Prof. dr. sc. Željan Maleš

FARMACEUTSKA BOTANIKA
Predavanja

Zagreb, 2011.

  1
 

ZNANJE JE BLAGO KOJE

SVOG VLASNIKA UVIJEK PRATI.

(Korejska poslovica) 

  2
 

NEMA NEOBUZDANIJE STRASTI

OD STRASTI PREMA ZNANJU

(John Donn)

  3
 

GOSPOD OD ZEMLJE

PRAVI LIJEKOVE, I

RAZBORIT IH ČOVJEK  

NE ODBACUJE.

  4
 

Zavod za farmaceutsku botaniku

Farmaceutsko-biokemijski fakultet
Sveučilite u Zagrebu 
Schrottova 39

http://www.pharma.hr

Predavanja (30 sati)

i seminari(15 sati): prof. dr. sc. Željan Maleš, mag. pharm. 
Vježbe (30 sati): prof. dr. sc. Kroata Hazler Pilepić, mag. pharm.
Maja Crkvenčić, mag. pharm.

Farmaceutski botanički vrt Fran Kuan 

Voditelj: dr. sc. Dario Kremer, dipl. ing. šum.
Tehnička suradnica: Mirjana Kolar

Literatura 

 D. Denffer, H. Ziegler , Udžbenik botanike za visoke škole - Morfologija i

fiziologija, Školska knjiga, Zagreb 1991.

 K. Mägdefrau, F. Ehrendorfer , Udžbenik botanike za visoke škole -

Sistematika, evolucija i geobotanika, Školska knjiga, Zagreb 1997.

 R. Domac, Flora Hrvatske: priručnik za određivanje bilja, Školska knjiga,

Zagreb 2002.

W. Schaffner, B. Häfelfin ger, B. Ernst , Ljekovito bilje: kompendij,

Leo-commerce, Rijeka 1999.

 I. Martić, Čovjek i ljekovito bilje, kolska knjiga, Zagreb 2003. 

  5
 

UVOD

 Biologija  – znanost o životu, tj. o živim bićima 

a)  botanika (grč. botáne = biljka, krma, zelen) - znanost o biljkama (proučava

vanjsku i unutranju građu biljaka, njihove različite ivotne procese,
rasprostranjenost te odnose biljaka i staništa); predstavlja temelj za
farmakognoziju (znanost o ljekovitim sirovinama biljnog, životinjskog i
mineralnog porijekla); poznato je oko 400000 biljnih vrsta; mnoge biljke se
od davnina primjenjuju u liječenju različitih bolesti 
 b)  zoologija   - znanost o životinjskom svijetu; poznato je više od 2000000
životinjskih vrsta
c)  antropologija - znanost o čovjeku 

Osnovna svojstva ivih bića 

a)  obličje: odlika jasno ograničenih jedinki 

 b) izmjena tvari u dinamičkoj ravnotei 
-  anabolizam (asimilacija): primanje mrtve materije iz okoline i
ugrađivanje u pravilne strukture 
-  katabolizam (disimilacija): odbacivanje mrtvih produkata razgradnjom
c)  produktivnost : rast i razmnožavanje
d)  podražljivost (iritabilnost ): sposobnost reagiranja na promjene vanjskih i
unutrašnjih životnih uvjeta
e)  mutabilnost : skokovita promjena određenih svojstava u slijedu generacija;
stalno se stvaraju nove vrste

  6
 

BILJKE ŽIVOTINJE
1. klorofil (pigment zelenih biljaka - nemaju klorofila
 bitan za fotosintezu)
2. autotrofne (stvaraju organske tvari heterotrofne (trebaju organske tvari,
iz anorganskih): zelene biljke osim koje su stvorile autotrofne biljke):
 polunametnika (bijela imela) i pravih osim životinja, heterotrofni organizmi
nametnika su bakterije i gljive (biljke bez
klorofila)
3. neposredno iskorištavanje  posredno dobivanje energije
Sunčeve energije   primanjem organskih tvari kao hrane
4. proizvođači   potroači 
5. neograničen rast  ograničen rast 
6. “otvoreni” oblik “zatvoreni” oblik
7. zakorijenjene za podlogu slobodno gibljive (moraju tražiti
hranu)
8. krute stanične stijenke: celuloza, stanice većinom bez krutih staničnih
mukopeptidi (bakterije i modrozelene stijenki
alge), hitin (gljive)

PODJELA BOTANIKE

A) S OBZIROM NA PRISTUP PREDMETU :

1.  FUNDAMENTALNA BOTANIKA - istražuje sav biljni svijet

  7
 

2.  PRIMIJENJENA BOTANIKA  – istražuje biljne vrste važne za

određenu struku, kao npr. za farmaciju (farmaceutska botanika),
agronomiju, šumarstvo itd.
B) S OBZIROM NA GRAĐU, KOJU PROUČAVA:

1.  OPĆA BOTANIKA  – temelj za upoznavanje drugih posebnih

 botaničkih disciplina 
a)  MORFOLOGIJA (grč. morphé=oblik; logos=znanost) - proučava
vanjsku građu biljaka (npr. dlakavost listova, veličinu listova i
cvjetova itd.)  
b)  ANATOMIJA –  proučava  unutranju građu biljaka (građu
staničja) 
c)  FIZIOLOGIJA –  proučava funkcije u području izmjene tvari,
izmjene oblika te gibanja (prehrana, disanje, rast i razmnožavanje)  

2. POSEBNA BOTANIKA
a)  SISTEMATIKA (TAKSONOMIJA)  - istražuje srodstvene
odnose te svrstava biljne vrste u skupine (rodove, porodice, redove,
razrede, odjeljke)

b)  EVOLUCIJA – istražuje zakonitosti i uzroke stvaranja svojti

c) GEOBOTANIKA (BILJNI ZEMLJOPIS) – nastoji objasniti
zakonitosti i uzroke rasprostranjenosti i zajedničkog ivota biljaka 
- horologija - znanost o arealu, tj. o rasprostranjenosti
- fitocenologija (fitosociologija) – znanost o biljnim zajednicama
- ekologija - istrauje odnos između biljaka i okolia 
-  genetska (povijesna) geobotanika  -  proučava povijest flore i
vegetacije

ANATOMIJA I MORFOLOGIJA
CITOLOGIJA (grč. kytos=upljina) - znanost o stanici
- 1665. godine Robert Hooke je utvrdio da je naoko
 jedinstvena i čvrsta tvar u plutu sastavljena od niza stanica 

Oblik stanica - ovisi o njihovoj funkciji (kuglasti oblik je vrlo rijedak)

a)  izodijametrične (parenhimske) stanice - dužina i širina su približno jednake
(javljaju se u osnovnim staničjima ili parenhimima) 
 b)  prozenhimske stanice  – dužina više puta prelazi širinu; na krajevima su
često zašiljene

  8
 

Veličina stanica – između 10 i 100 m (najmanje su stanice bakterija:   0,2

m, dok cjevaste mliječne cijevi rosopasa ( Chelidonium majus, Papaveraceae)
mogu biti duge i nekoliko metara)

DIJELOVI STANICE
A) PROTOPLAST - temelj stanice 
1. CITOPLAZMA
- sadrži vodu (60-90%), proteine (10-20%), lipide, nukleinske kiseline itd.
-   bezbojna, gusta, sluzava, koloidna otopina (disperzno sredstvo: voda sa
solima; disperzna faza: organske molekule)

STRUJANJE (GIBANJE) CITOPLAZME  

-  gibanjem citoplazme  olakšava se raznošenje hranjivih tvari
-   brzina gibanja ovisi o temperaturi (najpogodnije je 37 0 C), viskoznosti
itd.

a)  PLAZMATSKA ROTACIJA

-  kružno gibanje citoplazme
-  u stanicama različitih vodenih biljaka (npr. u listu vodene kuge  –
 Helodea canadensis, Hydrocharitaceae)
-  strujanje je uočljivo na mjestu ozljede, uz rub lista ili uz sredinju ilu 
-   prostrana vakuola potiskuje citoplazmu uz stijenku u laganom tijeku i
gradi vrpcu
-  gibanje je uočljivo u starijim, prozenhimskim stanicama, a uočljivo je
zbog prisutnosti zelenih kloroplasta koji su pasivno nošeni
-  citoplazma rotira u smjeru kazaljke na satu ili obrnuto, ali uvijek u istom
smjeru u jednoj stanici

 b)  PLAZMATSKA CIRKULACIJA

-  u stanicama dlaka kopnenih biljaka te u korjenovim dlačicama vodenih
 biljaka
-  citoplazma se giba u stanici često u suprotnim smjerovima 

c)  FLUKTUACIJSKO PLAZMATSKO GIBANJE

-  u nitima gljiva i alga
-  ritmičko strujanje čitavog sadržaja stanice, jedanput u jednom, onda opet
u drugom smjeru

PLAZMALEMA - granični sloj citoplazme prema staničnoj stijenci

(vanjska citoplazmatska opna)

  9
 

TONOPLAST - granični sloj citoplazme prema vakuoli 

(vakuolarna citoplazmatska opna)

  10
 

  11
 

  12
 

MEZOPLAZMA - osnovna masa citoplazme (između plazmaleme i tonoplasta) 

-  citoplazma je polupropusna; plazmalema i tonoplast reguliraju sastav
tvari, koje prodiru u stanicu

Osmotski tlak  - tlaktvari otopljenih u staničnom soku na citoplazmu 

-  citoplazma prenosi taj tlak na staničnu stijenku, koja se zbog elastičnosti
odupire tlaku te teži stezanju
-  tlak rastegnute stanične stijenke na vlastiti sadraj je turgorni tlak , a
stanje stalne napetosti u stanicama je turgor (jedrost); zahvaljujući
turgoru biljke se ne sagibaju te imaju normalan položaj

 Plazmoliza
-  u vodenoj otopini stanica je napeta te pritiće citoplazmu na staničnu
stijenku
-  dodatkom vodene otopine natrij-klorida nastaje plazmoliza: stanica gubi
dio vode, smanjuje se vakuola i postaje kuglasta; uz vakuolu se povlači i
citoplazma, ali ostaju Hechtove plazmatske niti kao veza sa staničnom
stijenkom; jasno se vide plazmalema i tonoplast
-   plazmoliza je visok stupanj gel stanja (prevladava disperzna faza)
izazvan izlaskom vode iz stanice, kad se stanica nalazi u hipertoničnoj
otopini; prema osmotskom zakonu voda izlazi sve dok se koncentracije,
tj. osmotski tlakovi u stanici i okolini ne izjednače 
-  ako stanica ne izgubi svoj ukupni sadržaj vode proces je reverzibilan:
ako se plazmolizirana stanica stavi u hipotoničnu otopinu (vodu) stanica
upije vodu i prelazi u sol stanje (prevladava disperzno sredstvo) - to je
deplazmoliza
-  u prirodi se plazmoliza zapaža tijekom suše, kad iz tla u stanicu ne
 pritječe dovoljna količina vode 

2. CITOPLAZMATSKI ORGANELI
A) ENDOPLAZMATSKA MREŽA (RETICULUM)
-  uočava se pomoću elektronskog mikroskopa 
-  vrlo pokretan sustav isprepletenih (poput mreže) endomembrana
(plosnate šupljine)
-  služi upijanju i prijenosu hranjivih tvari, a tu se odvija sinteza organskih
tvari (masti, ugljikohidrata i proteina)
-   preko kanalića endoplazmatske mree citoplazma se povezuje s jezgrom 

  13
 

B) DIKTIOSOMI (GOLGIJEV APARAT)

-  skupine pločasto spljotenih upljina ili cisterni obavijenih stijenkom 
-   po načinu postanka bliski su endoplazmatskoj mreži

  14
 

-  u diktiosomima se sintetiziraju tvari stanične stijenke (kiseli polisaharidi,

 pektini, hemiceluloza, sluz)

C) RIBOSOMI
-  kugličaste čestice promjera 10-25 nm, koje se sastoje od ribonukleinske
kiseline (RNA) i proteina
-  tu se odvija sinteza proteina

D) MITOHONDRIJI
-  kuglasti, tapićasti do nitasti, dugi 1-2 m
-  imaju ovoj od dviju membrana; nabori na unutrašnjoj membrani zovu se
kriste (lat. crista = kresta)
-  u mitohondrijima se sintetiziraju adenozin-trifosfat (ATP) i adenozin-
difosfat (ADP)
-  ATP je univerzalni izvor energije (“energijski novac”), koja je
neophodna za sve procese životne djelatnosti stanice

E)  SFEROSOMI
-  kuglasti; imaju proteinski omotač 
-  stvaraju se na krajnjim nabreklinama spojki endoplazmatske mreže
-  u njima se odvija sinteza tvari

F)  PLASTIDI
-   biljni stanični ivi organeli; nisu prisutni kod ivotinja, prokariotskih
 bakterija, modrozelenih alga i heterotrofnih gljiva
-  lipoidima bogati reakcijski prostori, odijeljeni od osnovne citoplazme
dvostrukom stijenkom
-  gibaju se zajedno s citoplazmom, a mogu i samostalno
-  dijele se običnom (direktnom ili primitivnom) diobom na dva dijela (kod
diobe nema promjena u jezgri)
-  plastidi koji nose boju zovu se kromatofori
- 

- FOTOSINTETIČKI AKTIVNI PLASTIDI 

a)  KLOROPLASTI
-  zeleni; okrugli, diskoliki ili vrpčasti 
-  imaju puno klorofila, a nalaze se u stanicama višeg bilja

- klorofil  je najvažniji biljni pigment, koji je aktivan za vrijeme fotosinteze

  15
 

-  kod većine viih biljaka lipofilni klorofil se javlja u 2 kemijski srodna

oblika: modrozeleni klorofil a i žutozeleni klorofil b (kod alga postoje
klorofili c i d)
-  u kloroplastima se uz zelene klorofile javljaju i karotenoidi topljivi u
mastima (karoteni i ksantofili)
-  kloroplasti se javljaju u obliku brojnih, okruglih zrna ili grana promjera
0,3-0,5 m  (ima ih 20-2000; njihov broj je nejednak u različitim biljnim
vrstama, ali je stalan u stanicama jedne vrste) uklopljenih u bezbojnu
stromu plastida
-  grana predstavljaju brojni kupovi membranskih vrećica (cjevčica), tzv.
tilakoidi: te cjevčice obiluju pigmentima (klorofil, karoten), enzimima i
 proteinima; tu se odvijaju reakcije fotosinteze na svjetlu
-  u stromi se odlažu produkti nastali procesom fotosinteze
-  u listovima se zbiva fotosinteza, pri čemu klorofil apsorbira crveni dio
spektra, a karotenoidi apsorbiraju modrozeleni i zeleni dio spektra
-  u kloroplastima se na svjetlu iz vode (iz korijena prodire u stablo i list) i
ugljik (IV) oksida (dolazi iz atmosfere) stvara primarni (prvotni) ili
asimilacijski škrob, koji se ne nakuplja u listovim a, već se pretvara u
glukozu koja se koristi za prehranu biljke

 b)  FEOPLASTI
-  smeđi (klorofil je prekriven smeđim pigmentima, prvenstveno
 fukoksantinom); prisutni su kod smeđih alga ( Phaeophyceae)

c)  RODOPLASTI
-  crveni (sadrže crveni pigment  fikoeritrin )
-   prisutni su kod crvenih alga ( Rhodophyceae)

- FOTOSINTETIČKI NEAKTIVNI PLASTIDI 

a) KROMOPLASTI
-   javljaju se u cvjetovima (npr. neven - Calendula officinalis,  Asteraceae;
dragoljub - Tropaeolum majus, Tropaeolaceae; forsitija -  Forsythia
europaea, Oleaceae); korijenju (mrkva), plodovima (divlja ruža –  Rosa
canina, Rosaceae; paprika, rajčica) 
-   prema obliku su trokutasti, kuglasti i tapićasti, a sadre 2 pigmenta -
karotenoida: narančasto-crveni karoten i žuti ksantofil
-   poznato je oko 70 karotenoida
-   jesenja žuta boja listova nastaje tako da se pri niskim temperaturama
razgrade klorofili tako da ostanu samo karotenoidi; slično je sa utom,
odnosno narančastom bojom limuna i naranči (gomilaju se karotenoidi, a
nestaje klorofil)
-  obojeni plodovi privlače ptice i druge životinje, pa se tako
rasprostranjuju sjemenke i plodovi (ornitohorija, odnosno zoohorija);

  16
 

istaknute boje latica cvjetova privlače kukce za opraivanje (entomofilija

= entomogamija)

-  karoten se u ljudskom organizmu razlaže i stvara vitamin A, pa se zato

zove provitamin (prethodnik) vitamina A

 b) LEUKOPLASTI
-   bezbojni plastidi (bez pigmenta); kuglasti i vretenasti; na svjetlosti mogu
ozelenjeti (gomolji krumpira)
-  njihovu osnovicu tvore bjelančevinaste tvari 
-  kod zelenih biljaka nalaze se u bezbojnim organima (korijen, podanak),
ali često i u bezbojnim primarnim konim staničjima listova i stabljika 
-  u pričuvnim organima (gomolji, podanci), odnosno spreminim
staničjima (endosperm) izgrađuju iz ećera sekundarni (drugotni),
tranzitorni ili pričuvni kr ob (nastaje na putu kolanja ili tranzita
glukoze); tako leukoplasti postaju pričuvni plastidi-amiloplasti
(škrobotvori)

-   plastidi su međusobno bliski te jedni prelaze u druge (npr. plodovi rajčice

 pri dozrijevanju od zelenih postaju crveni (kloroplasti prelaze u
kromoplaste)

3. JEZGRA
-  guća i zbijenija od citoplazme; javlja se u svim stanicama viih biljaka (i
ivotinja), koje zato i zovemo eukarioti; obično je kuglasta ili lećasta 
-  građena je od nukleoproteida, spojeva nukleinskih kiselina s proteinima 
-  sadrži deoksiribonukleinsku kiselinu (DNA), a jezgrica RNA
-   jezgra je regulator izmjene tvari i sadrži enzime bitne za život biljaka
-  utječe na diobu plastida, a sudjeluje i u diobi stanica 
-  u sastav jezgre ulaze:
- jezgrina ovojnica (ima dvije membrane)
- jezgrin sok (nukleoplazma): sadrži enzime
- kromatinska struktura (kromosomi): svaka biljna vrsta ima strogo
određen broj kromosoma; kromosomi su maleni, duguljasti, a nosioci su
genetske informacije; sastoje se od dviju polovica - kromatida, od kojih
se svaka sastoji od dviju tankih niti smještenih usporedno s osi
kromosoma, koje se zovu kromoneme ( sinteza nukleinskih kiselina)
- jezgrica: kuglasto tjelece, koje nestaje u početnoj fazi diobe
 jezgre, a ponovno se javlja krajem diobe

B) ERGASTIČNI PRODUKTI 
-  konačni produkti izmjene tvari nagomilani na temelju metaboličke
aktivnosti živog protoplasta i njegovih organela

  17
 

1.  STANIČNA STIJENKA 

-  izlučuje ju citoplazma, a budući da biljne stanice imaju vakuole s
unutrašnjim tlakom, nabreknuti protoplast treba potporu
-  kod većine biljaka građena je od polisaharida celuloze (polimer -D-
glukoze); kod gljiva umjesto celuloze javlja se polisaharid hitin ( -
glikozidno povezani N-acetil-glukozaminski ostaci)
-  stvara se odmah nakon diobe stanica: odijeljeni protoplasti stanica kćeri
stvaraju s obje strane na sredini primarnu (prvotnu) staničnu stijenku
(ovojnicu), koja se sastoji od protopektina (u vodi netopljive molekule,
koje nastaju mrežastim povezivanjem molekula pektinske kiseline -
 poligalakturonida s ionima kalcija ili magnezija) i od polisaharida
neceluloznog karaktera, dok je sadržaj celuloze 8-14%
-  sadržaj celuloze sekundarne stijenke, nastale nakon završetka plošnog
rasta puno je veći 
-  u prozenhimskim stanicama drva koje provode vodu i otopljene
mineralne soli, javljaju se unutarnja zadebljanja sekundarne stijenke
različitih oblika - skulpturna zadebljanja (prsteni, zavojnice, ljestve),
koja ne spriječavaju rast stanica u duinu, pa se te stanice istegnute u
duinu spajaju u cijev tvoreći traheje (provodno staničje) 

 Jaž ice (obične pore) 

-  stanjena (nezadebljala) mjesta u staničnoj stijenci (sekundarnoj ovojnici)
 preko kojih se odvijaju veze s drugim stanicama
-   po najsitnijim otvorima u jažicama iz jedne stanice u drugu prolaze tanji,
citoplazmatski kanali -  plazmodezmije, bitni za izmjenu tvari
-  središnja lamela dijeli kanale jažica dviju stanica
-  obične jaice - okrugle ili pukotinaste šupljine
-  ograđene (dvostruko ograđene) jaice - dolaze u traheidama (provodno
staničje papratnjača i golosjemenjača); nastaju na mjestu odvajanja
sekundarne od primarne stijenke

SEKUNDARNE PROMJENE   STANIČNE STIJENKE  

-  stanice stanične stijenke često dobivaju nova kemijsko-fizička svojstva,
 jer se na njih i u njih ulau kemijski drugačije tvari 
-  te promjene su vezane za stanične funkcije 

a)  ODRVENJIVANJE (LIGNIZACIJA) 

-  ulaganje drvenastih tvari, prvenstveno lignina  (polimeri fenilpropana,
koji su za razliku od nitastih celuloznih molekula, razgranjeni i mrežasti)
u celulozni skelet staničnih stijenki, pri čemu slojevi stijenke često dosta
nabubre; tako nastaju mjeavine od celuloze čvrste na poteg i lignina
čvrstog na pritisak (slično armiranom betonu, ali propusno) 
-  takve stijenke su otpornije prema bakterijama i gljivama; javljaju se kod
drvenastih biljaka; stanice s takvim stijenkama su mrtve (traheje u drvu)
  18
 

-  stijenke se dodatkom otopine anilin-sulfata oboje žuto, dodatkom

floroglucinola i koncentrirane kloridne kiseline crveno, a dodatkom jod-
cink-klorida žuto

  19
 

 b) OPLUTAVLJIVANJE (SUBERINIZACIJA) 

-   brojne, tanke, za vodu i plinove nepropusne lamele od  pluta  ( suberin)
slažu se na neoplutjele slojeve stijenke
-  suberini i kutini su visokopolimerni esteri zasićenih i nezasićenih C15-
masnih i oksimasnih kiselina
-  ta promjena je karakteristična za vanjsko pokrovno staničje 
-   pluto se sastoji od mrtvih stanica ispunjenih zrakom, koje slabo provode
toplinu (zaštita biljaka pri temperaturnim promjenama)
-  od kore hrasta plutnjaka ( Quercus suber, Fagaceae) izrađuju se pluteni
čepovi 
-  stijenke se dodatkom otopine sudana III (tetrazobenzen- -naftol) oboje
narančasto-crveno, a dodatkom otopine KOH i grijanjem stijenke se
otope

c) KUTINIZACIJA 
-  u stanične stijenke ili na stanične stijenke izlučuje se mastima slična tvar
- kutin (za razliku od suberina, sadri nezasićene masne kiseline u vrlo
maloj količini) 
-  kutin se odlaže na površini epiderme, pa na površini listova i zeljastih
stabljika stvara čvrstu opnu-kutikulu (štiti nježne biljne dijelove od
isparavanja, prodora mikroorganizama i vanjskih utjecaja); debelu
kutikulu imaju biljke, koje nastoje sačuvati vlagu u listovima (npr.
medvjetka -  Arctostaphylos uva-ursi, Ericaceae); kutikula može biti
glatka (većina biljaka) i naborana
-  s otopinom sudana III stijenke se oboje narančasto-crveno

d)  OSLUZNJAVANJE (MUCILAGINATIO) 

-  stanične stijenke upiju puno vode te nabubre 
-  sluzi su normalni produkti izmjene tvari (nastaju bez vanjskih podražaja)
-  to se može zapaziti kod sjemenaka (lan), algi (laminarija- Laminaria)
-  sluz se može skupljati unutar stanice (stanice sa sluzi - npr. list i korijen
 bijelog sljeza - Althaea officinalis, Malvaceae )
-  dodatkom otopine metilenplavila sluz se oboji plavo, a dodatkom crnog
tuša sluz bubri te se zapažaju svjetlija mjesta na tamnom polju

e)  MINERALIZACIJA 
-  ugrađivanje anorganskih tvari u celulozne stijenke 
-  amorfni SiO2  se javlja u perifernim stijenkama trava, poljske preslice
( Equisetum arvense, Equisetaceae), dlakama žeravkama koprive (rod
Urtica, Urticaceae)

  20
 

-  u stijenkama mnogih biljaka taloži se amorfni CaCO 3; cistoliti su velike

grozdaste izrasline stanične stijenke, koje vise na stapci, a prekrivene su
izlučinama CaCO3: javljaju se npr. unutar dlaka konoplje - Cannabis 
 sativa, Cannabaceae; u stanicama epiderme u listu gumijevca -  Ficus
elastica, Moraceae; listu velike koprive - Urtica dioica,Urticaceae)
-  stanice mineraliziranih stijenki su tvrde i krhke

  21
 

2.  STANIČNI SOK  

-  skuplja se u kanalićima endoplazmatske mree u obliku sitnih kapljica,
koje zatim stvaraju mjehurićaste nabrekline - vakuole
  22
 

-  sadrži 70-95% vode

- sastojci staničnog soka: 
a)  organske kiseline
-  oksalna, octena, mravlja, jabučna, limunska,  vinska, itd. (javljaju se
slobodne, u obliku soli ili estera)
-  oksalna kiselina - nastaje u biljkama kao sporedni proizvod pri disanju (u
većim količinama je ima npr. u listovima rabarbare -  Rheum palmatum,
 Polygonaceae); sa solima kalcija stvara u vodi netopljive kristale
kalcijeva oksalata, koji se taloe u staničnom soku; kristali kod različitih
 biljaka imaju različit oblik i vano su dijagnostičko obiljeje 
-  octena kiselina  - vrlo je zastupljena u eteričnim uljima u obliku estera
npr. u eteričnim uljima cvjetova lavande ( Lavandula angustifolia,
 Lamiaceae) i listova paprene metvice ( Mentha x piperita, Lamiaceae ) 
-  mravlja kiselina - utvrđena je u koprivi (rod Urtica, Urticaceae) 
-   jabučna kiselina  - u velikoj količini nalazi se u jabukama, ali se nalazi
također u plodovima oskoruše, višnje, brusnice itd.  
-  limunska kiselina - nalazi se u plodovima limuna (6%)  
-  vinska kiselina - javlja se u plodovima grođa i maline 

 b) ugljikohidrati
- nastaju kao produkt fotosinteze
-  monosaharidi : glukoza (grođani ećer) - izravni produkt fotosinteze,
koji slui prehrani biljke (u većoj količini nalazi se u plodovima) 
-  disaharidi : saharoza - najvaniji prehrambeni ećer (u velikim
količinama se javlja u ećernoj trsci i ećernoj repi); hidrolizom nastaje
invertni ećer (smjesa jednakih dijelova glukoze i fruktoze)  
-  inulin -  polifruktozid; pričuvna tvar, a primjenjuje se kao hrana za
dijabetičare, jer oni lake podnose fruktozu od glukoze; topljiv je u
vrućoj vodi, a pod utjecajem alkohola stvara sferokristale; u velikim
količinama se javlja u podzemnim dijelovima glavočika ( Asteraceae =
Compositae), npr. u gomolju čičoke ( Helianthus tuberosus ), korijenu
omana ( Inula helenium), maslačka (Taraxacum officinale), vodopije
(Cichorium intybus) itd.

c) heterozidi - spojevi, koji se sastoje od dva dijela: aglikona ili genina

(neećerni dio) i glikona (ećerni dio u cikličkom obliku) vezanih
 poluacetalnim vezom
-   prema vrsti ećera heterozidi mogu biti glukozidi, ramnozidi, arabinozidi
itd.
-  most između aglikona i glikona najčeće je kisik
  23
 

-  to su biološki vrlo aktivni spojevi

- prema kemijskom sastavu aglikona heterozidi mogu biti:
-   fenolski heterozidi   (npr. kod medvjetke -  Arctostaphylos uva ursi,
 Ericaceae) 
-  cijanogenetski heterozidi  (zastupljeni osobito u vrstama porodice
 Rosaceae - badem, marelica, višnja, šljiva)
-  kardiotonični heterozidi  - zastupljeni npr. u vrstama porodica
Scrophulariaceae (crveni ili grimizni naprstak -  Digitalis purpurea ) i
 Liliaceae (đurđica - Convallaria majalis)
-   saponinski heterozidi  - javljaju se npr. u rodu  Primula  (jaglac),
 Primulaceae
-  antrakinonski heterozidi  - nalaze se kod krkavine ( Rhamnus frangula,
 Rhamnaceae)
-  benzopiranski heterozidi (flavonoidi)  - zastupljeni u različitim biljnim
vrstama (npr. kamilica - Chamomilla recutita,  Asteraceae; glog - rod
Crataegus, Rosaceae; lipa - rod Tilia, Tiliaceae itd.) 
-  tioheterozidi - most između glikona i aglikona je sumpor; vrste porodice
 Brassicaceae  (bijela gorušica - Sinapis alba, crna gorušica -  Brassica 
nigra) 
-  kumarinski heterozidi - javljaju se npr. u vrsti  Melilotus officinalis  (žuti
kokotac), Fabaceae

d) trjeslovine (tanini)
- vrlo rašireni spojevi u biljnom svijetu (hrast - rod Quercus, Fagaceae)
- derivati fenola i fenolnih kiselina

e)  alkaloidi
- organski spojevi, koji sadre duik ugrađen u heterociklički prsten
(zastupljeni su u različitim biljnim dijelovima porodica  Papaveraceae,
Solanaceae, Liliaceae, Fabaceae, Rutaceae, Apocynaceae itd.)
-   poznati alkaloidi su morfin, papaverin, kofein, kokain itd.

f) antocijani 
-  u vodi topljivi spojevi, koji daju boju cvjetovima i plodovima (borovnica,
višnja, kupina itd.)
-  sastoje se od aglikona antocijanidina i ećera 
- antocijanidini: cijanidin (rod  Rosa – ruža, Rosaceae) - crven
 peonidin (rod Paeonia – božur, Ranunculaceae) - crven
 pelargonidin (rod Pelargonium, Geraniaceae ) - crvenoruičast 
malvidin (rod  Malva - sljez, Malvaceae) - crvenoljubičast 
delfinidin (rod  Malva – sljez, Malvaceae) - plav
-  antocijani mijenjaju boju ovisno o pH vrijednosti staničnog soka (kiseli
 pH - crvena boja, neutralni pH - ljubičasta boja, lunati pH - plavozelena

  24
 

 boja) i broju ećera vezanih na aglikon; to se moe zapaziti kod

 plućnjaka -  Pulmonaria officinalis, Boraginaceae   (tijekom cvatnje
vjenčić mijenja boju od ruičaste preko ljubičaste do plave) i potočnice
(rod Myosotis, Boraginaceae )

g) enzimi 
-   biološki vrlo važna skupina proteina - biokatalizatori
-  djeluju na sve procese u stanici, a sudjeluju u izmjeni energije između
stanice i njene okoline (npr. enzim lipaza  sudjeluje u izmjeni masti,
 proteaza djeluje na bjelančevine, amilaza na hidrolizu škroba, katalaza i
 peroksidaza su bitne za disanje)
-  ljekovite sirovine treba pravilno sušiti, da djelovanjem enzima ne bi
došlo do gubitka djelatnih sastavnica

h) vitamini 
-  organski spojevi raznovrsne strukture i kemijskih osobina, neophodni za
normalno funkcioniranje organizma
-  zelene biljke opskrbljuju ivotinje i čovjeka i vitaminima 
-  vitamini se dijele u dvije osnovne skupine: vitamini topljivi u mastima
(A, D, E i K) i vitamini topljivi u vodi (C i vitamini B kompleksa)
-  karoten (provitamin A): plodovi divlje ruže, oskoruše, listovi koprive,
korijenje mrkve; nedostatak: očne i kone bolesti 
-  vitamin B1: kvasci, žitarice, mrkva; nedostatak: polineuritis ili beri-beri
(bolest ivčanog sustava) 
-  vitamin C : plodovi divlje ruže, ribizla, limuna, listovi kupusa;
nedostatak: skorbut (smanjenje otpornosti organizma)
-  vitamin D: biljne i životinjske masti; nedostatak: rahitis
-  vitamin K : listovi koprive, pastirske torbice ( Capsella bursa-pastoris,
 Brassicaceae), plodovi rajčice; primjenjuje se kao sredstvo za
zaustavljanje krvarenja

i)  antibiotici i fitoncidi  

-  antibiotici   su tvari, koje luče neki nii organizmi, osobito gljive i
 bakterije; mogu biti baktericidni (kao npr. penicilin i streptomicin) i
 bakteriostatski
-   fitoncidi su tekuće i hlapljive tvari baktericidnog i bakteriostatskog
djelovanja, koje luče vie biljke (crveni luk, čenjak, hren itd.) 

3.  ŠKROB
-  stanična uklopina 
-  sastoji se od amiloze i amilopektina, makromolekula građenih od -D-
glukoze
-  u zelenim listovima tijekom fotosinteze nastaje  primarni (prvotni) ili
asimilacijski škrob, koji se nalazi u stromi kloroplasta između tilakoida;
  25
 

taj krob se pomoću enzima pretvara u glukozu, koja se prenosi u druge

 biljne organe, gdje se ponovno pretvara u škrob -  sekundarni (drugotni)
ili tranzitorni škrob; kad se sekundarni škrob stvara u gomoljima,
 podancima, sjemenkama (odlae se kao pričuva), naziva se  pričuvni
 škrob (karakterističnog oblika i bitan za farmaciju) 
-  škrobno zrnce ima tvorni centar (središte slojanja): kod porodica
 Poaceae (Gramineae) i  Fabaceae ( Leguminosae ) slojanje je centrično
(koncentrično) - tvorni centar je u sredini zrnca, a okolo se slažu slojevi u
koncentričnim krugovima; kod drugih biljaka slojanje je ekscentrično -
tvorni centar nije točno u sreditu plastida: na strani gdje je leukoplast
(amiloplast) deblji odlaže se više škroba
-  sastavljena škrobna zrnca imaju više od jednog tvornog centra (riža, zob)
-  krobna zrnca različitih vrsta biljaka se razlikuju (krumpirov krob:
 jajasta zrnca s ekscentričnim slojanjem - tvorni centar je bliže užem
dijelu zrnca; krob penice, rai i ječma: kuglasta ili lećasta zrnca s
koncentričnim slojanjem) 
-  s otopinom joda krob se oboji ljubičasto 
-  kod porodice  Asteraceae umjesto škroba stvara se inulin

4.  ALEURONSKA (PROTEINSKA) ZRNCA

-  nastaju oduzimanjem vode u suhim spreminim staničjima (npr. u
sjemenkama)
-  vakuole koje sadre bjelančevine (smjesu albumina i globulina) skrutnu
se u okruglasta zrnca
-  teko topljivi u vodi globulini izlučuju se prvi u obliku bjelančevinastih
kristaloida uklopljenih u albuminski ovoj u vodi lako topljiv
-  unutar većih zrnaca nalazi se jedan ili vie globoida (malih kuglastih
tjelešaca), Ca- Mg sol inozitol-heksafosfatne kiseline (u vodi netopljiv)
-  aleuronska zrnca se javljaju u sjemenkama skočca ( Ricinus communis,
 Euphorbiaceae), suncokreta, konoplje, mahunarki (grah, grašak), žitarica
(penica, ječam)
-  aleuronska zrnca mogu biti obična i sastavljena 

5.  MASNA ULJA

-   javljaju se u sjemenkama i plodovima
-  većina masnih ulja je u tekućem stanju - ulje kakaovca ( Theobroma
cacao, Sterculiaceae) je kruto

  26
 

-  masna ulja mogu biti: sušiva - sadre puno nezasićenih masnih kiselina
(npr. oleinske kiseline), a nanesena u tankom sloju daju prozračni film
  27
 

(ulja lana, konoplje i maka), polusušiva (ulja pamuka i sezama) i

nesušiva - najbitnija za farmaciju (ulja masline, skočca i badema) 
-  s otopinom sudana III masna ulja se oboje narančasto-crveno

6.  KRISTALI KALCIJEVA OKSALATA CaC2O4 

- teško topljivi
- monohidrati (kristaliziraju monoklinski) ili dihidrati (kristaliziraju
tetragonski, npr. u listu vanilijevke)

a)  prizmatični kristali   - list crne bunike ( Hyoscyamus niger, Solanaceae), list

vanilijevke ( Vanilla planifolia, Orchidaceae); list sene ( Cassia senna,
Caesalpiniaceae ) - kristalonosni rukavac (stanice s kristalima u redovima oko
žila)
 b) ružice (druze, sraslaci) - zvjezdasti kristali nastali sraštavanjem piramidastih
kristala; list kužnjaka ( Datura stramonium, Solanaceae ), korijen rabarbare
( Rheum palmatum, Polygonaceae )
c) rafidi (iglice, tapići ) - poredani su usporedno u snopiće; svaki rafid je na
vrhovima šiljast (obrana od životinja biljoždera, jer rafidi ranjavaju gornje
 probavne putove i izazivaju probavne smetnje); kora cimetovca ( Cinnamomum
 zeylanicum, Lauraceae), list đurđice (Convallaria majalis, Liliaceae )
d) kristalni pijesak   - stanice s pijeskom u obliku tamnih mrlja; list i korijen
velebilja ( Atropa belladonna, Solanaceae)

-  zbog svoje raznolikosti kristali kalcijeva oksalata su vano dijagnostičko

obilježje na temelju kojeg se može utvrditi ljekovita sirovina
-  odlau se često u biljkama na onim mjestima koja mogu biti postupno
odbačena (listovi, kora) 

7.  ETERIČNA ULJA 

-  lako hlapljive, mirisne smjese tvari uljne konzistencije, teško topljive u
vodi, destiliraju s vodenim parama, a pripremaju se iz biljnih sirovina
-  s otopinom sudana III oboje se narančasto-crveno
-  dolaze u različitim biljnim organima: u korijenu (odoljen - Valeriana
officinalis, Valerianaceae), u plodovima (komorač - Foeniculum vulgare,
 Apiaceae), u listovima (kadulja - Salvia officinalis, Lamiaceae ), u
cvjetovima (kamilica - Chamomilla recutita, Asteraceae)
-  nastaju u posebnim žlijezdama, žljezdanim dlakama, uljenicama
-  imaju vanu ulogu u opraivanju (privlače mirisom kukce) 

  28
 

  29
 

HISTOLOGIJA
-  botanička disciplina, koja proučava nastanak, građu i ulogu biljnih
staničja 

BILJNA STANIČJA 
- staničje (tkivo) je skupina stanica, koje imaju isto podrijetlo, jednaku
građu i koje obavljaju istu zadaću 
a)  tvorna staničja - stalno se dijele stvarajući sva druga biljna staničja 
 b)  trajna staničja - čine ih stanice (nastale iz tvornih staničja), koje su se
razvile i obavljaju određenu ulogu (diobena aktivnost privremeno ili
konačno prestaje) 

TVORNA STANIČJA (MERISTEMI) 

