulus Ill.
24. Agrilus coeruleus Rossi
25. Agrilus viridis L.
26. Antaxia midas Kiesw
27. Chrysobothris affinis F.
28. Dicerca aenea L.
Dicerca boreolinensis Hrbst.
Fam. Cerambycidae
30. Acanthoderes clavipes Schr.
31. Anaglyptus mysticus L.
32.Cerambyx scopoli Fuessl.
33.Clytus arietis L.
34 Clytus rhamni Germ.
35. Leiopus nebulosus L.
36. Leptyra maculicornis De Geer
37. Leptura rufipes Sch.
38. Leptura scutellata F.
39. Megopis scabricornis (Scop.)
40. Mesosa curculionides L.
41. Mesosa nebulosa F.
42. Morimus funereus Muls.
43. Necydalis major L.
44. Necydalis ulmi Chev.
45. Phymatodes testaceus L.
46. Plagionotus arcuatus L.
47. Prionus coriarius L.
48. Pyrrhidium sanguineum L.
49. Rhagium bifasciatum F.
50. Rhagium mordax Deg.

76

Deo biqke na kome ivi

Inhabited plant part
tanke grane (sisa) P
tanke grane (sisa) P
tanke grane (sisa) P
deblo i tanke grane (sisa) P
II Red COLEOPTERA

Znaaj
Significance
+
+
+
+

lie i koren (griza) P

lie i koren (griza) P

++
+

trulo deblo i pawevi T,K

trulo deblo i pawevi T,K

+
+

deblo i pawevi (ksilofaga) T

++

deblo (ksilofaga) T
deblo (ksilofaga) T

++
+

deblo i grane (potkorwak) S

deblo i grane (potkorak) S
deblo i grane (potkorak) S
grane (potkorwak) S
deblo(potkorwak i ksilofaga) T
deblo (potkorwak i ksilofaga) T
debla (potkorwaka i ksilofaga) T

+
+
+
+
+
+
+

deblo i grane (potkorwak i ksilofaga) T

deblo i grane (potkorwak i ksilogafa) T
deblo (potkorwak i ksilofaga) S
deblo i grane(potkorwak i ksilofaga) S
deblo i grane(potkorwak i ksilofaga) S
deblo i grane (potkorwak i ksilofaga) T,K
trule grane (potkorwak i ksilofaga) K
trule grane (potkorwak i ksilofaga) K
trule grane(potkorwak i ksilofaga) K
deblo (ksilofaga) S,T
deblo i grane (potkorwak i ksilofaga) S.T
deblo i grane (potkorwak i ksilofaga) S.T
deblo i pawevi (ksilofaga) T
deblo (potkorwak i ksilofaga) S.T.
deblo (potkorwak i ksilofaga) S.T
deblo,grane (potkorwak i ksilofaga) S,T
deblo (potkorwak i ksilofaga) S, T
pawevi (ksilofaga) K
deblo i grane (potkorwak i ksilofaga)S,T
deblo (potkorwak) T
deblo (potkorwak) T

+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
++
++
+
+
+
+

[UMARSTVO

1-2

Nastavak tab. 1
Vrsta insekta
Insect species
51. Rhamnusium bicolor Schr.
52. Rhopalopus clavipes F.
53. Rosalia alpina L.
54. Saperda scalaris L.
55. Strangalia maculata Poda
56. Xylotrechus arvicola Ol.
57. Xylotrechus rusticus L.
Fam. Curculionidae
58. Aporedus coryli L.
69. Phyllobius arborator Hbst.
60. Phyllobius argentatus L.
61. Phyllobius longipilus Boh.
62. Phyllobius maculicornis Germ
63. Phyllobius oblongus L.
64. Polydrosus cervinus L.
65. Polydrosus mollis Str.
66. Polydrosus sericeus Schall.
67. Rhynchaenus fagi L.
Fam. Ipidae
68. Ernoporus fagi F.
69. Taphrorychus bicolor Hbst.
70. Xyleborus dryographus Ratz.
71. Xyleborus monographus L.
72. Xyleborus saxeseni Ratz.
Fam. Nepticulidae
73. Stigmella hemargyrella Koll
74. Nepticula tityrella Stt.
Fam. Gracilariidae
75. Parornix fagivora Frey.
76. Phyllonoructer maestingella Mull.
Fam. Oecophoridae
77. Chimabache fagella F.
Fam. Coleophoridae
78. Coleophora zelleriella Hein.
Fam. Plutellidae
79. Cerostoma parenthesellum L.
Fam. Cossidae
80. Cossus cossus L.
81. Zeuzera pyrina L.
Fam. Aegeriidae
82. Synanthedon vespiformis L.
83. Synanthedon spuleri (Fusc.)
Fam Tortricidae
84. Acleris cristana (Den. & Schiff.)
85. Acleris ferrugana (Den.& Schiff.)

