Ihtiologija i ribarstvo slatkih

voda

Voditelji: Izv. prof. dr. sc. Perica Mustafi

Izv. prof. dr. sc. Davor Zanella
Dr. sc. Zoran Mari

Pregled kolegija
Predavanja:
1. Uvod i osnove morfologije i anatomije riba
2. Sistematika riba
3. Kretanje kod riba
4. Ekologija i rasprostranjenost
5. Razmnoavanje i briga za mlade
6. Starost i rast
7. Prehrana riba
8. Uzorkovanje ribljih populacija
9. Ugroenost riba
10. Antropogeni utjecaji i mjere ublaavanja
11. Dinamika ihtiopopulacija; Osnova
upravljanja ribljim populacijama
12. Slatkovodna ihtiofauna Republike Hrvatske
13. Monitoring riba u Hrvatskoj
14. Utvrivanje ekoloke kakvoe voda ribljih
zajednica (Europska direktiva o vodama)
15. Ihtioloke znaajke pojedinih vodotoka u
RH

Praktikum:
1. Morfologija i meristika
2. Morfometrija
3. Rast i odreivanje starosti
4. Razmnoavanje
5. Mrijest zebrica
6. Prehrana
7. Uzorkovanje (teren)
8. Odreivanje skupina
9. Cyprinidae hrvatske ihtiofaune
10. Ostale porodice hrvatske
ihtiofaune
11. Analiza zajednice
12. Osnove akvaristike
13. Izrada zbirke riba
Seminari:
Razne teme i znanstveni
lanci iz ihtiologije

to je riba ?

poikilotermne
vodeni svitkovci
tjelesni privjesci u obliku peraja
glavnina disanja preko krga
ljuske
(Berra, 1981)

Ribe su vodeni kraljenjaci sa krgama tijekom cijelog

ivota i tjelesnim privjescima u obliku peraja. (Nelson,
2006)

Riba nije taksonomska razina koliko prikladna imenica koja obuhvaa razliite
organizme poput sljepulje, paklare, morske pse, rae, dvodihalice, jesetre,
mnogoperke i ostale zrakoperke

 ribe su najbrojnija i najraznolikija skupina kraljenjaka

dominiraju vodama svijeta udesnom raznolikou morfolokih i fiziolokih
prilagodbi te prilagodbi ponaanja
vie od 33000 vrsta
oko 200 vrsta se opisuje svake godine

Gdje ive ?

povrina zemlje 70% oceani,

slatke vode 1%
volumen: 97% oceani 0,0093%
jezera i rijeke
58% riba su morske
41% su slatkovodne
1% koriste oba stanita

najvea raznolikost je u tropima

Indijski ocean, zapadni Pacifik i Crveno more su najraznolikiji za morske ribe
jugoistona Azija, Juna Amerika i Afrika najraznolikiji za slatkovodne ribe
Ribe mogu ivjeti u svim vodenim stanitima koja imaju tekuu vodu cijele
godine ukljuujui:
termalne izvore, alkalne izvore, hipersalina jezera, pilje, anoksine
movare, privremene lokve, bujine rijeke, velike nadmorske visine, velike
geografske irine

vrui izvori pokraj jezera

Longmu u Tibetu na 5200 n n/m

Triplophysa stolickai

Orestias sp.

jezero Titicaca 3812 n n/m

najvia negrijana voda

8320 m u jarku Puerto Rico

Abyssobrotula galatheae

Notothenioidei
8 porodica
43 roda
122 vrste
u vodama Antarktika
imaju antifrizne proteine koji
im omoguavaju preivljavanje
na temperaturama -1,9C niim
od temperature smrzavanja
tjelesnih tekuina
por. Channichthyidae
nemaju crvene krvne stranice

Dissostichus mawsoni
Trematomus hansoni

Zanimljive ribe
dvodihalice mogu ivjeti do 4 godine na suhom u stanju suspendirane
animacije
antarktike ribe mogu ivjeti na temperaturama niim od toke ledita
njihove krvi
dubokomorske ribe mogu progutati plijen vei od njih samih, a neke enke
mogu biti 10 puta vee od mujaka
ribe rastu tokom cijelog ivota i mogu u razvoju promijeniti ekoloke uloge
nekoliko puta pa su liinke nekih opisivane kao razliite svojte
raspon duljine ivota riba je od 1 godine do 150 godina
promjena spola je esta kod riba
ribe imaju vrlo raznolike reproduktivne strategije: od obinog gnijezda do
uvanja mladih u ustima ili placente
ribe mogu detektirati i proizvesti elektrino polje
ribe mogu proizvoditi svjetlo (autogeno i u simbiozi)
iako ih se smatra hladnokrvnim, neki morski psi, sabljarke i tune imaju
temperature tijela vie od okoline
postoje ribe specijalizirane na hranjenje ektoparazitima, fecesom, krvlju,
perajama, ljuskama, mladima i oima drugih riba
ligamenti na glavima i ustima omoguavaju ribama da poveaju volumen usne
upljine i do 40 puta

