Ekologija i zatita okolia

Vjeba 11. Prirodni resursi - tlo

11.1. PODZEMLJE I NJEGOVA FAUNA1

Faunom podzemlja u Hrvatskoj su se znanstvenici poeli baviti relativno kasno, tek sredinom 18. stoljea stoga nije udo da je malo literaturnih podataka. Kljuno pitanje koje se postavlja kada se govori o ivotinjama podzemlja je: to se to dogodilo u geolokoj prolosti to je uvjetovalo povlaenje ivotinja u podzemlje? Podzemljem zovemo prostore ispod povrine tla ije je bitno obiljeje tama. Ekoloka istraivanja u podzemlju imaju posebno znaenje jer su se upravo u tim biocenozama razvile specifine zajednice reliktnih i endeminih vrsta razliite starosti i porijekla. U krkim podrujima Europe, pa tako i u Hrvatskoj iji je velik dio prekriven krem, mnogo je reliktnih i endeminih ivotinja. Jedno od glavnih obiljeja podzemnih biotopa, uz tamu, je stabilna temperatura i vlanost koja dosie i do 100%. Tako npr. Veternica ima prosjenu temperaturu ~ 9C to odgovara srednjoj godinjoj temperaturi unutranje Hrvatske. Vano je obiljeje i otvor piljskog objekta, to je otvor vei, vei su utjecaji izvana pa su i organizmi povueni dublje. U podzemlje uz krka podruja (pravi, duboki kr), spadaju i pojedinane pilje, upljine u lavi (Island, Azorski i Kanarski otoci posebna kategorija kra) te anhijaline pilje (u Jadranskom moru i uz obalu Francuske pilje koje su otprilike 1 km od mora i u kojima se primjeuje varijabilnost ekolokih parametara zbog utjecaja mora i poroznosti kra). 11.1.1. Podjela podzemnih biotopa i biocenoza: 11.1.1.1. Podjela podzemnih biotopa i biocenoza prema biocenolokim imbenicima A. Veliki podzemni prostori (jame, pilje, ponori) a) kopneno podruje - zidna zajednica - zajednica tala u zoni ulaza - zajednica recentnih zapunjenja na dnu ponora - zajednica stalagmitskih podova, pukotina i slijeva gline u dubokoj zoni - sinuzij guana b) vodeno podruje - brzi tokovi - jezera (kamenice) - spore tekuice i jezera - lokvice

Podzemlje interna skripta za kolegij Osnove ekologije, PMF-a

Ekologija i zatita okolia

Vjeba 11. Prirodni resursi - tlo

B. Mali podzemni prostori (intersticij) izmeu estica ljunka i pijeska ispunjeni vodom a) hipotelminoreik po dubini je najblii povrini pa su u njemu uvjeti vrlo varijabilni. Fauna hipotelminoreika moe se sakupiti u pitalini (sl. 1.)

humus intersticij (hipotelminoreik)

nepropusna povrina

PITALINA - voda polako izlazi iz tla -

Slika 1. Shematski prikaz pitaline mjesta u kojem moemo sakupiti organizme iz hipotelminoreika.

b) hiporeik specifino podruje u zoni tekuica, (ljunkovito pjeskoviti nanosi). Meuprostori su ispunjeni vodom, a ekoloki uvjeti su vrlo varijabilni i ovise o ekolokim uvjetima same tekuice. Hiporeik je zona ispod nepropusne podloge tzv. krovina. Da bismo doli do faune hiporeika postoje posebne metode iskapanja. Po metodi Karaman-Chappuis iskopa se jama uz tekuicu pa to se dublje kopa to u jamu sve vie prodire voda. Radi uzorkovanja faune na dno jame se postavi mreica u koju se skupljaju ivotinje. Voda se moe i ispumpati pa se tako fauna moe i kvantitativno odrediti. U hiporeiku postoje sezonske promjene. Zbog velike koliine vode, voda iz podzemlja prodire u hiporeik pa dolazi do mijeanja vode. Nivo vode je u jesen manji nego zimi. Tijekom proljea postoji povrinsko mijeanje vode. Liinke polako izlaze iz hiporeika kao odrasli organizmi. U ljeto odrasli odlau jajaca koja se zadravaju u hiporeiku zbog mnogo manjeg prodora vode tj. manjeg mijeanja. c) freatik dublji ljunkovito pjeskoviti nanosi u kojem vladaju stalni uvjeti (npr. bunarska voda). U freatiku ive brojni rakovi npr. skupina Syncaridae. 11.1.1.2. Podjela podzemnih biotopa i biocenoza prema abiotikim imbenicima Prema abiotikim imbenicima podzemne biotope i biocenoze dijelimo na: a) zona ulaza b) prijelazna zona c) duboka zona