JANUAR-JUN, 2003.

Deo biqke na kome ivi

Inhabited plant part
deblo (potkorwak) T
deblo i grane (potkorwak i ksilofaga) T
deblo (ksilofaga) S.T
deblo (potkorwak i ksilofaga) T
trulo deblo i pawevi (ksilofaga) K
deblo i grane (potkorwak i ksilofaga) S.T
deblo i grane (potkorwak i ksilofaga) S.T
list (griza) P
list (griza) P
list (griza) P
list (griza) P
list (griza) P
list (griza) P
list i pupoqak (griza) P
list i pupoqak (griza) P
list i pupoqak (griza) P
list (griza i miner) P
deblo i grane(potkorwak) S,T
deblo i grane (potkorwak) S,T
deblo (ksilofaga) T
deblo (ksilofaga) T
deblo (ksilofaga) T
III Red LEPIDOPTERA

Znaaj
Significance
+
+
+
+
+
+
+
+
++
++
++
++
++
+
++
+
+++
+
+
+
++
+

list (miner) P
list (miner) P.

+
+

list (miner) P
list(miner) P

+
++

list (savija) P

list ( miner) P

list (savija) P

deblo (ksilofaga) P
deblo i grane (ksilofaga) P

+
+

deblo (ksilofaga) S
deblo (ksilofaga) S

+
+

list (savija) P
list (savija) P

+
+

77

Nastavak tab. 1
Vrsta insekta
Insect species
86. Acleris literana (L.)
87. Acleris sparsana (Den.& Schiff.)
88. Acleris tripunctana (Hbn.)
89. Ancylis mitterbacheriana (Den. & Schiff.)
90. Aphelia paleana (Hbn.)
91. Clepsis rurinana (L.)
92. Cydia fagiglandana (Zell.)
93. Cydia leguminana (Lienig & Zeller)
94. Eulia ministrana (L.)
95. Lobesia reliquana (Hbn.)
96. Pammene fasciana (L.)
97. Spilonota ocellana F.
98. Strophedra weirana (Doug.)
Fam. Cohlidiidae
99. Cohlidion limacodes Hfn.
100. Heterogenea asella Den.&Schiff.
Fam. Geometridae
101. Agriopis aurantiaria Hb.
102. Archiearis parthenias L.
103. Asthena albulata Hufn.
104. Campaea margaritata L.
105. Chloroclysta siterata Hufn.
106. Cyclophora linearia H.S
107. Erannis defoliaria L.
108. Ennomos quercinaria Hufn.
109. Operophthera brumata Hb.
110. Operophthera fagata Sch.
Fam. Drepanidae
111. Drepana cultraria F.
Fam. Notodontidae
112. Peridea anceps Goeze
113. Phalera bucephala L.
114. Ptilophora plumigera Esp.
115. Stauropus fagi L.
Fam. Lasiocampidae
116. Malacosoma neustria L.
117. Odonestis pruni L.
Fam. Saturnidae
118. Aglia tau L.
Fam. Noctuidae
119. Agrochola circellaris Hufn.
120. Apatele aceris L.
121. Apatele alni L.
122. Apatele psi L
123. Bena prasinana L.
124. Colocasia coryli Has.

78

list (savija) P
list (savija) P
list (savija) P
list (savija) P
list (savija) P
list (savija) P
plod i seme P
kora S, T
list (savija) P
list (savija) P
plod i seme P
list (savija) P
list (savija) P

Znaaj
Significance
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+

list (griza) P
list (griza) P

+
+

list (griza) P
list (griza) P
list (griza) P
list (griza) P
list (griza) P
list (griza) P
list (griza) P
list (griza) P
list (griza) P
list (griza) P

++
+
+
+
+
+
+++
+
+++
+

list (griza) P

list (griza) P
list (griza) P
list (griza) P
list (griza) P

+
+
+
+

list (griza) P
list (griza) P

+
+

list (griza) P

list (griza) P
list (griza) P
list (griza) P
list (griza) P
list (griza) P
list (griza) P

