Pinna nobilis (Palastura)

Slika 1.1.

SubCl: Pteriomorphora

O: Pterioida

Superfam: Pinnoidea

Fam: Pinnidae

Pinna nobilis

Palastura pripada familiji Pinnidae koja na svijetu broji 12 vrsta školjaka. U Jadranu postoje
samo dvije. Najpoznatija i najveća školjka Mediterana, ujedno i jedna od najvećih školjki na
svijetu je (Pinna nobilis). Osim što je najveća ova vrsta je i endem Mediterana i nema je čak
ni u Crnom moru. U Jadranskom moru rasprostranjena je po cijeloj obali.

Školjka je oblika šiljastog trougla, crvenkasto smeđe boje, a kod mladih primjeraka žućkasto-
smeđa. Gotovo uvijek je prekrivena algama, školjkama, spužvama itd. Mlađi primjerci imaju
ljuskaste lamele koje prekrivaju gotovo cijelu školjku. Mogu narasti do dužine od 1 metra.
Prosječni primjerci dugi su 30 do 50 centimetara i teški četrdesetak dekagrama.

Marija Vujičić 3/17

Raste na dubinama od 2 do 20 metara, isključivo na mekom, pjeskovito-muljevitom dnu. Žvi
uspravno, a svojim užim dijelom zabodena je u meku podlogu i posebnim čvrstim
svilenkastim nitima pričvršćena za dno. Nalazi se u zaštićenim zalivima i uvalama.

Palastura je danas rijetka školjka, ali još uvijek naseljena u čitavom Jadranu. Razloga ima
mnogo, vjerojatno najznačajniji je taj da su se periske oduvijek lovile, čak je postojala i
posebna naprava za vađenje zvana Losnar. Vađenje palasture najviše je uzelo maha razvojem
ronilačke opreme. Uvidjevši njeno brzo nestajanje iz mora već davne 1977. donesen je zakon
koji zabranjuje vađenje ove školjke. I danas je aktivan zakon o zaštiti prirode koji perisku
svrstava u apsolutno zaštićenu vrstu. Prve su na udaru palasture u plićem sloju i na
poznatijim lokacijama gdje rijetko prelaze veličinu sa kojom mogu razviti spolnu zrelost. U
dubljem i nedostupnijem sloju još uvijek se na rijetkim mjestima mogu pronaći divovi od čak
i preko 1 metar.

Motiva za vađenje ove školjke ima dosta. Velika školjka je veliki ukras, gotovo svaka konoba
na našoj obali ima za ukras ovu školjku iako izgledom i nije pretežno atraktivna. Pošto je
trećina školjke zakopana, školjka se mora čupati. Prilikom neopreznog vađenja zbog krhke
građe velik broj školjaka strada te postanu neupotrebljive. Osim ljuske za ukras, dosta je
atraktivan i biser koji je školjka stvorila. Često se u jednoj može naći velik broj bisera, ali
jako sitnih. Veliki i stari primjerci su uvijek bili interesantniji zbog bisera. U nekim
Evropskim zemljama od njih su se radili skupocjeni botuni (gumbi). Biseri su bili u mnogim
bojama, a najveći crveni koji nerijetko imaju oblik suze su se i najmanje cijenili.

Palastura je jestiva školjka; njeno meso je za mnoge prilično ukusno. Od nje se pravio poznati
rižot, čak i danas mnogi lovci i dalje imaju običajda od ulova naprave dobar obrok. Meso se
nerijetko upotrebljava i kao mamac za udicu.

Ove školjke su hermafroditi, mlađe su mužjaci, a kasnije prelaze u ženke. Razmnožavaju se u

ljetnom periodu. Sinhronizovano izlučivanje iz reproduktivnih organa jasno pokazuje da su
palasture koje se nalaze u bližoj okolini jedna od druge najvažniji roditelji buduće generacije,
jer imaju najveće šanse da se jajašca oplode. Larve žive kao plankton dok ne postanu preteške
te padaju na dno gdje se usidre. Prvih dana života imaju jedva 2 cm i gotovo su prozirne i
krhke. U to doba velika većina njih biti će konzumirana od strane svih vrsta predatora koji ih
pronalaze na dnu. Brzinu rasta je jako teško odrediti jer zavisi od puno faktora ali, zasigurno
ne postaju velike preko noći već treba proći dugi niz godina da se razvije u veličanstvenu
školjku.

Marija Vujičić 3/17

Rijetka školjka uzgajaće se u Bokokotorskom zalivu, a projekat je rezultat saradnje Fondacije
Petrović Njegoš sa Fondacijom Princa Alberta II od Monaka i Instituta za biologiju mora iz
Kotora. Palastura je ugrožena vrsta, vrlo rijetka školjka u Mediteranu, a podatak da su u
nekim djelovima Bokokotorskog zaliva primjećene naseobine velikog broja ovih školjki
ohrabruje stručnjake. Zanimljiv je podatak da ja ona i svojevrsan indikator zagađenja u moru,
zbog čega je takođe interesantna stručnjacima.

Slika 1.2.

Slika 1.3.

Literatura:

 Wikipedija

Marija Vujičić 3/17

 Zoologija, Invertebrata- Miloje Brajković

Marija Vujičić 3/17