-  grč. meristos=koji se dijeli 

1. Primarni meristemi 
- aktivni od klijanja biljke do kraja života
a) prameristemi (promeristemi) - primarna tvorna staničja, koja se mogu
filogenetski izvesti od staničja embrija 
b) vršni (apikalni) meristemi - omogućuju neprestani rast; vrci izdanaka
i korijena
c)  zaostali meristemi
- primarno tvorno staničje, koje je ostalo aktivno unutar nekog trajnog staničja 
- žilni (fascikularni) kambij - otvorene žile dvosupnica
- perikambij (pericikl) korijena - omogućuje rast bočnog korijenja 
- umetnuti (interkalarni) meristem - stabljike jednosupnica

2. Sekundarni meristemi
- nastaju kao nove tvorevine od trajnih stanica, koje su ponovno stekle
sposobnost diobe
- omogućuju sekundarni rast zeljastih trajnica i drvenastih biljaka 
- plutni kambij (felogen)
- međuilni (interfascikularni) kambij 

3. Meristemoidi
- meristemi od malog broja stanica, koji zbog osobito intenzivne diobene
aktivnosti omogućuju postanak diferencijacijama kao to su puči, dlake, ali i
zameci listova i srčikine zrake 

  30
 

  31
 

TRAJNA STANIČJA 
POKROVNA (KONA) STANIČJA 
-  regulacija izmjene plinova i transpiracije (izlučivanja vodene pare) te
mehanička zatita od vanjskih utjecaja 

A) PRIMARNA
1. EPIDERMA (TJENICA) - primarno pokrovno staničje (nastaje od
 prameristema protoderma)
- prekriva i mehanički zatićuje nadzemne dijelove jednogodinjih biljaka
(stabljiku, list, dijelove cvijeta i plod), neke podzemne dijelove (lukovice) te
 jednogodišnje nadzemne dijelove višegodišnjih biljaka
- najčeće jednoslojna (izuzetak je dvoslojna epiderma lista oleandra -  Nerium
oleander, Apocynaceae)
- stanice: poligonalne (dvosupnice) ili prozenhimske (jednosupnice)
- ivo staničje: jezgra, leukoplasti (ili bez plastida), vakuole ispunjene
 bezbojnim ili obojenim staničnim sokom (samo većina papratnjača i biljaka
sjenovitih i vodenih staništa ima kloroplaste)

- kutikula (pokožica) - cjelovita prevlaka preko cijele epiderme

- smjesa kutina (visokopolimerni esteri C 15-masnih i
oksimasnih kiselina - mala količina nezasićenih masnih kiselina) i voska (esteri
viših alkohola i viših masnih kiselina)
- izražena kod biljaka suhih staništa (kserofiti): umanjuje
gubitak vode (zbog kutina manje propusna za vodu i plinove od celuloze)

- voštana prevlaka - vosak iz kutikule izbije i prema vani: plodovi (šljiva,

grođe), listovi (crveni kupus), stablo (skočac)
- sastoji se od zrnaca (plodovi), tapića ili ljusaka 
- nepropusna za vodu
- karnauba vosak : voštani sloj palme Copernicia cerifera,
 Arecaceae = Palmae (Brazil, Argentina) debeo do 5 mm; primjenjuje se u
 proizvodnji svijeća (najtvrđi vosak), u sastavu je laštila za cipele, u
kozmetologiji (ruževi za usne) i farmaceutskoj tehnologiji (daje sjaj kod
 pripreme dražeja)

DLAKE - nastaju od epidermskih meristemoida, od jedne tzv. inicijalne stanice

- najčeće neive, ali mogu biti i ive (gibanje citoplazme - plazmatska
cirkulacija)
-  uloga: zaštita od pretjerane transpiracije stvaranjem zavjetrine u kojoj se
skuplja vodena para (vrlo rijetko dlake na tek razvijenim listovima
 pospješuju transpiraciju), zaštita lista od temperaturnih promjena,
 primanje vode i otopljenih tvari (apsorpcijske dlake - korijenove dlačice),
izlučivanje različitih tvari (eterična ulja, smole, sluzi) - žljezdane dlake
  32
 

(jednostanična ili viestanična stapka i jednostanična ili viestanična

glavica, npr. list kadulje - Salvia officinalis, Lamiaceae)
- jednostanične: nastaju produžnim rastom inicijalne stanice
- papilozne, cjevaste ili šiljaste, a nekad i razgranjene
- sastoje se od baze usađene u epidermu i tijela dlake 
- dlake žeravke (kopriva - rod Urtica, Urticaceae):
krhke (SiO2 - mineralizacija); izdužena stanica dlake suzuje se prema vrhu i
završava s malom, kosom glavicom; ako dotaknemo glavicu, odlomi se, vrh
 prodire u kožu, u koju se izlije sadržaj (natrij-formijat, acetilkolin i histamin -
upala i osjećaj boli) 
- viestanične : nastaju nizom uzastopnih dioba
- nerazgranjene i razgranjene
- oblik: bičaste, zvjezdaste, titaste, glavičaste itd. 

emergencije  - nastaju diobom više inicijalnih stanica (u nastajanju osim

epiderme sudjeluju i dublji slojevi osnovnog i ilnog staničja) 
- baza oko dlaka žeravka koprive; organi za prianjanje (bodlje
ruže i kupine, bodlje na plodovima divljeg kestena –  Aesculus hippocastanum,
 Hippocastanaceae  i kunjaka); sočni dio plodova roda Citrus (naranče, limuni),
 Rutaceae - unutrašnje emergencije bogate sokom; na njima mogu biti žlijezde

PUČI - mali, pukotinasti otvori u epidermi listova, zelenih stabljika, latica i

 plodova
- nastaju nejednakom diobom epidermskih meristemoida
- izmjena plinova i transpiracija
- stalno odravaju ravnoteu između djelotvorne fotosinteze (osigurati
dovoljno CO2) i transpiracije (ograničiti tetni gubitak vode) 
- sastoje se od dviju  stanica zapornica  i otvora (porus) između njihovih 
dodirnih stijenki koji vodi u veliki međustanični (intercelularni) prostor -
 substomatalnu šupljinu (odušak ) - tu se skupljaju i izmjenjuju plinovi

Stanice zapornice - jedine epidermske stanice koje imaju kloroplaste, bućastog

(jednosupnice) ili bubrežastog oblika (dvosupnice i neke jednosupnice)
- stijenke: stranja leđna - tanka i elastična, trbuna (dodirna)
u sredini tanka, ali se ističu dvije zadebljale letvice prema otvoru
- aktivnim promjenama turgora (tlaka unutar stanice) mijenjaju svoj oblik tako
da se otvor između njih otvara ili zatvara - otvara se tako da zapornice prime
vodu i nabubre, pri čemu se leđne stijenke rastegnu i povuku trbune sa sobom
(otvaranje i zatvaranje odgovor je na poticaje iz okoline: koncentracija CO 2 u
zapornicama, svjetlost, biljni hormoni i atmosferska vlažnost)
- tijekom dana u zapornicama se odvija fotosinteza te nastaju ećeri, a u
citoplazmi i ATP; u zapornice iz susjednih stanica epiderme ulaze ioni natrija i
kalija, pa se u zapornicama poveća koncentracija staničnog soka i osmotski
 potencijal - da bi se izjednačile koncentracije u zapornice iz susjednih stanica
  33
 

ulazi voda te se stijenke zapornica rastegnu i puč se otvara; tijekom noći

fotosinteza prestaje pa se izjednači koncentracija staničnog soka u zapornicama
i susjednim stanicama - voda izlazi iz zapornica i ulazi u susjedne stanice te se
 puč zatvara 

Stanice susjedice (pratilice)  - dvije ili više stanica koje okružuju stanice
zapornice, a često se i po građi razlikuju od ostalih epidermskih stanica. Broj i
raspored stanica susjedica karakterističan je za pojedine biljne vrste, tj.
 porodice:
a) anizocitični poredak - nekoliko stanica susjedica, od kojih je jedna izrazito
manja - Brassicaceae, Solanaceae (velebilje -  Atropa belladonna)
 b)  paracitični poredak - dvije stanice susjedice sa strane okruuju puč -
 Rubiaceae, Caesalpiniaceae (sena - Cassia senna) 
c) dijacitični poredak - dvije stanice susjedice, čija zajednička stijenka lei
okomito na otvor puči - Caryophyllaceae, Lamiaceae  (paprena metvica –
 Mentha x piperita ) 
d)  anomocitični poredak - nepravilan poredak i broj stanica susjedica -
 Ranunculaceae, Asteraceae (podbjel - Tussilago farfara)

Stomatalni aparat = puči i stanice susjedice 

- puči prekrivaju 0,5-1,5% površine lista
- broj puči po mm2 površine: 20 do više od 800 (obilježje pojedine biljne vrste)
- smjetaj puči: mezofiti (biljke umjerenog pojasa) - na obje strane lista: više na
donjoj strani lista (naličju), taj dio je u sjeni, pa je jača transpiracija;  higrofiti 
(biljke vlažnih staništa) i hidrofiti  (vodene biljke) - samo na gornjoj strani lista
(licu), uzdignute iznad ostalih stanica epiderme; kserofiti (biljke suhih staništa)
- ispod ostalih stanica epiderme (to uz deblju kutikulu dodatno spriječava
transpiraciju)

 Hidatode (vodenice)  - otvori (puči) koji izlučuju vodu u obliku kapljica -

 gutacija  (dragoljub - Tropaeolum majus, Tropaeolaceae) 
- na rubu ili vršcima listova
- obično uvijek otvorene (nije razvijen mehanizam
otvaranja i zatvaranja)

2. ENDODERMA - unutranje pokrovno staničje, smjeteno u stabljici i

korijenu koje odvaja primarnu koru i središnji valjak

3. RIZODERMA - obavija korijen primarne građe 

- jednoslojna
- nema kutikule ni puči, a brojne stanice su izdužene u
korijenove dlačice 

  34
 

  35
 

  36
 

 
B) SEKUNDARNA

PERIDERMA - sekundarno pokrovno staničje, koje preuzima ulogu epiderme

u drugom vegetacijskom razdoblju (epiderma ne može pratiti širenje i rast
stabljike već puca i propada)
- zatitna uloga: onemogućuje transpiraciju, pregrijavanje i
 prodiranje nametnika (gljiva i bakterija)

- pluto (felem) + plutni kambij (felogen) + feloderma

-  felogen  - sekundarni meristem, koji nastaje ispod epiderme ili u dubljim

slojevima kore
- prema vani stvara u radijalnim nizovima   pluto (izodijametrične,
nežive stanice, stijenki od celuloze i suberina, bez intercelulara, nepropusne za
vodu i plinove; smeđe boje zbog trjeslovina; pluto breze je bijele boje, jer u
stijenkama sadrži bijeli pigment betulin, pa je zato i brezina kora bijele boje)
- prema unutra stvara  felodermu (stanice bogate kloroplastima)  
različite građe - kod stabljike bazge ( Sambucus nigra, Caprifoliaceae) od
 pločastog kolenhima 

 Lenticele (Plutne bradavice) - nadomjestak za epidermske puči (ima ih manje 

nego puči) 
- na plutnim slojevima grana (npr. krkavina -
 Rhamnus frangula, Rhamnaceae) vide se prostim okom kao okrugle ili jajaste
kvržice, koje su izgledom nalik sjeme nci leće ( Lens culinaris, Fabaceae ) – otud
naziv lenticele  
-  nastaju ispod puči diobom felogena lenticele - felogen stvara prema
 površini okrugle stanice s puno intercelulara (rahlo poredane stanice
 punilice - "tkivno punilo"); nastala masa izdigne epidermu (i peridermu
ako je nastala) i probije je, a kroz međustanični prostor odvija se izmjena
 plinova
- u plutu čepova za boce lenticele se uočavaju kao kanali ispunjeni
tamnosmeđom prainom od odumrlih stanica, koji se radijalno proteu kroz
 pluto čitavom njegovom debljinom

 Lila (Lup) - periderma s vremenom odumire i ljušti se

- u dubljim slojevima kore nastaje ponovo felogen i stvara novu
 peridermu 

  37
 

  38
 

 
OSNOVNA STANIČJA (PARENHIMI)

- slue općem učvrćenju biljke zbog turgora ili  jedrosti (tlaka unutar stanice

koji joj daje krutost)
-  parenhimske stanice: ive, izodijametrične, celuloznih staničnih stijenki, s
 brojnim plastidima u citoplazmi

Podjela prema  funkcionalnoj diferencijaciji: 

1. ASIMILACIJSKI PARENHIMI - stanice asimilacijskog ili klorofilnog

 parenhima (klorenhima) listova i mladih zelenih izbojaka sadrže kloroplaste u
kojima se zbiva fotosinteza

2. PARENHIMI ZA PRIČUVU (SPREMINI PARENHIMI) 

- srčika i kora izdanka i korijena: amiloplasti 
- spremišni organi (gomolji): amiloplasti
- spremina staničja sjemenki (endosperm): stanice parenhima sadre
amiloplaste, proteinoplaste (skočac) i oleioplaste (sinteza masti - suncokret,
sezam, skočac) 
- drvni parenhim
- zrake srčike kore i drva 

3. PROVODNI PARENHIMI
- zrake srčike kore i drva

4. PARENHIMI ZA PROZRAČIVANJE (ZRAČNA STANIČJA ILI

AERENHIMI)
- veliki međustanični prostori ispunjeni zrakom 
- omogućuju močvarnim i vodenim biljkama (lopoč - rod  Nymphaea,
 Nymphaeaceae) slobodno "plivanje" na vodi i uspješniju izmjenu plinova
( podanak iđirota - Acorus calamus, Araceae) 

  39
 

MEHANIČKA (POTPORNA) STANIČJA 

- daju čvrstoću biljkama 

1. KOLENHIM - IVO POTPORNO STANIČJE 

- potpora biljnih dijelova, koji još rastu (mladih stabljika, lisnih peteljki i
listova)
- kolenhimske stanice: izodijametrične ili prozenhimske; imaju jezgru te
citoplazmu s kloroplastima; stijenke su zadebljale odlaganjem većih količina
celuloze i nabubrelog protopektina (otpornost protiv kidanja), a preko
nezadebljalih mjesta odvija se izmjena tvari među stanicama
- podjela prema položaju zadebljanja u stijenci:
a)  pločasti (lamelarni) kolenhim  - zadebljale tangencijalne stijenke stanica
(usporedne s površinom organa)
- hipoderma primarno građene stabljike dvosupnica i feloderma
 periderme
 b) uglovni (kutni, bridni ili angularni) kolenhim  - zadebljanja u uglovima
(bridovima) stanica
- između pojedinih stanica je sredinja lamela 
- zadebljanja susjednih stanica spajaju se u slivena zadebljanja
- nakupine ovog kolenhima smještene su u stabljici ispod epiderme u
obliku valjka ili pravilno raspoređenih izbočina tzv. "kolenhimskih rebara" –
četverobridna stabljika (zeljaste viegodinjice npr. porodica  Lamiaceae  i
 Fabaceae)
c)  lakunarni kolenhim  - odlaganje celuloze u međustanični prostor (vrste
 porodice Asteraceae)

2. SKLERENHIM - NEIVO POTPORNO STANIČJE 

- u potpuno izraslim biljnim organima (razlika od kolenhima); daje
najveću čvrstoću 

A) KAMENČICE (SKLEREIDE) 
- mrtve, izodijametrično- poliedrične stanice, jednoliko zadebljalih,
odrvenjelih, krutih stijenki (lignin i CaCO 3)
- veza između stanica odvija se kroz stanjena mjesta - okrugle, cjevaste
 jaice, koje debljanjem poprime oblik jaičnih kanalića 
- nakupine kamenčica: kora drvenastih biljaka (hrast), usplođe plodova
(kruška, lješnjak) i sjemena lupina (šljiva, orah)
- astrosklereide (zvjezdaste sklereide) - list čajevca (Camellia sinensis,
Theaceae)

B) SKLERENHIMSKA VLAKNA
- prozenhimske, vretenaste stanice, jednoliko zadebljalih stijenki, koje
nastaju diobom stanica primarnog ili sekundarnog meristema
  40
 

 
a) LIKOVNICE  
- duge stanice (od 5 mm do 5 m), obično mrtve, a u nekih vrsta ive i
 polienergidne (više jezgara)
- zašiljeni vrhovi
- zadebljala celulozna stijenka (otpornost biljke na savijanje i istezanje)
- u središnjem dijelu je uski lumen
- jaićni kanalići za vezu s drugim staničjem 
- u nakupinama smještene u kori (liko), u floemskom dijelu žile te ispod
epiderme mnogih trava

 b) DRVENČICE  
- duge do 2 mm (kraće i ire od likovnica) 
- na vrhovima su jezičasti zavreci 
- odrvenjela stijenka
- veći lumen u odnosu na likovnice 
- jaične pukotine za komunikaciju 
- u nakupinama smještene u drvu i ksilemskom dijelu žile  

PROVODNA STANIČJA 
- provode tvari potrebne za izgradnju i odvijanje životnih procesa od
 jednog organa do drugog (npr. iz korijena u listove i obrnuto)
- elementi provodnog staničja djeluju poput cijevi, a proteu se povezani
u provodne snopiće (ile) kroz sve biljne organe 

1. PROVODNI ELEMENTI ZA ASIMILATE (ORGANSKE TVARI) -

- ELEMENTI SILAZNOG (NISHODNOG) TIJEKA
- provode organske tvari od listova po stabljici prema podzemnim
organima

A) SITASTE CIJEVI (KRIBROIDE)

- sastoje se od niza prozenhimskih stanica (članaka) čije su dodirne
celulozne stijenke -  sitaste (kribralne) ploče rupičaste poput sita (da asimilati
 prolaze) i postavljene koso zbog povećanja povrine 
- stanice sitastih cijevi sadre staničnu stijenku, mitohondrije i plastide
(sa krobom i bjelančevinama), ali nemaju jezgru i vakuole 
- ulogu jezgre preuzimaju susjedne   stanice pratilice nastale kao stanice
sestre sitastih cijevi inekvalnom (nejednakom) uzdužnom diobom iz iste
matične stanice (nakon diobe veća novonastala stanica se razvije u članak
sitaste cijevi, a manja u stanicu pratilicu); stanice pratilice su prozenhimske
stanice, koje se pojavljuju samo kod kritosjemenjača (ueg su lumena nego
sitaste cijevi, imaju jezgru, mitohondrije, ali nemaju plastide, a sa sitastim
  41
 

cijevima su u vezi pomoću brojnih tankih citoplazmatskih kanala -

 plazmodezmija)
- u jesen na kraju vegetacijskog razdoblja sitaste ploče prekriva uta,
staklasta tvar kaloza ili kalus:  u vodi netopljiv ß (1-3) poliglukan; zadržava se
u periodu mirovanja sitastih cijevi, a u proljeće se otopi i opet se provode
asimilati
- sitaste cijevi su aktivne najdulje kroz dva vegetacijska razdoblja, a onda
se stvori stalni sloj kaloze i trajno obustavi protok
- sitaste cijevi i stanice pratilice smještene su u sitastom dijelu žile -
floemu, a u višegodišnjih drvenastih biljaka u sekundarnoj kori

B) SITASTE STANICE
- prozenhimske, na oba kraja zašiljene stanice, koje služe transportu
asimilata kod papratnjača i golosjemenjača 
- nemaju sitaste ploče, već se protok tvari odvija preko brojnih nakupina
 proširenih plazmodezmija
- njihove stanice pratilice su albuminske stanice  

2. PROVODNI ELEMENTI ZA VODU I OTOPLJENE MINERALNE TVARI

- ELEMENTI UZLAZNOG (USHODNOG) TIJEKA
- provode vodu i mineralne tvari iz korijena prema stabljici i listovima
- ushodni tijek omogućen je zbog razlike tlaka između jake transpiracije
u nadzemnim dijelovima biljke i apsorpcije vode u korijenu

A) TRAHEIDE
-  prozenhimske, mrtve stanice, s jezičastim zavrecima, ligniziranih
stijenki (potporna uloga)
- protok tvari odvija se kroz ograđene jaice na radijalnim i poprečnim
stijenkama
- ograđena jaica: nastaje na mjestu odvajanja sekundarne od primarne
stijenke; ima 3 dijela:
- porus (otvor) na sekundarnoj stijenci,
- torus (kutinizirani dio, koji se nalazi na primarnoj stijenci -
sredinjoj lameli i ima ulogu ventila, te određuje protok vode i mineralnih tvari:
kad je u sredini odvija se protok, a kad se torus pričvrsti uz stijenku porus se
zatvara),
- margo (nezadebljali dio primarne stijenke, koji zbog
elastičnosti omogućuje pomicanje torusa) 
-  traheide se nalaze kod papratnjača i golosjemenjača 

  42
 

B) TRAHEJE
- duge (do 10 cm) cijevi nastale spajanjem niza stanica čije su se poprečne
stijenke djelomično ili potpuno razgradile; stijenke tih mrtvih stanica su
odrvenjele
- prema obliku zadebljanja razlikuju se mrežaste,  prstenaste i  spiralne
(zavojite) traheje 
- mrežaste traheje  su najireg promjera (ovisno o veličini i obliku
nezadebljalih dijelova stijenke razlikuju se jaičaste i stepeničaste traheje) 
- prstenaste i spiralne traheje nalaze se u organima koji rastu
- traheje su sastavni dio ksilemskog dijela žile, a u višegodišnjih
drvenastih biljaka nalaze se u drvetu

ILE (PROVODNI SNOPIĆI) 

- čine ih elementi za provođenje organskih tvari te vode i mineralnih

tvari:
a) floem (sitasti dio) : sitaste cijevi, stanice pratilice i parenhim (leptom) i
likovnice
 b) ksilem (cjevasti dio): traheje, traheide i parenhim (hadrom) i drvenčice 

- otvorena žila: između floema i ksilema nalazi se ilni ili fascikularni

kambij (zaostali primarni meristem), koji omogućuje rast ile i sekundarni rast
organa; nalazi se u organima višegodišnjih dvosupnica
-  zatvorena žila: između floema i ksilema nema kambija, pa nije moguć
sekundarni rast
- ile su često okruene ovojem sklerenhimskih stanica (posebno oko
floema)

Tipovi žila prema rasporedu i oblikovanju floema i ksilema:

A) KOLATERALNA ŽILA - najrasprostranjenija
- sastoji se od jednog floema (okrenut prema površini stabljike) i jednog
ksilema (okrenut prema središtu stabljike)
a) zatvorena (nema kambija - stabljike jednosupnica)
 b) otvorena (ima kambij - stabljike golosjemenjača i dvosupnica) 
B) BIKOLATERALNA ŽILA
- kambij je smjeten između floema i ksilema, kojemu se s druge strane
nalazi jo jedan floem (vanjski floem blie povrini veći je od unutarnjeg
floema, koji je bliži središnjem dijelu) - žila je uvijek otvorena
- ovaj tip ile karakterističan je za viegodinje dvosupnice (npr. vrste
 porodica Cucurbitaceae, Solanaceae, Scrophulariaceae)
C) KONCENTRIČNA ILA 
a) leptocentrična (centrofloemna) - floem okružen ksilemom poput plašta
- podzemni izdanci i stabla nekih jednosupnica
  43
 

d)  hadrocentrična (centroksilemna) - ksilem okružen floemom poput plašta

- većina papratnjača 
D) RADIJALNA ŽILA
- sadrži više odvojenih ksilema i floema (u smjeru radijusa)
- ksilem je u zrakastom rasporedu, a floem je smjeten između ksilemskih
zraka (svaka ksilemska zraka sastoji se od većih sredinjih traheja na koje se
 prema površini nastavljaju manje traheje)
- tipična provodna ila korijena (dvosupnice: otvorena ila s manjim
 brojem ksilemskih zraka - do 6; jednosupnice: zatvorena poliarhna
(mnogozrakasta) žila - 10 i više ksilemskih zraka)

LJEZDANA STANIČJA (STANIČJA ZA LUČENJE) 

- vrlo raznolika po građi, smjetaju, kemijskom sastavu i ulozi produkata

(izlučevina), koji se  odlau u vakuolu, izlučuju u međustanični prostor
(intercelular) ili na površinu

1. IDIOBLASTI I STANIČJA ZA LUČENJE 

-  produkti lučenja (stvaraju ih diktiosomi, endoplazmatska mrea ili

citoplazma) odlažu se u vakuole unutar stanica, koje ih stvaraju te poslije
odbace s čitavim staničjima u kojima su nastali 
-  produkti lučenja: sluzi, gume, smole, trjeslovine, eterična ulja,
alkaloidi, enzimi i kristali kalcijeva oksalata

A) uljenice (stanice s eteričnim uljem)  -  podanak iđirota ( Acorus calamus),

kora cimetovca ( Cinnamomum zeylanicum)
B) mliječne cijevi  - stanice za lučenje, koje kao sekrecijski produkt sadre
mliječne sokove (zatita od nagrizanja ivotinja, pričuvna uloga i liječenje
ozljeda)
- okrugle cijevi s glatkom elastičnom celuloznom stijenkom uz koju se
nalazi plazmatski sloj s brojnim jezgrama (listovi i stabljike vrsta porodica
 Euphorbiaceae, Papaveraceae, Moraceae, Urticaceae)
- člankovite (nastale spajanjem stanica uz razgradnju poprečnih stijenki)
ili nečlankovite (nastale produnim rastom jedne stanice); oba tipa cijevi mogu
se granati (međusobnim povezivanjem dolazi do razgranjenosti cijevi -
anastomoza)
- sadre mliječni sok (lateks) - to je mliječna, vodena emulzija, koja iz
ozlijeđenih cijevi iscuri i na zraku se zgrua, a sadri ugljikohidrate (škrob,
inulin), trjeslovine, heterozide, alkaloide (morfin u opiju), enzime, eterična ulja,
voskove, smole, politerpene=poliizoprene (gutaperka i kaučuk); sok je najčeće
 bijele boje, ali moe biti i utonarančast (rosopas - Chelidonium majus)

  44
 

C) lizigena ekskretna spremišta (lizigene uljenice) 

- nastaju iz skupine stanica bogatih sekretima čije se stijenke i protoplasti
razgrade, a produkt (eterično ulje) oslobodi u upljinu obavijenu ljezdanim
epitelom
- vrste porodica  Rutaceae i  Myrtaceae (egzokarp ploda vrsta roda Citrus 
- limun, naranča) 

2. LJEZDANE STANICE I LJEZDANA STANIČJA 

- nalaze se pojedinačno ili u skupinama u epidermi, parenhimu ili drugim

vrstama staničja 
- izlučuju produkte aktivno prema vani (potpuno uklanjanje iz biljke) ili
 barem u intercelulare

A) žljezdane dlake  
- obično glavičaste: jednostanični ili viestanični drak i glavica sa
sekretom - najčeće eterično ulje (paprena metvica –  Mentha x piperita, kadulja
- Salvia officinalis)
B) lijezde koje luče eterično ulje
- na površini epiderme
- porodica  Lamiaceae - rozetaste lijezde (jednostanični drak i glavica
od 4-12 stanica); broj stanica glavice je taksonomska osobina (npr. paprena
metvica - 8 stanica)
- porodica Asteraceae : žlijezde imaju 8 stanica (4 niza po dvije stanice);
kamilica - Chamomilla recutita 
C) probavne žlijezde 
- kod mesoždernih biljaka
- luče tvari, koje slue probavi uhvaćenih ivotinja 
D) nektariji (mednici)
- modificirano staničje epiderme oblika udubina (izbočina), koje luči
slatki sok (nektar) i tako ima ulogu pri oprašivanju
- cvjetni (floralni) nektariji: na cvjetovima (latice, cvjetište, prašnici,
tučak); izvancvjetni (ekstrafloralni) nektariji (listovi ili osnovica peteljki) 
E) shizogena sekretna spremišta 
- sekreci jski produkti se izlučuju u intercelulare, koji nastaju
razmicanjem žljezdanih stanica
a) smolenice (smolni kanali ) - stanice, koje luče smolu u kanal 
- u stabljici (kortikalne i ksilemske) i
listovima golosjemenjača 
 b) uljenice (uljni kanali s eteričnim uljem) - porodica Apiaceae
c) shizogene upljine s eteričnim uljem - vrste rodova  Hypericum i
 Eucalyptus

  45
 

VEGETATIVNI ORGANI
- korijen, stabljika i list

KORIJEN
- raste najčeće u zemlji, a rjeđe u zraku (zračno korijenje: raste
negativno geotropno, tj. uvis; npr. hemiepifiti - vrste roda  Ficus  razvijaju u
zraku slobodno viseće, zračne korijene, koji kad dođu na tlo mogu izrasti u
sekundarno odebljalo korijenje; tropske orhideje imaju zeleno zračno korijenje,
koje visi slobodno u zraku)
- nikada nema listove
- ne raste prema svjetlosti (pozitivno heliotropno), nego raste u smjeru
gravitacijske sile - pozitivno geotropno (za takav smjer odgovorne su stanice
korijenove kape -  statociste   koje imaju puno amiloplasta sa statolitnim
škrobom; krob se zbog svoje specifične teine, smjeta u donjim dijelovima
stanica uzrokujući gravitacijske podraaje koji se prenose u plazmaleme
statocista i spriječavaju dolazak Golgijevih tjeleaca u taj dio stanice pa se oni
skupljaju u gornjem dijelu i dovode do dužinskog rasta stanice)
- uloga: učvrćivanje biljke u tlu (korijen za usidrenje); upijanje vode i
mineralnih tvari iz tla i odvođenje u izdanak (hranidbeni korijen - mladi
dijelovi korijena s korijenovim dlačicama); spremanje pričuvnih tvari: kr ob,
inulin (spremišni korijen - znatno zadebljan); sinteza organskih tvari;
ostvarivanje simbioze s bakterijama i gljivama; organ vegetativnog
razmnožavanja biljke
- korijenovi sustavi: nastaju razgranjenjem glavnog ili primarnog
korijena, koje napreduje prema vrhu i daljnjim razgranjivanjem tako nastalih
 bočnih korijena; prema obliku mogu biti:  stožerni  (najbolje se razvija glavni
korijen, dok je postrano korijenje puno manjih dimenzija; kod dvosupnica,
 posebno kod drvenastih biljaka) i končasti (sastoje se od velikog broja otprilike
 jednako debelih korijena; kod jednosupnica)
- adventivni (dodatni) korijen: korijen, koji se razvija u neuobičajeno
vrijeme i na neuobičajenim mjestima (npr. nakon ozljede na listovima ili nakon
obrade hormonima na stabljikama); mnoge se biljke razmnažaju reznicama, tj.
adventivnim pupovima, koji se javljaju na odrezanim dijelovima stabala,
korijena ili listova
- korijenski izdanci: nastaju endogeno u perikambiju starijeg korijenja, a
služe vegetativnom razmnožavanju

 Korijenove zone

a) korijenova kapa (kaliptra)

- prekriva korijenov vršak (kao naprstak prst) te štiti nježno tvorno
staničje (meristemsku zonu) pri prodiranju u zemlju 
- stanice korijenove kape su žive s puno škroba; stalno se stvaraju nove
stanice pa se veličina korijenovog vrška ne mijenja
  46
 

 b) zona korijenovog rasta (meristemska zona)

- pojas diobenih stanica od svega nekoliko mm (prema dolje stvara
korijenovu kapu, a prema gore zonu produžnog rasta)

c) zona produžnog rasta 

- duga od 5 do 10 mm; stanice nastale diobama u meristemskoj zoni rastu
do određene veličine 

d) zona diferencijacije 
- stanice preuzimaju svoju ulogu
- iznad zone produžnog rasta na prvom dijelu zone diferencijacije (od 5
do 20 mm) nalazi se usisna zona, kroz koju se odvija upijanje vode i mineralnih
tvari; kod primarno građenog korijena taj je dio obavijen korijenovim
dlačicama koje povećavaju apsorpcijsku povrinu (trajanje korijenovih dlačica
ograničeno je na nekoliko dana te je zato samo mali dio mladog korijena
 pokriven dlačicama; mnoge vodene i močvarne biljke nemaju korijenove
dlačice) 

 Primarna građa korijena 

- u zoni diferencijacije

a) primarna kora
- rizoderma (epiblem): primarno pokrovno staničje; jednoslojna (stanice
nemaju zadebljale stijenke, nema kutikule ni puči); brojne stanice produžene su
u korijenove dlačice 
- suberinizirana egzoderma (hipoderma): pokrovno staničje; ive,
djelomično oplutavljele stanice preuzimaju vodu i mineralne soli od
korijenovih dlačica, a slue i kao potpora 
- parenhim primarne kore (mezoder ma): najveći dio primarne kore u
kojem se nakupljaju pričuvne tvari (krob) 
- endoderma: jednoslojna u obliku prstena; kod jednosupnica - stanice sa
zadebljanjima stijenki u obliku slova "U" (zadebljale tri unutarnje stanične
stijenke) između kojih se točno na krajevima ksilemskih zraka ile nalaze
 parenhimske stanice propusnice (povezuju primarnu koru i središnji valjak);
kod dvosupnica zadebljanja ovojnica mogu se nalaziti samo na radijalnim
staničnim stijenkama (Kasparijeve točke) 

 b) središnji valjak
- perikambij (pericikl): zaostali primarni meristem (prsten nježnih, živih
 parenhimskih stanica), koji omogućuje rast bočnog korijenja i sekundarnog
konog staničja pri sekundarnom rastu 
- u sreditu korijena je radijalna ila (elementi floema između ksilemskih
zraka); u središtu žile je sklerenhim (razlika od stabljike)

  47
 

Sekundarna građa korijena 

- kod viegodinjih dvosupnica i golosjemenjača 

- dioba stanica zaostalih primarnih meristema: perikambij (pericikl)
stvara peridermu, a žilni kambij provodne elemente
- kambij se ugrađuje između dijelova ksilema i floema u obliku
neprekinuta vijugava sloja, koji zatim poprima oblik prstena; njegovim
djelovanjem nastaju sekundarni ksilem i sekundarni floem; sekundarni ksilem
smjeta se između zraka primarnog  ksilema (elementi sekundarnog ksilema
znatno su veći od elemenata primarnog ksilema, a poredani su u radijalnim
dijelovima i izmjenjuju se sa zrakama srčike koje su poredane nasuprot zraka
 primarnog ksilema); sekundarni floem je dobro izražen (primarni floem se
raspada)

Korijen bijelog sljeza -  Althaea officinalis, Malvaceae

a) kora 
- vanjska (nastala diobom stanica perikambija): višeslojna periderma,
sklerenhim pericikla i parenhim pericikla (u parenhimu pericikla nalaze se
 pričuvne tvari te idioblasti - stanice koje sadrže sluzi i ružice kalcijeva oksalata)
- unutarnja (nastala diobom stanica kambija): sitaste cijevi, stanice
 pratilice, floemski parenhim i likovnice

 b) kambij 
- nizovi meristemskih stanica

c) drvo - elementi sekundarnog ksilema (nastali diobom stanica kambija):

traheje, traheide, ksilemski parenhim, drvenčice te primarne i sekundarne zrake
srčike 
- u središtu drva su primarni ksilem i sklerenhim (ostaci radijalne žile)
okruženi sekundarnim ksilemom
- godovi (jednogodišnji prirasti ksilema) nisu izraženi (prirast drva
korijena ne pokazuje sezonsku pravilnost kao u stabljike)

 Preobrazba ( pretvorba ) korijena

A) mijenjanje morfološko-anatomske građe zbog obavljanja dopunskih funkcija

(npr. pričuva hranjivih tvari): 
a) libovito ("mesnato") korijenje: glavni korijen odeblja (odlaganje
hranidbenih tvari u sekundarnom floemu ili sekundarnom ksilemu) i postaje
sočan i libiv ("mesnat"), npr. kod povrtnih dvogodinjica (rotkva, repa, mrkva,
 peršin, cikla)

  48
 

  49
 

  50
 

  b) korijenovi gomolji: nastaju od spreminog stabljičnog korijenja, npr.

kod rodova  Paeonia  (božur),  Aconitum  (jedić),  Dahlia  (georgina) i Orchis
(kaćun); ograničenog rastenja 

B) korijenovi gomoljčići (čvorići): simbioza korijenja s bakterijama

-  simbioza je usko povezan zajednički ivot dvaju organizama različitih
vrsta, pri čemu oba imaju, barem povremeno, od toga neku korist 
- gomoljčići se razvijaju na korijenju biljaka iz porodice mahunarki -
 Leguminosae (grah, grašak, djetelina)
- bakterije iz tla prodiru u kori jen preko korijenovih dlačica, nastanjuju
se u primarnoj kori te tako nastanu gomoljčići (izrasline) na korijenima s puno
 bakterija koje vežu dušik iz zraka
- zahvaljujući toj simbiozi mahunarke mogu rasti na tlima siromanim
dušikom, dok bakterije rabe ugljikohidrate i mineralne soli od mahunarki

C) mikoriza:  simbioza korijenja mnogih biljaka s gljivama (niti gljiva

 poboljšavaju opskrbu biljaka vodom, mineralnim solima, fosfatima i dušikom, a
gljive od biljaka dobivaju ugljikohidrate i druge organske spojeve)
a) vanjska: niti gljiva (hife) obavijaju korijenje izvana i preuzimaju ulogu
korijenovih dlačica (kod korijenja drvenastog bilja, npr. lipe, hrasta, breze,
 bora)
 b) unutarnja: niti gljiva prodiru duboko u staničje korijenja zeljastih
 biljaka

  51
 

  52
 

  53
 

  54
 

STABLJIKA

- biljni organ, koji povezuje asimilacijske dijelove biljke sa

apsorpcijskim; nosi listove, cvjetove i plodove; slui provođenju tvari između
listova i korijena; u njoj se gomilaju pričuvne tvari 
- uz asimilir ajuće nadzemne stabljike, kod mnogih trajnih zeljastih
 biljaka postoje podzemni podanci (rizomi) s reduciranim listovima i sa
stabljičnim korijenjem (omogućuju kao trajni i pričuvni organi preivljavanje
nepovoljnih vegetacijskih razdoblja)

 stabljika  - izdanak s listovima i pupovima

koljence (čvor, nodij) - zadebljalo mjesto, gdje je list pričvrćen za stabljiku
(trave)
međučlanci (internodiji) - odsječci bez listova smjeteni između koljenaca 
rozetaste biljke - biljke s vrlo kratkom stabljikom, jako približenim koljencima i
 prizemnim rasporedom listova u obliku rozete (trputac - rod  Plantago,
tratinčica - Bellis perennis , maslačak - Taraxacum officinale)

Vrste stabljika: 

1. Nadzemne stabljike
a) stablo - visoko razgranjen drvenasti izdanak (lipa, hrast, jela)
 b) batvo - zeljasta bezlisna stabljika koja završava tvorbom cvjetova ili
cvatova (jaglac - rod  Primula, trputac, luk)
c) vlat  - zeljasta ili djelomično drvenasta stabljika koja je potpuno ili
djelomično (u međučlancima) šuplja (trave - raž, pšenica, trstika,
 bambus)
d) šašljika - zeljasta stabljika slična vlati, ali ispunjena
(šaševi i rogozi - rod Typha, Typhaceae)

2. Podzemne stabljike 
a) lukovica (bulbus)  -  podzemna, vrlo skraćena stabljika  s odebljalim
sočnim ljuskavim listovima koji slue pričuvi (luk, čenjak)
 b)  podanak (rhizoma)  - razgranjena, više-manje odebljala podzemna
stabljika, najčeće kratkih članaka, neograničena rastenja (perunika, đurđica) 
c)  gomolj (tuber) - podzemna, ali i nadzemna stabljika koja predstavlja
zadebljanje korijena ili stabljike, ograničena rastenja (krumpir) 