+
+
+
+
+
+

Deo biqke na kome ivi

Inhabited plant part

[UMARSTVO

1-2

Nastavak tab. 1
Vrsta insekta
Insect species
125. Cosmia trapezina L.
126. Orthosia incerta Hufn
127. Orthosia miniosa Schiff.
Fam. Lymantridae
128. Arctornis L-nigrum Muell.
129. Dasychira pudibunda L.
130. Lymantria dispar L.
131. Lymantria monacha L.
132. Orgyia antiqua L.
Fam. Arctiidae
133. Celama confusalis H.S.
134. Hyphantria cunea Drury
135. Roeselia strigula Schiff.
136. Panaxia quadripunctaria Poda
Fam. Cecidomyiidae
137. Dasyneura fagicola Barn.
138. Hartigiola annulipes Htg.
139. Mikiola fagi Htg.
Fam. Cimbicidae
140. Cimbex fagi Zadd.
Fam. Tenthredinidae
141. Nematus fagi Zadd.
Fam. Siricidae
142. Tremex fuscicornis F.

list (griza) P
list (griza) P
list (griza) P

Znaaj
Significance
+
++
+

list (griza) P
list (griza) P
list (griza) P
list (griza) P
list (griza) P

+
++
+++
+
+

Deo biqke na kome ivi

Inhabited plant part

list (griza) P
list (griza) P
list (griza) P
list (griza) P
IV Red DIPTERA

+
+
+
+

list (gala) P
list (gala) P
list (gala) P
V Red HYMENOPTERA

+
+
++

list, tanke grane (griza) P

list (griza) P

deblo (ksilofaga) S,T

+ = vrste koje su za sada retke, ili su este, ali bez ekonomskog znaaja
++ = vrste koje su este i nekada mogu priiniti mawe tete
+++ = vrste koje su sklone masovnim namnoewima i mogu priiniti velike
tete
P = primarna vrsta (ivi na zdravim, vitalnim biqkama)
S = sekundarna vrsta (ivi na fizioloki oslabelim ili umiruim biqkama)
T = tercijerna vrsta (ivi na mrtvom biqnom materijalu)
K = kvartenerna vrsta (ivi na mrtvom biqnom materijalu u procesu trulewa).
Significance
+ = species which are rare for the time being, or are frequent, but without economic significance
++ = species which are frequent and sometimes can cause lesser damage
+++ = species liable to outbreaks, can cause great damage
P = primary species (infests healthy, vital plants)
S = secondary species (infests physiologically weakened or dying plants)
T = tertiary species (infests on dead plant material)
K = quaternary species (infests on dead plant material in the process of decay).

JANUAR-JUN, 2003.