Povijest ihtiologije

Silurus aristotelis
Aristotel (384. 322. p. k.) razdvojio ribe od kitova i
imenovao 117 vrsta riba
nakon njega 2000 godina niega (vjerovalo se da je on sve
rijeio)

Povijest ihtiologije
Pierre Belon
(1551.) - Histoire de la nature des estranges poissons marins
(1553.) -De aquatilibus
prva moderna rasprava o sistematici riba (osnova za
modernu ihtiologiju)
Hippolito Salviani
(1554. - 1557) - Aquatilium animalium historiae
prvi regionalni ihtioloki rad

Guillaume Rondelet
(1554) - De Piscibus Marinis
prvi udbenik iz ihtiologije

Povijest ihtiologije
Georg Marggraf (Marcgrave)
(1648) Historia Naturalis Brasiliae
posthumno objavljena knjiga
nisu samo ribe

John Ray & Francis Willughby

(1686) Historia Piscium
opisali 420 vrsta od ega 178 novih
i
organizirali
ih
u
smisleni
klasifikacijski sustav

Povijest ihtiologije
Peter Artedi (1705-1735) Otac ihtiologije

kritiki je pregledao svu prethodnu literaturu o ribama i predloio

standard za mjere i brojanja koji je sluio kao osnova taksonomije riba
umro je prije nego je objavio svoja djela koja je otkupio i posthumno
objavio 1738. njegov prijatelj Linneaus
Artedijeva klasifikacija riba (prilagoena i promijenjena) dio je i Linneausovog djela Systema Naturae (1758) u kojoj je razvio binarnu nomenklaturu

Povijest ihtiologije
Marcus Elieser Bloch (1723-1799)
(1801) Systemae Ichthyologyae
ribe Njemake i svijeta
uredio i posthumno izdao 1801. J. G. T. Schenider
standardna referenca za ihtiologiju u to vrijeme
Geogres Cuvier (1769-1832) i Achille
Valenciennes
(1828-1849) Histoire Naturelle des Poissons
22 vol.
sakupili i klasificirali do tada sve poznate ribe
napravili mnogo istraivanja o ribljoj anatomiji
u 19. stoljeu glavna su ihtioloka djela bila opisi regionalnih
fauna: Samuel L. Mitchill, Constantine Rafinesque, John
Richardson, Louis Agassiz pisali o ribama Sjeverene i June
Amerike
Agassiz pisao i o fosilnim ribama poloio temelje
evolucijskih radova u ihtiologiji protivnik evolucije

Povijest ihtiologije
Johannes Mller (1801-1858)
revidirao Agassizijeve ideje o klasifikaciji riba i
postavio skupine koje i dan, danas stoje

njegove su ideje kasnije razvili Ernst Haeckel, Thomas H. Huxley,

Edward D. Cope, Theodore Gill na koje je jako utjecao Charels
Darwin

Albert Gnther (1830-1914)

Catalogue of the Fishes of the British Museum

>6,800 vrsta opisano (drugih 1,700 spomenuto)
jedan od vodeih ihtiologa doba protivnik evolucije

Povijest ihtiologije
David Starr Jordan (1851-1931)
(najvei ihtiolog svog vremena)

napisao je 650 djela i knjiga o ribama iz cijelog svijeta,

ali najvie iz Amerike
najpoznatiji je udbenik iz ihtiologije Guide to the study

of Fishes

odbio mjesto kustosa u Britanskom muzeju i postao prvi

dekan tek osnovanog sveuilita Stanford

Charles T. Regan, Lev Berg, Carl L. Hubbs

Lev Semenovi Berg (1876-1950)

Ruski paleontolog koji je prouavao ribe i fosile
(1940) Classification of Fishes, Recent and Fossil
prvi je unio koncept iformes za kraj reda kod riba
radi eliminacije zabuna

Povijest ihtiologije
na naim podrujima

Rudolf Kner
(1810-1869)
Johann Jakob Heckel
(1790-1857)