 Pup  - vegetativni vrak (vrh stabljike čunjastog oblika) obavijen lisnim

zamecima koji ga štite od vanjskih nepovoljnih uvjeta
- prema ulozi: pupovi rasta (iz njih se razvijaju ogranci s listovima) i
cvjetni pupovi (iz njih se razvijaju cvjetovi)
- prema poloaju: vrni (terminalni) i bočni (pazuni) pupovi 

  55
 

  56
 

  - mirujući pupovi (spavajuća oka): pupovi, koji se nalaze u stanju

mirovanja tijekom niza godina premda zadržavaju sposobnost razvitka (njihov
razvitak može se izazvati i umjetno, rezanjem vršnog dijela stabljike s vršnim
 pupom); ako su smješteni u donjem dijelu debla iz njih se razvijaju mladice
(topola, lipa, hrast)

 Položaj stabljike u prostoru

a) uspravna stabljika - većina drvenastih i zeljastih biljaka (hrast, naprstak) 

 b)  polegnuta stabljika - stabljika čitavom duinom lei na tlu ili se prua malo
iznad površine tla (bor krivulj -  Pinus mugo)
c)  penjačica - stabljika se pomoću vitica penje po drugim biljkama koje joj
služe kao potporanj (grah, bundeva)
d)  povijuša   - stabljika se obavija oko neke potpore (stup ili druga biljka);
 povijuše mogu biti zeljaste (hmelj -  Humulus lupulus, bljušt – Tamus
communis, Dioscoreaceae) i drvenaste (pavitina – rod Clematis,
 Ranunculaceae )
e) lijana - biljka, koja za svoj rast treba potporanj (druge biljke, stijene, zidovi);
raste u tropskim područjima, a obuhvaća penjačice i povijue 
f)  puzava (vrježasta) stabljika - iz vriježa izbija adventivno korijenje koje
omogućuje zakorijenjivanje (jagoda - Fragaria vesca)
g)  pridignuta  stabljika - u donjem dijelu se u luku uzdiže od tla, dok gornji dio
stoji uspravno (kijačasta crvotočina -  Lycopodium clavatum, majčina duica -
Thymus serpyllum)

Oblik stabljike (na poprečnom prerezu) 

- okrugla (najčeći oblik; breza, lipa) 

- trobridna (šaševi)
- četverobridna  (vrste porodice  Lamiaceae)
- rebrasta (odoljen - Valeriana officinalis, te mnoge vrste porodice  Apiaceae)

 Podjela biljaka prema naravi stabljike  

a) zeljaste biljke  - jednogodišnjice, dvogodišnjice ili trajnice zeljaste stabljike

(plućnjak - Pulmonaria officinalis , đurđica-Convallaria majalis)
 b) polugrmovi - višegodišnje biljke, drvenaste samo u donjim dijelovima
stabljike, dok je vrh zeljast (kadulja, timijan- Thymus vulgaris)
c) grmovi - višegodišnje biljke drvenaste stabljike koje nikad ne dosegnu
dimenzije stabla (divlja ruža- Rosa canina, oleandar- Nerium oleander )
d) drveće - višegodišnje drvenaste biljke (hrast, breza) koje imaju najdulji
ivotni vijek (npr. meksički čempres oko 10000 godina) 

  57
 

Anatomska građa stabljike 

1. Primarna građa stabljike 

- stabljike jednosupnica, jednogodišnjih dvosupnica i višegodišnjih
dvosupnica u prvom vegetacijskom razdoblju
- sastoji se od dva dijela: primarne kore i središnjeg valjka

A) Primarna građa stabljike jednosupnica 

a) primarna kora - vrlo tanka i slabo odijeljena od središnjeg valjka

- epiderma: najčeće jednoslojna, vrlo često sklerificirana (vrste porodice
 Poaceae, npr. kukuruz) ili kutinizirana
- višeslojna sklerenhimska hipoderma
- uski prsten parenhimskih stanica (često ga nema) 
 b) središnji valjak  - najveći dio stabljike, u kojem su nepravilno raspoređene
 brojne zatvorene kolateralne žile (nema žilnog kambija): žile su manje,
okruglije i brojnije blie povrini, a veće, sloenije građe, izduenije i rjeđe
 prema središtu; floem je okrenut prema površini, a ksilem prema središtu
stabljike
- protofloem i protoksilem (najstariji dijelovi žile) su na polovima, a
metafloem i metaksilem (mlađi dijelovi) se dodiruju 
- protofloem: neprohodne sitaste cijevi
- metafloem: funkcionalne sitaste cijevi i manje stanice pratilice
- metaksilem: dvije mrežaste traheje velikog promjera okružene
prstenom drvenčica, a odijeljene traheidama
- protoksilem: jedna ili dvije prstenaste traheje i parenhim te
 protoksilemski reksigeni međustanični prostor (nastao kidanjem stijenki nekih
 parenhimskih stanica)
- ila je obavijena sklerenhimskim ovojem, koji daje čvrstoću ili, a
izraženiji je oko floema  

B) Primarna građa stabljike dvosupnica  

- uočava se jasna granica primarne kore i sredinjeg valjka 
a) primarna kora 
- jednoslojna epiderma
- višeslojna hipoderma (kod zeljastih višegodišnjica - npr. vrsta porodica
 Lamiaceae  i  Fabaceae: nakupine kutnog kolenhima smještene su u obliku
kolenhimskih "rebara"; kod dvosupnica koje prelaze u drvenastu građu:
 pločasti kolenhim; hipoderma ponekad izostaje - stabljika žabnjaka: rod
 Ranunculus)
- parenhim
- endoderma (škrobni ovoj) - javlja se kod nekih biljaka: parenhimske
stanice sa škrobom
  58
 

 b) središnji valjak : otvorene kolateralne žile (imaju žilni ili fascikularni kambij)
u obliku prstena odvojene parenhimom zraka srčike (rijetko se pojavljuju
 bikolateralne žile - npr. u vrsta porodice Cucurbitaceae)
- floem: nefunkcionalni protofloem i metafloem (funkcionalne sitaste
cijevi i stanice pratilice)
- ksilem: metaksilem (iroke mreaste traheje, traheide i drvenčice) i
 protoksilem (prstenaste i spiralne traheje te parenhim)
- žila je obavijena sklerenhimskim žilnim ovojem
- u sredini stabljike je srčika od parenhima, a u nekih vrsta upljina
(reksigeni intercelular) - stabljika žabnjaka  

2. Stabljika dvosupnice na prijelazu iz primarne u sekundarnu građu 

- jednogodišnju stabljiku čine primarna kora i sredinji valjak  
a) primarna kora 
- jednoslojna epiderma
- vieslojna hipoderma (pločasti kolenhim) 
- parenhim
- endoderma (škrobni ovoj)
 b) središnji valjak
- vanjski dio (pericikl) sastoji se od višeslojnog sklerenhima (tanji iznad,
a deblji između ila), koji okruuje vieslojni parenhim u kojemu su u krug
 poredane otvorene kolateralne ile; između ila su srčikine zrake od
 parenhimskih stanica (trajno staničje), od kojih pri kraju prvog vegetacijskog
razdoblja nastaje sekundarni meristem - međuilni (interfascikularni) kambij,
koji je zajedno sa stanicama žilnog kambija odgovoran za sekundarni rast
stabljike

- ovisno o aktivnosti kambija postoje 4 tipa sekundarnog rasta:

a)  Aristolochia -tip: interfascikularni kambij stvara samo parenhim, pa je broj i
raspored ila u stabljici sekundarne građe jednak onom u stabljici primarne
građe 
 b)  Helianthus-tip: interfascikularni kambij stvara veći broj manjih otvorenih
kolateralnih ila, pa je broj ila u stabljici sekundarne građe veći nego u
stabljici primarne građe 
c)  Ricinus-tip: i interfascikularni kambij stvara prema unutra elemente drva, a
 prema vani elemente kore, između kojih su očuvane uske srčikine zrake - više
nema zasebnih žila
d) Tilia-tip: zasebne žile se ne javljaju ni u sta bljici primarne građe, već su
sitasti i cjevasti elementi kao i kambij u obliku cjelovitog valjka
(golosjemenjače i drvenaste dvosupnice) 

  59
 

  60
 

3. Sekundarna građa stabljike 

A) Sekundarna građa stabljike dvosupnica 

- epiderma puca i propada, pa se javlja u obliku ostataka

a) kora

- vanjska: - višeslojna periderma (nastala djelovanjem sekundarnog

meristema felogena)
- ostaci primarne kore: hipoderma (kolenhim) te parenhim
(često sadri ruice kalcijeva oksalata)
- ostatak pericikla: nakupine sklerenhimskih stanica
- unutarnja (sekundarnog porijekla nastala djelovanjem kambija):
- floemski elementi (sitaste cijevi, stanice pratilice, likovnice i
 parenhimske stanice) isprekidani zrakama srčike 

b) kambijski valjak (prsten)

- dva ili tri niza meristemskih stanica koje tangencijalnim diobama stvaraju
elemente kore i drva (prema periferiji kambij stvara elemente kore, a prema
unutranjosti drva); debljanjem se valjak pomiče pa povremeno dolazi do
radijalnih dioba pojedinih stanica kambija, koje služe za popunjavanje valjka

c) drvo

- sekundarni ksilem (nastao djelovanjem kambija): traheje, traheide i drvenčice 

- rano drvo se stvara u proljeće (stanice kambija se intenzivno dijele):
mrežaste i dvostruko spiralne traheje (širok lumen), a kasno drvo se stvara
tijekom ljeta: traheje (ui lumen) i drvenčice 
- god je jednogodinji prirast ksilema; granica goda se uočava zbog
morfološke razlike kasnog drveta prethodnog vegetacijskog razdoblja i ranog
drveta sljedećeg razdoblja (prema broju godova utvrđuje se rast i starost stabla) 

- sredite stabljike: primarni ksilem i srčika (ostaci primarne građe) 

- zrake srčike (ive, parenhimske stanice) provode asimilate u radijalnim
smjerovima: primarne zrake srčike (dva niza parenhimskih stanica) ljevkasto se
 proiruju, a povezuju srčiku s vanjskom korom; sekundarne zrake srčike (jedan
niz stanica) povezuju drvo s unutarnjom korom

B) Sekundarna građa stabljike golosjemenjača 

- isti dijelovi kao i kod stabljike dvosupnica

  61
 

  - epiderma puca i propada, pa se javlja u obliku ostataka

a) kora

-vanjska: - periderma (u obliku prstena)

- parenhim sa kortikalnim smolenicama (smolenice predstavljaju
ljezdano staničje - shizogeno sekretno spremište, a sastoje se od stanica, koje
luče smolu u kanal nastao razmicanjem stanica) 
-unutarnja: -  primarni floem (sitaste stanice u izmjeničnom rasporedu) 
- sekundarni floem (nastao diobom stanica kambija, a stanice su u
radijalnim nizovima)
- u floemu nema stanica pratilica

b)kambij

- nekoliko redova meristemskih stanica

c) drvo

- traheide s ograđenim jaicama:

- traheide ranog (proljetnog) drva imaju širok lumen i tanke stijenke s
velikim, okruglim ograđenim jaicama (uglavnom za provođenje vode i
mineralnih tvari); traheide kasnog (ljetnog) drva imaju uži lumen i debele
stijenke s malobrojnim, sitnim ograđenim jaicama (preteno za učvrćenje) 
- uočavaju se godovi 
- ksilemske smolenice (nalaze se uz sekundarne zrake srčike koje
 povezuju floem i ksilem)  
- sredite stabljike: primarni ksilem i srčika od koje se pruaju primarne zrake 

 Preobrazba stabljike
- stabljika dobiva nove dopunske funkcije

 A) Nadzemne preobrazbe

a) trnovi
- od bočnih ogranaka 
- glog (rod Crataegus,  Rosaceae), crni trn ili trnina ( Prunus spinosa,
 Rosaceae)
- nerazgranjeni (glog) i razgranjeni
- zaštita od životinja

b) vriježe 
- tanke, puzave stabljike dugih članaka (jagoda - rod Fragaria,
 Rosaceae)
- omogućuju vegetativno razmnoavanje 
  62
 

c) vitice
- od bočnih ogranaka 
- loza (rod Vitis, Vitaceae)
- prihvaćanje za druge biljke ili za potporu 

d) zadebljanje donjeg dijela stabljike 

- Brassica oleracea var . gongylodes (koraba): zadebljanje stabljike iznad
supki 

 B) Podzemne preobrazbe

a) podanak (rhizoma)
- smjeten pod zemljom, vanjtinom sliči korijenu 
- svake godine tvori jednogodinje izdanke, koji u većine biljaka imaju
listove i cvjetove; svake godine raste na jednoj strani, gdje se nalazi vršni pup
- okomit (odoljen - Valeriana officinalis, čemerika - rod Veratrum) i
horizontalan ili razovit (đurđica - Convallaria majalis, perunika)
- sadrži škrob, trjeslovine (petoprst - rod  Potentilla ), eterično ulje 
(odoljen, iđirot - Acorus calamus)

b) lukovica (bulbus)
- skraćeni podzemni organ
- ima skraćenu stabljiku (lukovina) za koju su pričvrćene sočne ljuske
(preobraženi listovi) u kojima se skupljaju hranidbene tvari; na vrhu lukovine je
vršni pup iz kojeg se razvija stabljika s listovima
- karakteristična je za jednosupnice

c) palučica (bulbotuber) 
- prijelazni oblik između lukovice i gomolja (lukovičasti gomolj) 
- izvana je pokrivena suhim ljuskama, a ima razvijenu lukovinu
(nakupljanje hranidbenih tvari) - mrazovac ( Colchicum autumnale), gomoljasti
(lukovičasti) žabnjak ( Ranunculus bulbosus) 

d) gomolj (tuber) 
- podzemni preobraženi izdanak
- krumpir (Solanum tuberosum); na krumpirovim se gomoljima nalaze
 pupovi, koji se zovu oka (oculi)
- nakupljanje hranidbenih tvari (škrob)

C) Filokladiji 
- kratki plosnati bočni ogranci stabljike osobito slični listu, na kojima se
 pojavljuju pricvjetni listovi (brakteje), cvjetovi i plodovi (s gornje strane
filokladija u sredini, približno na polovici dužine)
- veprina (rod  Ruscus, Liliaceae)

  63
 

  64
 

  65
 

  LIST
- zeleni, biljni nadzemni izdanak
- nakon supaka slijede najprije   pridankovi listovi (bezbojne ili zelene
ljuske) ili odmah pravi listovi
Uloge:
a) glavne - fotosinteza
- transpiracija (izlučivanje vodene pare) 
- izmjena plinova
 b) dopunske - pričuva hran jivih tvari (mesnati ljuskavi listovi lukovice)
- organ vegetativnog razmnožavanja
- zaštita (pretvorba listova u trnove)

Dijelovi lista: plojka (lamina), peteljka (petiolus), osnovica lista, osnovica

 plojke, palistići (stipulae) 
- plojka obavlja glavne zadaće lista 
-  peteljkavi listovi  - listovi, kod kojih se plojka pomoću peteljke pričvrćuje za
stabljiku
-  sjedeći listovi  - listovi, koji nemaju peteljke, pa se plojka izravno pričvrćuje
za stabljiku
- lisni mozaik  - takav međusobni poloaj velikih i malih lisnih plojki u prostoru,
 pri kojem one ne zasjenjuju jedna drugu (velebilje -  Atropa belladonna, javor -
rod Acer , brijest - rod Ulmus) 

Podjela listova s obzirom na oblik osnovice:

- peteljkavi
- sjedeći 
- obmotani
- prorasli
- nishodni
- srasli
- s rukavcem (rukavac je cjevasti ovoj, kojim osnovica lista obuhvaća dio
stabljike; npr. kod trava -  Poaceae i đumbirovki - Zingiberaceae)
- s palistićima (palistići se javljaju u parovima pri osnovici peteljke; imaju oblik
malih listića; ograničeni gotovo isključivo na dvosupnice, npr. grah, graak) 

Jednostavni listovi
- listovi s jednom lisnom plojkom
a) listovi cjelovite plojke  - drvenaste biljke (lipa, breza) i većina jednosupnica 
- oblici lisnih plojki (cjelovitih i razdijeljenih) : igličasta (bor, smreka,
 jela), sabljasta (perunika, iđirot), srcasta, klinasta, eliptična, trokutasta, srpasta,
cjevasta, lepezasta, kopljasta, duguljasta, linearna, lirasta (vršni režanj puno
veći od bočnih: uljana repica i repa), lancetasta (suličasta), naopako jajasta, 
okruglasta, jajasta, bubreasta, romboidna, makljava (račlanjena - maslačak),
strjeličasta, lopatasta itd. 
  66
 

  67
 

  - oblici vrha lista: tup, šiljast, ušiljen

- oblici osnovice lisne plojke: okruglasta, klinasta, kopljasta, srcasta,
strjeličasta
-  izvedenost plojke (rub lista): trepavičava, narovaena (okruglasti
zupci), zupčava (zupci ravnih strana), pilasta (kosi zupci, nagnuti u jednu
stranu), izgrickana, cjelovita (rubovi lisne plojke su potpuno ravni), bodljikava,
kovrčava, dlakava, uvrnjena 

b) listovi razdijeljene plojke 

-  perasti (prema obliku i prema rasporedu ila podsjećaju na ptičje pero;
dugački) i dlanasti ili prstasti  (lisni renjevi po svom poloaju podsjećaju na
 prste ruku; okrugli)
- 3 stupnja urezanosti u lisnu plojku:
-  režnjasti (krpasti) listovi   - urezi u plojku manji od polovice; dijelovi
između dvaju ureza su renjevi 
- razdijeljeni listovi  - urezi u plojku dublji od polovice; pojedini dijelovi
su isperci
- rascijepljeni listovi - urezi u plojku idu do osnovice; pojedini dijelovi
su segmenti
- podjela listova prema dubini i obliku račlanjenosti: perasto režnjasti (hrast -
rod Quercus), dlanasto režnjasti (javor - rod  Acer ), perasto razdijeljeni
(maslačak - Taraxacum officinale), dlanasto razdijeljeni (skočac -  Ricinus
communis), perasto rascijepljeni (odoljen – Valeriana officinalis), dlanasto
rascijepljeni (abnjak ljutić - Ranunculus acris) 

Sastavljeni listovi
- česti kod dvosupnica, a sastoje se od pojedinih malenih samostalnih
listova (lisaka), od kojih je svaki pričvrćen svojom peteljkom za zajedničku
 peteljku - vreteno ili rahis (rhachis)
- s obzirom na raspored lisaka na rahisu razlikuju se:
- dvojstveni: dvije liske
- utrojeni (trojati, trodijelni): tri liske (djetelina – rod Trifolium)
- četverobrojni 
- dlanasti: pojedine liske se zrakasto razilaze od vrha zajedničke peteljke
(divlji kesten -  Aesculus hippocastanum, Hippocastanaceae)
- parno perasti: parni broj lisaka (grah)
- neparno perasti: sve su liske, osim neparne vršne liske, parno poredane
(divlja ruža -  Rosa canina)
- perasto sastavljeni listovi mogu biti višestruko sastavljeni (dvostruko
 perasto sastavljeni, trostruko perasto sastavljeni)

Oblici žilja (žilnog sistema ili nervature):

- usporedno  (žilice prolaze usporedno jedna uz drugu; jednosupnice:
 perunika, ljiljan)
  68
 

  69
 

  70
 

  - lučno savijeno (žilice savijene u obliku luka prolaze uzduž cijelog lista;

đurđica - Convallaria majalis)
- dlanasto  (iz istog središta glavne žile pri osnovici plojke izbija
nekoliko žila, koje se zrakasto šire duž režnjeva, u kojima se dalje granaju;
 bijeli sljez -  Althaea officinalis , skočac - Ricinus communis)
-  perasto (od glavne žile ili glavnog rebra u pravilnim razmacima
odvajaju se bočne ile ili postrana rebra; paprena metvica –  Mentha x piperita,
hrast - rod Quercus)
- mrežasto  (bočne ile se vie puta granaju i međusobno spajaju
stvarajući dojam mree; kadulja - Salvia officinalis , crveni ili grimizni naprstak
- Digitalis purpurea )
- lepezasto ili račvasto (nema središnjeg rebra; neke papratnjače, ginko -
Ginkgo biloba i neki primitivni žabnjaci)  
- oblik ilja je vano dijagnostičko obiljeje (jednosupnice: usporedno i lučno
savijeno žilje; dvosupnice: dlanasto, perasto i mrežasto žilje)

Raspored listova na stabljici

- izmjeničan ili zavojiti  (na svakom koljencu pričvrćen je samo jedan
list; kužnjak -  Datura stramonium, crna bunika -  Hyoscyamus niger )
- nasuprotan  (dva lista u koljencu, jedan nasuprot drugome; jorgovan -
Syringa vulgaris, Oleaceae)
-  pršljenast   (u jednom koljencu su smještena po 3 ili više listova;
oleandar - Nerium oleander ) 
- unakrsni, križasto nasuprotan  ili dekusiran (listovi raspoređeni u četiri
okomita niza - 2 susjedna para listova jedan iznad drugog pod pravim kutem;
 paprena metvica – Mentha x piperita , kadulja -  Salvia officinalis ) 
-  dvoredan
-  u čupercima 
-  ljuskast
-  rozeta (svi listovi su poredani u donjem dijelu skraćene stabljike, pri
zemlji: širokolisni trputac –  Plantago major , maslačak - Taraxacum
officinale )

Trajanje života listova  

 Listopadne biljke  - rastu u umjerenim područjima; listovi se razvijaju u
 proljeće, a u jesen otpadaju (aktivni su samo jedno vegetacijsko razdoblje) 
Vazdazelene biljke - listovi ne otpadaju zimi, već traju kroz vie vegetacijskih
razdoblja i postupno se smjenjuju;  bor, jela, smreka, hrast česmina - Quercus
ilex, planika -  Arbutus unedo
 Zimzelene biljke - listovi na stabljici ostaju zeleni preko cijele zime, do
izbijanja novih listova u proljeće, kad venu i otpadaju; kalina -  Ligustrum
vulgare, Oleaceae

  71
 

Preobrazba lista
- izmjena vanjskog izgleda listova zbog obavljanja dopunskih zadaća 
a) bodljike: očuvanje vlage unutar zelene stabljike, koja obavlja ulogu
fotosinteze i obrana od životinja; kaktus

 b) trnovi 
- od lista: žutika -  Berberis vulgaris, Berberidaceae 
- od palistića: bagrem - Robinia pseudacacia, Fabaceae 

c) vitice: pomoću njih se penjačice (graholika, bundeva) prihvaćaju za druge

 biljke i tako održavaju u prostoru

d) lukovica s ljuskama od rukavaca lista: luk - rod  Allium

e) lukovica s ljuskama od pridankovih listova: tulipan - rod Tulipa, Liliaceae

f) korijenje od lista : nepačka - rod Salvinia, Salviniaceae 

g) klopke za kukce 
- listovi u biljaka koje hvataju male životinje: mesojedne (karnivorne), tj.
kukcojedne (insektivorne) biljke
- listovi preobraeni u neku vrstu zamki, koje čine vrčevi, mjeinice, lovke za
 primamljivanje i hvatanje kukaca (biljke unutar zamki luče egzoenzime -
 proteaze za otapanje i probavljanje kukaca)
- okruglolisna rosika ( Drosera rotundifolia, Droseraceae): na listovima
su emergencije kroz koje se proteu traheide: to su tzv. "tentakuli", čije
ljezdane glavice luče mirisne kapljice ljepljive sluzi slične rosi, koje privlače
kukce
- venerina muholovka ( Dionaea muscipula, Droseraceae): sklapa poput
stupice nazubljene polovine plojke, što su s gornje strane prekrivene probavnim
žlijezdama
- vrčonoa (rod  Nepenthes,  Nepenthaceae): "vrč" nastaje iz lisne plojke,
kojoj je osnovica plosnato proirena; u njemu je vodenasta tekućina, koju luče
žlijezde
- lovni aparati slue dopunskom načinu prehrane (duik, fosfor), jer ove biljke
žive na tlima, koja su siromašna mineralnim tvarima

h)  filodiji ili peteljkavi listovi : peteljke nekih listova, koje su se zajedno sa
središnjom žilom tako proširile, spljoštile da su poprimile izgled plojke, koja
nedostaje (vrste roda  Acacia, koje rastu na suhim staništima)

Anatomska građa lista 

- epiderma i mezofil, u kojemu su smještene kolateralne žile (uglavnom
zatvorene, ali u glavnim rebrima golosjemenjača i dvosupnica često i otvorene)
  72
 

  73
 

  74
 

- u mezofilu listova nalaze se kristali kalcijeva oksalata različitog oblika (vano

dijagnostičko sredstvo pri određivanju ljekovitog bilja): prizmatični kristali
(sena - Cassia senna); ružice (kužnjak -  Datura stramonium); rafidi (đurđica -
Convallaria majalis); kristalni pijesak (velebilje -  Atropa belladonna)

A) dorziventralna (bifacijalna) građa 

- najčeći tip građe lista; morfoloki na plojki se razlikuje lice i naličje 
- anatomski: dvije epiderme te mezofil sastavljen od dva tipa stanica
- epiderme su prevučene pokoicom (kutikulom); epiderma s naličja (donje,
dorzalne strane) ima veći broj puči od epiderme s lica (gornje, ventralne strane) 
-  diferencirani mezofil :
-  palisadni (stupasti ili asimilacijski) parenhim : smješten je ispod gornje
epiderme; građen od nizova (najčeće 1-2 niza) gusto poredanih, okomito na
 povrinu raspoređenih valjkastih stanica s brojnim kloroplastima (zato je lice
zelenije); bolje je razvijen kod biljaka koje rastu u uvjetima dobre
osvijetljenosti (palisadni parenhim je kod listova biljaka koje rastu u uvjetima
slabije osvijetljenosti, tj. u polusjeni smješten horizontalno, tj. usporedno s
 povrinom lista (npr. đurđica - Convallaria majalis); njegova uloga je
fotosinteza
- spužvasti (transpiracijski) parenhim: rahlo raspoređene okrugle stanice
(između stanica su veći međustanični prostori) s manjim brojem kloroplasta;
međustanični prostori ovog parenhima su u neposrednoj vezi s oducima puči
donje epiderme, pa omogućuju izmjenu plinova i isparavanje  vode; u ovom
 parenhimu smještene su zatvorene kolateralne žile (ksilem je okrenut prema
licu, a floem prema naličju; ilni ovoj čine parenhimske stanice bez kloroplasta) 
- dorziventralni (raznostrani) listovi: s gornje strane lista je palisadni parenhim,
na kojeg se nadovezuje spužvasti parenhim prema donjoj strani lista

B) izolateralna (monofacijalna) građa 

- izolateralni (istostrani) listovi:
a) listovi nekih jednosupnica koji rastu bez peteljke okomito iz podzemne
stabljike:
- na obje strane lista ug lavnom je jednaka epiderma (isti broj puči) s
kutikulom
- mezofil nije diferenciran, a građen je od parenhimskih stanica s
kloroplastima (veće stanice su u sredini, a manje s brojnijim kloroplastima
ispod epidermi)
- zatvorene kolateralne žile poredane su u mezofilu u dva niza, suprotno
orijentiranih dijelova (floem je okrenut prema epidermi i zatićen je
sklerenhimskim ovojem, a ksilem je okrenut prema središtu)
- parenhim žilnog ovoja nema kloroplaste

 b)  palisadni parenhim je smješten na obje strane lista (s lica su palisade

dugačke, uske i zbijene, a s naličja kraće i nepravilne), a uski spuvasti
  75
 

 parenhim je u sredini; sena ( Cassia senna), eukaliptus (rod  Eucalyptus),

rutvica (rod  Ruta)

C) koncentrična (ekvifacijalna) građa 

- igličasti listovi golosjemenjača: iglice bora rastu po dvije ili pet ( Pinus peuce 
 – molika,  Pinaceae) zajedno; pojedina iglica ima poluokrugli ili trokutasti
 prerez, a tek skupljene zajedno tvore valjak s vidljivom koncentričnom građom
na prerezu)
- epiderma: jednoslojna, kserofitskih osobina, sklerificirane stijenke stanica
epiderme, debela kutikula, puči udubljene (uronjene ili uvučene) do razine
hipoderme (višeslojni sklerenhim, koji daje potporu listu)
- mezofil: naborani asimilacijski parenhim  (stanične stijenke se pruaju u
lumen stanica, pa je povećana povrina); sadri kloroplaste; tu su smjetena
shizogena sekretna spremišta - smolenice (ljezdani epitel luči smolu u kanal)
okruene sklerenhimskim ovojem: broj i raspored smolenica karakterističan je
za svaku vrstu
- endoderma: 1 niz parenhimskih stanica
- transfuzijski (provodni) parenhim: nema kloroplaste; ima puno ograđenih
 jažica u stijenkama (provodi asimilate iz asimilacijskog parenhima do floema)
- središte lista: dvije zatvorene kolateralne žile: ksilemski dijelovi (traheide)
okrenuti su jedan prema drugom i prema ravnoj strani lista, a floemski dijelovi
(sitaste stanice) prema izbočenoj strani lista (ksilem je okrenut prema sreditu, a
floem prema povrini kao u stabljici); ksilem i floem su povezani poprečnim
nizovima stanica bogatih krobom (analogne srčikinim zrakama stabljike); ilni
ovoj čine sklerenhimske stanice 

 Hipostomatski listovi : listovi, koji nemaju puči na gornjoj strani (većina

listopadnog drveća)
 Amfistomatski listovi : listovi, koji imaju puči s obje strane
 Epistomatski listovi: listovi, koji imaju puči samo s gornje strane (npr. plivajući
listovi)

Homologni i analogni organi  

- jedan te isti organ moe biti preobraen u različite organe (npr. list moe biti 
 preobražen u trnove, vitice, dijelove cvijeta itd.)
-  preobraeni organi se s obzirom na podrijetlo, građu, izgled i zadaću koju
obavljaju dijele na dvije skupine:
a) homologni organi (homologan=jednak po podrijetlu): organi istog podrijetla,
ali znatne razlike u vanjskom izgledu i građi (podanak, lukovica i gomolj - svi
imaju isto podrijetlo, tj. potječu od stabljike, ali se znatno razlikuju) 
 b)  analogni organi  (analogan=funkcionalno jednak): obavljaju iste zadaće,
slični vanjtinom, ali različiti po podrijetlu (trnovi u utike i gloga: slična
vanjtina i ista zadaća, ali različito podrijetlo, jer trnovi utike predstavljaju
 preobražene listove, a trnovi gloga preobražene ogranke, tj. stabljiku)
  76
 

 Fotosinteza (Asimilacija)  
- zamršen oksidacijsko-redukcijski proces
- odvija se u listovima: zelene biljke apsorbiraju sunčevu energiju i iz
anorganskih tvari stvaraju složene organske tvari (koje služe kao hrana
 biljkama, ali i čovjeku i ivotinjama), a kisik se oslobađa u atmosferu 

6 CO2 + 6 H2O + sunčeva energija 2872, 14 kJ ----- C 6H12O6 + 6 O2 

- biljke dobivaju svjetlosnu (sunčevu) energiju samo po danu, pa se fotosinteza

i zbiva samo danju

- heliofiti: biljke koje za rast i razvitak trebaju puno sunčeve svjetlosti i ive na 
osvijetljenim mjestima
- skiofiti : biljke koje žive u sjeni drugih biljaka

 Disanje (Disimilacija)  
- višefazni proces, pri kojem biljke apsorbiraju kisik
- suprotan proces fotosintezi; odvija se na svjetlu i u tami, ali puno sporije od
fotosinteze
C6H12O6 + 6 O2 ----- 6 CO2 + 6 H2O + 2872, 14 kJ

a) aerobno disanje - uz prisutnost kisika iz zraka

 b) anaerobno disanje - bez prisutnosti kisika iz zraka (ne dolazi do potpune
razgradnje organskih tvari)
- vrenje (fermentacija): kvasci - alkoholno vrenje = razlaganje ugljikohidrata na
alkohol i CO2, korisni oblici vrenja: dobivanje piva i kruha; mliječnokiselo
vrenje: dobivanje sireva, kiselih mlijeka itd. (od glukoze nastaje mliječna
kiselina); maslačnokiselo vrenje (oslobađa se maslačna kiselina); octenokiselo
vrenje (i nije vrenje, ali se po tradiciji tako zove; oksidacija alkohola kisikom iz
zraka)

 Kemosinteza 
- biokemijski proces stvaranja organskih spojeva iz jednostavnih anorganskih
spojeva (CO2 i H2O) uz pomoć kemijske energije 
- karakteristična za autotrofne bakterije: nitrifikacijske, sumporne, el jezne itd.
(bakterije dobivaju energiju za odvijanje kemosinteze tijekom drugih procesa u
kojima aktivno sudjeluju)

 Način prehrane organizama 

A)  Autotrofni organizmi - iz jednostavnih anorganskih spojeva pomoću
sunčeve svjetlosne energije sami sintetiziraju organske spojeve (zelene biljke)
B)  Heterotrofni organizmi - primaju organske hranidbene tvari od drugih
organizama, jer nemaju sposobnost fotosinteze (gljive, većina bakterija, neke
alge i neke više biljke)
  77
 

  a) saprofiti: uzimaju organsku hranu s mrtvih supstrata (većina bakterija i

gljiva)
 b)  nametnici (paraziti): koriste organske tvari, koje proizvodi drugi živi
organizam (pojavljuju se među bakterijama, gljivama, liajima i
kritosjemenjačama) 
- ektoparazit  je nametnik koji živi na drugom živom organizmu, a endoparazit
 je nametnik koji živi u drugom živom organizmu
- domadar  je organizam na kojem nametnik živi
- hemiparaziti (polunametnici): mogu vršiti fotosintezu, ali ne primaju
anorganske hranjive tvari i vodu pomoću korijena iz tla, već pomoću posebnih
organa za usisavanje (haustorija) iz ksilema domadara; bijela imela ( Viscum 
album, Loranthaceae) i neke vrste porodice Schrophulariaceae (strupnikovke)
- holoparaziti (pravi nametnici): bez zelenih listova (potpuni nestanak
klorofila); povezani su sa sitastim cijevima domadara, kojima pomoću posebnih
stanica za primanje tvari (transfernih stanica) uzimaju asimilate

Rast biljke
- ivotna djelatnost biljke vezana za novo stvaranje i nepovratno povećanje
opsega cijele biljke ili njenih pojedinih dijelova (najbolje se zapaža na mladoj
 biljci, pri dozrijevanju plodova itd.)
- aktivan rast vidljiv je u vegetativnom vršku
- rast stanice ima 3 faze:
a) embrionalna faza: neprestana dioba stanica, tj. povećanje broja stanica 
 b) faza rastezanja (povećanja): stanice se znatnije povećaju 
c) faza diferencijacije: stanice poprimaju obiljeja građe koja su
svojstvena određenom staničju 

Razvitak biljke
- kvalitativne morfološke i fiziološke promjene koje se pojavljuju tijekom
čitavog ivota biljke 
- individualni razvitak biljaka ( ontogeneza) ima više faza:
a) latentno razdoblje: mirovanje sjemenke
 b) razdoblje klice: biljka se prehranjuje tvarima iz sjemenke, ali i
samostalno
c) razdoblje mlade biljke: biljka sama osigurava sebi hranidbene tvari;
ovo razdoblje traje do cvatnje
d) razdoblje odrasle biljke: biljka je sposobna za cvatnju i donošenje
 ploda
e) razdoblje starosti: biljka prestaje s cvatnjom i donošenjem ploda, te
ugiba

 Jarovizacija (vernalizacija)
- postupak, koji se sastoji u umjetnom izazivanju klijavosti i cvatnje
hladnoćom, a provodi se zbog ubrzanja razvitka zimskih ili ozimih oblika
  78
 

 jednogodišnjih ili dvogodišnjih biljaka uz njihovo prethodno izlaganje niskim

 pozitivnim temperaturama (pšenica)

 Fotoperiodizam  
- skup pojava, koje se javljaju u biljaka u zavisnosti od trajanja dnevne
osvijetljenosti
a) biljke dugog dana (dugodnevne biljke): cvatnja se ubrzava u sjevernim
širinama (umjereni pojas), gdje su tijekom ljeta dani dugi (pšenica, raž, zob,
 ječam, lan, blitva, pinat) 
 b) biljke kratkog dana (kratkodnevne biljke):  cvatnja se ubrzava u južnim
 predjelima, u kojima su ljeti dani kratki, a noći duge (duhan, soja, kukuruz,
 pamuk) 
c) neutralne  biljke: doba cvatnje ne ovisi o dužini svijetlog i tamnog razdoblja
tijekom 24 sata (suncokret, grah, heljda)  

Trajanje života biljaka

 Monokarpne biljke  
- cvatu i donose plod samo jednom u životu
- jednogodišnje: aniš -  Pimpinella anisum, korijandar - Coriandrum sativum 
- dvogodišnje: mrkva, cikla, peršin

 Polikarpne biljke  
- razdoblje donošenja ploda traje vrlo dugo (jabuka, kruška, šljiva)

Životni oblici biljaka

- životni oblik biljke je njen vanjski oblik (habitus), koji odražava
 prilagođenost vrste uvjetima okoline 
- u pojedine ivotne oblike svrstane su biljke sa sličnim prilagodnim
strukturama bez obzira na srodnost
- ova podjela temelji se na trajnosti ivota biljke, poloaju i načinu zatite
 pupova za obnavljanje (meristema) tijekom nepovoljnog vegetacijskog
razdoblja (zimsko mirovanje, ljetna suša)

a) Fanerofiti 
- pupovi za obnavljanje više od 50 cm iznad tla
- zaštita: ljuske, smola itd.
- grmlje, drveće i epifiti: lijeska ( Corylus avellana,  Betulaceae), hrast,
lipa, bukva, jela, bijela imela itd.

 b) Hamefiti 
- pupovi blizu tla (10-50 cm)
- zaštita: odumrli dijelovi, snijeg
- manji grmovi i polugrmovi (borovnica - Vaccinium myrtillus, kadulja -
Salvia officinalis , timijan - Thymus vulgaris, smilje - Helichrysum italicum)

  79
 

c) Hemikriptofiti  
- površinske biljke; pupovi u nivou tla
- zaštita: mrtvi dijelovi, snijeg
- busenaste (mnoge vrste porodice   Poaceae), dvogodišnje i trajne
rozetaste (trputac, maslačak) te vrjeaste biljke 

d) Kriptofiti  
- pupovi zatićeni u supstratu: 
-  geofiti  -  pupovi sačuvani u tlu: lukovice, podanci, gomolji (luk,
 perunika, krumpir)
- hidrofiti -  pupovi sačuvani na dnu vode: lopoč (rod  Nymphaea, 
 Nymphaeaceae)

e) Terofiti 
- jednogodišnje biljke, koje prežive nepovoljno vegetacijsko razdoblje u
obliku otporne sjemenke, tj. u embrionalnom stadiju (mak, kukuruz, pšenica,
 ječam, ria) 

Razmnožavanje biljaka

A) vegetativno razmnožavanje raspadanjem i dijeljenjem 

- jednostanično i viestanično vegetativno razmnoavanje te vegetativno
razmnožavanje posebnim rasplodnim tjelešcima (rasplodnim pupovima): alge,
gljive, mahovine, papratnjače, sjemenjače 
- mnogi predstavnici kritosjemenjača razmnoavaju se pomoću sljedećih
organa: podanaka (perunika), lukovica (luk), palučica, gomolja (krumpir),
vriježa (jagoda) itd.