79

Iz Tabele 1 se vidi da su do sada u Srbiji na Fagus spp. konstatovane

142 fitofagne insekatske vrste. U poreewu sa vrstama biqaka iz roda
Quercus, koji pripada istoj familiji (Fagaceae) i na kojima je konstatovano daleko vie vrsta - samo iz reda Lepidoptera preko 300 u ekoj i
Slovakoj (P a t o k a, J., 1954; 1980), entomofauna bukve je znatno siromanija. Interesantno je da na bukvi izostaju itave insekatske familije, koje se na hrastu javqaju sa veoma brojnim vrstama. Takve su na primer
fam. Cynipidae (Insecta: Hymenoptera), zatim Phylloxeridae, Kermesidae, Asterolecaniidae (Insecta: Homoptera) i dr.
Takoe, iz Tabele 1 se jasno moe uoiti da, skoro sve biqne delove
bukve naseqavaju pojedine insekatske vrste:
A. Pupoqci
(P.cervinus, P.mollis, P.sericeus)
B. Lie
a) sisai (T.cruenta, P.fagi)
b) mineri (R.fagi, S.hemargyrella, N.tityrella, P.fagivora,
P.maestingella, C.zelleriella)
v) grizai (M.melolontha, M.hypocastani, A.coryli, P.arborator,
P.argentatus, P.longipilus, P.maculicornis, P.oblongus, P.cervinus, P.mollis,
P.sericeus, R.fagi, C.fagella, C.parenthesellum, A.cristana, A.ferrugana, A.literana, A.sparsana, A.tripunctana, A.mitterbacheriana, A.paleana, C.rurinana,
E.ministrana, L.reliquana, S.ocellana, S.weirana, C.limacodes, H.asella,
A.aurantiaria, A.parthenias, A.albulata C.margaritata, C.siterata, C.linearia,
E.defoliaria, E.quercinaria, O.brumata, O.fagata, D.cultraria, P.anceps, P.bucephala, P.plumigera, S.fagi, M.neustria, O.pruni, A.tau, A.circellaris, A.aceris,
A.alni, A.psi, B.prasinana, C.coryli, C.trapezina, O.incerta, O.miniosa, A.Lnigrum, D.pudibunda, L.dispar, L.monacha, O.antiqua, C.confusalis, H.cunea,
R.strigula, P.quadripunctaria, C.fagi, N.fagi)
g) galai (D.fagicola, H.annulipes, M.fagi)
V. Tanke grane
sisai (S.pallipes, P.aceris, T.newsteadi, P.rufulum, P.betulae, A.aceris,
D.wuenni, L.ulmi, Q.ostreaformis, Q.zonatus, Q.pectinicornis, T.vitis)
b) grizai (Z.pyrina, C.fagi)
G. Deblo i grane
a) sisai (T.newsteadi, C.fagisuga, D.wuenni, L.ulmi, T.vitis)
b) potkorwaci (A.angustulus, A.coeruleus, A.viridis, A.midax, C.affinis,C.affinis, D.aenea, D.boreolinensis, A.clavipes, A.mysticus, C.scopoli,
C.arietis, C.rhamni, L.nebulosus, M.curculionides, M.nebulosa, N.major, N.ulmi, P.arcuatus, P.testaceus, P.sanguineum, R.bifasciatum, R.mordax, R.bicolor,
Rh.clavipes, S.scalaris, X.arvicola, X.rusticus, E.fagi, T.bicolor, C.leguminana)
v) ksilofage (H.dermestoides, P.pectinicornis, X.plumbellum, C.affinis,
D.aenea, D.boreolinensis, A.clavipes, A.mysticus, C.scopoli, C.arietis, C.rhamni, L.nebulosus, M.scabricornis, M.curculionides, M.nebulosa, M.funereus,
N.major, N.ulmi, P.testaceus, P.arcuatus, P.sanguineum, R.clavipes, R.alpina,
80

[UMARSTVO

1-2

S.scalaris, X.arvicola, X.rusticus, X.dryographus, X.monographus, X.saxeseni,

C.cossus, Z.pyrina, S.vespiformis, S.spuleri, T.fuscicornis)
D. Koren
(M.melolontha, M.hypocastani)
. Pawevi, suve trule grane i trulo drvo
(D.paralelopipedus, S.cylindricum, H.dermestoides, L.maculicornis, L.rufipes, L.scutellata, M.funereus, P.coriarius, S.maculata)
E. Plod i seme
(Cydia fagiglandana, P.fasciana)
Od ukupnog broja konstatovanih vrsta fitofagnih insekata (142)
primarnih je 93 ili 65,5%, sekundarnih 9 ili 6,4%, tercijernih 17 ili
11,9% i kvartenernih 5 ili 3,5%. Vrsta, koje se ponaaju kao sekundarne
i tercijerne, odnosno koje mogu da ive u fizioloki oslabelom, ali i u
mrtvom drvetu ukupno ima 15 ili 10,5%. I, konano, vrsta koje mogu da
ive i u mrtvom, ali i u trulom drvetu ima 3 ili 2,0%.
U pogledu znaaja fitofagnih insekata za bukvu, odnosno ume bukve
u naoj zemqi, stawe je sledee. Najvie je vrsta koje se za sada redovno
javqaju u niskoj brojnosti, ili su este, ali ive na biqnom materijalu
koji je bez znaaja za biqku, ali bez znaaja i za oveka. Takvih je ukupno
119 ili 83,8%. Sledee su vrste, ija je abundancija znatno vea i koje mogu priiniti mawe ekonomske tete. Takvih je ukupno 17 ili 12,0%. I konano najmawe je vrsta koje su prvorazredne tetoine i mogu priiniti
velike tete. Ukupno ih je 6 ili 4,2%.
Od 6 prvorazredih tetoina sastojina bukve, tri su iroke polifage i nisu specifine za bukvu kao hraniteqku. To su: gubar (Lymantria
dispar), veliki mrazovac (Erannis defoliaria) i mali mrazovac (Operophthera bruma). Za sve tri vrste se moe rei da su specifine za hrastove
ume u naoj zemqi, meutim kada neka od wih stupi u gradaciju, tada dolazi do defolijacije i u sastojinama bukve.
Znaajno je pomenuti jo jednu polifagnu vrstu - nonu (Lymantria
monacha), koja za sada na podruju Srbije nije bila u gradaciji, niti je
priinila tete u umama bukve. U zemqama centralne Evrope i nekim
drugim krajevima svog areala ona je vezana za ume etinara, ali kada se
javi u povienoj brojnosti izaziva golobrste i u sastojinama bukve (S c h
w e n k e, W., 1978). Meutim, na prostorima Balkana, ona je ea u sastojinama bukve u kojima moe da stupi u gradaciju i priini golobrst. Takav je sluaj zabeleen u Bosni i Hercegovini1931. Godine na mnogim
planinaskim lokalitetima (P o p o v i , J., 1931). Meutim, prouavawem
entomofaune sastojina bukve u Srbiji tokom vie decenija redovno je
konstatovana niska brojnost wenih populacija.
Preostale 3 znaajne tetne vrste za sastojine bukve su oligofagne,
odnosno specifine za vrste iz roda Fagus. I pored wihovog nesumwivog
znaaja kao tetoina bukovih sastojina, veoma su slabo prouene na naim prostorima. To su: (Cryptococcus fagisuga), (Phyllsphis fagi) i (Rhynchaenus fagi).
JANUAR-JUN, 2003.