Ekologija i zatita okolia

Vjeba 11. Prirodni resursi - tlo

11.1.2. Podjela organizama u podzemlju Iako je podzemlje prilino negostoljubivo za ivot, u piljama i jamama se razvila specifina fauna. Vrste moemo podijeliti u vie skupina:
1. TROGLOBIONTI vrste koje stalno ive u podzemlju (npr. Croatobranchus mestrovi

endemska pijavica). Doivjeli su odreene morfoloke promjene: depigmentacija (nije potrebna zatita od UV zraenja), anoftalmija (potpuni ili djelomini gubitak vida), produljenje organa (ticala, dlake), razvijeniji kemo-receptori. Spolnu zrelost stjeu mnogo kasnije nego nadzemni organizmi, npr. Gamarus (Amphipoda) nakon 3 mjeseca, a Niphargus (Amphipoda) nakon 3 godine. Kutikula im je vrlo tanka (nema bojazni od isuenja u nekim piljama sjeverne Afrike vlanost nije 100% kao u Europi)..
2. TROGLOFILI vrste koje mogu ivjeti u podzemlju, ali i izvan njega te povremeno ulaze u pilju. Takvi organizmi su vezani uz podzemlje, ali su ovisni o nadzemnim prostorima zbog ishrane (npr. imi, neke ribe). 3. TROGLOKSENI to su vrste koje sluajno upadnu u speleoloki objekt, "sluajni

prolaznici", moe ih npr. nanijeti struja vode. U ovu kategoriju spada i medvjed koji u pilje (medvjei brlog) ulazi zbog zimskog sna.
4. STIGOBIONTI (stigofili, stigokseni) pravi podzemni organizmi koji dolaze u

vodama
5. GUANOBIONTI nadzemni 6. KRENOBIONTI nadzemni, dolaze na izvorima 7. REOBIONTI nadzemni, dolaze u brzoj struji vode 8. LIMNOBIONTI nadzemni, nalazimo ih u stajaicama 9. FREATOBIONTI organizmi iz freatika 10. FOLEOFILI u malim pukotinama 11. HUMIKOLI

Osim ove podjele podzemne organizme moemo podijeliti i po porijeklu na: a) morske relikte Marifuga cavatica, Troglocaris anophthalmus, Congeria kuscheri, Hadzia fragilis b) slatkovodne relikte Monolistra spinosissima, Niphargus, Titanetes albus, te prema starosti: a) paleozojski relikti Syncarida batynella, Syncarida parabatynella b) mezozojski relikti Niphargus c) tercijarni relikti Protelsonia hungarica thernealis, Congeri kuscheri d) glacijalni relikti Asellus aqaticus cavernicolus Zanimljiva riba koja je pravi troglobiont je Typhliasina pearsei. Ona ima specifino graene kemo-receptore i nema prsne peraje to je odlika podzemnih riba. U vodi takoer ive i pijavice iz Lukine jame koje imaju specifino razvijene krge i nisu nametnici kao 3

Ekologija i zatita okolia

Vjeba 11. Prirodni resursi - tlo

njihovi nadzemni roaci. Od rakova koji ive u podzemlju valja navesti babure (terestiki izopoda) i vrstu Orconectes koja je migratorna. Kopnene piljske ivotinje su: imii, pauci, kornjai, skakavci, skokuni, izopodni raii 11.1.3. ovjeja ribica ovjeja ribica (Proteus anguinus) nastanjuje iskljuivo podzemne vode dinarskog kra. Dugo vremena se smatralo da je ova vrsta najusamljenija ivotinjska vrsta na svijetu. Meutim slovenski su znanstvenici sloenim analizama krvi utvrdili da ima zajednike pretke s pripadnicima amerikog roda Necturus. Taj rod ima svega pet vrsta i sve ive u povrinskim vodama, a rod Proteus ima samo jednu vrstu, ovjeju ribicu, i ona je prilagoena iskljuivo ivotu u podzemnim vodama dinarskog kra2. Za ovjeju ribicu je karakteristina osobina pedomorfizam. Vrste koje su pedomorfi cijeli ivot zadravaju osobine neodrasle ivotinje, to se, prije svega, vidi na njihovim vanjskim krgama, repnoj peraji i kosturu. 11.1.4. imii Od priblino 4500 razliitih vrsta sisavaca, gotovo 1000 vrsta otpada na imie3. U Hrvatskoj je zabiljeeno tridesetak vrsta imia, odnosno gotovo svi koji dolaze u Europi i ako se usporedi brojnost imia u Hrvatskoj s ostalim dijelovima Europe, moe se primijetiti da je situacija u Hrvatskoj dobra. Svi se hrane kukcima i tako predstavljaju bioloki pesticid. Dva su kljuna dogaaja u njihovom godinjem ciklusu: hibernacija i reprodukcija; o njima ovisi uspjenost neke kolonije, a vrlo se esto odvijaju u piljama, jamama, naputenim rudnicima i drugim podzemnim prostorima. 11.1.4.1. Hibernacija Zimi kukaca nema i imii su razvili sposobnost hibernacije (preivljavanje u nepovoljnim vremenskim uvjetima tijekom kojih vlada nestaica hrane). Za vrijeme hibernacije ili zimskog sna sve su ivotne funkcije smanjene na minimum, a imi ivi od nakupljenih rezervnih masti. Svako buenje ivotinje iz sna dolazi kao stres i dovodi do troenja rezervnih masti koje mu onda mogu uzmanjkati na kraju zimskog sna odnosno, prije pojave kukaca u okolini, tako da se dogaa da imii jednostavno umru od gladi, bez rezervnih masti i bez mogunosti za lov. Hibernacija je mogua zbog razvoja posebnih prilagodbi u grai bubrega, zadravanju vode u organizmu, grai nogu itd.