B) nespolno razmnožavanje pomoću posebnih rasplodnih stanica 

- npr. pomoću spora razmnoavaju se bakterije, alge, gljive, papratnjače 

C) spolno razmnožavanje
- sudjeluju dvije roditeljske jedinke, od kojih svaka proizvodi spolne
stanice (gamete) određenog spola 
- spajanjem muške i ženske gamete nastaje zigota, iz koje se razvija novi
organizam
a) izogamija: spajanje dviju po veličini i obliku jednakih gameta (mnoge alge i
niže biljke)
 b) heterogamija: spajanje dviju po veličini različitih gameta (enska gameta je
veća i manje pokretna od muke) 
c) oogamija: spajanje velike okrugle i nepomične (trajno potpuno negibljive)
ženske gamete s pokretnom i vrlo sitnom muškom gametom

  80
 

  81
 

RASPLODNI (GENERATIVNI, REPRODUKTIVNI) ORGANI

- služe razmnožavanju biljaka

- razmnoavanje cvjetnjača  (cvjetnica) -  Anthophyta  obavlja se pomoću
sjemenaka koje nastaju iz sjemenih zametaka, nastalih u plodnici nakon
oplodnje i prethodnog razvitka cvijeta
- među cvjetnjačama razlikuju se drveta, grmovi, polugrmovi i zeljaste biljke

CVIJET
- razvija se iz cvjetnog pupa
- stabljični dijelovi cvijeta tvore cvatnu stapku, cvjetnu stapku i cvjetite 

- cvjetište (receptaculum)
- ravno, izbočeno, vrčasto udubljeno - peharasto (divlja rua), čunjasto
(kamilica) ili poput košarice (suncokret)
- na cvjetitu su poredani lapovi, latice, pranici i tučak; mogu biti
 poredani u ciklusima (krugovima ili pršljenima) - ciklični cvjetovi ili su lapovi i
latice poredani u krugu, a pranici i tučkovi zavojito (spiralno) - hemiciklični
cvjetovi (rod  Magnolia)
- cvijet se najčeće sastoji od 4 ili 5 krugova (tetraciklični cvjetovi imaju
4 kruga: čaka, vjenčić, pranici i plodnički listovi; pentaciklični cvjetovi imaju
5 krugova: čaka, vjenčić, 2 kruga pranika i plodnički listovi)

- ocvijeće ili perijant (perianthium)  

- čine ga čaka i vjenčić 
- uloga: zatita unutarnjih dijelova cvijeta (pranika, tučaka, odnosno
 plodnice) te privlačenje kukaca koji obavljaju opraivanje 
- dvostruko ocvijeće: lapovi i latice (rua, jabuka, kruka, trenja itd.) 
- perigon = jednostavno ocvijeće, koje nije razlučeno u čaku i vjenčić,
već su svi njegovi listovi međusobno vie-manje jednaki po obliku i boji;
 perigon može biti dvojak: u nekih je biljaka živo obojen (tulipan) ili bijel
(visibaba – Galanthus nivalis, Amaryllidaceae), pa sliči vjenčiću, dok je u
drugih biljaka građen samo od neuglednih, često zelenih i čaki sličnih
listova (cvjetovi koji se oprašuju vjetrom: kopriva, hrast, orah, breza, dud)
- goli cvjetovi: nemaju ocvijeće, već samo pranike i tučkove (vrba - rod
Salix, Salicaceae; bijeli jasen -  Fraxinus excelsior, Oleaceae)

- čaka (calyx) 
- skup listića zvanih lapovi ( sepala) koji izvana obavijaju cvijet
- obično zelene boje, a ponekad ivo obojena (npr. tamnoljubičasto kod
 plavog jedića - Aconitum napellus, Ranunculaceae)
- sastoji se iz jednog kruga listića, a ponekad se javlja jo i drugi vanjski
krug zelenih listića, koji tvore izvanju čaku ili čakicu (sljezovke - Malvaceae,
ružovke - Rosaceae)
  82
 

  83
 

  84
 

  85
 

  - sulapna čaka: međusobno srasli lapovi 

- prostolapna čaka: međusobno odijeljeni lapovi 
- pravilna čaka: kroz nju se moe povući vie ravnina simetrije, koje je
dijele na jednake dijelove (aktinomorfni, radijalni cvjetovi)
- nepravilna čaka: kroz nju se moe povući samo jedna ravnina simetrije
(zigomorfni cvjetovi)
- asimetrična čaka: kroz nju se ne moe povući ni jedna ravnina
simetrije
- kod glavočika ( Asteraceae) čaka se preobrazila u posebnu tvorbu, tzv.
kunadru ( pappus ), koja slui raznoenju sjemenaka (npr. maslačak  –
Taraxacum officinale)

- vjenčić (corolla) 
- skup ivo obojenih listića zvanih latica ( petala)
-  prostolatičan vjenčić: latice međusobno slobodne; prostolatičnice
( Dialypetalae): npr. ružovke -  Rosaceae (jabuka, glog)
- sulatičan vjenčić: latice međusobno srasle; sulatičnice (Sympetalae):
npr. glavočike - Asteraceae
- pravilan (aktinomorfan) vjenčić: moe se povući vie ravnina simetrije
(krstašice - Brassicaceae)
- nepravilan (zigomorfan) vjenčić: moe se povući samo jedna ravnina
simetrije (usnače - Lamiaceae, npr. kadulja, mrtva kopriva)
- asimetričan cvijet: ne moe se povući ni jedna ravnina simetrije 
- o blici vjenčića: a) kod aktinomorfnih cvjetova: zvonasti vjenčić (npr.
đurđica), ljevkasti vjenčić, cjevasti vjenčić (suncokret - Helianthus annuus); b)
kod zigomorfnih cvjetova: dvousnati vjenčić (kadulja), jezičasti vjenčić
(vodopija - Cichorium intybus), leptirasti vjenčić (5 latica, mahunarke  –
 Leguminosae=Papilionaceae)
- boja latica: različita, a ovisi o nazočnosti antocijana u staničnom soku
(čija boja ovisi o pH vrijednosti staničnog soka i broju ećera vezanih na
aglikon) te o nazočnosti kromoplasta (daju narančastoutu boju cvjetovima) 
- živa boja latica, slatki sok ili nektar (skuplja se u mednicima ili
nektarijima) i aroma privlače kukce opraivače 

- prašnici (stamina) 
- skup svih prašnika u cvijetu zove se andrecej 
- prašnik ( stamen) sastoji se od praničke niti ( filamentum) s kojom je
 pričvrćen za cvjetite te pranice (anthera) u kojoj nastaje pelud - cvjetni prah
( pollen); pranice su za praničku nit svezane tzv. sveznikom ili vezicom
(connectivum), niti koja se nadovezuje na praničku nit; zrela prašnica sastoji se
od dva dijela - dviju polutki ili poluprašnica ( theca), a svaka polutka sastoji se
od dviju peludnica ( loculi) u kojima nastaje pelud

  86
 

  -  pranici su obično  slobodni (mnogobratni),  ali ponekad mogu srasti

 praničkim nitima (mahunarke -  Leguminosae, sljezovke -  Malvaceae) ili
 pranicama (glavočike - Asteraceae)
-  jednobratni (monadelfni) prašnici: svi pranici međusobno srasli (crni
sljez – Malva silvestris ; zanovijet – rod  Laburnum, Fabaceae )
- dvobratni (dijadelfni) prašnici: međusobno srasli u dva svenja ili tako
da je jedan ostao slobodan (mahunarke)
- duina pranika: različita; dvomoćni pranici - 4 pranika (2 kraća i 2
dua), usnače -  Lamiaceae; četveromoćni pranici - 6 prašnika (2 vanjska
kraća, a 4 unutarnja dua), krstašice - Brassicaceae (Cruciferae)

- peludno zrnce
- obavijeno je dvjema stijenkama: vanjskom ili eksinom  (kutinizirana,
raznolikih zadebljanja; nepropusna) i unutarnjom ili intinom  (sastavljena od
 pektina i celuloze; dosta propusna)
- najčeće je ute boje; sadri pričuvne hranidbene tvari
- oblik i građa peludnih zrnaca različita je od porodice do porodice:
glatka (mahunarke -  Leguminosae), mreasta (usnače -  Lamiaceae), rupičasta
(trave - Poaceae) itd.
- peludno zrnce se sastoji od dviju stanica: vegetativne stanice s jezgrom
(veća stanica, koja nakon opraivanja izrasta u peludnu mjeinicu - cjevčicu
kroz koju prodiru spermalne stanice do embrionske vreće) i generativne stanice
(manja stanica oblika leće; dijeli se na dvije spermalne jezgre, ko je postaju
 jezgre dviju muških spermalnih stanica i sudjeluju u oplodnji)

- tučak (pistillum)
- ženski rasplodni organ, koji zauzima središnji dio cvijeta
- sastoji se iz tri dijela: plodnice ( ovarium) - donji, prošireni dio; vrata
( stylus) - srednji suženi dio i njuške ( stigma) - vršni, malo prošireni dio
- nastao je sratavanjem plodničkih (plodnih) listova: moe biti građen
od jednog plodničkog lista (mahunarke) ili iz vie njih (usnače  –
 Lamiaceae= Labiatae; ljiljanovke -  Liliaceae)
- svi tučkovi za jedno tvore ginecej 
- tipovi plodnica u zavisnosti od položaja plodnice u odnosu na druge dijelove
cvijeta:
- nadrasla plodnica (hipoginski cvijet): tučak je smjeten na izbočenom
cvjetištu, dok su ostali dijelovi cvijeta smješteni niže (paprena metvica –
 Mentha x piperita , kužnjak -  Datura stramonium )
-  podrasla plodnica (epiginski cvijet): udubljeno cvjetište u koje je
uronjen tučak srastao s plodničkim listovima, dok su lapovi, latice i pranici
 pričvrćeni na rubu cvjetita iznad plodnice (titarke - Apiaceae)
- obrasla plodnica (periginski cvijet): pojedini dijelovi cvijeta (lapovi,
latice, prašnici) su u istoj ravnini s plodnicom, koja nije srasla s udubljenim
cvjetištem (krkavina -  Rhamnus frangula )
  87
 

  - u plodnici se nalazi jedna ili više šupljina (pretinaca)

- unutar plodnice nalazi se jedan ili više sjemenih zametaka ( ovulum)
 pričvrćenih za stijenku plodnice pomoću sjemene uzice ili drka ( funiculus); iz
sjemenih zametaka nakon oplodnje razvije se sjemenka ( semen) smještena
unutar pretinca

- građa sjemenog zametka 

- izvana je obavijen jednim ili dvama ovojima - integumentima 
- unutar ovoja je parenhimsko staničje koje tvori sredinji dio zametka i
zove se nucel ( nucellus)
- ovoji (integumenti) u vršnom dijelu ostaju otvoreni i taj se otvor zove
kličnica ili mikropila (micropyle)
- unutar zametka je embrionska ( zametna) vreća  (predstavlja spolnu
generaciju) u kojoj se zbiva oplodnja (u sredini te vreće je sredinja ili
sekundarna jezgra nastala spajanjem dviju jezgara; sadrži dvostruki broj
kromosoma)
- jajni aparat (smjeten blizu kličnice) sastoji se od jajne stanice i dviju
 pomoćnih stanica – sinergida  
- nasuprot jajnom aparatu javljaju se tri stanice - antipodi 
- halaza  (dno, bazalni dio)   je mjesto gdje se nalazi osnovica nucela i
ovoja sjemenog zametka (nalazi se na strani suprotnoj od mikropila)
- sjemeni zameci mogu biti prema položaju u odnosu na sjemeni držak:
uspravni (ortotropni), obratni  ili  preokrenuti (anatropni)  i nagnuti  ili  svinuti
(kampilotropni)  

- dvospolni (hermafroditni) cvjetovi: sadre pranike i tučak (većina cvjetova,

npr. cvjetovi kupine, jabuke, kruške)
-  jednospolni (monogamni) cvjetovi: sadre samo pranike (muki ili pranički
cvjetovi) ili samo tučak (enski ili plodnički cvjetovi) (npr. cvjetovi bundeve,
krastavca, duda, kivija)
- nespolni (sterilni) cvjetovi: rijetko se susreću; nemaju ni pranike, ni tučak, a
slue samo privlačenju kukaca (npr. ljevkasti cvjetovi različka  – Centaurea
cyanus, Asteraceae)
-   jednodomne (monecične) biljke: na istoj jedinki sadrže istodobno, ali
odvojeno muke (praničke) i enske (plodničke) cvjetove (kukuruz -  Zea
mays, bundeva - Cucurbita pepo, bukva, hrast, breza, orah, jela, smreka)
- dvodomne (diecične) biljke: muki (pranički) cvjetovi su na jednoj biljci
(mukoj), a enski (plodnički) na drugoj biljci (enskoj), koje mogu biti vie ili
manje udaljene jedna od druge (konoplja - Cannabis sativa, borovica -  
 Juniperus communis , tisa, kopriva, vrba, kivi)
- trodomne (triecične) biljke: na jednoj jedinki nalaze se jednospolni pranički,
na drugoj jednospolni plodnički, a na trećoj raznospolni (poligamni), tj.
dvospolni i muški, odnosno dvospolni i ženski cvjetovi (bijeli jasen -  Fraxinus
excelsior )

  88
 

  89
 

  90
 

  91
 

  92
 

- cvjetna formula 
- kratki opis cvijeta, koji navodi njegove dijelove, njihov broj i prostorni
raspored, a izraava se početnim slovima naziva cvjetnih dijelova i za prostorni
raspored usvojenim simbolima: K ili Ca - čaka (calyx); C ili Co - vjenčić
(corolla); A - andrecej; G - ginecej; P - perigon
- broj sastavnih dijelova cvijeta u svakom krugu iskazuje se brojkom i
određenim znakom 
- srasli dijelovi cvijeta: broj se stavi u zagrade
- ako se dijelovi cvijeta razlikuju po veličini i obliku, ali su svi poredani
u jednom krugu, spaja ih se zarezom
- znak + : jednaki dijelovi cvijeta poredani u različitim krugovima 
- nadrasla plodnica (crtica ispod broja plodničkih listova) 
- podrasla plodnica (crtica iznad broja plodničkih listova) 
- obrasla plodnica (crtica desno i lijevo od broja plodničkih listova) 
- * : pravilan (aktinomorfan) cvijet
- ,: nepravilan (zigomorfan) cvijet
- primjer: dvosupnice - *K 5C5A5+5G(5)  (pravilan cvijet; čaka ima 5
slobodnih lapova; vjenčić ima 5 slobodnih latica; dva kruga s po 5 slobodnih
 pranika; tučak se sastoji od 5 sraslih plodničkih listova - plodnica je nadrasla)

- cvjetni dijagram 
- modificir ani tlocrt građe cvijeta, koji pokazuje prostorne i brojčane
odnose dijelova cvijeta (najniži dijelovi cvijeta prikazani su kao periferni)
- sastavlja se na temelju poprečnog prereza cvijeta 

- cvatovi (inflorescentia)
- skupine sastavljene od sitnih cvjetova

1. neograničeni (otvoreni) cvatovi 

- cvatovi u kojih glavne cvatne osi rastu neograničeno 
- najstariji cvjetovi se nalaze na dnu cvatne osi ili na rubu proširenog
cvatita, a najmlađi su na vrhu cvatne osi, odnosno u sredini proširenog cvatišta
(centripetalna cvatnja)

a) jednostavni grozdasti (racemozni) cvatovi 

- cvjetovi se pričvrćuju neposredno na glavnu os - cvatište, koja je
neograničena rasta 

- grozd (racemus)
- ima produženu cvatnu os iz koje izbijaju cvjetne stapke koje završavaju
cvijetom (đurđica) 
- klas (spica)
- sličan grozdu, ali ima sjedeće cvjetove (bez cvjetne stapke); npr. trputac
- rod Plantago
  93
 

  94
 

  - maca ili resa (amentum)

- slična klasu; mekana i ponekad objeena cvatna os; otpada čitava nakon
cvatnje; ima jednospolne cvjetove (vrbe - rod Salix, lijeska, orah, breza)
- klip (spadix) 
- sličan klasu; debela cvatna os i veliki tuljac (zalistak) koji obavi ja cvat,
a cvjetovi su sjedeći (iđirot - Acorus calamus, kukuruz)
- štitac (umbella)  
- skraćena cvatna os, a cvjetne stapke izbijaju iz jedne zajedničke točke
te zavravaju cvjetovima smjetenim u istoj ravnini, a cvatnja teče od ruba
 prema sredini (unutrašnjosti) cvata (luk - rod  Allium)
- gronja (corymbus) 
- vrlo duge stapke donjih cvjetova, a g ornjih sve kraće, tako da su svi
cvjetovi u istoj ravnini (kruška -  Pirus communis)
- glavica (capitulum)  
- skraćena cvatna os, a vrh je proiren u cvatite, na kojem su smjeteni
mnogobrojni sjedeći cvjetovi (kamilica -  Chamomilla recutita, neven -
Calendula officinalis)
- košarica ili uborak (calathidium) 
- cvatište je znatno prošireno i udubljeno poput košarice (suncokret -  
 Helianthus annuus ) 

 b) sastavljeni grozdasti (racemozni) cvatovi 

- cvjetovi su pričvrćeni za razgranjene cvatne ogranke, koji se odvajaju
od glavne cvatne osi
- metlica (panicula) 
- glavna os je uspravna, dok su bočne osi mlohave (jorgovan) 
- sastavljeni klas (spica composita)
- cvjetovi koji se pojavljuju na razgranjenoj cvatnoj osi su sjedeći, bez
stapke (trave, palme)
- sastavljeni štitac (umbella composita)
-  po građi sličan titcu, ali su osi razgranjene, a cvjetovi su smjeteni na
osima zadnjeg reda (štitarke –  Apiaceae=Umbelliferae)
- sastavljena gronja (corymbus compositus) 
- po građi slična gronji, ali su bočni ogranci razgranjeni i nose cvjetove

2. ograničeni (zatvoreni) cvatovi 

- glavna cvatna os završava tvorbom cvijeta; od glavne osi se odvajaju
 bočne cvatne osi koje također zavravaju cvijetom i preraćuju glavnu cvatnu
os
- cvatnja je centrifugalna, tj. najstariji se cvjetovi nalaze u sredini cvata,
odnosno u sredini vrčastog cvatita, a najmlađi cvjetovi su na rubovima cvata,
odnosno pri otvoru vrčastog cvatita 
- puno se rjeđe pojavljuju od neograničenih cvatova 

  95
 

 a) jednostavni paštitasti ili račvasti (cimozni) cvatovi  

- jednokraka račvica (monochasium) 

- ispod cvijeta kojim završava glavna cvatna os odvaja se samo jedan
 bočni ogranak, koji opet zavrava cvijetom 
- svitak ili uvojak (bostryx)
-  oblik jednokrake račvice -  bočni ogranak se naizmjenično grana
desno i lijevo u ogranke vieg reda (rupičasta pljuskavica -  Hypericum
 perforatum )
- pahalica (rhipidium)
- oblik jednokrake račvice -  svi bočni ogranci su poloeni u jednoj
ravnini (perunika - rod  Iris)
- kovrčica (cincinnus)
- oblik jednokrake račvice - bočni ogranci koji se odvajaju podno osi
glavnog cvata odvajaju se uvijek na istoj strani (plućnjak -  Pulmonaria
officinalis )
- srpak (drepanium)
- oblik jednokrake račvice - bočni ogranci koji se odvajaju podno osi
glavnog cvata su skraćeni i poloeni u istoj ravnini 
- klupko (glomerulus)
- bočni ogranci su jako skraćeni i tvore cvat kuglastog oblika 
- dvokraka račvica (dichasium) 
-  bočno od glavne cvatne osi koja zavrava cvijetom razvijaju se dvije
 postrane cvjetne osi (žabnjaci – rod  Ranunculus)
- viekraka račvica (pleiochasium)
- ispod glavne cvatne osi koja završava cvijetom, odvaja se više od dviju
kratkih bočnih osi 
- pršljenasti paštitac (verticillaster) 
- cvjetne stapke su primaknute i u pršljenu nanizane oko glavne osi
(bijela mrtva kopriva -  Lamium album)
- gronjasti paštitac (cyma corymbosa) 
- glavna cvatna os zavrava cvijetom, a postrani ogranci su različite
dužine, ima ih više i završavaju cvijetom  
- kitica ili čuperak (fasciculus)
- cvjetovi su uspravni, usporedni, usmjereni prema gore, cvjetnih stapki
iste dužine, gusto poredani jedan uz drugi
-  cvjetulja (coenanthium) 
- cvjetovi su sjedeći, smjeteni unutar vrčasto udubenog cvatita (smokva
- Ficus carica) 

 b) sa stavljeni patitasti ili račvasti (cimozni) cvatovi  

- sastavljeni gronjasti paštitac (cyma corymbosa composita)
- glavna os ograničena rasta zavrava cvijetom i bočni viestruko
razgranjeni ogranci različite duine sa cvjetovima 
  96
 

  - sastavljeni paštitac (cyma umbellata) 

- glavna os zavrava cvijetom i veći broj postranih ogranaka sa
cvjetovima (cvjetne stapke izbijaju iz jedne zajedničke točke) 
- sastavljena dvokraka račvica (dichasium compositum) 
- glavna os završava cvijetom, a dvije postrane osi su višestruko
razgranjene i nose cvjetove na kraju

- oprašivanje 
- prijenos peluda s dozrelih pranika na njuku tučka 
A) samooprašivanje (autogamija) 
- zbiva se unutar dvospolnog cvijeta (peludna zrnca padaju na njušku
tučka unutar istog cvijeta) 
- spri ječavanje samoopraivanja: 
a) dihogamija: dozrijevanje pranika za opraivanje i tučka za oplodnju u
različito vrijeme ( proterandrija: prašnice dozriju i isprazne se prije razvoja
njuke tučka u istom cvijetu, npr. kod naprstka  – rod  Digitalis  i štitarki -
 Apiaceae; proteroginija : tučak se razvije prije razvoja pranica, npr. vučja
stopa - rod  Aristolochia )
 b) raznovratnost (heterostilija): zastupljena u jaglaca (rod  Primula); kod
cvjetova jednih jedinki pranici su poloeni vrlo nisko, a vrat tučka s njuškom
visoko (dugovratni tučak), dok je kod drugih jedinki obrnuto; opraivanje je
uspjeno ako tučak s visoko poloenom njukom (dugovratni tučak) biva
oprašen peludom od jedinke s cvjetovima s visoko položenim prašnicima (dakle
s drugog cvijeta), odnosno ako je tučak s nisko poloenom njukom
(kratkovratni tučak) opraen peludom od jedinke s nisko poloenim pranicima,
tj. peludom s drugog cvijeta

B) stranooprašivanje (unakrsno oprašivanje, alogamija, ksenogamija) 

- prijenos peluda s jednog cvijeta n a drugi cvijet iste biljke ili različitih
 biljnih jedinki; zastupljeno kod većine biljaka 
-  prijenos peluda pomoću vjetra: anemofilija  (anemogamija); anemofilne
(anemogamne) biljke
-  prijenos peluda pomoću kukaca: entomofilija   (entomogamija); entomofilne
(entomogamne) biljke
-  prijenos peluda pomoću ptica: ornitofilija   (ornitogamija ); ornitofilne
(ornitogamne) biljke
-  prijenos peluda pomoću vode: hidrofilija   (hidrogamija ); hidrofilne
(hidrogamne) biljke

- oplodnja
- njuka tučka luči ljepljivu tvar koja omogućuje prijanjanje peluda za
njušku i klijanje
- stvara se peludna mješinica (nastaje od vegetativne stanice peludnog
zrnca), koja prodire kroz vrat tučka prema plodnici; generativna stanica (jezgra)
  97
 

 peludnog zrnca dijeli se na dvije spermalne jezgre (stanice) koje se gibaju

 prema plodnici
- doavi do plodnice peludna mjeinica prolazi kroz mikropilu (kličnicu)
u sjemeni zametak; zatim uraćuje u staničje embrionske vreće (tu se zbiva
oplodnja) razarajući jednu od stanica jajnog aparata (jednu od dvi ju sinergida -
 pomoćnih stanica) 
- jedna od dviju spermalnih jezgara spaja se sa ženskom spolnom
stanicom (jajnom stanicom), a druga sa središnjom (sekundarnom) jezgrom
embrionske vreće: to je dvostruka oplodnja (kritosjemenjače) 
- pri oplodnji jajne stanice s jednom od spermalnih jezgara nastaje zigota
(dvostruki broj kromosoma - 2n)
- iz oplođene jajne stanice razvija se zametak (embrij) 
-  pri oplodnji sredinje (sekundarne) jezgre embrionske vreće (nastale
spajanjem dviju jezgara) drugom spermalnom stanicom nastaje stanica s
trostrukim brojem kromosoma (3n) iz koje će se razviti endosperm (hranjivo
staničje) 
- nakon oplodnje sjemeni zametak prelazi u sjemenku; iz ovoja sjemenog
zametka nastaje  sjemena lupina (testa); plodnica prelazi u  plod ; stijenke
 plodnice stvaraju stijenke ploda -  usplođe (pericarpium) 

- sjemenka 
- organ za razmnoavanje svih cvjetnjača koji se razvija iz sjemenog
zametka nakon oplodnje
- izvana je obavijena  sjemenom lupinom 
- ispod sjemene lupine je  zametak (klica, embrij) s pričuvnim hranjivim
tvarima: dijelovi biljke u zametnom stanju ( korijenak - radicula,  stabalce   -
cauliculus , pupoljčić - plumula i  jedna ili dvije supke - cotyledones)
- na površini sjemene lupine je hil  –   trbuh (hilum), koji se stvara pri
odvajanju s jemenke od sjemenog drka (funiculus); uz hil je smjetena kličnica
(mikropila) - mali otvor kroz koji u unutrašnjost sjemenke prodire voda
neophodna za klijanje
- ako nastupe povoljni uvjeti za klijanje klica sjemenke razvije se u
odraslu biljku: iz korijenka klice razvije se glavni korijen, a supke se javljaju
kao prvi listovi stabljike
- broj supki je sistematsko obilježje (jednosupnice imaju jednu supku,
npr. trave –  Poaceae=Gramineae; dvosupnice - dvije supke; golosjemenjače -
do 15 supki)

  98
 

  99
 

  100
 

PLODOVI
- organi za razmnoavanje u cvjetnjača 
- u stvaranju plodova sudjeluje plodnica (pravi plodovi), ali i drugi dijelovi
cvijeta: cvjetite, čaka, vjenčić itd. (nepravi plodovi) 
- unutar ploda nalazi se sjemenka, a izvana je usplođe  – perikarp (stijenke
 ploda), koje se razvija iz stijenki plodnice
- pri morfolokom klasificiranju plodova bitna su sljedeća obiljeja: 
- svojstvo usplođa: suhi ili sočni plodovi 
- količina sjemena: jednosjemeni ili viesjemeni plodovi 
- način otvaranja plodova: jedni se otvaraju, drugi se ne otvaraju
- broj plodničkih listova iz kojih nastaje plod 

- pravi plodovi (eucarpia)

1. suhi plodovi 
- imaju suho usplođe (moe biti koasto, čak i drvenasto) 

 A) pucavci 
- otvaraju se na temelju povećanog tur gora
a) jednoplodnički 
nadrasli

mjehur (folliculus) 
- jednopretinčani plod; otvara se pucanjem po trbunom avu, tj. na
mjestu gdje su srasli rubovi plodničkog lista (kukurijek - rod Helleborus)

mahuna (legumen) 
-  jednopretinčani plod; otvara se pomoću dvaju zaklopaca; sjemenka je
 pričvrćena za rubove zaklopaca; porodica mahunarke - Leguminosae
(npr. soja – Glycine max=Glycine soja)

b) vieplodnički 
nadrasli

tobolac (capsula)
- građen od dvaju ili vie plodničkih listova; različita oblika (mak, vrbe) 
- otvara se na različite načine (rupicama, bočnim poklopcima itd.) 
- moe biti jednopretinčan do viepretinčan 

komuška (siliqua)
- dvopretinčani plod izduenog oblika (duina 4 i vie puta nadilazi
širinu), nastao od dva ju plodničkih listova 
- sjemenka je pričvrćena za pregradu, koja dijeli plod na dva pretinca 
- svojstvena krstašicama -  Brassicaceae=Cruciferae

  101
 

  102
 

  komučica (silicula) 
- slična po građi komuki, ali je kratka i iroka 
- svojstvena krstašicama –  Brassicaceae=Cruciferae
(npr. pastirska torbica ili rusomača – Capsella bursa-pastoris)
 podrasli
tobolac (capsula) 
- perunike (troplodnički), zvončići 

 B) nepucavci
- ne otvaraju se  
a) jednoplodnički 
nadrasli

orah (nux)
- suho, tvrdo, drvenasto usplođe 
- sjemenka je slobodna unutar pretinaca
- lijeska ( Corylus avellana, Betulaceae) - plod orah = lješnjak

oračić (nucula) 
- manji od oraha
- ima prilagodbe za raznošenje (krilca, dlake, kuke)
- žabnjak (rod Ranunculus )

 podrasli
 žir (glans)  
- izduen oblik; pri osnovici obavijen čakastom izraslinom (latvica -
cupula); ima koasto usplođe 
- hrast (rod Quercus)

 perutka (samara) 
- usplođe s koastom krilatom izraslinom (raznoenje sjemenaka vjetrom) 
- javor (rod   Acer, Aceraceae), jasen (rod  Fraxinus, Oleaceae), brijest
(rod Ulmus, Ulmaceae), joha (rod  Alnus, Betulaceae)

b) vieplodnički 
nadrasli

vieplodnički orah (nux syncarpa) 

- lipa (rod Tilia)

 pšeno (caryopsis) 
- dvoplodnički; koasto usplođe, sraslo sa sjemenom lupinom
- porodica trave -  Poaceae=Gramineae (pšenica, kukuruz)
  103
 

   podrasli
roška (achenium)
- dvoplodnički; sjemenka je obavijena čvrstim koastim usplođem i
slobodno se nalazi u njemu
- porodica glavočike - Asteraceae=Compositae (npr. maslačak -
Taraxacum officinale) 
- na vrhu roške se kod mnogih vrsta javlja posebna prilagodba u obliku
rasperjanih dlaka ili čekinja (nastala preobrazbom čake) - kunadra ( pappus),
koja služi rasprostranjivanju sjemenaka

C) cijepavci
- raspadaju se u dijelove poprečnim lomom plodničkih listova 
a) jednoplodnički 
nadrasli

člankovita mahuna (cijepavac) (lomentum)

- plod u nekih mahunarki, račlanjen u jednosjemene poprečno
 pregrađene pretince i tako se cijepa (graar - rod Coronilla, Fabaceae)

b) vieplodnički 
nadrasli

člankovita komuka (dvoplodnički cijepavac) (bilomentum) 

- vrsta komuke, koja se kad dozrije poprijeko cijepa u pojedine članke 
- rotkva (rod  Raphanus, Brassicaceae)

dvoplodnički kalavac (car cerulus)

- usnače –  Lamiaceae= Labiatae (npr. kadulja - Salvia officinalis )
- dvopretinčana nadrasla plodnica, u koje se pri razvitku ploda, zbog
razvitka dviju nepravih pregrada, javljaju 4 pretinca te se plod raspada na
4 samostalna ploda - oračića 

mnogoplodnički kalavac (polyachenium) 

- sastavljen od vie jednosjemenih plodića 
(rodovi Malva - sljez i Althaea - bijeli sljez)

 podrasli
dvoplodnička roka ili dvoplodnički kalavac (diachenium) 
- titarke, broćike 
- kod štitarki ( Apiaceae=Umbelliferae) podrasla plodnica cvjetova
sastoji se od 2 međusobno srasla plodnička lista, koji se nakon dozrijevanja
 ploda razdvoje (kalaju) na dva plodića (merikarpa), koji su i dalje povezani
 pomoću plodovne nitaste stapke - plodonoše (karpofora)
  104
 

2. sočni plodovi 
- u sočnom usplođu sadre vodu, ugljikohidrate, vitamine, masti itd. 
a) jednoplodnički 
nadrasli

boba (bacca) 
- mesnati, najčeće obojeni plod 
- usplođe ima 2 sloja: izvana je koica (egzokarp), a unutra je libovina
(mezokarp i endokarp) s više sjemenaka
- žutika (rod  Berberis)

koštunica (drupa) 
- obojeni jednosjemeni i jednopretinčani plod 
- sjemenka ne sraćuje s usplođem 
- usplođe ima 3 dijela: vanjsku tanku koicu (egzokarp), srednji sočni
mesnati (ponekad suh) dio (mezokarp) i unutarnji drveni tvrdi dio sa
sjemenkom (koštica - endokarp)
- trešnja, šljiva, badem, orah ( Juglans regia, Juglandaceae) 

 podrasli
boba (bacca) 
- ribiz (rod  Ribes, Saxifragaceae )

b) vieplodnički 
nadrasli

vieplodnička boba (syncarpium baccatum) 

 pomoćnice - Solanaceae (velebilje -  Atropa belladonna ; dvoplodnički)

bobičasta kotunica (drupa bacciformis) 

- kotunici sličan plod sočna i mesnata usplođa, a sadri vie sjemenaka
obavijenih tvrdom košticom
-   božikovina ( Ilex aquifolium, Aquifoliaceae )

hesperidij (hesperidium)
-  viesjemeni i viepretinčani plod; u vanjskom debelokoastom dijelu
 ploda (egzokarpu) su lizigene uljenice; srednji dio ploda (mezokarp)
spužvast je, bijel i suh; unutrašnji dio (endokarp) je sočan i mesnat, i u
njemu se nalaze sjemenke
- vrste roda Citrus, Rutaceae  (limun - Citrus limon, naranča - Citrus
aurantium, itd.)

 podrasli
bundevasta boba (pepo) 

  105
 

  - viesjemeni plod, koji izvana ima tvrdo usplođe, a sredinji i unutarnji

dio ploda je mesnat i sočan 
- porodica bundevovke ( Cucurbitaceae: bundeva - Cucurbita pepo, dinja
- Cucumis melo, lubenica - Citrullus lanatus, krastavac - Cucumis sativus);
 banana ( Musa paradisiaca , Musa sapientium - Musaceae)

bobičasta kotunica (drupa bacciformis) 

-   bazga (rod Sambucus, Caprifoliaceae )

- nepravi plodovi (pseudocarpia)

1. zbirni plodovi
- razvijaju
se od brojnih, nesraslih plodničkih listova, koji dozore u
zasebne plodiće, koji ostaju zajedno u obliku jednog ploda 

 A) suhi plodovi

 jag odasti plod (mnogooračić) (fraga) 
-  šumska  jagoda ( Fragaria vesca, Rosaceae); cvjetište postane mesnato i
sočno, a na njemu je smjeteno puno sitnih plodića - oračića 

 šipurasti plod (cynosbaton)  

- ruža (rod Rosa), mogranj ( Punica granatum, Punicaceae)
- sastoji se od razraslog cvjetišta što sazrijevanjem postaje crveno
- na unutarnjoj strani peharasta cvjetišta (hipantij) ima puno suhih
 plodova - oračića (mnogooračić) 

 B) sočni plodovi  

mnogokoštunica (polydrupa)
- građena od puno sitnih kotunica
- kupina- Rubus fruticosus  i malina- Rubus idaeus ( Rosaceae)

 jezgričasti plod (pomum) 

-  pri tvorbi ploda zajedno s plodnicom razraćuju se i drugi dijelovi
cvijeta (cvjetište i niži dijelovi lapova)
- jabuka- Malus  silvestris  i kruška- Pirus communis (Rosaceae) 

 gloginja (pyrenes) 
-  duguljasti, crveni jednosjemeni ili višesjemeni plod; glog (rod
Crataegus , Rosaceae)

2. skupni plodovi (skupine plodova)

 A) suhi plodovi

 suhi skupni plod (coenanthocarpium) 

  106
 

  - glavica obavijena ovojnim listovima sa zavinutim kukama

- čičak (rod Arctium, Asteraceae)

 B) sočni plodovi  

 sočni skupni plod (suplođe) 
- razvija se iz vie međusobno sraslih cvjetova 
 smokva (syconium): nepravi sočni skupni plod u tvorbi kojeg sudjeluje čitav
cvat, a sitne plodove tvore oračići (smokva - Ficus carica, Moraceae); dudinja
(morum): isto nastaje od cvata, a svaki sitni plod tvori mala koštunica u
razvitku koje sudjeluje i mesnata čaka (dud - rod Morus, Moraceae)

 srašljike (sorocarpium)
- ananas ( Ananas sativus,  Bromeliaceae); cvat obavije mesnatu os punu
cvjetova iz kojih se razvijaju plodovi

dvojne bobe (bibacca)

-  kozja krv (rod  Lonicera, Caprifoliaceae )

 Rasprostranjivanje sjemenaka i plodova

- autohorija (samorasprostranjivanje) 
- irenje sjemenaka pomoću vlastitih uređaja i vlastitih sila (ako
dotaknemo zrele plodove nekih biljaka one daleko izbace sjemenke - i do 12 m;
npr. štrcalica –  Ecballium elaterium , Cucurbitaceae )

- alohorija (stranorasprostranjivanje) 
- irenje sjemenaka na udaljenosti uz pomoć različitih čimbenika: 
a) anemohorija : rasprostranjivanje pomoću vjetra (mnoge biljke stepa i
 pustinja, vrste porodice  Asteraceae)

 b) hidrohorija: rasprostranjivanje pomoću vode (vodene i močvarne biljke) 

c)  zoohorija : rasprostranjivanje pomoću ivotinja (sjemenke i plodovi takvih

 biljaka imaju različite izrasline kojima se prihvaćaju za dlake i perje ivotinja;
čičak) 
- ornitohorija : rasprostranjivanje pomoću ptica (bobe, kotunice i bobičaste
koštunice); ptice pojedu plodove, izbace sjemenke zajedno s izmetinama;
sjemenke padnu na tlo i prokliju
-  mirmekohorija: rasprostranjivanje pomoću mravi (umske biljke
umjerenih i tropskih područja, npr. rosopas - Chelidonium majus,
 Papaveraceae; sjemenke i plodovi tih biljaka imaju karakteristične
 privjeske - elajosome, koji sadrže hranjive tvari i tvari za primamljivanje)

  107
 

SISTEMATIKA BILJA
-  botanička disciplina, koja se bavi svrstavanjem biljnih organizama, a
istrauje i srodničke veze između pojedinih skupina biljaka 
- veliku ulogu u razvitku sistematike odigrao je švedski prirodoznanac
Carl Linnaeus (Carl Linné) (1707-1778)
- 1753. godine on je uveo   binarnu nomenklaturu, tj. dvoimeno  nazivlje
(prva riječ je imenica i označuje naziv roda, a druga riječ je obično pridjev
koji zajedno s nazivom roda slui označavanju vrste (npr. Mentha x piperita  
- paprena metvica,  Brassica nigra  - crna gorušica); iza latinskog naziva
 biljke stavlja se ime autora, koji je prvi opisao tu biljku, npr. Salvia
officinalis  L. (L = Linné)
- taksonomske kategorije 
- sistematske kategorije (jedinice) su: vrsta, rod, porodica, red, razred,
odjeljak i carstvo
- vrsta (species) 
- najvažnija taksonomska kategorija
- areal je područje prirodne rasprostranjenosti vrste 
-  predstavnici iste vrste, koji se međusobno odlikuju malim razlikama
dijele se na  podvrste, varijetete (odlike), forme i rase
- rod (genus) 
- obuhvaća srodnički bliske vrste, koje imaju puno zajedničkih obiljeja
(građa i poloaj cvjetova, plodova i sjemenaka; anatomska građa) 
- neki rodovi obuhvaćaju puno vrsta, a drugi sadre manji broj vrsta 
- porodica (familia)  
- obuhvaća bliske i međusobno srodne rodove 
- neke su porodice velike (veći broj rodova), dok su druge manje (manji
 broj rodova)
- naziv porodice tvori se dodatkom sufiksa - aceae  osnovici jednog od
 pripadnih rodova: npr. porodica makovki dobila je naziv po maku (rod
 Papaver ) - Papaveraceae 
- red (ordo) 
- obuhvaća filogenetski usko povezane porodice, a dobiva naziv po
 jednoj od pripadnih porodica
- redovi se ujedinjuju u  razrede (classis), razredi u  pododjeljke (subphylum), a
 pododjeljci u odjeljke (phylum)  - npr. pododjeljak kritosjemenjača
( Angiospermae) dijeli se na dva razreda: jednosupnice ( Monocotyledoneae) i
dvosupnice ( Dicotyledoneae)
- neke porodice unatoč već postojećim starim nazivima (koji su nastali kao
 posljedica nekog zajedničkog obiljeja) dobile su nove nazive, koji vode
 podrijetlo od određene biljne svojte koja je svojstvena toj taksonomskoj
kategoriji:
- porodica Cruciferae = Brassicaceae (prema rodu  Brassica)
- porodica Palmae = Arecaceae (prema rodu  Areca)
- porodica Gramineae = Poaceae (prema rodu  Poa)
  108
 