81

Bukvin tita (Cryptococcus fagisuga) je na prostoru Srbije prvi

put zabeleen 1973. godine u sastojinama bukve u Majdanpekoj domeni
(M a r i n ko vi , P., K a ra i , D., 1985). Od tada do danas evidentirano je
wegovo prisustvo na celom prostoru nae zemqe. Meutim, brojnost populacija bukvinog titaa je skoro uvek niska. Na svega 1 - 5% stabala
lako je uoqivo prisustvo brojnije populacije, dok ga na ostalih 95 - 99%
ili nema ili se uoava u pojedinanim sluajevima. Za razliku od situacije u centralnoj Evropi ili Severnoj Americi, gde razvija izuzetno
brojne populacije, kod nas je za sada stawe mawe alarmantno. Razloga za
ovakvo wegovo ponaawe verovatno ima vie i trebalo bi ih detaqnije
istraiti.
Sam bukvin tita ne predstavqa veu opasnost za stabla bukve.
Partenogenetske enke (vrsta se razmnoava istom partenogenezom) su
veliine 0,5 - 1 mm, ovalnog tela, koje je svetlo ute boje i pokriveno belim vunastim votanim tvorevinama koje lue kone lezde. Nalaze se
po povrini odraslih stabala bukve i upravo se napadnuta stabla lako
poznaju po beloj vunstoj skrami, najee u pukotinama ispucale kore, a
kasnije i po celoj povrini kore. Odrasla enka je fiksirana za stablo
pomou duge rilice koju zabada u koru i iz subkortikalne zone sisa biqne
sokove (Ko sz t a ra b, M., Ko za r, F., 1988). Koliina soka koju konsumiraju
kolonije bukvinog titaa na jednom stablu nisu od veeg tetnog znaaja za ivot stabla. Meutim, mesta uboda sisaqke omoguuju miceliji
gqive Nectria coccinea (P e r s . ex Fr.) F r i es da prodre pod koru i da se izmeu kore i beqike razvije, izazivajui suewe i odumirawe kore na tim
mestima, a kada gqiva zahvati prsten oko stabla, ono se sui. Dakle, bolest kore bukve je sinhronizovano delovawe bukvinog titaa i give
Nectria coccinea.
Na stablima sa kolonijama bukvinog titaa smo konstatovali nekoliko predatorskih vrsta insekata iz familija: Coccinellidae (Coleoptera), Chrysopidae (Neuroptera) i Ceccidomyiidae (Diptera) . Verovatno su
prirodni neprijateqi bukvinog titaa jedan od razloga niske brojnosti wegovih populacija u naim sastojinama bukve, to treba detaqnije
prouiti.
Bukvina lisna va (Phylaphis fagi) je redovno prisutna u sastojinama
bukve na naim prostorima, ali i u celoj Evropi i Severnoj Americi.
Kompletan ivotni ciklus zavrava na bukvi kao hraniteqki. Prezimqava u stadijumu jajeta na granicama. Krajem aprila i tokom maja na naliju listova bukve razvijaju se fundatrix enke. Wihovo potomstvo (virgines enke) odrastaju u junu i julu. Krilate su i preleu sa stabla na stablo. Tokom avgusta i septembra razvijaju se sexuparae enke, koje e osnovati sexuales generaciju, odnosno mujake i enke. Oni polno sazrevaju
krajem oktobra, kopuliraju i polau jaja koja e prezimeti. (S c h w e n k e
W., 1972).
Pojedinih godina polulacije bukvine lisne vai su toliko brojne, da
kada virgines enke preleu sa stabla na stablo, u vazduhu ih je toliko
mnogo da se teko moe disati. Prilikom wihovog razvia na naliju
listova, usled sisawa sokova listovi se povijaju i esto sue. Takoe,
usled obilnog luewa medne rose, lie na napadnutim stablima je pre82