2 3

http://www.iskon.hr/znanost/page/2003/12/20/0084006.htm http://www.hinet.hr/park-prirode-medvednica/sismisi.htm

Ekologija i zatita okolia

Vjeba 11. Prirodni resursi - tlo

11.1.4.2. Razmnoavanje Nije samo ometanje imia za vrijeme hibernacije razlog smanjenja njihove brojnosti u cijelom svijetu i kod nas. Postoji jo jedan kljuni dogaaj u njihovom godinjem ciklusu, a to je razmnoavanje. imii ne grade nova gnijezda ve vise u gnijezdima u pukotinama pilja i dupljama drvea. Veinom se pare u jesen, a oplodnja se dogaa u proljee. Kolonije enki sa mladima se poinju formirati u svibnju a svoj vrhunac u brojnosti dostiu u lipnju kada su ve pristigle sve gravidne enke. U lipnju se dogaa okot, esto pred zoru, majka ostavlja mlado u gnijezdu i odlijee u lov. Mladi otvaraju oi ve sa devet dana, a nakon pet tjedana mogu samostalno letjeti i loviti. Iznimno je vano zatititi kolonije enki sa mladima od uznemiravanja ali i od nestajanja samih objekata gdje se te kolonije nalaze, jer o uspjenosti reprodukcije ovisi i postojanost same vrste. Mogu ivjeti i do 30 godina. 11.1.4.3. Prehrana Veina vrsta imia i sve europske vrste hrane se kukcima. Jedan imi moe tijekom jedne noi pojesti i do 600 komaraca. Voe, cvijee i lie je hrana najveih vrsta netopira koji ive u praumama Afrike, june Azije i Australije. Nektar i pelud je takoer hrana nekih vrsta koje na ovaj nain oprauju datulje, vaniliju, banane, baobab, kruhovac, agave i sl. Neke vrste hrane se ribama i rakovima, a druge pticama, abama, malim gmazovima, malim sisavcima pa ak i drugim imiima. Krvlju toplokrvnih ivotinja hrane se samo dvije vrste koje ive u junoj i srednjoj Americi. 11.1.4.4. Kako imii vide u mraku? Vano je naglasiti da imii nisu slijepi. Da bi mogli uspjeno letjeti nou, netopiri posjeduju vrlo efikasan navigacijski sustav slian radaru (tzv. eholokacija ili sonar). On se temelji na zvukovima vrlo visokih frekvencija koje imi odailje i koji su uglavnom neujni za nae ui. Kad imi proizvede signal, zvuk putuje od njega prema moguim zaprekama i plijenu (sl 2.). Kada na njih naiu, zvuni se valovi odbijaju i vraaju prema imiu, a on ih hvata svojim velikim, dobro razvijenim ukama. Sluh im je tako profinjen da mogu na temelju odjeka svakog signala tono odrediti poloaj na samo zapreke oko sebe, ve i plijena koji leti prilino brzo. Za koncentraciju zvukova i pojaanje glasa neke vrste imaju iznad nosa neobine nazalne izrasline. Svaka vrsta proizvodi vlastiti, tipini zov. Prijemnici (ui), koji su usklaeni samo na taj specifian zov, proputaju signale drugih vrsta bez registriranja pa ne dolazi do zbrke. Moe se rei da imii zapravo uima vide svijet oko sebe.

Ekologija i zatita okolia

Vjeba 11. Prirodni resursi - tlo

Slika 2. imii vide sluajui jeku svojih visokofrekventnih zvukova poziva Izvor: http://www.htnet.hr/teen/svastara/page/2003/07/18/0759006htm

11.1.4.5. Zatita imia Dramatino nazadovanje brojnost nekih vrsta imia o kojem izvjetavaju brojni europski znanstvenici uzrokovano je razliitim faktorima kao to su: ometanje kolonija enki sa mladima, ometanje kolonija za vrijeme hibernacije, nekontrolirana upotreba pesticida, promjena stanita u kojem love, nestanak plijena. Svi su imii u Hrvatskoj zakonom zatieni. Zabranjeno je namjerno ih ubijati, ranjavati ili uzimati, uznemirivati kolonije; ili unitavati, oteivati ili zatvarati pristup bilo kojeg mjesta koje imii koriste. Republika Hrvatska kao stranka Konvencije o zatiti migratornih vrsta divljih ivotinja (Bonnska konvencija) te njoj pripadajueg Sporazuma o zatiti imia u Europi (EUROBATS) obvezala se na zatitu imia.