Die Swasserfische der sterreichischen

Monarchie, mit Rcksicht auf die angrnzenden
Lnder bearbeitet
(1858) vano djelo za nau faunu

Franz Steindachner
(1834-1919)

preuzeo mjesto Heckela u Bekom prirodoslovnom

muzeju
opisao stotine vrsta riba i desetke vodozemaca i
gmazova

Povijest ihtiologije
na naim podrujima
Juraj Kolombatovi (1843. 1908.)
otkrio 9 novih vrsta riba
Mijo Kipati (1851. 1926.)
Ribe (1893)
prvi doktor znanosti s podruja
prirodnih znanosti Sveuilita u
Zagrebu (1881.)
Tonko oljan (1907. - 1980.)

Ribe Jadarna (1948.)

Tihomir Vukovi (1933. - 1989.)

Slatkovodne ribe Jugoslavije (1971.)

Sistematika riba
Fishes of the world

2006.
1984.

1994.

1976.
California Academy of Sciences
Eschmeyer Catalogue of Fishes
http://www.calacademy.org/scientists/projects/catalog-of-fishes

Brojevi

ukupan broj kraljenjaka 55000

broj riba 30000
515 ukupni broj porodica - 62 reda
9 najveih porodica (Cyprinidae, Gobiidae, Cichlidae, Characidae,
Loricariidae, Balitoridae, Serranidae, Labridae, Sorpaenidae
sadri oko 9300 vrsta (33%)
64 porodice su monotipske sa samo jednom vrstom
33 porodice imaju samo 2 vrste u jedan ili dva roda
67 imaju 100+ vrsta
3 imaju 1000+ vrsta

Sistematika riba

Nelson, 2006

PERAJE

PERAJE

a meka ipica
b meka ipica pretvorena u
bodlju
c bodlja
PERAJNA FORMULA:
D II(III)+(61/2)71/2(81/2), A II(III) + 51/2, P 8-9, V I+(5)6(7),
C I+14+I

Poloaj usta

zavrna
terminalna

podzavrna
subterminalna

donja
inferiorna

gornja
superiorna

Vanije kosti glave

Pmx = praemaxillare predeljusna kost

Mx = maxillare eljusna kost
Dnt = dentale zubna kost
Art = articulare zglobna kost
Smx supramaxillare nadeljusna kost
Vo = vomer ralo
Pa = palatinum nepana kost

Zubi kod riba

1 kaniniformni: veliki stoasti zubi poput onjaka,
obino u kutovima ustiju
2 villiformni: tanki, dugaki stoasti zubi, slabi
3 valutiasti, molariformni: znani zubi zdueni u
ploe ili individulano poput kutnjaka
4 kardiformni: mali, otri, poredani kao u elju za
vunu
5 sjekutiasti: veliki zubi sa ravnom povrinom za
rezanje

Ljuske

Morfometrija
totalna duina (TL), standardna
duina (SL), predorzalna duina
(PreD), postdorzalna duina
(PostD), duina glave (HL),
duina gubice (PreO), promjer
oka (PO), duina zaonog
prostora (PostO), duina lene
peraje (DL), duina prsne
peraje (PL), duine trbune
peraje (VL), predtrbuna duina
(PreV), preanalna duina (PreA),
duina podrepne peraje (AL),
visina repnog drka (h), duina
repnog drka (RD), duina baze
podrepne peraje (ALB), duina
baze lene peraje (DLB),
dorzalna duina glave (DHL),
najvea visina tijela (H) i
meuona irina (IO).

krge

BS = branhiospine krni nastavci

l = krni listii

o = krna opna
Rb = branhiostegalne ipice
krnokone koice
Op = operculum krni poklopac

Meristika
perajne ipice

krne ipice

A - broj ljusaka u bonoj

pruzi (sredinji lateralni
niz); B transverzalni niz
ljusaka izmeu bone
pruge
i
sredinjeg
lateralnog niza; C
transverzalni niz ljusaka
izmeu bone pruge i
sredine trbunog dijela u
razini tri ljuske ispred
baze trbunih peraja; D
transverzalni niz ljusaka
izmeu bone pruge i
poetka
podrepne
peraje;
E

cirkumpedunkularne
ljuske; F predorzalne
ljuske; strelica oznaava
zadnju ljusku na trupu i
prvu na repnoj peraji.

Graa krnog luka

pharyngobranchiale

epybrachiale

ceratobrachiale

hypobrachiale
basibranchiale

Hvala na panji