Alge Jadranskog mora

Osnovne odlike Jadrana

• Nalazi se u Sjevernom djelu Sredozemlja, izme

đu Apeninskog i Balkanskog poluostrva
• Otrantska vrata spajaju sa ostatkom Sredozemlj
a (75km) (pretežno zatvoreno)
• Najveća dubina 1233m, prosječna dubina 173m
(pretežno plitko)
• Površina 138.595 km2
• Relativno toplo more – raspon: 9°C – 24°C (pro
sječna godišnja temperatura raste)
• Relativno stabilan salinitet (38 – 39 ‰) (soli u 1
000g morske vode)
• Morske mijene nisu pretjerano izražene
• Na slikama: struje Jadranskog mora, dubinska
kartra
Zelene alge
Chlorophyta
Morska salata (Ulva spp.)

• U Jadranu se nalazi barem 20 morfološki sličnih v

rsta, od kojih je najrasprostranjenija Ulva rigida i U
lva lactuca
• Talus - krpast (do 30ak cm) ili trakast (do 1m), s ot
vorima i bez vidljive nervature
• Često svjetlijih boja, mnoge sa metalnim odsjajom
• Sedimentna i stjenovita dna, često ne dublje od 3
m; trupovi brodova i brodska užad
• Bioindikatori zagađenosti; grade monokulture dom
inirajući dnom; često kod izvora otpadnih voda; tal
us truli i oslobađa H2S
• Jestive, obratiti pažnju na mjesto prikupljanja („upi
jaju” teške metale); protein, vlakna, vitamini, miner
ali
• Slike: Ulva rigida, Ulva lactuca
Klobučić (Acetabularia acetabulum)

• Alga ima karakterističan talus u obliku dug

ačke „peteljke“ i „klobučića“. „Klobučić“ je p
romjera oko 5-12 mm, a „peteljka“ visine 5-
10 cm. Tokom zime su vidljive samo „petelj
ke”; „cvjetaju” u proljeće.
• Nekalcificirani talusi su jarko zeleni, nakon
kalcifikacije postanu bjelkasti ili svjetlozele
ni.
• Stjenovita i osvjetljena dna, mada ne na te
mperaturama preko 18°C.
• Slike: „livada” klobučića, makro fotografija
Okruglasti kodij (C. bursa) i slične vrste (Codium spp)

• Spužvastog, kuglastog i šupljeg talusa promje

ra 10-25 cm. Starije jedinke većih vrsta u sred
ini talusa često imaju ulegnuće. Talus poneka
d razgranat.
• Talus je tamnozelen, ali često na njemu rastu
sitne crvene alge ili crvene cijanobakterije.
• Jako osvjetljena mjesta, od 1 m dubine, do 45
m. Češće na stjenovitom dnu.
• Ugrožena od strane neiskusnih ronioca na sp
užve, zbog karakterističnog izgleda.
• Česte u slanovodnim akvarijumima zbog lako
g održavanja
• Slike: Codium bursa, Codium effusum, Codiu
m fragile
Mrke alge
Pheophyta
Padina (Padina pavonica)

• Talus je oblika zavijenog lista. Nerazgranat, m

ekan, na rubovima zaobljen. Na cijelom talusu
s obje površine ima karakteristične koncentrič
ne zone.
• Pretežno bijelo-smeđih boja. Kalcifikacija talu
sa dobrinosi bijeloj boji.
• Stjenovite podloge do 25 m dubine; na osvijetl
jenim mjestima u većim skupinama. Česta u
međuostrvskim zonama Dalmacije.
• Kozmopolitska vrsta (ima je u skoro svim drug
im morima)
• Zbog CaCO3 pogodan za herbarizaciju.
• Slika: makro fotografija, herbarizovani primjer
ak
Cistozire (Cystoseira spp.)

• U Sredozemlju postoji oko 30 vrsta roda Cystoseira

. Homogene u morfogogiji.
• Bogato i neravnomjerno razgranat smeđi talus, što
daje grmovit izgled. Visina do 0.5 m. Stvara guste p
odvodne nakupine.
• Stjenovita područja, najčešće pričvršćena za bazalt
nu ploču u mirnim i zaštićenim uvalama. Mogu se n
aći i na pjeskovitim, muljevitim površinama na kojim
a se razvijaju kao ležeći, nepričvršćeni oblici. Žive n
a dubinama manjim od 25 m.
• Bogat je izvor hrane i skrovišta mnogim ribama i be
skičmenjacima.
• Bioindikator - jako zavisne od čiste vode. Zakonski
su zaštićene u Hrvatskoj.
• Slike: nakupina u zoni plime i osjeke, podvodna nak
upina Cystoseira barbata
Jadranski bračić (Fucus virsoides)