[UMARSTVO

1-2

kriveno lepqivom skramom, to biqci oteava transpiraciju. tetan

efekat bukvine lisne vai je teko utvrditi, ali bi svakako u tom pravcu trebalo sprovesti detaqnija istraivawa. S obzirom da su joj populacije izuzetno brojne, sigurno je da napadnutim stablima smawuju fizioloku kondiciju, pogotovo ako se napad javqa vie godina uzastopno.
Bukvin surla miner (Rhynchaenus fagi) je takoe tipina tetoina sastojine bukve u naoj zemqi. Prezimqava kao imago u steqi ili ispod mahovine i liajeva u umi. Imaga se javqaju u prolee, sa listawem
bukve (april-maj). Dopunski se hrane mladim liem, rupiasto ga izgrizajui. enka polae pojedinano jaja uz glavni lisni nerv, oko sredine
wegove duine. Ispiqena larva bui uzan hodnik ka vrhu liske, gde se
hodnik iri u minu, koja do kraja razvia larve zahvata ceo vrni deo
lista, odnosno jednu etvrtinu do jednu polovinu ukupne wegove asimilacione povrine (to zavisi od veliine lista). Mina je u poetku beliasta, a kasnije postaje utosmea, to podsea na oteewe od poznog
mraza. Larve se razvijaju tokom maja do poetka juna. Odrasla larva naputa minu, zavlai se u zemqu, gde hrizalidira.
tete na stablima bukve priiavaju larve, dok su tete od imaga
minorne. Ako se na jednom listu razvija vie larava, cela lisna povrina biva izgriena. Pri masovnoj pojavi napadnuta stabla, a i itave sastojine u drugoj polovini maja bukvalno ostaju bez lisne mase i tada stabla formiraju novo lie. To je svakako stres za biqku i veoma je bitan za
wenu budunost. Gradacija ove tetoine traje vie godina, tako da se
defolijacije istih stabala javqaju vie puta uzastopno, naravno razliitog intenziteta. I bukvin surla miner je malo prouavan u naoj
zemqi, to bi svakako trebalo uiniti u bliskoj budunosti.
Ostale vrste fitofagnih insekata za sada se nisu javqale u znaajnijem tetnom obimu i nisu priiwavale evidentne tete. Svakako, to ne
znai da e se one i u budunosti ponaati na isti nain. Dakle, treba ih
detaqnije prouiti i permanentno pratiti wihovu populacionu dinamiku. To se, pre svega, odnosi na vrste: bukvin krasac (Agrilus viridis), surlai iz rodova Phyllobius i Polydrosus, bukvin miner (Phyllonorycter maestingella) i bukvina muva galica (Mikiola fagi).

4. ZAKQUCI
Na osnovu navedenih rezultata istraivawa, mogu se izvesti sledee
konstatacije:
- U sastojinama bukve na podruju Srbije ukupno su do sada naene 142
fitofagne insekatske vrste;
- Od ukupnog broja konstatovanih vrsta insekata primarnih je 93 ili
65,5%, sekundarnih 9 ili 6,4%, tercijernih 17 ili 11,9% i kvartenernih
5 ili 3,5%. Vrsta, koje se ponaaju kao sekunrne i tercijerne je ukupno 15
ili 10,5%, a vrsta, koje se ponaaju kao tercijerne i kvartenerne je ukupno 3 ili 2,0%;
- Veliki ekonomski znaaj kao tetoine sastojina bukve ima 6 vrsta
ili 4,2%, od kojih su tri (Phyllaphis fagi L., Cryptococcus fagisuga Lind. i
Rhynchaenus fagi L.) oligofagne i specifine za bukvu, a preostale tri
JANUAR-JUN, 2003.