  - porodica  Leguminosae = Fabaceae (prema rodu Faba)

- porodica Labiatae = Lamiaceae (prema rodu Lamium)
- porodica Compositae = Asteraceae (prema rodu  Aster ) 
- porodica Guttiferae = Clusiaceae (prema rodu Clusia)
- razred  Dicotyledoneae dobio je naziv  Magnoliatae  ( Magnoliopsida ), a razred
 Monocotyledoneae  dobio je naziv  Liliatae  ( Liliopsida )

PROKARYOTA (prokarioti)
- skupine biljnih organizama bez prave, ovojem obavijene stanične jezgre 
1. odjeljak Schizophyta
I razred bakterije (Schizomycetes)
II razred modrozelene alge (Cyanophyceae)
EUKARYOTA (eukarioti)
- biljke, koje imaju pravu staničnu jezgru 
2. odjeljak  alge (Phycophyta)
3. odjeljak gljive ( Mycophyta)
4. odjeljak lišaji ( Lichenes)
5. odjeljak mahovine ( Bryophyta)
6. odjeljak papratnjače  ( Pteridophyta )
7. odjeljak sjemenjače (Spermatophyta)

1. odjeljak SCHIZOPHYTA
- najniži oblik biljne organizacije
- razmnožavaju se jednostavnom diobom ("biljke cijepalice")
- obuhvaćaju 2 razreda: bakterije (heterotrofni i autotrofni oblici) i modrozelene
alge (pretežno autotrofne i imaju fotosintezu kod koje se oslobađa molekularni
kisik)

I razred BAKTERIJE ( SCHIZOMYCETES )

- vrlo rasprostranjene u prirodi (tlo, slatka i slana voda, zrak)

- mikroorganizmi s primitivnom organizacijom stanice
- pretežno bez klorofila, bez tipičnih plastida i bez prave stanične jezgre 
- razmnožavanje 
- vegetativno: jedna se stanica dijeli na dvije (najčeće), a kod izduenih
oblika dioba se vrši okomito na uzdužnu os (dioba stanice bez jezgre je
cijepanje; zato bakterije nazivaju  schizomycetes - gljive cijepalice)
- životne funkcije :
- razgrađuju sloene organske spojeve, rastvarajući biljne i ivotinjske
ostatke i prevode ih u jednostavne anorganske spojeve
- mnoge su bakterije heterotrofni organizmi, dakle ne mogu samostalno
sintetizirati organske tvari (saprofiti za svoju prehranu uzimaju mrtve organske
tvari, a nametnici ili paraziti žive na živim organizmima); neke bakterije su
autotrofne (radi sinteze organskih tvari koriste CO 2 iz zraka)
  109
 

  - kemosintetske bakterije: sudjeluju u oksidaciji anorganskih tvari

-  aerobne bakterije  (žive u sredini koja sadrži kisik) i anaerobne
bakterije (žive u sredini bez kisika)
- nitrifikacijske bakterije: sposobne su apsorbirati dušik iz zraka i
skupljati ga u tlu u obliku spojeva:
a) bakterije koje obitavaju na korijenju mahunarki ( Leguminosae= Fabaceae)
tvoreći gomoljčiće (čvoriće), koji predstavljaju pretvorbu korijena; te bakterije i
mahunarke ive u simbiozi, tj. bakterije u tim gomoljčićima skupljaju duik koji
koriste mahunarke, a bakterije koriste ugljikohidrate koje su proizvele
mahunarke, a također i mineralne soli koje apsorbiraju iz tla pomoću korijenja
mahunarki; bakterije su dobile naziv po biljkama na kojima se one razvijaju:
ime roda za te bakterije je  Rhizobium (gr. rhiza-korijen, bios-život, tj. život na
korijenju)
 b) bakterije koje žive u tlu samostalno - aktivno skupljaju dušik uz prisutnost
dovoljnih količina organskih tvari u tlu 
-  brojne vrste bakterija uzrokuju bolesti ivotinja i čovjeka, te biljaka
(biljne patogene vrste bakterija prodiru u biljku ili kroz puči, hidatode i sl. ili
zaraze rane - pukotine od mraza, ozljede od kukaca)
- neki sistematičari u najnovije vrijeme smatraju da i bakterije, isto kao i gljive,
treba izdvojiti u posebno carstvo (ne ubrajaju se ni u životinje, ni u biljke)

II razred MODROZELENE ALGE (CYANOPHYCEAE )

- poznati rodovi su: Oscillatoria, Nostoc i Gloeocapsa  
- jednostanične ili nitaste alge primitivne organizacije; najsloeniji prokarioti 
- nemaju pravu jezgru (već samo ekvivalent jezgre), nemaju k romatofore
odijeljene citoplazmatskim omotačem 
- žive autotrofno, ali se mogu koristiti i organskom hranom
- u središnjem dijelu stanice (centroplazma) smješten je kromatinski aparat (sa
DNA) - ekvivalent jezgri
- bezbojna centroplazma je okružena obojenom kromatoplazmom, koja nema
vakuola, a sadrži RNA i pigmente za asimilaciju: klorofil, karotenoide i dva u
vodi topljiva kromoproteida (fikobilina): modri fikocijan i samo u nekih vrsta
crveni fikoeritrin (količinski odnosi pigmenata djelomično su labilni) 
- u kromatoplazmi se taloži kao produkt asimilacije cijanoficejski škrob, koji je
sličan glikogenu
- vieslojna stanična stijenka građena je od pektina, hemiceluloze i dijelom
celuloze, a često nabubri u galertu i sluz 
- većina ovih alga je nepokretna (neki nitasti oblici mogu kliući puzati) 
- razmnoavanje: vegetativno (dioba stanica stvaranjem poprečnih stijenki) 
- imaju oko 2000 vrsta, a rasprostranjene su na čitavoj povrini Zemlje
(galertaste mase ili fine nitaste prevlake u vodama, posebno slatkim, na tlima,
kori drveća i stijenama); veći broj ovih alga pojavljuje se u liajima 
- slične su bakterijama po nedostatku prave stanične jezgre, te po načinu diobe
stanice; zato se nazivaju i cijanobakterije (modrozelene bakterije)
  110
 

  111
 

  112
 

2. odjeljak ALGE ( PHYCOPHYTA)

- jednostanične do viestanične, različito obojene, autotrofne vodene biljke 

- dijele se prema pigmentu plastida na određeni broj razreda, a razredi prema
stupnju organizacije na različiti broj redova 
- kod visoko razvijenih predstavnik a smeđih i crvenih alga steljka (thallus) je
diferencirana u dijelove, koji su svojim oblikom slični pravim listovima,
stabljici i korijenu, pa se nazivaju filoid, kauloid i rizoid

razred SMEĐE ALGE ( PHAEOPHYCEAE )

- većina smeđih algi ivi u morima i oceanima

- njihovi kromatofori ( feoplasti ) sadrže klorofil a i c, -karoten i nekoliko
ksantofila (prvenstveno smeđi fukoksantin  koji prekriva ostale pigmente)
-  produkt asimilacije i pričuvni materijal: manitol (ećerima sličan alkohol),
masno ulje i laminarin (dekstrinu sličan polisaharid) 
- stanične stijenke sastoje se od celuloze i pektina, a često se javlja algin (gelu
sličan polisaharid) 
- razmnoavanje: izogamija (spajanje dviju po veličini i obliku jednakih
gameta); u razvijenijih oblika javlja se razvitak muških rasplodnih organa -
anteridija, a ženski rasplodni organi - oogoniji imaju po jednu jajnu stanicu

- Jadranski bračić  - Fucus virsoides (porodica Fucaceae - bračići)

- rasprostranjen u Jadranskom moru; najčeće jednodomna biljka (anteridiji i
oogoniji u istom konceptakulu)
- steljka je račvasto (dihotomski) razgranjena i posebnom pločicom
("stopalom") pričvrćena za kamenitu podlogu; valjkasti dio steljke je kauloid,
a plosnati dio steljke je filoid sa središnjim rebrom
- završeci ogranaka steljke su nabrekli (receptakuli) i nose gusto raspoređene
vrčaste udubine, tzv. konceptakule (rasplodne jamice), u kojima se između
sterilnih niti (parafiza) nalaze anteridiji (muški rasplodni organi - raspoređeni
su na tankim razgranjenim dršcima i redukci jskom diobom stvaraju bičaste
spermatozoide) i oogoniji (ženski rasplodni organi - veliki, sjede na kratkom
dršku, a u njima se redukcijskom diobom stvaraju jajne stanice); nakon
oplodnje stvara se diploidna stanica iz koje se razvije nova biljka
- na stel jci se nalaze i zračni mjehuri, koji omogućuju lebdenje u void

- ećerna (Sladorna) laminarija  -  Laminaria saccharina   (porodica

 Laminariaceae) 
- raste u sjevernim morima; steljka ima listastu plojku koja se svake godine
obnavlja
- razni predstavnici porodica  Laminariaceae ( Laminaria cloustonii) i  Fucaceae
sadrže u svom pepelu jod

  113
 

 
razred CRVENE ALGE ( RHODOPHYCEAE )

- preteno morske alge; račlanjena steljka svojim vanjskim izgledom podsjeća

na više biljke s listovima i stabljikom
- njihove stanice sadre samo jednu jezgru i većinom brojne kromatofore
(rodoplaste)
- u rodoplastima su klorofil a i d te popratni karotenoidi prekriveni crvenom
 bojom fikoeritrinom , a kod nekih vrsta nalazi se i modri  fikocijan
- produkt asimilacije: floridejski škrob (po svojim svojstvima on se nalazi
između pravog kroba i glikogena) 
- stanične stijenke sastoje se od celuloze i pektina i često su jako sluzave
- razmnožavanje: nespolno (sporama) i spolno (gametama); spore i gamete su
uvijek nepokretne, tj. bez bičeva 
- upora ba: iz staničnih stijenki većeg broja crvenih algi dobivaju se razni
 polisaharidi, koji se rabe u farmaciji (od rodova Gelidium, Gracilaria, Euchema 
i dr. dobiva se agar-agar , a od vrsta Chondrus crispus i Gigartina mamillosa 
dobiva se carrageen)

3. odjeljak GLJIVE ( MYCOPHYTA)

- pojedini sistematičari ubrajaju gljive u posebno carstvo
- nemaju plastida i bezbojne su; jednostanični ili viestanični organizmi 
- žive heterotrofno (kao saprofiti: žive na mrtvim organskim tvarima; kao
nametnici ili paraziti: žive na biljnim i životinjskim organizmima)
- mikorizne gljive: žive u simbiozi s korijenjem viših biljaka
- stanična stijenka građena je od hitina (strukturni polisaharid s duikom), a
rijetko od celuloze
- vegetativno tijelo gljiva sastoji se najčeće od razgranjenih bezbojnih niti -
hifa, koje sve zajedno tvore micelij (gljivaču), koji je u većine gljiva uronjen u
 podlogu; na površinu podloge izlaze plodišta (klobuci na stapkama, kopitasta
tijela itd.) ili druga tijela u kojima nastaju spore
- razmnožavanje:
- vegetativno: pupanjem (kvasci), sklerocijima (ražova glavica) itd.
- nespolno: zoosporama, sporangiosporama ( Mucor ) i konidiosporama
( Penicillium)
- spolno: niže gljive se razmnožavaju izogamijom, heterogamijom,
oogamijom i zigogamijom (spajanjem muških i ženskih spolnih stanica –
gameta nastaje zigota, koja nakon redukcijske diobe izraste u sporangij sa
sporama); kod viših gljiva spore nastaju u tvorevinama u obliku mijeha
(askusima ili ascima) ili u kijačastim tvorevinama (bazidijima) 

  114
 

I razred GLJIVE SLUZNJAČE ( MYXOMYCETES )

- filogenetski stari organizmi primitivne građe, bez klorofila 

- to su ameboidno pokretljive protoplazmatske mase s mnogo jezgara (tzv.
 plazmodiji)

II razred NIŽE GLJIVE ( PHYCOMYCETES )

- obuhvaća vie redova 

- Crna (siva) plijesan ili mukor - Mucor
-   pripada redu Zygomycetales 
- saprofitska gljiva oblika mekano dlakave plijesni (razvija se dobro na
 prehrambenim proizvodima - npr. na starom kruhu se uočava kao paučinasta
 prevlaka s crnim “posipom”)
- na vrhu micelija su sporangiofori, niti koje na vrhu stvaraju sporangij u
kojem endogeno nastaju spore pomoću kojih se odvija nespolno razmnoavanje 
- spolno razmnožavanje - zigogamija (među hifama nastaju kopulirajući
ogranci, u kojima se stvaraju gametangiji - stanice ili stanične skupine od kojih
ili unutar kojih nastaju gamete; spajanjem dva raznospolna gametangija nastaje
zigospora iz koje nastaje kratka hifa sa sporangijem)

III razred GLJIVE MJEŠINARKE ( ASCOMYCETES ) 

- micelij je građen od vrlo dugih hifa s poprečnim stijenkama

- kod tih gljiva nastaju mješinice (askusi) u posebnim plodišnim tijelima
različitog oblika 
- tipovi plodišnih tijela: klejstotecij (kuglast i potpuno zatvoren), peritecij
(poluotvoren - na vrhu je otvor za izbacivanje spora) i apotecij (otvoren)
- u mjeinicama se nalazi najčeće po 8 askospora (rjeđe 4) 

- Pekarski kvasci - Saccharomyces cerevisiae 

- jednostanične gljive koje ne stvaraju micelij 
- stanice imaju staničnu stijenku, citoplazmu, jezgru i vakuole 
- vegetativno razmnožavanje: pupanje m (na matičnoj stanici nastaje mala
izraslina koja se postupno povećava te se odvoji od matične stanice i ponovno
 počinje s pupanjem; tako nastaje niz stanica, koji se raspada na pojedine
samostalne stanice, sposobne za ponovnu diobu)
- spolno razmnožavanje: stapanjem dviju haploidnih stanica nastaje diploidna
zigota koja prelazi u mjeinicu, nakon čega dolazi do mejotičke diobe (u svakoj
mjeinici nalaze se po 4 askospore iz kojih se razvijaju kvačeve stanice) 

  115
 

  116
 

  117
 

- Ražova glavica - Claviceps purpurea 

- nametnik je u mladoj plodnici trava ( Poaceae), prvenstveno na raži ( Secale
cereale)
- u vrijeme dozrijevanja rai na klasovima uočavaju se crnoljubičasti ročići -
sklerociji - Secale cornutum  (stre iz klasa, znatno su veći od ploda - pšena):
sastoje se od niti gljiva, dugi su oko 2,5 cm, a široki 3-5 mm
- ljeti u doba dozrijevanja raži sklerociji padnu na tlo i prezime pod snijegom;
na proljeće se na njima stvaraju kuglaste crvenkaste glavice (glavičaste strome)
u kojima se nalaze plodišna tijela - periteciji; unutar peritecija razvijaju se
mješinice (askusi) unutar kojih nastaje 8 nitastih askospora; spore raznosi vjetar
te nakon to padnu na njuku tučka rai, vrlo brzo tvore micelij; niti gljiva
 prodiru u plodnicu i na njihovom kraju nastaju okrugle konidiospore; na
klasovima rai luči se slatka tekućina (medna rosa) koja privlači kukce koji
 prenose konidiospore na nezaražene klasove; konidiospore na plodnicama tvore
micelij pa na klasovima raži nastaju sklerociji umjesto plodova - pšena

- Kistac - Penicillium 
- vrste ovog roda žive u tlu (razgradnja organskih tvari)
- ima viestanični razgranjeni micelij (koji je u supstratu) 
- nad površinom micelija uzdižu se konidiofori, koji se u vršnom dijelu više
 puta granaju, a na kraju svakog razgranjenog konidiofora nastaje niz okruglih
vanjskih spora (egzospora) - konidiospora, koje se raznose zrakom i padnu na
 povoljno stanite tvoreći novi micelij 

- Gomoljače (tartufi) 
- poznate u kulinarstvu; ive u bjelogoričnim umama u tlu na dubini od 15 cm 
- gomoljasta plodišta su snažne arome pa ih se pronalazi dresiranim
životinjama, psima i svinjama
-  veličinom i kvalitetom okusa ističu se istarski tartufi ( Tuber magnatum)

IV razred GLJIVE STAPČARE ( BASIDIOMYCETES )

- većina ovih gljiva rasprostranjena je u šumama; micelij se razvija u tlu

- bazidiospore nastaju na posebnim stanicama - bazidijima ("stapkama")
- na svakoj bazidiji obično se razvijaju 4 bazidiospore 
- razmnožavaju se sporama
- plodište se sastoji od klobuka (bazidiji se razvijaju s njegove donje strane) i
stručka 
u skupinu ovih gljiva spadaju gljive koje ive na deblima drveća (razaraju
drvo); veći broj jestivih gljiva (poljska pečurka, vrganji, rujnica itd.); otrovne
gljive (npr. muhara -  Amanita muscaria); rđe (red Uredinales) koje napadaju
različite ljekovite biljke (npr. paprenu metvicu napada  Puccinia menthae, a
 bijeli sljez Puccinia malvacearum ); snijeti (red Ustilaginales ) koje su nametnici
  118
 

na mnogim kulturnim i samoniklim biljkama (npr. kukuruzna snijet - Ustilago 

 zeae)

  119
 

 
V razred NESAVRŠENE GLJIVE ( FUNGI IMPERFECTI   ILI
 DEUTEROMYCETES ) 

- razgranjeni micelij
- nespolno razmnožavanje konidiosporama

4. odjeljak LIŠAJI ( LICHENES )

- dvostruki organizmi (sveze gljivinih hifa i nižih alga, koje su postale

morfološka i fiziološka jedinica)
- budući da modrozelene alge, koje mogu biti jedan od partnera, ne pripadaju
algama, nego još primitivnijoj skupini organizama – cijanobakterijama
(modrozelenim bakterijama), lišaj se definira kao stabilna, samoodrživa
zajednica gljive (mikobiont) i alge i/ili cijanobakterije (fotobiont)
- steljka (talus) lišaja je vegetativno tijelo, koje nije diferencirano na list,
stabljiku i korijen
- gljive čine najveći i temeljni dio steljke liaja, a pripadaju razredu gljiva
mjeinarki (rjeđe razredima gljiva stapčara i nesavrenih gljiva) 
- alge (prije nazvane gonidije) koje ulaze u sastav liaja su najčeće
 jednostanične zelene alge; samostalno stvaraju organske tvari tijekom
fotosinteze, a te tvari koriste gljive za svoj život
- gljive apsorbiraju vodu i mineralne tvari, koje koriste alge

- podjela liaja prema podlozi na koju su pričvrćeni: terestrički (rastu na tlu),

epilitski (rastu na stijenama) i epifitski (rastu na drugim biljkama)

- prema morfološkim svojstvima dijele se na tri tipa:

- korasti lišaji  (izgleda kore i tvore 80% svih vrsta liaja; čvrsto
 pričvrćeni za podlogu) 
- listasti lišaji  (oblika razgranjenih listića; slabo pričvrćeni za podlogu) 
- grmasti lišaji  (oblika grma; osnovicom su pričvrćeni za podlogu) 

- prema anatomskoj građi dijele se na dva tipa: 

-  homeomerni tip: alge su uglavnom ravnomjerno raspodijeljene u
steljci; hife gljiva su na gornjoj i donjoj strani guće te tvore sloj kore 
-  heteromerni tip: alge su smjetene u određenom sloju, koji je
 paralelan s površinom steljke

  120
 

- vegetativno razmnožavanje: 
a) pri ugibanju starih dijelova, odvajaju se od liaja mlađi dijelovi i
 postaju samostalni organizmi
 b)  pomoću soredija: sorediji su sitne nakupine sastavljene od nekoliko
stanica alga isprepletenih hifama gljiva; nastaju unutar steljke često na
određenim mjestima tzv. soralama; nastali sorediji izbacuju se iz steljke van, te
ih raznosi vjetar; pri povoljnim uvjetima izrastu i tvore novi organizam
c)  pomoću izidija: izidiji su izrasline slične tapiću i koraljima, a nastaju
na gornjoj strani lišaja; sastoje se od gljive i alge; mogu se otkidati od lišaja i
rasprostranjivati pomoću vjetra, vode itd.; pri odgovarajućim uvjetima izrastu i
tvore novi organizam

- Islandski lišaj - Cetraria islandica, Parmeliaceae 

- grmasti lišaj (raste na tlu i među stijenama)
- rasprostranjen u arktičkom području, sjevernoj Europi, sjevernoj Italiji,
Čekoj, Slovačkoj, Poljskoj (u Hrvatskoj se moe naći samo na viim
 planinama: Velebitu, Risnjaku)
- u presjeku steljke lišaja razlikuju se kora lišaja (s gornje i donje strane)
sastavljena od pseudoparenhima (hife) te srž lišaja sastavljena od
isprepletenih hifa (plektenhim) i zelenih alga (gonidija)

- Bradati lišaj - Usnea barbata, Parmeliaceae 

-  rasprostranjen u smrekovim šumama

5. odjeljak MAHOVINE ( BRYOPHYTA) 

- kod nekih predstavnika tijelo je u obliku krpastog ili vrpčastog talusa, a kod
drugih skupina tijelo je račlanjeno na stabljiku i listove (Cormophyta =
stablašice)
- pričvrćuju se za tlo pomoću tankih rizoida (stanice ili stanične niti nalik na
korijenove dlačice) 
- žive na vlažnim staništima
- autotrofni organizmi (izraženi kloroplasti)
- u njihovom razvojnom ciklusu dobro je izražena izmjena spolne i nespolne
generacije; kod mahovina prevladava spolna generacija ili zeleni gametofit:
haploidna mahovina (uključujući protonemu) s anteridijima i arhegonijima,
koja nosi diploidni bezbojni (blijedosmeđi) sporofit (koji nije samostalna biljka,
nego ostaje kao sporogon doživotno povezan s gametofitom, a završava svoj
razvoj stvarajući spore) 
- od ostalih viših biljaka se razlikuju, jer nemaju razvijen pravi provodni sustav,
a i staničje nije potpuno diferencirano 

  121
 

  122
 

- dijele se na dva otro ograničena razreda (koji se razlikuju po građi

vegetativnog tijela te po razvoju gametangija i sporogona)

I razred JETRENJARKE ( HEPATICAE )

II razred PRAVE MAHOVINE ( MUSCI )

-Obični vlasak  - Polytrichum commune (red Bryales, porodica Polytrichaceae)

- raste na vlanim mjestima, močvarama; visine 15-40 cm, s brojnim zašiljenim
spiralno raspoređenim listićima (filoidima) 
- nema korijen nego rizoide
- to je dvodomna biljka
- na vrhovima muških biljaka nalaze se muški rasplodni organi izduženog
oblika - anteridiji koji su razmjeteni među sterilnim listićima mahovine -
 parafizama (nitastog i kijačastog oblika); u anteridijima nastaju muke spolne
stanice (anterozoidi ili spermatozoidi)
- na vrhovima ženskih biljaka razvijaju se ženski rasplodni organi - arhegoniji;
arhegonij oblika boce sastoji se iz nižeg proširenog dijela - trbuha (unutra je
ženska spolna stanica - jajna stanica) i vršnog uskog i izduženog dijela - vrata
(unutra su kanalne stanice); i arhegoniji su smjeteni usred neplodnih listića 
- oplodnja se zbiva samo uz prisutnost vode (kiša, rosa):
- spermatozoidi se gibaju u vodi, ulaze u unutrašnjost arhegonija i
spajaju se s jajnom stanicom
- iz oplođene jajne stanice nastaje zigota, koja tvori početni stadij
sporofita (nespolne generacije) i sadrži dvostruki broj kromosoma (diploidna
generacija)
- iz zigote se razvija sporogon (sastoji se od drške –  seta i sporangija u
obliku tobolca), koji je smješten u vršnom dijelu stabljike ženskih biljaka;
tobolac je izvana pokriven kapicom ( calyptra); unutar tobolca kao posljedica
redukcijske diobe nastaju spore
- pri povoljnim uvjetima spora niče te iz nje izraste tanka razgranjena
zelena nit (protonema ili prokličnica), na kojoj nastaju pupovi iz kojih izrastu
odrasle biljke, koje predstavljaju spolnu generaciju ili gametofit (n)

6. odjeljak PAPRATNJAČE ( PTERIDOPHYTA)

- imaju korijen, stabljiku i list (u njima su razvijeni pravi provodni sustavi)

- njima pripadaju crvotočine, preslice i prave paprati (kao ivući oblici), kao i
izvjestan broj izumrlih oblika

  123
 

  124
 

- i ovdje postoji heteromorfna i heterofazna izmjena generacija

- gametofit je, kao i u mahovina haploidan, a zove se protalij (prehrambeno
neovisan o sporofitu)
- nakon oplodnje razvija se od zigote sporofit - diploidna, nespolna generacija
(puno razvijenija nego u mahovina - odrasla biljka)
- protalij većine vrsta brzo propada, a klica sporofita razvija se u samostalnu,
višegodišnju biljku s korijenom, stabljikom i listovima - to je paprat

I razred PRAPAPRATI - PSILOPHYTATAE

- nisu imale listove, već samo zelenu, golu stabljiku: psilofiti = gole biljke

II razred CRVOTOČINE - LYCOPODIATAE

- imaju dobro razvijene stabljike i korijen, a listovi su sitni i ljuskasti

- u životnom ciklusu dobro je razvijena nespolna generacija, a spolnu tvori
mala podzemna biljka - protalij

- Kijačasta crvotočina - Lycopodium clavatum (porodica Lycopodiaceae )

- vazdazelena višegodišnja zeljasta biljka pridignute stabljike, koja je
 pričvrćena za zemlju adventivnim korijenjem; listovi su sitni i uiljeni 
- iz stabljike rastu uvis bočni ogranci, koji se viličasto razgranjuju noseći
sporonosne klasiće 
- svaki klasić se sastoji iz uiljenih sporolistova (sporofila)
- pri osnovici svakog sporolista smješten je sporangij u kojem nastaju spore
oblika trostranih piramida; iz spora nastaju dvospolni protaliji na kojima se
razvijaju anteridiji i arhegoniji
- nakon oplodnje iz zigote se razvija nova biljka
- viegodinja vazdazelena crvotočina na kojoj nastaju spore tvori nespolnu
generaciju, a protalij tvori spolnu generaciju

III razred PRESLICE - EQUISETATAE

- tipičan predstavnik je  poljska preslica  - Equisetum arvense  (porodica

 Equisetaceae)  koja raste kao višegodišnja zeljasta biljka na pjeskovitim
livadama, a često i među usjevima kao korov 
- ima člankoviti podanak iz kojeg izlazi korijenje 
- nadzemni izdanci poljske preslice mogu biti: proljetni - sporonosni (fertilni =
 plodni) i ljetni - sterilni = neplodni (dimorfizam)
- proljetni izdanci su sivo-ruičasti, člankoviti, nerazgranjeni, sočni, iznutra
šuplji; sastoje se od dva dijela: donji dio je potporanj (na njemu su tamnožuti
ljuskavi listovi bez klorofila), a gornji dio je sporonosni klasić (strobilus u
  125
 

obliku klipa); klasić se sastoji iz esterobridnih titaca (sporolistova) poredanih

 pršljenasto; na štitovima su sporangiji sa sporama; na sporama su posebne
vrpce (poskočke = haptere ili elatere) za raznoenje spora (dok su vrpce vlane
obavijene su oko spore, a kad se osuše razmotaju se tako da dolazi do pokreta
spora, koji potpomažu njihovo rasijavanje); muške i ženske spore klijaju u
 protalij – gametofit (n)
- ženski i muški protaliji rastu blizu jedan drugome; na njima se razvijaju
arhegoniji i anteridiji; oplodnja se zbiva u vodenoj sredini - nastaje zigota; na
ženskim protalijima se iz zigote razvija nespolna generacija; najprije se
razvijaju zeleni ljetni izdanci , koji stoje uspravno, člankoviti su i razgranjeni;
nespolnu generaciju tvore ljetni i proljetni izdanci s njihovim višegodišnjim
 podankom

IV razred PRAVE PAPRATI - FILICATAE

- dobro izražena izmjena generacija; dominantnu generaciju tvori stabljika s

listovima (sporofit – 2n) kao i u drugih viših biljaka, dok je gametofit (n) slabo
izražen (u obliku male plojke - protalija)
- Muška (šumska) paprat - Dryopteris filix-mas (porodica Aspidiaceae)
- rasprostranjena na svježim tlima, osobito u bukovim šumama
- viegodinja zeljasta biljka koja ima razvijen podanak, na čijem vrhu nastaju
veliki zeleni listovi
- na povrini s donje strane lista stvaraju se tamnosmeđe kvrice – sori ili sorusi
(lat. sorus); sorus je skupina sporangija, unutar kojeg se stvaraju spore koje se
rasprostranjuju pomoću vjetra; iz spora nastaju zelene srcaste (listaste) plojke -
 protaliji koji tvore spolnu generaciju - gametofit
-  protalij se pričvrćuje za zemlju pomoću rizoida; s donje strane protalija
nalaze se rasplodni organi: anteridiji i arhegoniji
- oplodnja se zbiva tijekom rose ili kiše; nastaje zigota iz koje se razvija
sporofit koji postupno prelazi u odraslu biljku – paprat

- Oslad - Polypodium vulgare (porodica  Polypodiaceae )

- raste na vlažnim stijenama u šumama
- nema nadzemne stabljike, već jednostruko perasto razdijeljeni listovi izbijaju
iz podanka; pod zemljom je smješten podanak s korijenjem
- listovi su trofosporofili (asimilacija i proizvodnja spora)
- na naličju trofosporofila su smeđi, bubreasti sorusi – nakupine sporangija
- oslad koja nosi spore je nespolna generacija (sporofit), a protalij sa spolnim
organima je spolna generacija (gametofit)

- kod mnogih vrsta sorusi su do dozrijevanja prekriveni koičastom izraslinom

lista, tzv. velom ili induzijem (lat. indusium) koji ih ujedno i zatićuje 

  126
 

7.  odjeljak SJEMENJAČE (SPERMATOPHYTA)

- najsavršenije kopnene biljke s razvijenim cvijetom; imaju sjemeni zametak, iz

kojega se razvija sjemenka; svaka sjemenka sadrži sjemenu lupinu (zaštitni
omotač), koja slui zatiti klice i hranjivih tvari

1. pododjeljak: IGLIČASTE (RAŠLJASTE) GOLOSJEMENJAČE

(CONIFEROPHYTINA = PINICAE )
- jednostavno građeni vegetativni i fertilni organi 
- listovi (trofofili) građeni su na osnovi dihotomskog, raljastog razgranjenja;
 prašnici (mikrosporofili) sastoje se od nosilaca pojedinih skupina peludnica, a
"plodnički listovi" (megasporofili) razvijeni su u obliku jednostavnih nosilaca
sjemenih zametaka

I razred: GINKGOATAE  
- najpoznatiji predstavnik ovog razreda je ginko  (ginkgo) - Ginkgo biloba,
Ginkgoaceae (“živi fosil” - sve njegove srodne vrste davno su izumrle; raste u
Japanu i Kini, a kod nas u parkovima i botaničkim vrtovima; razgranjeno
listopadno drvo s dugim i kratkim ograncima; listovi su lepezasti i imaju
dihotomsku ili račvastu nervaturu – nema središnjeg rebra; dvodomna biljka)

II razred: PINATAE
 podrazred: ČETINJAČE ( PINIDAE = CONIFERAE )
1. porodica: BOROVKE ( PINACEAE )
- zavojito poredani igličasti listovi i drvenasti čeeri s po dvije sjemenke
na pojedinoj sjemenoj ljusci
- umski (obični ili bijeli) bor - Pinus silvestris  
- visoko heliofilno vazdazeleno drvo (pepeljasto- smeđa kora); na kratkim
ograncima smjeten je par igličastih listova 
- jednodomna biljka; na vrhovima jedne te iste biljke razvijaju se muški i ženski
čeeri 
- muki su čeeri ute boje; svaki maleni čeer ima u sredini os za koju se
zavojito pričvrćuju mikrosporolistovi (mikrosporofili) na čijem se donjem
dijelu nalaze vrećaste peludnice - mikrosporangiji (muški sporangiji); unutar
mikrosporangija iz mikrospora nastaju peludna zrnca koja raznosi vjetar; unutar
 peludnog zrnca nalaze se dvije stanice (veća - vegetativna stanica i manja -
anteridijalna, iz koje se razviju dvije muške stanice koje služe oplodnji -
spermalne stanice); dvostanično peludno zrnce je muki protalij 
- svake godine na krajevima mladih grana stvaraju se crvenkasti, enski čeeri
(jednogodinji); pri dnu ogranaka nalaze se smolasti zeleni, dvogodinji čeeri,
a nie na stablu smjeteni su stari, smeđi, zreli, otvoreni, trogodinji čeeri 
- enski, trajni se čeer sastoji iz debele osi za koju su zavojito pričvrćene
sjemene ljuske; pri osnovici svake sjemene ljuske smještena su dva velika

  127
 

sjemena zametka (megasporangija); sjemeni zametak je izvana obavijen ovojem

(integumentom)
-  peludno zrnce se uvlači u sjemeni zametak; tijekom oplodnje nastaje
diploidna zigota iz koje se razvija embrij, koji se sastoji iz korijenka, stabalca,
supaka i pupoljčića 
- šumski (bijeli) bor je široko rasprostranjen (u Hrvatskoj raste u brdskim i
gorskim predjelima na kiselim tlima - Lika)

- Alepski bor - Pinus halepensis 

- samoniklo raste u južnohrvatskom primorju - Lastovo (siva kora i široka
krošnja)

- Pinija - Pinus pinea 

-  bor s karakterističnom kiobranastom kronjom, velikim čeerima i jestivim
sjemenkama-pinjolima; rasprostranjen u Dalmaciji

- Crni bor - Pinus nigra 

- znatnije zastupljen u Hrvatskoj (tamna kora; tamnije, na vrhu ućkaste iglice;
uspravljeni čeeri, veći nego kod bijelog bora) 
- Dalmatinski crni bor – Pinus nigra  subsp. dalmatica 
- endemična vrsta crnog bora (Biokovo, Peljeac, otoci Brač, Hvar i Korčula) 

- Bor krivulj (planinski bor) - Pinus mugo 

- raste u planinskim predjelima Hrvatske (dijelom kao polegnuti grm, a dijelom
kao uspravni oblik)
- u ljekovite svrhe primjenjuje se  Pinus mugo subsp. pumilio 

- Jela - Abies alba i smreka - Picea abies (P. excelsa) 

- dobro zastupljene u Hrvatskoj (gorsko i planinsko područje) 
- te dvije vrste se razlikuju po habitusu (jela ima nepravilnu, a smreka ima
 pravilnu piramidalnu kronju), građi listova (jela: plosnati igličasti listovi,
 poredani na grančicama u dva reda, s donje strane s dvije bijele, usporedne
 pruge; smreka: otro igličasti listovi, iglice su poredane oko čitave grančice) i
čeera, te po poloaju čeera  (jela: uspravni čeeri, a kada su sjemenke zrele,
otpadaju sjemene ljuske te kroz due vrijeme ostaje ogoljela os čeera; smreka:
čeeri vise prema dolje i otpadaju u cijelosti) 
- Balzamska jela - Abies balsamea 
- rasprostranjena u Kanadi; od nje se dobiva kanadski balzam, koji se rabi u
mikroskopiji

- Evropski ariš - Larix decidua 

- drvo svijetlih staništa (rasprostranjen u kontinentalnim centralnim Alpama)
- kod nas ne raste samoniklo, ali ga se često sadi u umama i perivojima 
- iglice su mu mekane, a u jesen otpadaju (listopadna četinjača) 
  128
 

2. porodica: ČEMPRESOVKE (CUPRESSACEAE )

- zastupljena u biljnom pokrovu Hrvatske s više vrsta
- ljuskavi, rjeđe igličasti listovi 
- većina rodova ima drvenaste čeere, a rod Juniperus  ima sočne čeere nalik na
 bobu

- Čempres - Cupressus sempervirens

- rasprostranjen u cijelom prostoru primorske Hrvatske i općenito u
Sredozemlju
- jednodomna (monecična) biljka: muki i enski čeeri smjeteni su na istom
stablu

- Obični smrič (smrika ili šmrika) - Juniperus oxycedrus 

- najzastupljenija vrsta roda  Juniperus u hrvatskoj flori (primorska Hrvatska)
- grm ili nisko drvo; dvodomna biljka
- muki čeeri stvaraju puno peluda 
- enski čeeri se javljaju kao nakupina ljuskavih listova na kojima izrastu tri
sjemena zametka; zreli čeeri su crvenkaste boje i libivi ("mesnati") te jestivi 

- Borovica - Juniperus communis
- zastupljena prvenstveno u kopnenim dijelovima Hrvatske, ali se javlja i u
 primorskoj Hrvatskoj
- dvodomni grm – fanerofit; ima 3 igličasta lista u prljenu
- nakon oplodnje nastaje bobičasti čeer   - bobulja ( galbulus ): na njemu se vidi
trokraki av sratavanja tri mesnata plodnička lista; ljubičastocrne je boje; ima
3 sjemenke

- Američka tuja - Thuja occidentalis 

- potječe iz Sjeverne Amerike; kod nas je to ukrasni grm ili drvo

 podrazred: TAXIDAE
 porodica: TISOVKE (TAXACEAE )
- Tisa -Taxus baccata 
- zastupljena u biljnom svijetu Hrvatske i općenito Europe (vii planinski
 predjeli)
- dvodomni, rjeđe jednodomni grm ili stablo - fanerofit
- listovi su igličasti, plosnati, u spiralnom rasporedu
- ženski cvjetovi sadrže samo jedan sjemeni zametak
- arilocarpium (zreli enski, jednoplodnički sočni čeer) 
- dozrela sjemenka je obavijena izraslinom koja potječe od cvjetne osi; libivi
crveni ovoj oko sjemenke zove se aril ( arillus) - jedini dio tise koji nije otrovan
(jedu ga ptice i tako obavljaju rasprostranjivanje - ornitohorija)