• Endemska vrsta Jadranskog mora. Najčešće se može

naći u sjevernom dijelu Jadrana, Velebitskom kanalu i
Novigradskom moru.
• Grmoliki talus, kožast, trakasto razgranat, sluzav. Visin
e do 20 cm. Trakasti ogranci široki su 1–3 cm, s jasno
vidljivom središnjom žilom. Često obrastaju manje zel
ene i smeđe alge. Kod nekih podvrsta kod organa za r
azmnožavanje se mogu naći mjehurići plina
• Tamnosmeđe do maslinasto smeđe boje, u zavisnosti
od alga koje obrastaju na talusu.
• Tipično na strmim stjenovitim podlogama, mada može
preživjeti i na umjetnim podlogama. Raste u zoni plim
e i osjeke (sluzavost štiti od isušivanja), na mjestima j
akog strujanja vode.
• Izuzetno je dobar bioindikator i zakonski je zaštićen u
svim zemljama Jadrana.
• Slike: Bračić u zoni plime i osjeke
Sargasumi (Sargassum spp.)

• Sargasumi su rasprostranjeni širom svijeta. U Jad

ranu abitava nekoliko jako morfološki sličnih vrsta.
• Talus je diferenciran u djelove slične stabljici i listo
vima, a kod nekih vrsta postoje mjehurići ispunjeni
plinom. Za podlogu se pričvršćuje prihvatnom ploč
icom. Jedinke mogu rijetko narasti do nekoliko me
tara dužine.
• Najčešće smeđe ili tamnozelene boje.
• Stjenovita dna koja su umjereno eksponirana i rel
ativno zaklonjena. Žive tipično na dubinama do 50
m.
• Čine bitna staništa za manje organizme, jer tipičn
o prave podvodne „šume”
• Sagrasumi se koriste kao prirodni fertilizator
• Slike: Sargrassum vulgare, Sargassum muticum
Crvene alge
Rhodophyta
Koraligene crvene alge Jadrana

• Nepoznat broj vrsta algi koraligena (alge koje u

čestvuju u postepenom stvaranju podvodnog st
aništa - koralnog grebena). Veliki broj vrsta je iz
uzetno teško vizuelno identifikovati, pa im se ta
sonomija i sistematika često mijenja.
• U Jadranskom moru, na dubinama između 20 i
100 metara često nailazimo na koralinske alge
roda Lithothamnion i Phymatolithon.
• Preferiraju zasjenjena područja s jačim strujam
a.
• Ekosistem koji podržavaju je jako delikatan i viz
uelno izuzetno atraktivan, pa je turistički i biolo
ški značajan.
• Slike: primjeri crvenih koraligenih algi iz roda Li
thothamnion
Invazivne vrste
Invazivne vrste algi u Jadranskom moru

• Brojne invazivne (alohtone) vrste su našle novi dom u Jadranu, često na štetu lokalnog ekosiste
ma.
• Invazivne vrste imaju razne vektore uvođenja u lokalni ekosistem: morskim strujama, vještačkim
kanalima, balastnim vodama brodova, oslobađanjem organizama iz egzotičnih akvarijuma
• Najistaknutije invazivne vrste algi u Jadranu su Klaurepa (Claurepa racemosa) i Japanska morsk
a trava (Sargassum muticum)
• Klaurepa („tumor Mediterana”) - otrovna zelena alga iz tropskih mora čije je tijelo izgrađeno od je
dne ćelije; izgledom podsjeća na biljku; nema prirodnih neprijatelja u Mediteranu; brzo se razmož
ava i uništava autohtone ekosisteme; naseljava dubine do 90 m na temperaturama do 7°C; 2004
. god. otkrivena i uklonjena velika infestacija kod Bečića
• Japanska morska trava - izuzetno izdrživa invazivna vrsta porijeklom iz Japanskog mora koja se
strujama i vještačkim uzgajanjem pacifičkih ostriga proširila širom svijeta; brzo se razmnožava i
može da preplavi lokalni ekosistem svojim „šumama” koje oduzimaju hranjive materije drugim or
ganizmima (pogotovo fitoplanktonu), mada pružaju skrovišta za manje ribe i beskičmenjake.
Slike: Claurepa racemosa i Sargassum muticum
 Hvala na pažnji!

Izvori: Priručnik za zaštitu mora i prepoznav

anje živog svijeta Jadrana (Mosor Prvan, Zri
nka Jakl; 2016); https://dalibor-andres.from.
hr ; https://www.nezavisne.com ; https://hr.m
etapedia.org/wiki/ ; https://wikipedia.org ; htt
ps://www.wikiwand.com/hr ; https://www.vije
sti.me

More prikazano u pozadini nije Jadran,

izabrano je isključivo iz estetskih
razloga. Svijetlije, bistrije vode su često Radio:
indikator manje količine planktona u
vodi. Luka Kunjić II-2