83

(Lymantria dispar L., Operophthera brumata Hbn. i Erannis defoliaria L.) su

iroke polifage i prilikom masovnih namnoewa priiwavaju tete
i sastojinama bukve. Mali ekonomski znaaj ima 17 vrsta ili 12,0%, dok je
za sada bez ekonomskog znaaja 119 vrsta ili 83,8%;
- Skoro sve biqne delove bukve naseqavaju pojedine fitofagne vrste
insekata: pupoqke ( sisai 2 vrste), lie (sisai 2 vrste, mineri 6 vrsta, grizai 65 vrsta i galai 3 vrste), tanke grane (sisai 12 vrsta, grizai 2 vrste), deblo i grane (sisai 5 vrsta, potkorwaci 31 vrsta, ksilofage 34 vrste), koren (2 vrste), pawevi, suve trule grane i trulo drvo (9
vrsta) i plod i seme (2 vrste).
5. LITERATURA
J o v a n o v i , B.(2000): Dendrologija, Univerzitetska tampa, Beograd.
K o s z a s t a r a b , M . , K o z a r , F.(1988): Scale insects of Central Europe, Dr W. Junk Publishers, Dordrecht/Boston/Lancaster.
M a r i n k o v i , P ., K a r a i , D . (1985): Nectria coccinea (pers. ex Fr.) Fries - uzrok
suea bukve u Srbiji. Zatita bia, Vol.36 (3), No. 173: 263-272, Beograd.
P a t o k a , J. (1954): Husenice na duboch v SSR, Bratislava.
P a t o k a , J. (198)): Die raupen und puppen der eichen-schmetterlinge Mitteleuropas.
Monographien zur angewandten Entomologie, Heft 23: 1- 188, Hamburg-Berlin.
P o p o v i , J. (1931): Leptir duvna (omorikov prelac). Dr.fit.zavod kod Zem.muzeja
u Sarajevu, letak 18, Sarajevo.
S c h w e n k e , W .(1972): Die forstschadlinge Europas, 1, Verlag Paul Parey, Hamburg
und Berlin.
S c h w e n ke ,W. (1978): Die forstschadlinge Europas, 3, Verlag Paul Parey, Hamburg und Berlin.
V a s i , K . , M a r i n k o v i , P ., T o m i , D . , M i h a j l o v i , . , K a r a i , D .
(1986): The research on the causes of beech dieback in Serbia . 18th IUFRO WORLD
CONGRESS, Division 2, Vol. II, pp.799-808, ubana.
INSECT PESTS IN BEECH FORESTS IN SERBIA
Ljubodrag Mihajlovi
Sum mary
Entomofauna of beech stands in Serbia has been studied for almost three decades. To date 142
phytophagous insect species have been identified. Primary insects are 93 or 65.5%, secondary 9 or
6.4%, tertiary 17 or 11.9% and quaternary 5 or 3.5%. The number of species, which behave as secondary and tertiary, amounts to 15 or 10.5%, and the species, which behave as tertiary and quaternary
amount to 3 or 2.0%. Six species or 4.2% have a high economic significance as the pests of beech
stands, of which three (Phyllaphis fagi L., Cryptococcus fagisuga Lind. and Rhynchaenus fagi L.)
are oligophages and specific for beech, and the remaining three (Lymantria dispar L., Operophthera
brumata Hbn. and Erannis defoliaria L.) are wide polyphages and cause high damage also to beech
stands during outbreaks. 17 species or 12.0% are of low economic significance. 119 species or 83.8%
are for the time being without economic significance. Almost all beech parts are infested by some
phytophagous insects: buds (sucking insects 2 species), leaves (sucking insects 2 species, miners 6
species, leaf-eating ionsects 65 species and gall makers 3 species), thin branches (sucking insects 12
species, chewing insects 2 species), stem and branches (sucking insects 5 species, bark borers 31 species, xylophages 34 species), root (2 species), stumps, dead decayed branches and decayed wood (9
species), and fruit and seed (2 species).

84

[UMARSTVO

1-2