  129
 

2. pododjeljak: PERASTOLISNATE GOLOSJEMENJAČE 

(CYCADOPHYTINA = CYCADICAE )
- sloeno građeni vegetativni i fertilni organi 
- listovi (trofofili) su peraste građe; pranici (mikrosporofili) sadre vie
skupina peludnica, a plodnički listovi (megasporofili) nose vie sjemenih
zametaka; obuhvaćaju vie razreda 
- tu pripadaju vrste roda  Ephedra (šibasti grmovi Sredozemlja kao i azijskih i
američkih sunih područja): npr. viseća kositernica - Ephedra campylopoda 
( Ephedraceae) te cikas  - rod Cycas  (vrsta npr. Cycas revoluta), Cycadaceae 
(podrijetlom je iz istočne Azije, a kod nas se ugaja u junoj Dalmaciji; veliki
 perasti listovi nalik na palmu, pa ga zovu i “cikas palma”; na nekim stablima
cikasa među pravim listovima povremeno se razvijaju plodnički listovi, koji na
rubovima nose otvoreno smještene crvene sjemene zametke)

3. pododjeljak: KRITOSJEMENJAČE  (MAGNOLIOPHYTINA 

= ANGIOSPERMAE )
- biljke s najvišom organizacijom
- njihovo najvažnije svojstvo je pojava cvijeta
- sjemeni zameci su uvijek zatvoreni u plodnici; nakon oplodnje sjemeni zameci
 prelaze u sjemenke
- ovaj pododjeljak dijeli se na dva razreda: DVOSUPNICE I JEDNOSUPNICE

Razred dvosupnica ( Magnoliatae  = Magnoliopsida  = Dicotyledoneae)

- klica sjemenke ima dvije supke
- stožerni korijenski sustav (dobro razvijen glavni korijen)
- stabljika ima kambij (smješten prstenasto) pa može rasti u debljinu; žilni
sustav otvorenog tipa
- listovi jednostavni i sastavljeni, često rascijepljeni; nervatura (ilje): dlanasta,
 perasta i mrežasta
- ocvijeće najčeće dvostruko 
- cvijet najčeće peterodijelan (pentameran), rjeđe četverodijelan (tetrameran) 
- drvenaste, grmaste ili zeljaste biljke

Razred jednosupnica ( Liliatae = Liliopsida = Monocotyledoneae)

- klica sjemenke ima jednu supku
- končasti korijenski sustav (sastoji se od velikog broja priblino jednako
debelih korijena)
- stabljika nema kambij pa ne može rasti u debljinu; žilni sustav zatvorenog tipa
- listovi jednostavni, cjeloviti; nervatura (ilje): usporedna i lučno savijena 
- ocvijeće jednostavno (jednostruko) 
- cvijet najčeće trodijelan (trimeran) ili ima broj članova djeljiv s 3 
- najvećim dijelom zeljaste biljke

  130
 

1. razred: DVOSUPNICE ( MAGNOLIATAE = MAGNOLIOPSIDA

= DICOTYLEDONEAE )
1.  podrazred: MAGNOLIIDAE (POLYCARPICAE)

1. red: MAGNOLIALES  

1. porodica: Badijanovke ( Illiciaceae)

- mala porodica kojoj pripada samo jedan rod -  Illicium (badijan) s nekoliko
vrsta

- Zvjezdasti aniš ili pravi badijan ( Illicium verum)

- samoniklo se javlja u Kini i Sjevernom Vijetnamu
- grm ili nisko stablo (cjeloviti, izmjenično poredani listovi; bjelkasto-
ućkaste latice) 
-  plod (badijan) građen je od 8 do 12 plodničkih listova (s po jednom
sjemenkom) koji dozrijevanjem ploda poprimaju zvjezdast oblik

2. porodica: Muškatovke  ( Myristicaceae) 

- vrste ove porodice javljaju se u tropskim područjima (posebno u Aziji);
 jednodomne ili dvodomne biljke
- cvjetovi su jednospolni; plodnica je obavijena čakom, dok vjenčića (latica)
nema
- plod je boba koja se otvara pucanjem

- Muškatovac ( Myristica fragrans )
- domovina ove biljke su Molučki otoci 
- malo vazdazeleno stablo koje donosi plod tijekom cijele godine (plod je
nalik plodu glatke breskve)
-   plod dozrijevanjem puca, a u pukotini se nazire tamnosmeđa
sjemenka (mukatni orah) obavijena omotačem - arilom (kad se osuši
omotač postane ućkast i zove se macis) 

3. porodica: Boldovke ( Monimiaceae)

- vrste ove porodice rasprostr anjene su u tropskim područjima (vazdazelena
stabla, grmovi ili lijane)
- jednostavni, kožasti listovi
- cvjetovi su jednospolni ili dvospolni
- zreli se plod sastoji od libiva i naduta cvjetita slična divljoj rui ili smokvi  

- Boldovac ( Peumus boldus )
- raste u Čileu i Peruu; stablo vrlo aromatičnih, vazdazelenih listova i
sitnih zvončićastih cvjetova 
  131
 

 
4. porodica: Lovorovke ( Lauraceae)
- drvenaste i grmaste biljke vazdazelenih i koastih listova (najveći dio raste u
tropskim područjima, ali se pojedini predstavnici javljaju u Sredozemlju)
- to su aromatične biljke (u listovima su lijezde s eteričnim uljem) 
- neugledni cvjetovi često su skupljeni u cvatove i poredani u tročlane
 pršljenove
- plodnica sadrži jedan sjemeni zametak; plodovi su bobe ili koštunice

- Cimetovac (Cinnamomum zeylanicum)
- drvo koje raste na Šri Lanki (Ceylonu) i u Indiji; kožasti listovi
-   pored cejlonskog cimetovca javlja se i kineski cimetovac 
(Cinnamomum aromaticum=Cinnamomum cassia)

- Kamforovac (Cinnamomum camphora)
- raste u Kini, Japanu i na Taiwanu; stablo koje naraste uvis i do 40 m
- iz njegovog debla, granja i listova dobiva se kamfor destilacijom s
vodenom parom (svi dijelovi biljke sadre uljenice s eteričnim uljem) 

- Lovor ( Laurus nobilis )
- grm ili srednje visoko vazdazeleno stablo Sredozemlja (kod nas se
susreće u cijelom primorskom dijelu - posebno u području Opatije i Lovrana) 
- ima jednostavne, kožaste listove, valovitih rubova, vrlo ugodne arome
(rabe se kao začin); cvjetovi su bijeli 
- plod je jajasta, jednosjemena boba tamno-plave boje

2. red: PIPERALES

1. porodica: Paparovke ( Piperaceae)

- tropske drvenaste biljke ili zeleni
- cvjetovi su im sitni, bez čake i vjenčića, skupljeni u zbijene cvatove - nalik
na klasove ili klipove
- najvažniji predstavnik te porodice je rod papar ( Piper )

- Crni papar ( Piper nigrum)

- penjačica podrijetlom iz Indije (penje se pomoću korijena) 
- plod je jednosjemena koštunica
-  crni papar se dobiva od osušenih, nezrelih plodova, a bijeli papar se
dobiva od zrelih plodova kojima se nakon fermentacije uklanja libivi
dio ploda ili usplođe 

- Betel papar ( Piper betle)

  132
 

  - djeluje vrlo stimulativno te se od njega i ploda (oraha) palme arekovac

( Areca catechu, Arecaceae) priprema tvar za žvakanje zvana betel

3. red: RANUNCULALES  

1. porodica: Žabnjakovke ( Ranunculaceae)  

- viegodinje zeljaste biljke, rjeđe grmovi i lijane 
- oko 50 rodova koji uglavnom rastu u područjima umjerenog i hladnog
 podneblja
- listovi su jednostavni, uglavnom razdijeljeni ili rascijepljeni
- cvjetovi su ili pojedinačni, ili skupljeni u cvatove
- vjenčić je prostolatičan, a cvjetovi su dvospolni (brojni pranici) 
- lapovi, latice, pranici i tučkovi često su zavojito poredani 
- plodnica je nadrasla; plodovi su najčeće viesjemeni mjehuri (kukurijek) ili
 jednosjemeni oračići 

- Proljetni gorocvijet ( Adonis vernalis )

- rasprostranjen je u zemljama jugoistočne i srednje Europe (javlja se i
kod nas)
- višegodišnja zeljasta biljka koja naraste uvis 40 do 50 cm
- iz podanka se uvis uzdiže jedna ili nekoliko uspravnih stabljika
- cvjetovi na vrhu stabljike su pojedinačni, veliki, ute boje 
- sve ostale vrste roda  Adonis, koje rastu kod nas imaju cvijet crvene boje

- Kukurijek  ( Helleborus)
- kod nas je obilno zastupljen i s više vrsta ( H. niger , H. odorus, H. multifidus ,
 H. foetidus itd.)
- to su zeljaste trajnice s dobro razvijenim podankom
- listovi su dlanasto ili stopalasto razdijeljeni
- ocvijeće je jednostavno i obojeno (bijele, zelene ili crveno-ljubičaste boje) 
- Kukurijek boićnjak   ili velecvjetni kukurijek   ( Helleborus niger   subsp.
macranthus)
- zakonom zatićena vrsta 
- ima velike cvjetove bijele boje (počinje cvasti o Boiću) 
- izbija često uz same rubove snijega 
- dobro je zastupljen u Samoborskom gorju, Gorskom kotaru i na
Papuku

- Plavi jedić ( Aconitum napellus )

- raste u područjima Europe i Azije; zastupljen je i kod nas 
- višegodišnja zeljasta biljka podankastih korijenova
- stabljike su uspravne, uvis narastu do 1,5 m

  133
 

  - ima 5 tamnoljubičastih lapova (pod zatitom gornjeg, najvećeg lapa

smještene su dvije latice preobražene u mednike); cvat je grozd
- plodovi tvore skupni mjehur

- abnjak ljutić ( Ranunculus acris )

- višegodišnja zeljasta biljka visine 30-80 cm, dlanasto rascijepljenih
listova; čaka ima 5 lapova, a vjenčić 5 zlatnožutih latica

- Gomoljasti (lukovičasti) žabnjak  ( Ranunculus bulbosus)

- viegodinja zeljasta biljka s palučicom (bulbotuber); plod je oračić 

- Božur (rod Paeonia)

- Ozimnica ( Eranthis hyemalis )

4. red: PAPAVERALES

1. porodica: Makovke ( Papaveraceae)

- jednogodinje i viegodinje zeljaste biljke koje sadre mliječni sok  
- listovi su jednostavni, izmjenično poredani, bez palistića (plojka moe biti
znatno urezana)
- dvospolni cvjetovi su često veliki, pojedinačni, ili sitni, skupljeni u  cvatove
(grozd, štitac ili paštitasti cvat)
- čaka se sastoji od dvaju (rjeđe 3-4) slobodnih lapova; vjenčić se sastoji od 4
slobodne latice, koje su poredane u dva kruga (po dvije latice u svakom krugu);
slobodnih pranika ima obično puno; tučak je jedan, nastao sraštavanjem od
dvaju ili vie plodničkih listova; plodnica je nadrasla, s 1 pretincem 
- cvjetna formula: *K 2C2+2AG(2-20);  plod je tobolac

- Vrtni mak  ( Papaver somniferum)

- jednogodišnja zeljasta biljka (0,5-1,5 m visoka)
- prostolatični vjenčić sastoji se od četiriju velikih latica bijele, crvene ili
ljubičaste boje; od vrtnog maka dobiva se opij 

- Poljski mak  ( Papaver rhoeas)

- vrlo čest u prirodi; korovna vrsta 
- javlja se bujnim cvatom s laticama crvene boje

- Rosopas (Chelidonium majus)
- višegodišnja zeljasta biljka visine 30- 100 cm; susreće se kao korov ili
kao ruderalna (smetina) biljka; čitava biljka sadri narančasti mliječni sok  
-  vjenčić se sastoji od četiriju slobodnih zlatnoutih latica poredanih u
dva kruga; cvat je paštitast
  134
 

2.  podrazred: HAMAMELIDIDAE (AMENTIFERAE)

5. red: FAGALES

1. porodica: Bukovke ili Bukvovke ( Fagaceae)

- obuhvaća drveta ili grmove jednostavnih izmjenično poredanih listova 
- bezlatičnice (neugledni cvjetovi bez latica, prilagođeni opraivanju v jetrom)
-  pranički cvjetovi skupljeni su u mace ili rese, a plodnički cvjetovi su
 pojedinačni ili se javljaju zajedno 
- plodovi su nepucavci i pri osnovici su obavijeni ovojem - kupulom
(odrvenjela tvorevina cvjetne osi, nalik na zdjelicu, izvana s ljuskama ili
 bodljama); plodovi se s obzirom na raznolikost vrsta različito nazivaju (ir u
hrastova, bukvica u bukve, kesten u kestena)

- Hrast (Quercus)
- obuhvaća oko 500 vrsta 
- Hrast lužnjak  (Quercus robur=Quercus pedunculata)
- visoko drvo (30 i više metara) rasprostranjeno u velikom dijelu Europe
(kod nas je obilno rasprostranjen u Slavoniji); žirevi su na dugim stapkama
- Hrast kitnjak  (Quercus petraea=Quercus sessiliflora)
- raste u naem kopnenom području; njegovi irevi su sjedeći 
- Hrast česmina ili crnika (Quercus ilex)
- ima vazdazelene listove (cjelovitog ili necjelovitog ruba) i
karakterističan je za sredozemno područje 
- Hrast plutnjak  (Quercus suber )
-  rasprostranjen u zapadnom Sredozemlju
- Hrast medunac (Quercus pubescens)
-  submediteranska vrsta

- Bukva ( Fagus sylvatica )
-  do 30 m visoko listopadno stablo, rasprostranjeno u brdskim i
gorskim predjelima Europe (kod nas se obilno javlja u gorskim
 područjima Dinarida) 
-   plodovi (bukvice) su trobridi te se po dva nalaze u ljuskastom
 bodljastom ovoju, koji se otvara s četiri zaklopca 

- Pitomi  kesten (Castanea sativa)

- 20 i više metara visoko listopadno stablo
- dobro je zastupljen u biljnom pokrovu Hrvatske

  135
 

  6. red: URTICALES  

1. porodica: Dudovke ili Murvovke ( Moraceae)

- drvenaste jednodomne ili dvodomne biljke (drveta ili grmovi) rasprostranjene
velikim dijelom u tropskim područjima 
- sadre mliječni sok koji se javlja na mjestu ozljeda, osobito listova i lisnih
 peteljki; listovi su izmjenično poredani, imaju palistiće 
- cvjetovi su jednospolni; plod je libiv: dudinja ili smokva

- Dud ( Morus)
- u Europi se javljaju dva duda: bijeli ( Morus alba) i crni ( Morus nigra)
- nakon oplodnje razvijaju se nepravi sočni, jestivi skupni plodovi
dudinje ili murve (svaki pojedini sitni plod tvori mala koštunica u razvitku koje
sudjeluje i čaka) 

- Smokva ( Ficus carica)
- pripada rodu  Ficus, koji je jedan od najobimnijih rodova u biljnom
svijetu (700 vrsta)
-  tipična biljka sredozemnog podneblja, ali se u uzgoju javlja i u
 pojedinim kopnenim dijelovima Hrvatske
-  veliki, dlanasto režnjasti (krpasti) listovi
- plod smokva (sikonij) je zapravo cvjetište (cvatište) pretvoreno u
vrećastu tvorbu to se u sredini proupljuje i uzdie rubove ostavljajući
samo mali otvor na vrhu (sitne plodove tvore oračići) 

- Gumijevac ( Ficus elastica)
- istočnoindijska vrsta, koja se prije rabila za dobivanje kaučuka

2. porodica: Koprivovke ( Urticaceae)

- u porodici prevladavaju zeljaste biljke
- listovi su jednostavni, nasuprotni ili izmjenični, prekriveni običnim dlakama
ili eravkama; jednostavno kalicinično ocvijeće sastoji se od 4-5 listića 
- cvjetovi su sitni, jednospolni, skupljeni u cvatove
- ima 4-5 pranika; plodnica je nadrasla; plodovi su oračići 

- Velika kopriva (Urtica dioica)

- višegodišnja zeljasta dvodomna ruderalna biljka (i do 2 m visoka)
- jednostavni listovi grubo pilasta ruba poredani su nasuprotno
- sitni, zeleni cvjetovi skupljeni su u klasiće 

- Mala kopriva (Urtica urens)

-  raste kod nas, kao i u drugim europskim zemljama

- Velika crkvina ( Parietaria officinalis )

  136
 

3. porodica: Konopljovke ili Konopljanke ( Cannabaceae=Cannabinaceae )

- zeljaste biljke, povijue ili penjačice 
- listovi su nasuprotni, s palistićima 
- cvjetovi su neugledni, jednospolni

- Hmelj ( Humulus lupulus )

- dvodomna trajnica; povijuša koja pripada europskom flornom elementu
(kod nas dobro zastupljen)
- samoniklo raste u dolinskim šumama; danas se puno uzgaja (uzgajaju se
samo biljke s plodničkim cvatovima) 
- pri dnu pricvjetnih listića u enskom cvatu nalaze se smolaste lijezde
(lupulin)

- Konoplja (Cannabis sativa)
- jednogodišnja dvodomna zeljasta biljka podrijetlom iz južne Azije
- kod nas, kao i u drugim europskim zemljama, javlja se isključivo u
uzgoju
- sastavljeni dlanasti listovi građeni su od 5 do 7 ili vie lisak a

- Indijska konoplja (Cannabis sativa var. indica)

- iz nje se dobivaju marihuana (dobiva se usitnjavanjem vršnih cvatnih
dijelova s listovima, iz kojih su odstranjene peteljke i deblje žile) i hašiš
(smolasta tvar, proizvod žlijezda)

3. podrazred:  ROSIDAE (ROSIFLORAE)

7. red: ROSALES  

1. porodica: Ružovke ( Rosaceae)

- toj porodici pripadaju drveta, grmovi i zeljaste biljke
- ruovke obuhvaćaju vie od 2000 vrsta, najvećim dijelom rasprostranjenih u
 područjima s umjerenim podnebljem 
- biljke se odlikuju velikom raznovrsnoću morfolokih obiljeja 
- listovi su jednostavni i sastavljeni, a poredani su izmjenično 
- ocvijeće je pravilno, dvostruko 
- čaka je srasla i građena je od 5 lapova
- vjenčić se sastoji od 5, rjeđe 4 slobodnih latica koje otpadaju
- pranika ima mnogo; tučaka ima mnogo ili je jedan 
- plodnica može biti podrasla, nadrasla i obrasla
- plodovi su suhi i sočni, jednostavni ili sloeni 
- porodica se dijeli na 4 podporodice

  137
 

1. podporodica: Rosoideae 
- grmovi i zeljaste biljke
- cvijet ima mnogo tučaka, iz kojih nastaju sitni plodovi - oračići, roke i
koštunice; zbirne plodove imaju npr. divlja ruža, malina, kupina, jagoda

- Stežnik   ili uspravni petoprst ( Potentilla erecta=Potentilla tormentilla )

- rasprostranjena na području,  koje se prostire od srednje i sjeverne
Europe do srednje Azije; raste u šumama, na livadama i pašnjacima
- trajna je biljka (do 30 cm visoka) s razgranjenim podankom, prizemnim
 peterodijelnim i stabljičnim trodijelnim listovima te sa 4 žute latice

- Divlja ruža ( Rosa canina)

- do 2 m visoki grm, čiji su ogranci pokriveni trnjem 
- listovi su neparno perasti i na rubu nazubljeni
- cvjetite ima oblik pehara, plitice ili čae; po njegovim rubovima
 pričvrćuju se lapovi, latice i pranici; takvo razraslo cv jetište zove se  hipantij 
- cvjetovi su veliki, pojedinačni: imaju 5 latica, mnogo pranika i tučaka;
sitni plodovi-oračići smjeteni su unutar peharasta cvjetita (zbirni suhi plod -
šipurasti plod - mnogooračić) 

- Turica ( Agrimonia eupatoria )
- raste na suhim livadama, u umama i među grmljem na području gotovo
čitave sjeverne polukugle 
- višegodišnja biljka s neparno perastim listovima i sa žutim cvjetovima

- Malina ( Rubus idaeus )
- raste kod nas u brdskom i planinskom području (zbirni sočni, crveni
 plod - mnogokoštunica)

- Kupina ( Rubus fruticosus)

- rasprostranjena od primorskih područja Hrvatske do hladnijih područja
unutranjosti (zbirni sočni, crni plod - mnogokoštunica)

- Šumska jagoda ( Fragaria vesca )

- javlja se samoniklo, ali se i uzgaja (zbirni suhi plod - jagodasti plod –
mnogooračić; bijeli cvjetovi) 

2. podporodica: Maloideae 
- drveta i grmovi; jednostavni i sastavljeni listovi
- cvjetovi imaju dvostruko pravilno peteročlano ocvijeće; pranika ima mnogo 
- tučak je nastao sratavanjem 1 do 5 plodničkih listova - plodnica je podrasla,
 peteropretinčana; plod je najčeće nepravi, zbirni, jezgričasti ( pomum)
- glavni predstavnici te podporodice su jabuka ( Malus silvestris), kruška ( Pirus 
communis), dunja ( Cydonia oblonga) te glog kao ljekovita biljka
  138
 

- Glog (Crataegus)
- vrste tog roda rasprostranjene su kao trnoviti grmovi ili niska drveta po
čitavom umjerenom području (primorski i kopneni dijelovi Hrvatske) 
- Crveni (rani) glog (Crataegus oxyacantha=Crataegus laevigata)
- listovi su obrnuto-jajoliki, sjajni, režnjasto ili perasto usječenog ruba, a
cvjetovi pravilni i bijeli (smješteni u sastavljenim gronjastim paštitcima)
-  plod je nepravi, zbirni, sočni - duguljasta i crvena gloginja s 2-3
sjemenke
- Bijeli (kasni) glog (Crataegus monogyna)
-  rasprostranjen i u Aziji i u sjevernoj Africi
-  listovi su dublje rascijepljeni; plod je jednosjemena gloginja

3. podporodica: Prunoideae 
- drveta i grmovi jednostavnih izmjenično poredanih listova 
- cvjetovi su skupljeni u cvatove - grozd ili štitac
- ocvijeće je pravilno, dvostruko, peteročlano; pranika ima mnogo 
- tučak je sastavljen od jednog plodničkog lista - plodnica je nadrasla, odnosno
obrasla; plod je koštunica ( drupa)
- glavni predstavnici su badem ( Prunus amygdalus= Prunus dulcis), lovorvišnja
( Prunus laurocerasus), višnja ( Prunus cerasus), šljiva ( Prunus domestica),
trešnja ( Prunus avium), marelica ( Prunus armeniaca), breskva ( Prunus
 persica) te rašeljka ( Prunus mahaleb)

4. podporodica: Spiraeoideae
- plodovi su mnogosjemeni mjehuri

8. red: FABALES  

1. porodica: Bobovke, mahunarke ili lepirnjače ( Fabaceae, Leguminosae,

 Papilionaceae )
- viegodinje ili jednogodinje zeljaste biljke, rjeđe grmovi i drveta 
- na korijenju (primarna kora) se nalaze gomoljčići (čvorići) u kojima se
nastanjuju bakterije sposobne apsorbirati dušik iz zraka (simbioza korijenja s
 bakterijama; zato mahunarke mogu rasti na tlima siromašnim dušikom)
- listovi su sastavljeni, imaju palistiće
- cvjetovi su skupljeni u cvatove: grozd, glavicu ili jednostavni štitac
- cvjetovi imaju leptirast oblik ( flos papilionaceus)
- ocvijeće je dvostruko, nepravilno: čaka se sastoji od 5 sraslih lapova;
 prostolatičan vjenčić sastoji se od 5 latica različita oblika: najveća i najira
gornja, razvrnuta latica zove se zastavica ( vexillum), dvije slobodne bočne
latice zovu se krila ( alae), a dvije donje srasle latice tvore lađicu ( carina)
-  pranika ima 10: mogu biti međusobno slobodni (mnogobratni), mogu
međusobno svi biti srasli praničkim nitima u cijev ( jednobratni ili monadelfni)
  139
 

kroz koju viri tučak, ili ih je 9 međusobno sraslih, a jedan je slobodan

(dvobratni ili dijadelfni )
- tučak je jedan, nastaje od jednog plodničkog lista - plodnica je nadrasla
- cvjetna formula: K (5)C1+2+(2)A(9)+1G1 
- plod je jednoplodnički, nadrasli suhi pucavac-mnogosjemena, jednopretinčana
mahuna, koja se otvara dvama zaklopcima
- mnogi predstavnici ove porodice imaju veliko značenje u gospodarstvu (neki
su cijenjene prehrambene biljke: grašak ( Pisum sativum), običan grah
( Phaseolus vulgaris), bob (Vicia faba), slanutak ( Cicer arietinum), leća ( Lens 
culinaris ) itd.; drugi su krmne biljke: djetelina ( Trifolium incarnatum); neki su
 bogati masnim uljem: soja ( Glycine max=Glycine  soja) i kikiriki ili  orašac
( Arachis hypogaea): to je niska zeljasta biljka podrijetlom iz Južne Amerike
(uzgaja se u Africi i u Europi), koja ima parno peraste listove i pojedinačne ute
cvjetove na dršcima; nakon oplodnje produženi dršci s ocvalim cvjetovima
savijaju se i plodnicu zabiju u tlo; ispod tla se razvijaju nabrekle i neravne,
hrapave mahune s 1-4 masne sjemenke

- Žuti kokotac ( Melilotus officinalis )

- raste na rubovima polja i vinograda, na zapuštenim mjestima uz zidove
i puteve
- rasprostranjen je u Europi, Aziji, sjevernoj Africi i Sjevernoj Americi
- obično dvogodišnja biljka visine do 1 m; ima trodjelne listove i žute
cvjetove u grozdovima

- Sladić (Glycyrrhiza glabra)
- raste na suhim mjestima među grmljem, u mediteranskim ikarama, uz
 puteve i razvaline; rasprostranjen u čitavoj Europi i zapadnoj Aziji 
- iz vrlo razvijenog podzemnog dijela izraste preko 1 m visoka i
razgranata stabljika s neparno perastim listovima i s ljubičastim, ponekad
ućkasto-bijelim cvjetovima, koji tvore grozdove
- ova vrsta ima nekoliko varijeteta (odlika), od kojih su najpoznatiji:
typica (južna Europa) i  glandulifera  (jugoistočna Europa i zapadna Azija; kod
nas je rasprostranjena u Posavini)

- Zečji trn (Ononis spinosa)

- rasprostranjen u čitavoj Europi, zapadnoj Aziji i Sjevernoj Americi 
- polugrm visok do 60 cm
- trnoviti izdanci s trodjelnim listovima i crvenkasto- ljubičastim
cvjetovima

- Piskavica (Trigonella foenum-graecum)

- prastara indijska biljka, rasprostranjena u Sredozemlju
- jednogodišnja i do 50 cm visoka biljka
- trodjelni listovi i pojedinačni uti cvjetovi 
  140
 

- Brnistra ili žuka (Spartium junceum)

- grm sredozemnih područja (primorski krajevi Hrvatske) 
- zelene dugačke, ibaste stabljike (preuzimaju ulogu fotosinteze) s
reduciranim listovima i obiljem žutih medonosnih cvjetova

- Bagrem ( Robinia pseudacacia)
- visoko stablo (grozdasti mirisni cvjetovi)

2. porodica: Rogačevke (Caesalpiniaceae )

- subtropske i tropske biljke
- listovi su parno perasti, jednostruko ili dvostruko rasperani

- Rogač (Ceratonia siliqua)
- jedna od rijetkih biljaka ove porodice koja raste izvan tropskog
 područja (rasprostranjen u Sredozemlju; kod nas osobito u Dalmaciji gdje raste
kao samonikla biljka)
- malo stablo ili veći grm 
- listovi su parno perasto sastavljeni, vazdazeleni, kožasti; cvjetovi su
 jednospolni, bez latica
- plodovi su mahune koje se ne otvaraju, a imaju slatkastu libovinu

- Rod Cassia 
- obuhvaća oko 450 vrsta rasprostranjenih u subtropskim i tropskim područjima 
- grmovi, polugrmovi ili višegodišnje zeljaste biljke s parno perastim listovima
i sa žutim, peteročlanim cvjetovima u grozdastim cvatovima 
- Cassia angustifolia
- grm visine 1-2 m, rasprostranjen u Arabiji i Indiji
- listovi su ovalni do duguljasto-lancetasti (najširi po sredini)
- plodovi su utosmeđe mahune, u kojima se nalazi 7-10 sjemenaka
- Cassia senna (Cassia acutifolia)
- do 60 cm visoki grm, rasprostranjen u Egiptu i Sudanu
- listovi su ovalni, manji nego u prethodne vrste (najširi u donjoj
 polovini)
- mahune su manje, ali šire u odnosu na prethodnu vrstu (u svakoj
mahuni ima 5-7 sjemenaka)

- Tamarinda (Tamarindus indica)
- i do 25 m visoko drvo čija je domovina u tropskoj Africi, ali se danas
kultivira u svim tropskim predjelima
-   plodovi (mahune) su dugi oko 20 cm, a široki oko 3 cm i imaju
tamnosmeđi i slatki mezokarp 

  141
 

  9. red: MYRTALES  

1. porodica: Mirtovke ( Myrtaceae)

- velika porodica, većinom vazdazelenih tropskih (i nekih subtropskih) biljaka,
koja obuhvaća 80-ak rodova i više od 3000 vrsta
- drvenaste biljke nasuprotnih listova cjelovita ruba, koji su često vrlo
aromatični (lizigene uljenice s eteričnim uljem) 
- cvjetovi su pravilni, dvospolni; čaka se sastoji od 4-5 lapova, vjenčić od 4-5
latica, pranika ima mnogo, jedan dugački vrat tučka 
- predstavnici porodice dijele se, s obzirom na svojstva ploda, na dvije skupine:
 jedna skupina ima sočne plodove - bobe ili koštunice (rasprostranjena u
tropskim područjima Amerike i Afrike, a djelomično i u subtropskim
 područjima Europe); druga skupina ima suhe, drvenaste i koaste plodove -
tobolce, koji se naglo otvaraju, npr. eukaliptusi (rasprostranjena uglavnom u
Australiji)

- Mrča ili mirta ( Myrtus communis)

-  grmolika vrsta, jedini predstavnik te velike porodice rasprostranjen u
Sredozemlju (ulazi u sastav česminovih uma i makije); kod nas je
zastupljena u biljnom pokrovu primorskih krajeva
-  listovi su cjelovitog ruba, bijeli cvjetovi, plod je plavo-crna boba

- Eukaliptus ( Eucalyptus)
- rod visokih drveta (vrlo brzo rastu), podrijetlom iz Australije i
Indonezije; obuhvaća oko 700 vrsta 
- Eucalyptus globulus se nalazi u uzgoju i kod nas na nekim mjestima u
Primorju: stablo mu može narasti i do 60 m, ima dosta razvijenu krošnju
s dvovrsnim listovima: jedni su produženo ovalni i ravni, a drugi dugi i
svinuti (srpasti)

- Klinčićevac ili karanfilovac (Syzygium aromaticum= Eugenia caryophyllata)

- 10 do 12 m visoko stablo, podrijetlom s Molučih otoka 
- sastavljeni cvatovi se sastoje od brojnih cvjetova, u kojima je cvjetište
cjevasto i crveno; ocvijeće se sastoji od 4 lapa i 4 bijele latice 
-  za uporabu se skupljaju mirisni cvjetovi i to još u pupoljcima

10. red: RUTALES

1. porodica: Rutovke (Rutaceae)

- velika porodica koja obuhvaća oko 160 rodova i oko 1500 vrsta 
- drveta, grmovi ili polugrmovi rasprostranjeni u umjerenim i subtropskim
 područjima 
  142
 

- listovi su jednostavni ili sastavljeni, često koasti, aromatični (lizigena

ekskretna spremišta)
- cvjetovi su aktinomorfni (pravilni), obično građeni od 4-5 lapova i 4-5 latica
- prašnici su slobodni i ima ih 8 ili 10
- tučak je jedan, s jednom nadraslom, četvero- do peteropretinčanom plodnicom
-  plod: tobolac (rutvica), hesperidij (naranča, limun) ili kotunica (neke
egzotične vrste) 

- Rutvica ( Ruta graveolens )
- rasprostranjena je u junoeuropskim i sjevernoafričkim zemljama
(dobro je zastupljena i u Hrvatskoj); polugrm - hamefit
- javlja se samoniklo, ali se često i uzgaja 
- ima vrlo prodorni miris, a ističe se cvjetnim dimorfizmom: svi su
utozeleni cvjetovi (obično u patitcima) građeni od 4 lapa i 4 latice, a jedino
vršni cvijet sadrži 5 lapova i 5 latica

- Naranča (Citrus aurantium)
-  nisko stablo, rasprostranjeno u Euroaziji, Africi i Americi
- u pazušcima listova razvijaju se cvjetovi, a plod je poseban tip bobe -
hesperidij (utonarančasti egzokarp s eteričnim uljem u lizigenim uljenicama,
 bijeli mezokarp i sočni endokarp razdijeljen na pretince)
-  osim naranče, u rod Citrus  ubrajaju se i limun ( C. limon), 
mandarinovac ( C. reticulata), grejp ili limunika ( C. decumana=C.
 paradisi ), bergamota ( C . bergamia) itd.

11. red: GERANIALES  

1. porodica: Kokaovke ( Erythroxylaceae)

- porodica obuhvaća oko 200 vrsta tropskih područja (tropski dijelovi Amerike
i Madagaskara); grmovi ili niska drveta cjelovitih jednostavnih listova
- cvijet je građen od 5 lapova i 5 latica; pranika ima 10 
- plod je koštunica koja se razvija iz nadrasle plodnice

- Kokaovac ( Erythroxylum coca)
- rasprostranjen u nižim dijelovima Anda u Peruu i Boliviji
- visoki grm s jajastim, prema vrhu i bazi suženim listovima (na listovima
se ističe glavna provodna ila i dvije postrane, koje u lukovima idu od
dna do vrha donje strane lista); cvjetovi su sitni i blijedo zelenkasti
- plodovi su crvene i jednosjemene koštunice

 Erythroxylum novogranatense 
-   podrijetlom iz Kolumbije, a danas se uzgaja u mnogim tropskim
krajevima
  143
 

12. red: RHAMNALES

1. porodica: Krkavinovke ( Rhamnaceae)

- drveta i grmovi; listovi su jednostavni, poredani izmjenično ili nasuprotno 
- cvjetovi su dvospolni, zelenkastobijeli
- ocvijeće je dvostruko: lapova, latica i pranika ima 4-5, a tučak je 1 s
obraslom ili podraslom plodnicom; plod je koštunica

- Krkavina ( Rhamnus frangula = Frangula alnus )

- do 3 m visoki grm rasprostranjen po čitavoj Europi i sjeverozapadnoj
Aziji (kod nas u umama i među grmljem uz potoke i rijeke) 
- listovi su široko ovalni, peraste nervature i cjelovitog ruba
- cvjetovi su bijeli, dvospolni, skupljeni u paštitac
- plodnica je obrasla, a zreli plod je crnoljubičast 

- Žestika ( Rhamnus fallax)
- preko 3 m visoki grm
- raste na suhim i sunčanim mjestima vapnenastih planina (bukove ume) 
zapadnog dijela Balkanskog poluotoka
- ima velike i duguljasto ovalne listove s perastom nervaturom
- cvjetovi su veliki, a plodovi crni

- Pasjakovina ( Rhamnus catharticus)
- do 3 m visoki listopadni grm rasprostranjen u Europi, sjevernoj Africi
i sr ednjoj Aziji (kod nas u svijetlijim umama i među drugim
grmovima); ima trnovite grane
- listovi su ovalni, s lučno savijenim ilama, na rubu malo nazubljeni i
nasuprotno smješteni; cvjetovi su neugledni, a zreli plod je crn

- Američka krkavina ( Rhamnus purshiana=Cascara sagrada)

- i do 20 m visoko drvo, kojem je domovina pacifička obala Sjeverne
Amerike; ova biljka se i kultivira

- Drača ( Paliurus spina-christi)
- do 5 m visoki grm rasprostranjen u cijeloj južnoj Europi, u Maloj Aziji
do Kavkaza i Irana i sjevernoj Africi (kod nas je rasprostranjen u
krkim i primorskim područjima) 
- na granama su trnovi (jedan je dui i ravan, a drugi kraći i unatrag
savijen); plod je suha, diskolika, kružno okriljena koštunica

- Čičimak  ( Zizyphus jujuba)
-  grm ili nisko stablo, koje se javlja samo u uzgoju u primorskim
 područjima  Hrvatske; jestivi plodovi (“žižole”) su u obliku
crvenosmeđih kotunica 
  144
 

  13. red: EUPHORBIALES  

1. porodica: Mlječikovke ( Euphorbiaceae)

- toj porodici pripadaju zeljaste biljke, grmovi i drveta te lijane
- biljke sadre mliječni sok  
- listovi su cjeloviti, izmjenični i nasuprotni, s palistićima, koji se mogu
 preobraziti u trnove
- biljke su jednodomne ili dvodomne jednospolnih cvjetova
- ocvijeće je slabo razvijeno
- cvjetovi su skupljeni u titaste, metličaste i klasaste cvatove 
- plodovi su tobolci (rjeđe su to kotunice i bobe) 

- Mlječika ( Euphorbia)
- najbrojniji rod ove porodice, koji je zastupljen u hrvatskoj flori

- Mali mliječ ili uskolisna (sitnolisna) mlječika ( Euphorbia cyparissias)

- najrasprostranjenija vrsta roda  Euphorbia 
- ruderalna biljka svijetlih staništa

- Drvenasta mlječika ( Euphorbia dendroides)

- jedina drvenasta vrsta od mlječika koje samoniklo rastu u Hrvatskoj 
- raste u priobalnom području, i to u južnijim krajevima, uglavnom na
stijenama

- Krka mlječika ( Euphorbia myrsinites)

- grm koji raste u naem obalnom području 

- Skočac ( Ricinus communis)
- jednodomna biljka
- potječe iz tropskih područja Afrike, gdje je drvenaste građe; zadrava 
drvenastu građu i u junohrvatskom primorju 
- u sjevernim područjima raste kao jednogodinjica; naraste uvis do 10 m 
- stabljika je zelenkaste ili crvenkaste boje, iznutra šuplja
- listovi su izmjenično poredani, veliki, dlanasto razdijeljeni 
- cvat je gust (u istom cvatu su poredani muški cvjetovi sa žutim
 prašnicima i ženski cvjetovi s crvenim njuškama)
- ocvijeće je jednostavno, sastavljeno od 3-5 zelenkastih listića 
-  plodnica je tropretinčana; plod je glatki ili bodljikama prekriveni
tobolac; sjemenke su velike, pjegave

- Kaučukovac ( Hevea brasiliensis )
- drvo iz tropskih područja Amerike, poznato kao glavna vrsta iz koje se
dobiva mliječni sok (lateks), koji slui za proizvodnju kaučuka 
- kaučukovac je drvo koje brzo raste te za 10 godina naraste više od 20 m
  145
 

  14. red: SANTALALES  

1. porodica: Imelovke ( Loranthaceae )

- drvenaste biljke koje u obliku grmova žive kao polunametnici na drugim
drvenastim vrstama; razgranjena stabljika s nasuprotno poredanim listovima
- cvjetovi su jednospolni; ocvijeće je jednostavno; tučak se sastoji od dvaju
sraslih plodničkih listova - plodnica je podrasla; plod je boba

- Bijela imela (Viscum album)

- do 50 cm visoki, razgranjeni, dvodomni grm, koji se kao polunametnik
 javlja kod nas kao 3 podvrste vezane na određene domadare: listopadno drveće
(jabuka, kruška, lipa, topola), jelu i bor
- ogranci su okruglasti, ućkasto-zelene boje, glatki
- listovi su vazdazeleni, koasti, nasuprotni; klupčasti cvatovi 
- plod je prozirna ili bjelkasta boba, koja sadrži jednu sjemenku: kad se
sjemenka nađe na stablu ili grani, klije u haustorij, tzv. sisulju (organ za
usisavanje) koja postupno prodire u biljku stvarajući korjenčiće koji prodiru u
drvo

- Žuta imela ( Loranthus europaeus)

- živi na hrastovima; kora og ranaka je smeđa, listovi joj otpadaju u jesen,
cvjetovi su skupljeni u grozdove ili klasove, a bobe su ućkaste 

- Imelica ( Arceuthobium oxycedri)

- polunametnik na vrsti  Juniperus oxycedrus (obični smrič) 
- bobe su plavkaste

  146
 

  15. red: ARALIALES = APIALES =UMBELLIFLORAE  

1. porodica: Štitarke ( Apiaceae=Umbelliferae)

- višegodišnje, dvogodišnje ili jednogodišnje zeljaste biljke (više od 3000 vrsta)
- podzemni organi: stožerni korijenski sustav, podanci i odebljalo korijenje
- nadzemna stabljika je šuplja, rebrasta, visine do 4 m
- listovi su jednostavni ili sastavljeni i najčeće rascijepljeni 
- sitni cvjetovi skupljeni su u cvat sastavljeni titac: pri osnovici cvata često se 
 javlja ovoj ( involucrum) od brojnih zalistaka, dok se pri osnovici pojedinih
sitnih titaca nalazi ovojčić (involucellum) od sitnih pricvjetnih listića 
- cvjetovi su dvospolni; ocvijeće je dvostruko: čaka je vrlo reducirana (maleni
zubci ili izrasline); vjenčić ima 5 slobodnih latica; 5 slobodnih pranika; tučak
 je jedan, sastavljen od dvaju sraslih plodničkih listova - plodnica je podrasla,
dvopretinčana 
- cvjetna formula: *K 5C5A5G(2) 
- plod je cijepavac: dvoplodnički kalavac - dvoplodnička roka (diachenium) -
suh i malen, a sastoji se od dviju polovina ili polu plodića (merikarpa), koji se u
 početku s unutarnje (trbune ili komisuralne) strane međusobno dodiruju, a
kasnije se tu i odvajaju, kalaju (otud naziv kalavci -  schizocarpium); nakon
dozrijevanja poluplodići vise na tankim nitastim stapkama - plodonošama
(carpophorum); u plodovima se nalaze shizogeni sekretorni kanali (endogeno
dolaenje eteričnog ulja) 
- neki predstavnici ove porodice rabe se kao začin (perin, celer, ani itd.); neki
se uzgajaju kao povrtne kulture (mrkva); mnogi predstavnici su ljekoviti

- Kim (Carum carvi)

- čest u uzgoju, ali se javlja i samoniklo po livadama (Samoborsko gorje,
Hrvatsko zagorje, Velebit itd.)
- dvogodišnja zeljasta biljka (prve godine razvija prizemnu rozetu
listova, a druge godine cvate i donosi plod)
- ima glatku razgranjenu stabljiku; listovi su izmjenični, perasti, uski 
- bijeli cvjetovi su sitni, skupljeni u sastavljeni štitac
- plodovi su izbočeni, bočno spljoteni, boje cimeta 

- Aniš ( Pimpinella anisum )
- vrlo rijetko se javlja kao samonikla biljka
- jednogodišnja biljka, visine 30-60 cm
- ima uspravnu stabljiku, koja je pri vrhu razgranjena
- donji listovi su na dugačkim peteljkama, srednji trostruko razdijeljeni,
 peteljkavi, a vrni su sjedeći 
- bijeli, sitni cvjetovi skupljeni su u sastavljeni štitac
- plodovi su jajasti ili obrnuto krukasti, ućkasto-bjelkasti

  147
 

- Komorač ili koromač ( Foeniculum vulgare )

- samonikla biljka, ali se i uzgaja
- jednogodišnja ili dvogodišnja zeljasta biljka, visine do 2 m
- listovi su izmjenični, izrezani na dugačke uske isperke 
- žuti cvjetovi skupljeni su u sastavljeni štitac
- plodovi su izduženi, zelenkasto-bjelkasti

- Korijandar (Coriandrum sativum)
- vrlo rijetko se javlja kao samonikla biljka
- jednogodišnja zeljasta biljka
- prizemni listovi su cjeloviti, dok su listovi stabljike perasto razrezani
- sitni, blijedoruičasti ili bijeli cvjetovi skupljeni su u sastavljeni titac 
- plodovi su kuglasti, svijetlosmeđi 

- Peršin ( Petroselinum sativum var. crispum)

- raste kao samonikla biljka u istočnim dijelovima južne Europe; kultivira
se u mnogim zemljama

- Kukuta (Conium maculatum)
- vrlo otrovna biljka (kod nas je vrlo rasprostranjena - živice uz naselja)
- dvogodišnja zeljasta biljka visine do 2,5 m; šuplja stabljika prekrivena
crvenkasto-smeđim pjegama (mrljama) 
- listovi su višestruko perasto izrezani; bijeli cvjetovi i okrugli plodovi

- Visnaga ili španjolski morač ( Ammi visnaga)

- raste u mnogim zemljama šireg Sredozemlja, a i uzgaja se
- jednogodišnja ili dvogodišnja biljka visine do 1 m
- na višestruko iscijepkanim listovima liske su vrlo uske
- cvjetovi su bijeli, sitni; plodovi su sitni, jajasti

- Morač ( Ammi majus)
- rasprostranjen i u našoj flori (Hrvatsko primorje)
- jednogodišnja biljka visine 40-60 cm

- Ljupčac ( Levisticum officinale )
- raste u planinskim predjelima Europe i Sjeverne Amerike, ali
se dosta i kultivira
- stabljika je i do 2 m visoka; listovi su perasto izrezani, mesnati
- cvjetovi su blijedožuti; plod je jajast

- Anđelika ( Angelica archangelica) 
- biljka sjevernih krajeva Europe i Azije (planinski travnjaci zapadne
Hrvatske)
- stabljika je i do 3 m visoka; veliki listovi su trostruko perasti
  148
 

  - zelenkasti ili ućkasti cvjetovi skupljeni su u sastavljeni titac 

- plod je jajast

4. podrazred: DILLENIIDAE  

16. red: THEALES  

1. porodica: Čajevke (Theaceae)

- drvenaste biljke sa vazdazelenim i kožastim listovima

- Čajevac (Camellia sinensis=Thea sinensis)

- uzgaja se u Kini, Japanu i Indiji
- grm visine do 3 m
- listovi su duguljastoovalni, vazdazeleni, a cvjetovi su bijeli ili ruičasti 
- plod je tobolac

2. porodica: Pljuskavičevke ili goračevke ( Hypericaceae) 

- drveta ili grmovi, rjeđe zeljaste biljke (najvećim dijelom tropske biljke) 
- imaju shizogene upljine s eteričnim uljem 

- Rupičasta pljuskavica, gospina trava ili gorac ( Hypericum perforatum )

- trajna zelen (40-100 cm), koja raste na raznom tlu po svijetlim šumama i
šikarama, na livadama, uz puteve itd. (Europa, Azija, Afrika)
- dvobridna stabljika
- listovi su maleni, usko jajoliki s prozirnim i crnim točkicama - žlijezdama
- cvjetovi su pravilni, žuto obojeni (paštitasti cvat - svitak ili uvojak)
- plod je tobolac

17. red: CAPPARALES  

1. porodica: Krstašice ili Križatice ( Brassicaceae ili Cruciferae)

- jednogodišnje, dvogodišnje i višegodišnje zeljaste biljke te manja stabalca
- stožerni korijenski sustav; kod mnogih biljaka korijen odeblja i prelazi u libivi
(mesnati) korijen u kojem se nakupljaju hranjive tvari (rotkva, repa)
- stabljika i listovi su često prekriveni otr im dlakama
- listovi su jednostavni, izmjenično poredani, mogu biti perasto razdijeljeni,
 perasto urezani ili cjeloviti
- cvjetovi su bijele i ute boje (rjeđe ljubičasti), skupljeni u cvatove - grozdove
- cvjetovi su dvospolni, s pravilnim ocvijećem 
- cvjetna formula: *K 4C4A2+4G(2)  - čaka se sastoji od četiri slobodna lapa;
vjenčić se sastoji od četiriju slobodnih latica koje stoje ukri; pranika ima 6,
oni su poredani u dva kruga: 2 kratka prašnika nalaze se u vanjskom krugu, 4
  149
 

dulja u unutarnjem (četveromoćni pranici); tučak je jedan, nastao sratavanjem

od dvaju plodničkih listova - plodnica je nadrasla, dvopretinčana 
- plod je komuka ili komučica (dvoplodnički, nadrasli, suhi pucavac; otvara
se dvama zaklopcima - unutra je pregrada, koja plod dijeli na dva pretinca)
- ovoj porodici pripadaju vrijedne prehrambene vrste (kupus, kelj, korabica,
cvjetača, prokulica, hren, repa, rotkvica itd.) 

- Bijela gorušica (Sinapis alba)

- kao i druge vrste roda gorušica ( Sinapis) podrijetlom je iz Sredozemnog
 područja; ima ute cvjetove 
- od crne gorušice se razlikuje dugim i dlakavim kljunom na komušci,
zelenim listovima te znatno većom sjemenkom 

- Crna gorušica ( Brassica nigra )

- biljka se uzgaja, ali se javlja i samoniklo u sklopu dolinskih livada
- to je medonosna biljka žutih cvjetova

- Pastirska torbica ili rusomača (Capsella bursa-pastoris)

- raste na poljima kao korov, na putevima kao ruderalna biljka
- jednogodišnja ili dvogodišnja biljka
- plod komučica je trokutasta oblika, plosnat, s udubljen jem na vrhu, pa
oblikom podsjeća na torbicu; plod je dvopretinčan, sjemenke su pričvrćene za
 pregradu

- Hren ( Armoracia lapathifolia = Armoracia rusticana)

- uzgaja se od davnine (korijen ima oštar okus)
- cvjetovi su bijeli, sitni; plod je komučica 

18. red: MALVALES  

1. porodica: Sljezovke ( Malvaceae)

- drveta, grmovi i zeljaste biljke; stabljike su uspravne, razgranjene
- listovi su jednostavni, cjeloviti ili dlanasto režnjasti s dugim peteljkama
- cvjetovi su pojedinačni, veliki, dvospolni 
- cvijet ima pravilno, dvostruko ocvijeće: čaka se sastoji od 5 sraslih ili
razdijeljenih lapova (osim čake, postoji i čakica ili izvanja čaka, koja je
nastala od pricvjetnih listova, a sastoji se od 3 do 9 slobodnih ili sraslih listića);
vjenčić ima 5 slobodnih latica; pranika ima puno (rjeđe 5) - poredani su u dva
kruga i sraćuju međusobno praničkim nitima; tučak je 1, sastoji se od 3-5 ili
 puno (čak i 50) plodničkih listova - plodnica je nadrasla, dvo- do
 peteropretinčana 
- plodovi su suhi, raznovrsni: mnogosjemeni tobolci ili mnogoplodnički kalavci
(sastoje se od više jednosjemenih merikarpa)
  150
 

- Bijeli sljez ( Althaea officinalis )

- velika, zeljasta trajnica, koja raste na vlažnim livadama, u koritima
rijeka
- ima kratak i debeo podanak, od kojeg se o dvajaju glatki smeđe-žuti
korijenovi
- stabljika je uspravna, u donjem dijelu drvenasta, 60-150 cm visoka
- listovi su jednostavni, veliki, izmjenični, peteljkavi, bjelkasto vunenasto
dlakavi; plojka je skoro cjelovita ili dlanasto režnjasta
- cvjetovi su skupljeni u kratke grozdove; čaka je veća od čakice 
- vjenčić je peterolatičan, svijetloruičaste ili bijele boje 
- plod je suh - mnogoplodnički kalavac, a raspada se na 15-20 odijeljenih
 plodića 

- Sljez ( Malva)
- obuhvaća 30-ak zeljastih vrsta rasprostranjenih kao korovne i ruderalne
 biljke širom Europe, Azije, Sjeverne Afrike i SAD-a
- s više vrsta zastupljen je i u hrvatskoj flori, npr. crni (šumski) sljez -
 Malva silvestris  - zeljasta višegodišnjica s razgranjenim glavnim korijenom

- Sljezolika ( Hibiscus)
- jedna od najpoznatijih vrsta tog roda je kineska sljezolika -  Hibiscus
rosa-sinensis  (raste u tropskim i subtropskim područjima; ima velike, izrazito
lijepe i upadljive cvjetove crvene boje)
- podrijetlom je iz Kine, ali se samoniklo javlj a mjestimično i na afričkoj
obali

2. porodica: Lipovke ( Tiliaceae)

- obuhvaća 40-ak rodova s oko 400 vrsta rasprostranjenih uglavnom u tropskim
 područjima; rod lipa zastupljen je u umjerenim područjima 
- drveta i grmovi, rjeđe zeljaste biljke 
- listovi su jednostavni, otpadaju, obično imaju palistiće 
- cvjetovi su dvospolni, s 5 lapova i 5 latica i s najmanje 10 prašnika te s
 jednom nadraslom plodnicom

- Lipa (Tilia)
- obuhvaća 30-ak vrsta
- na cvatnoj osi nalazi se krilati pricvjetni list (braktej a) koji omogućuje
lake rasprostranjivanje plodova; plod je vieplodnički orah 
- najpoznatije vrste koje rastu u Hrvatskoj su:

  151
 

- Velelisna lipa (Tilia platyphyllos=Tilia grandifolia): tanki, veliki listovi, 2-5

cvjetova u cvatovima (ranije cvate od sitnolisne lipe), tvrdi plodovi (drvo
srednjovisokih brdskih staništa)
- Sitnolisna lipa ( Tilia cordata=Tilia parvifolia) : deblji, mali listovi, više od 5
cvjetova u cvatovima, mekši plodovi (u Europi vrlo rasprostranjena – naročito
u kontinentalnim nizinama)
- Srebrolisna lipa  (Tilia tomentosa=Tilia argentea): ima sterilne prašnike
(staminodije) u cvijetu i zvjezdaste dlake na listu i na pricvjetnom listu;
listovi su s donje strane srebrni i dlakavi

3. porodica: Sterculiaceae  
- obuhvaća biljke koje rastu u svim tropskim područjima 

- Kakaovac (Theobroma cacao)
- maleno drvo koje raste u tropskim vlažnim šumama Južne i Srednje
Amerike; danas se uzgaja i u Aziji i u Africi
- listovi su jednostavni i veliki
- crveni, peteročlani cvjetovi izbijaju iz debla (k auliflorni cvjetovi);
oprašuju ih uši i mravi
- plod je do 25 cm duga i oko 10 cm iroka boba smeđe ili ute boje (po
obliku slična većem krastavcu); u plodu su smjetene velike, crveno-smeđe
sjemenke

- Cola 
- grm ili maleno stablo; domovina ovog roda je zapadna Afrika
- rod Cola obuhvaća oko 130 vrsta, od kojih su najpoznatije Cola nitida i
Cola acuminata 
- jednospolni cvjetovi izbijaju i ovdje izravno iz stabla te daju zvjezdasto
građene, do 16 cm duge peterogradne kalavce, u kojima su smještene
crvenkaste ili bijele sjemenke

4. porodica: Bombacaceae 
- toj porodici pripada veći broj drvenastih vrsta rasprostranjenih u tropskim
 područjima Amerike, Afrike i Azije 
- u okviru ove porodice javljaju se drveta koja dosegnu goleme razmjere, npr.
baobab ( Adansonia digitata): raste u Africi, opseg debla moe biti veći od 30
m, a oprašuju ga šišmiši

19. red: ERICALES  

1. porodica: Vrijesovke ( Ericaceae)

- toj porodici pripadaju grmovi ili polugrmovi, ali i drveta
  152
 

- velika porodica koja obuhvaća oko 87 rodova  i oko 1500 vrsta na svim
 prostorima Europe i Azije
- listovi su jednostavni, cjeloviti, linearni, poredani izmjenično, nasuprotno ili
 prividno pršljenasto, vazdazeleni, u mnogih vrsta kožasti (u nekih vrsta su
 poput iglica)
- cvjetovi su dvospolni, aktino morfni, zvonasti, vrčasti, cjevasti i koturasti 
- dvostruko ocvijeće: 4 ili 5 lapova te 4 do 5 latica sraslih u sulatičan vjenčić 
- prašnika ima 5, 8 ili 10
- plodnica je nadrasla ili podrasla s 3 do 5 pretinaca
- plod je boba, kotunica, bobičasta kotunica ili tobolac

- Vrijes (Calluna vulgaris)
- 30-60 cm visoki vazdazeleni grm rasprostranjen na području Europe,
dijelova Azije i Sjeverne Amerike (kod nas raste u brdskim šumama, livadama i
 pašnjacima - Gorski kotar i Lika)
- listovi su ljuskavi, trobridni; cvjetovi su u grozdastim cvatovima, a
 pojedini cvjetovi su zvonasti s ruičasto- bijelom čakom; plod je tobolac 

- Proljetna crnjuša ( Erica carnea)

- 30-50 cm visoki vazdazeleni grm igličastih listova, koji raste u brdskim
i planinskim područjima 
- cvjetovi su crveni, rjeđe bjelkasti 
- plod je tobolac

- Medvjetka ( Arctostaphylos uva-ursi)
- rasprostranjena na cijeloj sjevernoj polukugli (kod nas se javlja
isključivo u gorskim krajevima, kao npr. na Velebitu, na Dinari, Biokovu, u
Gorskom kotaru itd.)
- niski vazdazeleni grm, koji svojim brojnim ograncima prileže tijesno uz
 podlogu; listovi su obrnuto jajasti, vrlo čvrsti i koasti, ravnog ruba 
- cvjetovi (bijele, odnosno ruičaste boje) razvijaju se u objeenim grozdovima;
 plod je brašnjava i cr veno obojena bobičasta kotunica kojom se hrane ptice,
čime doprinose njenom irenju (ornitohorija) 

- Planika ( Arbutus unedo)
- obilno rasprostranjena u vazdazelenim česminovim umama du cijele
 primorske Hrvatske; visoki (i do 10 m) vazdazeleni grm ili drvo
- listovi su produženo jajasti, na rubu pilasti i kožasti
-  bijeli ili ućkasti zvonasti cvjetovi skupljeni su u zbijene i objeene
cvatove
- cvate od listopada do prosinca

  153
 

- jestivi plodovi su sočne, ućkasto-narančastocrvene bobe (maginje);

sazrijeva nakon godinu dana, pa se zreli plodovi mogu vidjeti istodobno s
novim cvjetovima

- Borovnica (Vaccinium myrtillus)
- rasprostranjena u područjima sjeverne i srednje Europe, sjeverozapadne
i sjeverne Azije i Sjeverne Amerike (kod nas raste u brdskom i planinskom
 području); niski i vrlo razgranjeni grm s okruglo jajastim listovima, sitno
 pilastog ruba; cvjetovi su pojedinačni, objeeni, cjevasto zvonasti i svijetlo
ruičasti; plodovi su modrocrne i sočne bobe 

- Brusnica (Vaccinium vitis-idaea)
- rasprostranjena je kao niski grm u planinama Europe, Azije i Sjeverne
Amerike; listovi su obrnuto jajasti, kožasti, cjelovitog ruba (s donje strane lista
su crvenkaste točkice); grozdasti cvatovi se sastoje od bijelih i ruičastih,
zvonastih cvjetova; plodovi su crveno obojene i iznutra brašnjave bobe

- Močvarna borovnica (Vaccinium uliginosum)

-  do 80 cm visoki grm, koji raste na močvarnim mjestima planinskih
dijelova Europe, Azije i Amerike; listovi su obrnuto jajasti i mekani, cjelovitog
ruba
- cvjetovi su bijeli ili crvenkasti; plod je plavocrna boba

20. red: PRIMULALES  

1. porodica: Jaglačevke ( Primulaceae)

- jednogodišnje zeljaste biljke ili trajnice (rijetko polugrmovi), rasprostranjene
na svim kontinentima, a posebno u sjevernom umjerenom pojasu
- listovi su jednostavni, cjeloviti, često skupljeni u rozetu 
- cvjetovi su dvospolni; čaka se sastoji od 5 sraslih lapova, a vjenčić od 5
sraslih latica; slobodnih prašnika ima 5 - sraćuju za cijev vjenčića; tučak je
sastavljen od 5 sraslih plodničkih listova; plodnica je uglavnom nadrasla, s više
sjemenih zametaka; plod je tobolac

- Jaglac ( Primula)
- obuhvaća vie vrsta rasprostranjenih u cijeloj Europi te obilno
zastupljenih i u Hrvatskoj
- kod jaglaca je izražena heterostilija (raznovratnost) kao  jedan od načina
spriječavanja samoopraivanja 
- Visoka jagorčika ( Primula veris= Primula officinalis )
- zeljasta trajnica, listova skupljenih u prizemnu rozetu, iz čijeg sredita
izbija batvo na čijem vrhu se nalazi cvat titac sastavljen od 10-15 zlatnožutih,
mirisnih cvjetova; raste na panjacima u brdskim područjima 
  154
 

- Blijeda jagorčika ( Primula elatior )

- raste samo u visokim gorskim predjelima, ima blijedožute, bezmirisne
cvjetove

- Rani jaglac ( Primula vulgaris=Primula acaulis)

- zeljasta trajnica;  javlja se u niim područjima (livade, rubovi uma) 
- između cjelovitih, lopatastih listova u sredini biljke razvijaju se
 pojedinačni i prizemni cvjetovi sa utim vjenčićem 

5. podrazred: CARYOPHYLLIDAE

21. red: CARYOPHYLLALES

1. porodica: Klinčićevk e ili Kukoljevke ( Caryophyllaceae)

- vrste ove porodice vrlo su rasprostranjene; to su isključivo zeljaste biljke 
- listovi su uski i nasuprotni, a cvjetovi su dvospolni
- plodovi su najčeće mnogosjemeni tobolci 

- Zelena (gola) kilavica ( Herniaria glabra )

- vrlo rasprostranjena biljka (suha i pječana mjesta zapadne Hrvatske i
Dalmacije)
- jednogodišnja ili trajna zelen s prileglom stabljikom i s malenim, usko
ovalnim listovima
- cvjetovi su sitni, zelenkasti

- Sapunika (Saponaria officinalis)

- rasprostranjena u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi
- trajna biljka visine i do 70 cm
- listovi su ovalni, cjeloviti
- vjenčić je ruičast ili bijel 

- Metličasta (stepska) sadarka (Gypsophila paniculata)

- rasprostranjena u jugoistočnoj Europi i Aziji 
- stabljika je vrlo razgranjena
- listovi su uski, a cvjetovi su sitni, bijeli ili crvenkasti

22. red: POLYGONALES  

1. porodica: Dvornikovke ( Polygonaceae)

- zeljaste biljke, rjeđe grmovi i drveta 
- listovi su jednostavni, izmjenično poredani 
  155
 

- sitni, jednospolni ili dvospolni cvjetovi skupljeni su u metličaste ili klasaste

cvatove
- ocvijeće je pravilno, jednostavno, zelenkasto ili obojeno 
- listići ocvijeća (3-6) smješteni su u jednom ili dva kruga
- prašnika ima 3-9
- tučak je jedan, s nadraslom plodnicom, s jednim pretincem
- plod je jednosjemeni orah

- Rabarbara ( Rheum palmatum)

- višegodišnja velika zeljasta biljka (naraste uvis i 2,5 m)
- listovi su veliki, izmjenično poredani, 5-7-renjasti, na dugačkim
 peteljkama; cvjetovi su sitni, ruičasti, skupljeni u metličaste cvatove 
- poznata je i vrsta  Rheum officinale 

- Dvornik, oputina ili troskot ( Polygonum aviculare )

- jednogodišnja zeljasta biljka
- neugledni cvjetovi su bjelkaste ili ruičaste boje 

6. podrazred:  ASTERIDAE  (SYMPETALAE TETRACYCLICAE )

23. red: GENTIANALES  

1. porodica: Sirištarovke ( Gentianaceae)

- obuhvaća oko 500 vrsta zeljastih biljaka rasprostranjenih u umjerenim
 područjima svih kontinenata 
- listovi su jednostavni, cjeloviti, poredani nasuprotno
- cvjetovi su pravilni (tetramerni ili pentamerni), pojedinačni ili poredani u
cvatove; plodnica je nadrasla

- Žuta sirištara (Gentiana lutea var . symphyandra)

- zeljasta trajnica sa žutim cvjetovima
- dobro zastupljena u gorskim područjima Hrvatske (Velebit, Pljeevica,
Gorski kotar); zbog nekontroliranog skupljanja, iskorijenjena je iz
mnogih područja, pa je stavljena pod zatitu 

- Kičica (Centaurium umbellatum=Centaurium erythraea)

- jednogodišnja do dvogodišnja biljka, koja raste u Europi, Aziji, Africi i
Sjevernoj Americi (kod nas je vrlo zastupljena)
- na vrhu stabljike razvijaju se ruičasti cvjetovi 

1. porodica: Loganiaceae 
- većinom drvenaste biljke subtropskih i tropskih područja s nadraslom
 plodnicom i palistićima 
  156
 

- Strihninovac (Strychnos nux-vomica)
- rasprostranjen u tropskim područjima, koji su smjeteni između Indije i
Australije; stablo visoko do 13 m
- listovi su široko jajoliki, skoro okrugli
- cvjetovi su bijeli i pravilni
- plod je naranči slična sivouta boba, u kojoj su smjetene malobrojne
(2-8), okrugle sjemenke
- kao i mnoge vrste ovog roda pripada skupini najotrovnijih biljaka (od
vrste Strychnos toxifera, koja je rasprostranjena u Južnoj Americi, i
 brojnih drugih vrsta dobiva se “kurare”- otrov za strelice)

3. porodica: Zimzelenovke ( Apocynaceae)

- zeljaste trajnice ili drvenaste povijuše, koje rastu pretežno u tropskom
 području; listovi su nasuprotno smjeteni, jednostavni i cjeloviti 
- cvjetovi su dvospolni i pravilni
- nadrasla plodnica sastavljena je od dva plodnička lista 

- Mali zimzelen (Vinca minor )

- raste u umjerenom području, pa i u Hrvatskoj (svijetle ume
kontinentalnog područja) 
- niski polugrm s poleglim stabljikama
- listovi su cjeloviti, duguljasto-suličasti, u nasuprotnom rasporedu 
- cvjetovi plave boje razvijaju se pojedinačno na dugim dršcima
- plod je sastavljen od dva mjehura

- Veliki zimzelen (Vinca major )

- kod nas raste u obalnom području 
- vazdazelena biljka; listovi su širi od prethodne vrste, na bazi zaobljeni,
a na vrhu uiljeni; cvjetovi su veći nego kod malog zimzelena 

- R uičasti katarantus (Madagaskarski zimzelen) (Catharanthus roseus =

Vinca rosea)
- domovina ove biljke je Madagaskar, ali se proširila u Indiji, Australiji,
Africi, Americi (u Europi se kultivira kao ukrasna biljka)

- Strophanthus 
- vrste ovog roda ( Strophanthus kombé, Strophanthus hispidus  i
Strophanthus gratus) rastu u prašumama tropske Afrike
- grmovi ili polugrmovi na kojima se drvenasta stabljika penje i povija
- listovi su jajoliki, a cvjetovi su raznobojni
- plodovi se raspadaju u 2 vrlo duga (do 40 cm) mjehura s puno
sjemenaka

  157
 

- Oleandar ( Nerium oleander )
- vazdazeleni grm ili nisko drvo rasprostranjeno u području Sredozemlja
(kod nas u Dalmaciji); listovi su kožasti i usko ovalni ili sabljasti
- cvjetovi su crvene, bijele, ruičaste ili žute boje
- plod je i do 15 cm dugi tobolac – sadri brojne sjemenke s čuperkom
dlaka

- Rauvolfia 
- ovaj rod obuhvaća oko 100 vrsta, rasprostranjenih u tropskim
 područjima 
- u ljekovite svrhe se rabe  Rauvolfia serpentina  (1 m visoki grm s
ovalnim listovima i bijelim ili svijetlo- ruičastim cvjetovima; raste u
Indiji) i Rauvolfia vomitoria  

4. porodica: Broćevke ( Rubiaceae)

- zeljaste ili drvenaste biljke; nasuprotni listovi s palistićima 
- cvjetovi su dvospolni i pravilni
- podrasla plodnica sastoji se od dva plodnička lista 
- plodovi su tobolci, koštunice ili kalavci

- Kininovac (Cinchona)
- vrste ovog roda rasprostranjene su u području junoameričkih Anda (u
visini od 1000-3400 m); visoka drveta, rjeđe grmovi 
- listovi su ovalni ili lancetasti, a cvjetovi su raznobojni
- u ljekovite svrhe rabe se sljedeće vrste: Cinchona pubescens=Cinchona
 succirubra , Cinchona calisaya=Cinchona ledgerana  i Cinchona
officinalis  

- Ipekakuana (Cephaelis ipecacuanha)
- raste u vlažnim i sjenovitim šumama južnog Brazila
- zeljasta, do 40 cm visoka biljka s ovalnim listovima
- na vrhu stabljike su bijeli cvjetovi; plodovi su modre boje
- korijenje je razdijeljeno u čvoraste kolutiće 
- u ljekovite svrhe primjenjuje se i vrsta Cephaelis acuminata (Uragoga
 granatensis )

- Kavovac (Coffea)
- najpoznatije vrste ovog roda su Coffea arabica, Coffea liberica i Coffea
canephora var. robusta 
- to su vazdazeleni grmovi ili drveta (5-7 m) s kožastim listovima i
 pravilnim bijelim cvjetovima
- plodovi su koštunice (najprije zelene, zatim crvene, a onda tamnoplave)
sa dvije zelenožute sjemenke
  158
 

  24. red: DIPSACALES  

1. porodica: Kozokrvnicovke ( Caprifoliaceae )

- grmovi ili niska drveta
- listovi su jednostavni ili perasto sastavljeni
- cvjetovi su dvospolni, skupljeni u paštitaste cvatove
- ocvijeće je dvostruko 
- plodovi su bobe, kotunice ili bobičaste kotunice 

- Bazga (Sambucus nigra)
- grm ili nisko drvo, koje raste u Europi, u području Kavkaza, u Maloj 
Aziji itd.; listovi su neparno perasti (5-7 liski pilastog ruba)
- cvjetovi su bijeli ili ućkasti (sastavljeni patitasti cvat) 
- plodovi (podrasli) su crne i sočne bobičaste kotunice 

2. porodica: Odoljenovke ( Valerianaceae) 

- zeljaste biljke i polugrmovi
- listovi su nasuprotni, perasto razdijeljeni ili rascijepljeni
- cvjetovi su sitni, nepravilni, skupljeni u cvatove
- čaka je slabo razvijena (5 sraslih lapova) 
- vjenčić je sulatičan, cjevasta, zvonasta ili ljevkasta oblika, a sastoji se od 5
latica
- pranika su 3 ili 1; tučak je 1, a sastoji se od 3 plodnička lista - plodnica je
 podrasla; plod je suh i tvori ga sjemenka s razraslom čakom u obliku dlakave
kunadre i drugih tvorbi

- Odoljen (Valeriana officinalis)
- rasprostranjen u većem dijelu Europe sve do zapadnog Sibira (dobro
zastupljen u hrvatskoj flori)
- raste u šumama, na vlažnim livadama, na obalama rijeka i potoka
- višegodišnja zeljasta biljka visine od 0,5-2 m (prve godine razvije
 prizemnu rozetu listova, a druge godine cvjetnu stabljiku)
- podanak je kratak, okomit i od njega se odvajaju brojni nitasti
korijenovi smeđe boje
- listovi su neparno perasto rascijepljeni (donji su peteljkavi, a gornji su
sjedeći) 
- stabljika je u gornjem dijelu razgranjena i nosi višestruko sastavljeni
 patitac; vjenčić je ruičasto-ljubičaste boje 
- pranika ima 3, tučak  je 1 - plodnica podrasla, plod je roška s dlakavom
kunadrom

- Matovilac (Valerianella olitoria)
- jednogodišnja biljka, koja se samoniklo ili u uzgoju javlja širom Europe
(rabi se kao salata)
  159
 

25. red: OLEALES  ( LIGUSTRALES )

1. porodica: Maslinovke ( Oleaceae)

- drvenaste biljke s najčeće nasuprotnim listovima 
- cvjetovi su tetramerni; pranika ima većinom samo 2 
- plodnica je nadrasla i od 2 plodnička lista 
- plodovi su različiti: tobolci ( jorgovan-Syringa vulgaris), koštunice (maslina),
 perutke (jasen) ili bobe (kalina)

- Maslina (Olea europaea=Olea sativa)

- raste oko Sredozemnog mora
- upadljivi, jednostavni i srebrnosivi listovi; bijeli cvjetovi u grozdovima
- masno ulje je u sočnom dijelu ploda i u endospermu 

- Jasen ( Fraxinus)
- vrste ovog roda imaju rasperane listove
- Crni jasen ( Fraxinus ornus)
- duboko rascijepan bijeli vjenčić, a cvjetovi su skupljeni u metlice 
- Bijeli jasen ( Fraxinus excelsior )
- drvo, koje raste na tlima bogatim hranjivim tvarima
- neugledni cvjetovi pojavljuju se prije list anja; nemaju ni čake ni
vjenčića (goli cvjetovi) - oprašivanje vjetrom

- Kalina ( Ligustrum vulgare )
- 1-3 m visoki zimzeleni grm s bijelim cvjetovima i crnim, sjajnim
 bobama

26. red: POLEMONIALES  

1. porodica: Boraginaceae 
- zeljaste biljke s izmjeni čnim, jednostavnim listovima, prekrivenim otrim
dlakama
- cvjetovi su većinom skupljeni u dvostruke kovrčice 
- nadrasla plodnica od 2 plodnička lista je zbog nepravih pregrada
četverogradna; plod je cijepavac-dvoplodnički kalavac i raspada se na 4
 jednosjemena plodića

- Crni gavez (Symphytum officinale)

- trajna biljka visoka i preko 50 cm, koja raste na livadama, uz puteve i
na obalama rijeka (Europa i Azija)
- listovi su dlakavi, usko jajasti i sjedeći 
- cvatovi se sastoje od ljubičastih cvjetova, a razvijaju se na podužim
dršcima

  160
 

 
- u svim našim krajevima raste bijeli (žuti) gavez  (S ymphytum
tuberosum), trajnica s blijedožutim cvjetovima

- Plućnjak  ( Pulmonaria officinalis )
- raste u listopadnim šumama
- listovi su cjeloviti, jajoliki s peteljkom, odo zgo dlakavi najčeće s
 bijelim pjegama; cvat je kovrčica (ruičasti, ljubičasti ili modri cvjetovi) 

27. red: SCROPHULARIALES  

1. porodica: Pomoćnice (Solanaceae)

- obuhvaća oko 90 rodova; većina predstavnika ove porodice su zeljaste biljke,
a rjeđe se javljaju polugrmovi i drveta
- listovi su jednostavni, izmjenični, najčeće cjelovite plojke 
- cvjetovi su pojedinačni ili su skupljeni u cvatove - kovrčice 
- ocvijeće je najčeće pravilno 
- čaka se sastoji od 5 sraslih lapova, a vjenčić od 5 sraslih latica; slobodnih
 prašnika ima 5 - sraćuju za cijev vjenčića; tučak je 1, sastavljen od dvaju
sraslih plodničkih listova - plodnica je nadrasla
- cvjetna formula: K (5)C(5)A5G(2) 
- plod je boba ili tobolac
- toj porodici pripadaju mnoge prehrambene kulture: krumpir -   Solanum 
tuberosum; rajčica, patlidan itd. 

- Velebilje ( Atropa belladonna)
- višegodišnja zeljasta biljka visine 1-1,5 m
- raste po krčevinama i svjetlim umskim predjelima Euroazije (dobro je
zastupljena i u Hrvatskoj: Medvednica, Gorski kotar, Velebit itd.)
- listovi su jednostavni, izmjenični, cjelovite plojke, eliptični ili jajasti,
cjelovita ruba; donji listovi su pojedinačni, a gornji su parni, različite veličine –
dimorfni listovi: jedan list u paru je 3- 4 puta veći od drugog 
- cv jetovi su pojedinačni; latice su obično ljubičasto-smeđe boje 
- plod je crna, svjetlucava boba (dvoplodnički, nadrasli, sočni plod) 

- Kužnjak  ( Datura stramonium )
- jednogodišnja zeljasta biljka visine 20-100 cm, koja raste na
zapuštenim zemljištima, u blizini nastambi, u vrtovima (dobro zastupljen u
hrvatskoj flori)
- listovi su jednostavni, izmjenični, nazubljenih rubova 
- cvjetovi su veliki, pojedinačni, najčeće bijele boje 
- plod je bodljikav, jajasti tobolac s puno sjemenaka
  161
 

- Crna bunika ( Hyoscyamus niger )

- dvogodišnja zeljasta biljka visine oko 1 m, koja raste u blizini ljudskih
nastambi, u vrtovima, uz putove (raste u cijeloj Europi, pa tako i u
Hrvatskoj)
- prizemni listovi su peteljkavi, stabljični sjedeći, nazubljena ruba 
- cvjetovi su veliki, ućkaste boje 
- pranika ima 5 (2 kraća i 3 dua: dvomoćni pranici) 
- plod je dvopretinčani tobolac (otvara se izbočenim poklopcem) s puno
sjemenaka

- Bijeli bun (Scopolia carniolica)

- oko 0,5 m visoka biljka, po izgledu vrlo slična velebilju
- raste u umama brdskih predjela jugoistočne Europe i zapadne Azije 
(obilno je zastupljen u hrvatskoj flori)
- listovi su obrnuto jajasti, cjelovita ruba, a cvjetovi su ljubičasto-crni
- plod je tobolac (otvara se poklopcem)

- Paprika (Capsicum annuum)
- potječe iz Amerike, a kultivira se u mnogim područjima
- jednogodinja biljka; listovi su najčeće usko jajasti
- cvjetovi su raznoliko obojeni i pravilni
- plod je viesjemena boba vrlo različitog oblika 
- iz prvobitne i samonikle b iljke nastao je niz različitih odlika, koje se često
smatraju i samostalnim vrstama ( Capsicum longum, Capsicum frutescens itd.)

- Bunovina ili mandragora ( Mandragora officinarum)

- trajna biljka s vrlo razvijenim, račvastim korijenom, koji podsjeća na
ljudsko tijelo
- rasprostranjena mjestimično u zemljama oko Sredozemlja (u Hrvatskoj 
samo u okolici Dubrovnika)
- listovi su produženo jajasti, nazubljena ruba
- pojedinačni cvjetovi su zelenkasto-bijele boje
- plod je okruglasta boba utosmeđe boje 

- Duhan (rod Nicotiana)
- uglavnom jednogodinje zeljaste biljke iz tropskih područja zapadne
Amerike
-  biljke velikih i jednostavnih listova, te velikih ruičasto-crvenih
cvjetova; plod je tobolac
- za dobivanje duhana najviše se uzgajaju vrste  Nicotiana tabacum  i
 Nicotiana rustica  

- Paskvica (Solanum dulcamara)
- vrlo rasprostranjena biljna vrsta (raste i u Hrvatskoj)
  162
 

-   polugrm sa izdancima, na kojima se nalaze jajasti listovi i ljubičasti

cvjetovi; plodovi su crveno obojene jajaste bobe

- Mjehurica ( Physalis alkekengi )
-  narančastocrvene bobe su obavijene nadutom mjehurastom čakom 

2. porodica: Strupnikovke ( Scrophulariaceae)

-  jednogodinje, dvogodinje i viegodinje zeljaste biljke; rjeđe grmovi i
drveta; oko 250 rodova
- listovi su jednostavni, cjeloviti ili perasto razdijeljeni, poredani izmjenično,
nasuprotno ili ukriž
- cvjetovi su najčeće skupljeni u cvatove (grozd ili klas) 
- ocvijeće je najčeće nepravilno: čaka se sastoji od 4-5 slobodnih lapova, a
vjenčić (različitog oblika) od 4-5 sraslih latica; slobodnih pranika ima najčeće
4 (rjeđe 2, 3 ili 5) - pričvrćuju za cijev vjenčića; tučak je 1, sastavljen najčeće
iz 2 plodnička lista - plodnica je nadrasla
- plodovi su mnogosjemeni tobolci (vrlo rijetko bobe)

- Crveni (grimizni) naprstak  ( Digitalis purpurea )

- raste kao samonikla biljka na svjetlijim mjestima u šumama srednje i
zapadne Europe (u Hrvatskoj raste pretežno u uzgoju)
- dvogodišnja zeljasta biljka (prve godine razvija prizemnu rozetu
listova, a druge stabljiku visine oko 1,5 m)
- donji listovi stabljike su veliki, dugačkih peteljki, a gornji su manji,
sjedeći: listovi su duguljasto-jajasti, narovašenih rubova; s donje strane listova
izražena je mrežasta nervatura
- cvat jednostrani grozd se sastoji od crvenkasto- ljubičastih, obrnuto
zvonolikih, iznutra bjelkastih cvjetova
-  plod je dvoplodnički, nadrasli, suhi pucavac-tobolac

- Vunasti naprstak  ( Digitalis lanata )

- rasprostranjen na vapnenačkoj podlozi u svjetlim umama i među
grmovima u jugoistočnim dijelovima Europe i u zapadnoj Aziji (zastupljen i u
Hrvatskoj); dvogodišnja biljka visine oko 1,2 m
- listovi su uski, skoro lancetasti (nervatura je prividno skoro paralelna)
- cvjetovi se razvijaju u vršnim grozdovima, cjevasto-zvonastog su
oblika, bjelkasti ili svijetlo-smeđi 

- Divizma (Verbascum)
- rod zeljastih biljaka, koje su rasprostranjene u Europi, Aziji i sjevernoj
Africi (naročito su dobro zastupljene u istočnom Sredozemlju te se javljaju i u
Hrvatskoj); visoke dvogodišnje biljke, s cvjetovima skupljenim u grozdove ili
klasove; imaju 5 prašnika (razlika od drugih predstavnika ove porodice, koji
imaju 4 prašnika)
  163
 

- Pustenasta divizma (Verbascum phlomoides)

- biljka visine i preko 2 m; gusto dlakava
- listovi su duguljasto-jajasti ili lancetasti i sjedeći 
- veliki i uti cvjetovi razvijaju se na dugačkom grozdu 
- od vrsta ovog roda jo se ističu Verbascum thapsiforme (Verbascum
densiflorum)  i Verbascum thapsus 

- Čestoslavica (Veronica officinalis)
- raste u nizinskom i brdskom području Europe, Azije i Amerike
- listovi su obrnuto jajasti ili ovalni, na rubu pilasti
- ljubičasti ili bijeli cvjetovi skupljeni su u grozdove 

3. porodica: Trpučevke ili Bokvice ( Plantaginaceae )

- zeljaste jednogodišnjice ili trajnice jednostavnih, cjelovitih ili perasto
razdijeljenih listova
- cvjetovi su sitni, tetramerni i većinom dvospolni 
- vjenčić je sulatičan, obojen; pranika ima 4; tučak je jedan - plodnica je
nadrasla, razdijeljena na 2 do 4 pretinca s 1 ili više sjemenih zametaka u
svakom; plod je tobolac ili oračić 
- najpoznatiji predstavnik te porodice je rod  Plantago - trputac, koji obuhvaća
vrste rasprostranjene u umjerenim područjima gotovo cijelog svijeta 

- Veliki (širokolisni) trputac ili velika bokvica ( Plantago major )

- rasprostranjen na putovima, stazama, poljima i livadama cijele Europe
te srednje i sjeverne Azije (obilno zastupljen u primorskim i kopnenim
dijelovima Hrvatske)
- zeljasta trajnica s rozetom listova iz koje izbija 20-30 cm visoko batvo
koje na vrhu nosi cvjetove skupljene u klas

- Suličasti (uskolisni) trputac ili mala bokvica ( Plantago lanceolata )

- rasprostranjen na travnjacima, suhim pašnjacima, poljima, uz putove,
kuće (obilno zastupljen u hrvatskoj flori) 
-  zeljasta trajnica s rozetom listova (znatno uži listovi u odnosu na
 prethodnu vrstu) iz koje izbija preko 50 cm visoko batvo, koje nosi na vrhu
 jajasti cvat – klas

- Buhačina ( Plantago psyllium = Plantago arenaria)

- rasprostranjena u južnoj Europi, sjevernoj Africi i zapadnoj Aziji
(zastupljena samo u primorskim krajevima Hrvatske)
- listovi su vrlo uski, skoro linealni
- cvjetovi su skupljeni u brojne glavičaste cvatove 

  164
 

  28. red: LAMIALES  

1. porodica: Usnače ( Lamiaceae=Labiatae )

- zeljaste biljke, polugrmovi, rjeđe grmovi 
- stabljika je četverobridna (kolenhim u uglovima - "kolenhimska rebra")
- jednostavni listovi poredani su unakrsno=križasto nasuprotno (dekusirani
listovi)
- cvjetovi su poredani u paštitaste cvatove, koji prividno djeluju kao pršljenovi
- ocvijeće je nepravilno 
- sulapna čaka građena je od 5 lapova (dvousnata ili s pet zubaca)
- sulatičan, dvousnat vjenčić građen je od 5 latica (gornja izbočena usna
građena je od dviju sraslih latica; razvijena donja usna građena je od triju
sraslih latica)
-  pranika ima najčeće 4: 2 kraća i 2 dulja - dvomoćni pranici; sraćuju s
cijevi vjenčića (kod kadulje i rumarina ima samo 2 pranika) 
- tučak je 1, sastavljen od dvaju sraslih plodničkih listića - plodnica je nadrasla,
četverogradna 
- cvjetna formula: K (5)[C(2+3)A4 ili 2]G(2) 
- plod je cijepavac - dvoplodnički, nadrasli, suhi kalavac i raspada se na četiri
 plodića (merikarpa)
- stabljika i listovi većine vrsta imaju svojstven miris (eterično ulje) 

- Paprena metvica ( Mentha x piperita )

- viegodinja zeljasta biljka, razgranjene stabljike (četvero bridne,
tamnoljubičaste boje), visine 30-100 cm
- listovi su jajasti, na vrhu zašiljeni, pilasto nazubljena ruba, peraste
nervature
- vjenčić je ruičast, četverorenjast (nije dvousnat) 
- cvjetovi su skupljeni u klasaste cvatove; razmnožava se vegetativno
- nema je samonikle, već se uzgaja u mnogim zemljama 

- Kovrčava metvica ( Mentha x crispa)

-  po mnogima nije samostalna vrsta, već samo varijeteta vrste  Mentha
 spicata 
- kao samonikla biljka raste još samo u Francuskoj, sjevernoj Italiji i u
Dalmaciji; inače se kultivira 
- ima iroko jajaste i na rubu isjeckane, kovrčave listove 

- Barska (mirisna) metvica ( Mentha pulegium)

- rasprostranjena u poplavnim područjima oko rijeka, potoka, jezera i
močvara (Europa - posebno Sredozemlje, Azija i Afrika)
- ima do 0,5 m visoku stabljiku na kojoj su smješteni usko jajasti listovi
- svijetlo-ljubičasti cvjetovi su u kuglastim prljenastim cvatovima 

  165
 

- Primorska metvica, primorska marulja ili metvulja (Calamintha nepeta)

- vrlo rasprostranjena biljna vrsta (kod nas u Dalmaciji dolazi samonikla)
- listovi su ovalni, jajasti, a cvjetovi su ljubičasti, ruičasti ili bijeli 

- Kadulja (Salvia officinalis)
- rasprostranjena u Sredozemlju (središte rasprostranjenosti su
mediteranski kamenjari istočne obale Jadrana); uzgaja se u kopnenim
dijelovima Hrvatske
- višegodišnji polugrm visine 20 do 50 cm (razgranjena, bjelkasto-
zelenkasta stabljika - u donjem dijelu drvenasta, a u gornjem zeljasta)
- listovi su jednostavni, u izmjeničnom rasporedu, srebrnastosivozeleni,
izduženi ili jajoliki, cjelovitog ili sitno narovašena ruba
-  prljenaste nakupine ljubičastih i izrazito usnatih cvjetova (cvjetovi
mogu biti ruičasti ili bijeli) skupljene su u grozd 
- Grčka kadulja (Salvia fruticosa=Salvia triloba)
- rasprostranjena u Sredozemlju (od Sicilije do Krete; kod nas na Visu i
na Braču), Turskoj i Bliskom Istoku 
- višegodišnji grm visine do 120 cm (u usporedbi s vrstom S. officinalis,
ovu vrstu karakteriziraju deblji i širi žutozeleni listovi kratke peteljke)
- pri bazi plo jke nalaze se često dvije bočne uke (lobusi)
- cvjetovi su ljubičasti, usnati 
- u okviru roda Salvia  ističu se i vrste: Salvia sclarea  (muškatna kadulja),
Salvia silvestris (šumska kadulja) i Salvia pratensis (livadna kadulja)

- Bijela mrtva kopriva ( Lamium album)

- višegodišnja zeljasta biljka rasprostranjena i u hrvatskoj flori
- vjenčić je bijel ili utobijel 

- Ružmarin ( Rosmarinus officinalis )
- grm visok i preko 2 m, podrijetlom iz Sredozemlja (obilno zastupljen u
 južnoj Francuskoj, a kod nas na pojedinim otocima)
- listovi su vazdazeleni, vrlo uski, na rubu blago smotani
- u pršljenima se javljaju modri cvjetovi

- Lavanda ( Lavandula angustifolia= Lavandula officinalis )

- niski polugrm rasprostranjen uglavnom u zapadnom Sredozemlju,
odakle se iri do Dalmacije i Grčke, a čak i do srednje Europe; dosta se i
kultivira
- listovi su uski i cjeloviti, vazdazeleni
- cvjetovi su modri ili ljubičasti 

  166
 

- Obični mravinac (Origanum vulgare)

- zeljasta trajnica visine i do 0,5 m rasprostranjena u podr učju Euroazije
(kod nas raste u primorskim i kopnenim područjima) 
- listovi su jajasti, maleni, ravnog ruba
- crvenkasti ili bijeli cvjetovi skupljeni su u pršljenasto poredane guste
cvatove

- Primorski mravinac (Origanum heracleoticum)

- zastupljen samo u našim primorskim krajevima

- Timijan (Thymus vulgaris)
- kao samonikla biljka raste samo u sjeverozapadnom dijelu Sredozemlja
- uzgaja se u kopnenim i primorskim krajevima Hrvatske
- 20-30 cm visoki polugrm
- listovi su dugi oko 1 cm, eliptični ili skoro igličasti, koasti 
- cvjetovi su ruičasti 

- Majčina duica (Thymus serpyllum)

- rasprostranjena na prostranom području umjerenog dijela Europe,
Azije, sjeverne Afrike i Sjeverne Amerike
- stabljika je pridignuta
- listovi su jajasti, a cvjetovi su vrlo sitni i ruičasto-bjelkasti

- Matičnjak  ( Melissa officinalis )
- trajna biljka čija je domovina u istočnom Sredozemlju; kultivira se u 
mnogim područjima (kod nas je vrlo rasprostranjen) 
- listovi su široko jajasti i na rubu nazubljeni
- l jubičasti ili bijeli cvjetovi skupljeni su u prljenaste cvatove 

- Bosiljak ili murtela (Ocimum basilicum)

- jednogodišnja zeljasta biljka visine do 0,5 m podrijetlom iz tropskih i
subtropskih krajeva srednje Azije, pa se u Europi (i kod nas) javlja u
uzgoju
- listovi su jajasti i na rubu cjeloviti ili blago nazubljeni
- cvjetovi su crvenkasti, ućkasti ili bijeli 

2. porodica: Verbenaceae 
- zeljaste ili drvenaste biljke rasprostranjene uglavnom u tropskim područjima 

- Konopljika ili fratarski papar (Vitex agnus-castus) 

- rasprostranjena u obalnom području (Dalmacija) 
- visoki grm s dlanasto sastavljenim listovima i ljubičastim (ili bijelim)
cvjetovima u vršnim cvatovima; plodovi su kuglaste koštunice (0,5 cm)
  167
 

  29. red: ASTERALES  

1. porodica: Glavočike ( Asteraceae=Compositae)

- velika porodica koja obuhvaća oko 1300 rodova odnosno oko 19000 vrsta,
koje su rasprostranjene u područjima umjerenog podneblja 
- to su uglavnom zeljaste biljke, od kojih mnoge imaju različite prilagodbe za
rasprostranjivanje plodova
- listovi su jednostavni, poredani izmjenično, rjeđe su nasuprotni: lisna plojka
 je cjelovita ili razdijeljena
- cvat je glavica, odnosno uborak
- glavica je sastavljena od raznovrsno građenih cvjetova, koji su zbijeno
 poredani na proširenoj cvatnoj osi, koja tvori cvjetište (cvatište) glavice;
cvjetite moe biti ravno, izbočeno, udubljeno, čunjasto, valjkasto, kuglasto,
golo ili uplje; glavica je s donje strane obavijena većim brojem pricvjetnih
(ovojnih listića) koji tvore ovoj ( involucrum)
- uborak predstavlja velike glavice s udubljenim cvjetitem, koje je slično maloj
košarici (suncokret)
- cvjetovi su dvospolni, jednospolni ili sterilni
- ocvijeće je dvostruko 
- čaka se najčeće javlja u obliku 5 koičastih izraslina na vrhu plodnice ili u
obliku mnogobrojnih dlaka; često izraste u posebnu prilagodbu, kao što je
kunadra ( pappus), koja slui rasprostranjivanju plodova pomoću vjetra 
- vjenčić je sulatičan 
- prema građi vjenčića, razlikuju se cjevasti i jezičasti cvjetovi 
- cjevasti cvijet ( flos tubulatus ) ima pravilno, dvostruko ocvijeće: slabo
razvijena čaka često je predstavljena kunadrom; vjenčić je peterolatičan, s
laticama srašten u kratku cijev, na rubu ima 5 zubaca; cvijet je dvospolan
- jezičasti cvijet ( flos ligulatus ) ima nepravilno ocvijeće: slabo razvijena čaka
 je u obliku kunadre ili zubaca; vjenčić ima 3 ili 5 sraslih latica; cvijet je
 jednospolan ili sterilan
- cvjetovi u glavičastim cvatovima javljaju se u različitom odnosu (ili samo
cjevasti, ili samo jezičasti, ili jedni i drugi)
- cvjetovi porodice glavočika imaju 5 pranika čije pranice sraćuju u cijev
(praničke niti ostaju slobodne i s njima su pranici prirasli na vjenčić); tučak je
1, a sastoji se od dvaju sraslih plodničkih listova - plodnica je podrasla i
 jednopretinčana; plod je roka (dvoplodnički, podrasli suhi nepucavac) 

1. podporodica: Glavočike-cjevnjače: Asteraceae (=Compositae-Tubuliflorae )
- imaju cvjetne glavice koje sadrže samo cjevaste cvjetove, ali i cvjetne glavice
u kojima se cjevasti cvjetovi smjeteni u sredini, spajaju s nepravim jezičastim
ili ljevkastim cvjetovima smještenim na rubu cvjetne glavice
- uz škrob asimilacijom nastaje i inulin (polifruktozid)
- sadre većinom shizogene rezervoare s eteričnim uljima (egzogeno dolaenje
ulja)
  168
 

- Kamilica (Chamomilla recutita= Matricaria recutita = Matricaria chamomilla )

- rasprostranjena je po čitavom svijetu (raste u kulturi i na raznim
mjestima u slobodnoj prirodi, najčeće u blizini naselja) 
- zeljasta jednogodišnja biljka, koja se razvija u razgranjenu i do 55 cm
visoku stabljiku s listovima, koji su uski i višestruko razdijeljeni
- cvjetite je golo, uplje i čunjasto; cvjetne glavice nastaju pojedinačno,
a sastoje se od rubnih bijelih jezičastih sterilnih cvjetova i od ućkastih
cjevastih fertilnih cvjetova u sredini glavice
- Rimska kamilica (Chamaemelum nobile= Anthemis nobilis )
- kod nas raste samo u vrtovima; samonikla se javlja u zemljama zapadne
Europe
- trajna i do 30 cm visoka biljka s jako rascijepanim i dugim listovima
- cvjetite je valjkasto, a u cvjetnoj glavici prevladavaju jezičasti cvjetići 
- od zamjena i patvorina kamilice ističu se sljedeće vrste: Tripleurospermum
inodorum= Matricaria inodora   (bezmirisna kamilica),  Matricaria discoidea  
(zelena kamilica),  Matricaria matricarioides   (mirisna kamilica) i  Anthemis
arvensis (poljski jarmen); navedene vrste imaju valjkasta ili kuglasta cvjetišta

- Stolisnik  ( Achillea millefolium )
- zeljasta trajnica rasprostranjena u svim područjima Europe i Azije, pa i
u Hrvatskoj (na livadama i uz putove)
- listovi su dugi i višestruko perasto iscijepani
- sitne glavice bijelih jezičastih i utih cjevastih cvjetova nalaze se u
gustim nakupinama na vrhu stabljike

- Gorki pelin ( Artemisia absinthium )

- rasprostranjen na neobrađenim mjestima,  uz zidove i puteve, u
vinogradima, po suhim i kamenim obroncima velikog dijela Europe i Azije (u
Hrvatskoj je rasprostranjen u svim krajevima)
- višegodišnja biljka; raste kao polugrm i ima drvenaste donje dijelove
- na visokoj i razgranjenoj stabljici nalaze se trostruko perasto
razdijeljeni listovi s kratkom peteljkom, dok su listovi u predjelu cvata
lancetasti i sjedeći (listovi su od gustih, svilenih dlačica skoro sivi) 
-  cvat se sastoji samo iz žutih cjevastih cvjetova
- Divlji (crni) pelin ( Artemisia vulgaris )
- raste u mnogim zemljama Europe, Azije i Sjeverne Amerike
- višegodišnja biljka, visoka i do 2 m, s višestruko iscijepanim listovima
- u brojnim i sitnim glavicama nalaze se ućkasti ili crvenkasti cvjetovi
- od vrsta roda  Artemisia karakter istične su Artemisia pontica ( rimski ili
crnomorski pelin)  i  Artemisia maritima (primorski pelin)

- Smilje ( Helichrysum italicum )
- uspijeva samo na jugu Europe (u Hrvatskoj se javlja u primorskim
krajevima: u kamenjarima, pukotinama stijena, uz puteve)
  169
 

  - trajna biljka u obliku polugrma s vrlo uskim i dlakavim listovima te s

 brojnim i u nakupine zbijenim glavicama zlatnožutih, cjevastih cvjetova

- Neven (Calendula officinalis)
- po svom podrijetlu je mediteranska biljka, a u kulturi se javlja u čitavoj
Europi
- jednogodišnja zeljasta biljka
- listovi su produženo lopatasti ili lancetasti, cjelovitog ili malo
nazubljenog ruba, sjedeći 
- svaki ogranak zavrava glavicom narančasto-žutih cvjetova

- Sikavica, osljebod ili oslobod (Silybum marianum=Carduus marianus)

- raste uglavnom u zemljama šireg Sredozemlja, pa tako i u južnim
dijelovima Hrvatske
- ima i preko 1,5 m visoku stabljiku s bodljikavim, bijelozelenim,
išaranim listovima i bodljikavim cvatnim glavicama, u kojima se nalaze
ljubičasto-crveni cvjetovi; plodovi su crnosmeđi 

- Gorska moravka ( Arnica montana)

- najčeće se javlja na planinskim livadama i panjacima zapadne i
srednje Europe (zapisana je i za nau floru); zakonom zatićena vrsta 
-  do 60 cm visoka i uspravna, obično slabo razgranjena stabljika s
 jednom ili rjeđe s vie cvjetnih glavica (cvjetovi su tamno-žute boje)
-  listovi iz rozete s dna stabljike su jajasti, cjelovita ruba, a listovi na
stabljici su znatno uži i ponekad nazubljeni

- Vratić (Tanacetum vulgare)

- rasprostranjen u velikom dijelu Europe, Amerike itd. (u Hrvatskoj je
obilno zastupljen)
- raste uvijek u velikom broju primjeraka
- višegodišnja zeljasta biljka koja može narasti i do 1,5 m
- listovi su veliki i perasto izrezani
- sitne cvjetne glavice sastoje se uglavnom od žutih cjevastih cvjetova

- Buhač ( Pyrethrum cinerariaefolium=Tanacetum cinerariaefolium )
- višegodišnja do 50 cm visoka zeljasta biljka, rasprostranjena u
 priobalnim područjima jugoistočnog Sredozemlja (kao samonikla biljka raste
kod nas u Dalmaciji)
- polugrm s mnoštvom perasto rascijepanih listova, koji su skupljeni pri
dnu stabljike
-  na skoro bezlisnim ograncima javljaju se pojedinačne cvjetne glavice,
u kojima su dosta dugi jezičasti cvjetovi bijele boje, a cjevasti i u
sredini glavice zbijeni cvjetovi žute boje

  170
 

- Podbjel (Tussilago farfara)
- raste po čitavoj Europi, u velikom dijelu Azije, sjeverne Afrike i
Sjeverne Amerike (u Hrvatskoj je vrlo rasprostranjen)
- trajna biljka visine i do 30 cm
- najprije se razvijaju cvjetne glavice i to  pojedinačno - cvjetovi su žuti;
kasnije se razvijaju listovi, koji imaju veliku i blago nazubljenu plojku

- Artičoka (Cynara scolymus)
- rasprostranjena u području Sredozemlja
- listovi su cjeloviti ili perasto rascijepljeni
- cvjetne glavice su velik e i imaju mesnato cvjetite, zatićeno ovojnim
listovima, koji su na bazi mesnati i sočni 

- Zlatnica (Solidago virgaurea)
- rasprostranjena u suhim i svijetlim umama, uz puteve u područjima
Europe, Azije, sjeverne Afrike i Sjeverne Amerike (zastupljena i u Hrvatskoj)
- do 1 m visoka stabljika s usko ovalnim listovima nazubljenog ruba
- brojne glavice žutih cvjetova

- Oman ( Inula helenium )

- potječe iz srednje Azije, odakle je kulturom prenesen i u Europu 
(raste i u Hrvatskoj)
- trajna biljka visine i do 2 m
- listovi su veliki, jajasto ovalni ili lancetasti i nazubljenog ruba
- velike glavice cvata razvijaju se pojedinačno ili po vie njih u
 paštitcima (cvjetovi su žute boje)

- Primorski oman ( Limbarda crithmoides = Inula crithmoides )

-  halofilna biljka (biljka slaništa) koja pretežno raste uz morsku obalu
-  listovi su mesnati, sočni

- Suncokret ( Helianthus annuus )
- podrijetlom iz Sjeverne Amerike, a uzgaja se kao uljarica
- vrlo visoka i razvijena jednogodišnja zelen s velikim listovima i s
velikim cvatovima (žuti cvjetovi)

- Čičoka, gomoljasti suncokret ili topinambur ( Helianthus tuberosus)

- trajnica, koja se uzgaja od davnina, ali se kao polusamonikla javlja na
mnogim mjestima
- pod zemljom stvara velike gomolje, koji sadrže inulin

- Uskolisna rudbekija (pupavica) ( Echinacea angustifolia)

- 30-120 cm visoka biljka, rasprostranjena u Sjevernoj Americi

  171
 

- Crvena (grimizna) rudbekija (pupavica) ( Echinacea purpurea)

- 50-150 cm visoka biljka
- listovi su najčeće nazubljeni 
- cvjetne glavice pojedinačne ili jedva spojene; cvjetovi su ljubičasto-
crveni

- Pelinolisni limundžik  ( Ambrosia artemisiifolia )

- alergogena biljka, koja cvate od lipnja do listopada

2. podporodica Glavočike- jezičnjače: Cichoriaceae (=Compositae- Liguliflorae )

- obuhvaća manji broj vrsta od podporodice cjevnjača 
- cvjetne glavice sadre samo jezičaste cvjetove 
- biljne vrste sadre mliječni sok  

- Maslačak ili radič (Taraxacum officinale)

- višegodišnja zeljasta biljka rasprostranjena po svim travnjacima zemalja
sjeverne polukugle
- listovi su perasto razdijeljeni, a smješteni su prizemno
- na vrhu stabljike nalazi se glavica od zlatnoutih, jezičastih cvjetova
- plod je roka, koja na vrhu nosi čuperak dlačica (papus), pa na najmanji 
udar vjetra plodovi lete na sve strane

- Vodopija (Cichorium intybus)
- višegodišnja zeljasta biljka koja raste u mnogim zemljama svih
kontinenata
- dosta duga stabljika s cjelovitim, duguljastim i sjedećim listovima 
- cvjetne glavice se sastoje od modrih cvjetova

  172
 

 
2. razred: JEDNOSUPNICE ( LILIATAE = LILIOPSIDA
= MONOCOTYLEDONEAE )

 podrazred: LILIIDAE

1. red: ĐUMBIROLIKE ( ZINGIBERALES )

1. porodica: Đumbirovke ( Zingiberaceae)

- zeljaste trajnice koje rastu u tropskim područjima 
- predstavnici te porodice ističu se postojanjem ogrljka ili jezičca na prijelazu
lisne plojke u rukavac (slično kao i trave) 
- cvjetovi su pravilni, dvospolni; imaju 3 cjevasta “lapa”, 3 cjevaste “latice”, 1
 prašnik (ostali su reducirani)
- plodnica je podrasla; plod je boba ili suhi pucavac

- Đumbir ( Zingiber officinale )
-  podrijetlom iz jugoistočne Azije, ali se od davnine uzgaja u svim
azijskim zemljama
- iz podzemnih dijelova (podanak je bijel ili bezbojan) razvija se do 1 m
visoka stabljika s lancetastim listovima i sa zelenkasto-žutim pjegavim
cvjetovima

- Kardamom ( Elettaria cardamomum )
- raste kao samonikla biljka u vlanim umama brdskog područja Indije 
- trajna biljka visine i do 3 m
- listovi su lancetasti, a cvjetovi su zelenkasto-bijeli (usne su obojene
 plavo i žuto)

- Galanga ( Alpinia officinarum )
- potječe iz Kine 
- iz podanka izbija puno uspravnih i do 150 cm visokih stabljika s uskim
i sabljastim listovima
- lijepi i bijeli cvjetovi nalaze se u grozdu na vrhu stabljike
- plod je tobolac

- Kurkuma (Curcuma longa=Curcuma domestica)

- potječe iz june Azije, ali se najvie uzgaja u Indiji i Kini
- u donjem dijelu stabljike izbijaju široko lancetasti listovi
- u gornjem dijelu stabljike nastaju zbijeni cvatovi blijedo-žutih cvjetova
Curcuma zedoaria 
-  na blijedo-utim cvjetovima ističe se tamno-uta usna i ljubičasto
crveni ovojni listovi

  173
 

  2. red: LJILJANOLIKE ( LILIALES )

1. porodica: Ljiljanovke ( Liliaceae)

- obuhvaća 45 rodova 
- višegodišnje zeljaste biljke s podzemnim organima u obliku lukovica i
 podanaka (rjeđe gomolja) 
- mnoge biljke te porodice rastu u vrućim, suhim stepama i pustinjama 
- listovi su jednostavni, duguljasti, izmjenični, cjeloviti 
- dvospolni cvjetovi mogu biti veliki, pojedinačni (tulipan) ili sitni, skupljeni u
cvatove, obično grozdove (đurđica) 
- ocvijeće je pravilno, sastoji se od 6 latičastih, jednakih listića i zove se
 perigon (nije razdijeljeno na čaku i vjenčić) 
- listići perigona su slobodni ili srasli, poredani u dva kruga (po 3 u svakom
krugu)
- prašnika ima 6 (poredani u 2 kruga, po 3 prašnika u svakom krugu)
- tučak je 1, nastao iz 3 plodnička lista - plodnica je nadrasla, tropretinčana 
- cvjetna formula: *P 3+3A3+3G(3) 
- plod je mnogosjemeni tobolac s tri zaklopca ili boba

- Đurđica (Convallaria majalis)
- višegodišnja zeljasta biljka, obilno rasprostranjena u Europi, Aziji i
Sjevernoj Americi (u Hrvatskoj raste u otvorenijim listopadnim šumama)
- uz stabljiku se razvijaju po dva duguljasta ovalna lista
- cvjetovi su maleni, bijele boje, skupljeni u grozdaste cvatove
- plod je crvena boba

- Mrazovac (Colchicum autumnale)
- raste u velikom mnoštvu na pašnjacima i livadama srednje, zapadne i
 južne Europe te sjeverne Afrike (obilno zastupljen u Hrvatskoj)
-  javlja se krajem ljeta, kad razvija iz palučice batvo sa svijetlo-
ruičastim, velikim cvjetovima, dok se listovi razvijaju u proljeće, a s njima
izlazi iz zemlje i plodnica, koja nad zemljom prelazi u suhi tobolac s mnogo
sjemenaka

- Bijela čemerika (Veratrum album)

- rasprostranjena u brdskom i planinskom podr učju Europe te sjeverne i
srednje Azije (u Hrvatskoj raste na svim višim planinama)
- trajna biljka visine i preko 1,5 m
- listovi su veliki i ovalni s istaknutim usporednim žilama
- cvjetovi su zelenkasti ili bijeli, a plod je tobolac

- Crna čemerika (Veratrum nigrum)

- rasprostranjena kod nas; ima tamno-crvene cvjetove
  174
 

- Aloj (rod Aloe)
- vrste ovog roda rasprostranjene su u tropskim i subtropskim područjima 
Afrike, a neke rastu čak u Sredozemlju (poznate vrste su  Aloe ferox,  Aloe
africana , Aloe spicata , Aloe barbadensis= Aloe vera itd.)
- zeljaste biljke s velikim mesnatim listovima smještenim u dnu stabljike
- cvat se sastoji od crvenkasto-žutih cvjetova

- Bodljikava (oštrolisna ili uskolisna) veprina ( Ruscus aculeatus )

- vazdazeleni grm rasprostranjen u područjima srednje i june Europe,
Azije i sjeverne Afrike (raste i u Hrvatskoj)
- ima koaste, čvrste, jajaste filokladije (plosnate bočne ogranke stabljike
slične listu), koji su prema vrhu zailjeni i bodljikavi 
- iz sitnih i neuglednih zelenkasto-bijelih cvjetova nastaju crvene bobe

- Širokolisna (mekolisna) veprina ili zalist ( Ruscus hypoglossum)

- znatno veći i mekaniji filokladiji u odnosu na prethodnu vrstu 

2. porodica: Lukovke ( Alliaceae)

- obuhvaća oko 30 rodova 
- višegodišnje zeljaste biljke s podzemnim organima u obliku lukovice i
 palučica, a katkad i podanaka 
- listovi su jednostavni, izmjenični, cjevasti, linearni ili plosnati 
- cvjetovi su skupljeni u cvatove - jednostavni štitac, a rijetko grozd i klas
- ocvijeće je pravilno, sastavljeno od 6 slobodnih ili pri osnovici sraslih listića, 
 poredanih po 3 u 2 kruga
- prašnika ima 6 (poredanih po 3 u svakom krugu)
- tučak je jedan, sastavljen od 3 plodnička lista - plodnica je nadrasla,
tropretinčana; plod je tobolac 

- Čenjak ili bijeli luk  ( Allium sativum)

- potječe iz stepskih predjela Azije (danas je rasprostranjen u kulturi) 
- lukovica se sastoji od vie lukovičica

- Crveni luk ili kapula ( Allium cepa)

- trajnica, koja se uzgaja

- Sredozemni morski luk  (Urginea maritima=Scilla maritima)

- raste kao samonikla biljka u obalnom području Sredozemlja (kod nas u
Dalmaciji)
- lukovica je vrlo velika
- nadzemna stabljika je uspravna i visoka
- listovi su lancetasti, a bijeli cvjetovi su skupljeni u grozd

  175
 

3. porodica: Šparogovke ( Asparagaceae)

- porodica obuhvaća 25 rodova 
- trajnice ili vazdazeleni grmovi
- listovi su jednostavni, izmjenični; često su razvijeni u obliku ljusaka, u
 pazušcima kojih se nalaze preobražene stabljike (filokladiji)
- cvjetovi su najčeće sitni, pojedinačni ili u cvatu (grozd, klas, rjeđe titac);
dvospolni ili jednospolni
- ocvijeće je tročlano, u dvama krugovima 
- pranika ima najčeće 6; tučak je jedan i sastoji se najčeće od 3 plodnička 
lista - plodnica je najčeće nadrasla 
- plod je boba

- Pitoma šparoga ( Asparagus officinalis)

- višegodišnja zeljasta dvodomna biljka, koja se vrlo rijetko javlja u
Hrvatskoj kao samonikla
- u primorskoj Hrvatskoj se javlja divlja šparoga  ( Asparagus
acutifolius )

3. red: KAĆUNOLIKE (ORCHIDALES )

1. porodica: Kaćunovke (Orchidaceae)

- obuhvaća oko 750 rodova odnosno oko 20000 vrsta 
- višegodišnje zeljaste biljke, rasprostranjene uglavnom u vlažnim tropskim
šumama
- mnogi predstavnici su epifiti - rastu na deblima tropskog drveća 
- podzemne organe čine podanci i gomolji
- listovi su jednostavni, izmjenični, cjeloviti 
- cvjetovi su skupljeni u cvat klas ili metlicu; rjeđe su cvjetovi pojedinačni 
- ocvijeće je nepravilno; tročlano, u dvama krugovima (listići vanjskog kruga
ocvijeća imaju podjednak oblik, a  u unutarnjem krugu jedan listić se znatno
razlikuje od drugih dvaju po veličini, obliku i boji tvoreći mednu usnu, koja
slui kao mjesto na koje slijeću kukci - opraivači) 
- većina vrsta ima 1 ili 2 pranika 
- tučak je 1, a sastoji se iz 3 srasla plodnička lista - plodnica je podrasla,
 jednopretinčana 
- plod je tobolac; sjemenke su sitne

- Obični (mali) kaćun (Orchis morio)

- raste, kao i mnoge vrste ovog roda na čitavom području sjeverne
 polutke (vlane livade i panjaci brdskih i planinskih područja) 
- iz podzemnih dijelova izbijaju nadzemne stabljike s raznolikim
listovima i s raznobojnim i u klasu smještenim cvjetovima

  176
 

 
- osim običnog kaćuna karakteristične su vrste Orchis mascula i Orchis
militaris  
- od rodova ove porodice ističu se i Ophrys i Platanthera  

- Vanilijevka (Vanilla planifolia)
- biljka tropskih područja Amerike 
- penjačica, koja razvija usko jajaste, mesnate listove
- iz velikih zelenkasto-žutih cvjetova nastaju duguljasti plodovi (tobolci),
koji su u početku zeleni, a suenjem postaju smeđi 

4. red: TRAVOLIKE ( POALES )

1. porodica: Trave ( Poaceae=Gramineae)

- obuhvaća 650 rodova (oko 8000 vrsta), koji su jednogodinjice, dvogodinjice
ili zeljaste trajnice (drvenaste građe su jedino predstavnici podporodice
 Bambusoideae kojima pripada npr. bambus – rod  Bambusa)
- podzemne organe čine čupavo korijenje i podanci 
- stabljika-vlat je tanka, valjkasta, upljih članaka i punih koljenaca (čvorova) 
- listovi su jednostavni, sastoje se od duge i uske plojke i rukavca, koji
obuhvaća stabljiku; izmjenično su poredani; na mjestu gdje lisna plojka prelazi
u rukavac javlja se mala izraslina (uspravna, bijela kožica) - ogrljak ili jezičac 
- cvjetovi su sitni, skupljeni u klasove, koji zatim tvore sastavljene cvatove:
sastavljeni klas (pšenica, raž), metlicu i klip (kukuruz)
- klasić se sastoji od 2-3 cvijeta; svaki klasić ima os, na kojoj su u donjem
dijelu smještene dvije ljuske: donja - obuvenac (brakteja pojedinih cvjetova) i
gornja - kouljica (jedan list vanjskog kruga ocvijeća); obuvenci imaju na vrhu
često produenu os - osat ili osje (ukočena bodljasta četina-homologna plojci)
- pri osnovici cvijeta smještene su dvije bjelkaste ljučice - lodikule (dva lista
unutarnjeg kruga ocvijeća), koje pri cvatnji nabubre te omogućuju otvaranje
cvjetnih ljusaka i cvjetova
- pojedini cvijet ima 3 pranika (kod rie 6) i 1 tučak s nadraslom plodnicom 
- cvjetna formula raži: P1+2A3G(2) 
- plod je pšeno-dvoplodnički, jednosjemeni, nadrasli suhi nepucavac; sjemenka
i usplođe međusobno sraćuju 

- Raž (Secale cereale)
- jednogodinja biljka sa člankovitom stabljikom 

- Kukuruz ( Zea mays)
- jednogodišnja i jednodomna biljka
- listovi su veliki i produeni, a cvjetovi su jednospolni (pranički
cvjetovi su u metlici na vrhu stabljike, a plodnički u klipovima)
  177
 

 
- Riža (Oryza sativa)
- jednogodinja biljka rasprostranjena naročito u istočnoj Aziji 
- raste u busenima, koji se sastoje od više uspravnih stabljika i puno
uskih listova; cvjetovi se nalaze u rahlim metlicama

- Pšenica (Triticum vulgare)

- Puzava pirika ( Agropyrum repens= Elymus repens)

- raste kao korov u područjima Europe, sjeverne Afrike i Sjeverne
Amerike
- ima dugačku i razgranjenu podzemnu stabljiku sa vrijeama i do 150
cm visoku uspravnu stabljiku, na kojoj su smješteni uski, plosnati listovi

5. red: ARALES

1. porodica: Kozlačevke ( Araceae)

- trajne zeljaste biljke; ima i takvih, koje su razvijene u obliku grma, drveta,
 penjačica ili epifita (rasprostranjene u tropskim područjima ili u toplijim
dijelovima umjerenih područja); neke ive stalno u vodi ili na močvarnim
mjestima
- listovi su većinom iroki, cjeloviti, srcasti ili streličasti; jednospolni ili
dvospolni cvjetovi se razvijaju u klipovima ili u klasovima
- plodovi su najčeće bobe 

- Iđirot ( Acorus calamus) 
- podrijetlom je iz istočne Azije, odakle se proirio u veliki dio Europe (u
Hrvatskoj raste uz rubove stajaćih i tekućih slatkih voda, u močvarama) 
- ima razgranjen podanak i sabljaste, uspravne listove
- dvospolni cvjetovi se razvijaju u postranom klipu
- samo u toplijim područjima razviju se crvene bobe 

  178