1956. 2016.

Sigurna uporaba
lijekova

Palijativna skrb

60 kvaliteta ivota tekih

bolesnika

Dostignua u
dijagnostici i lijeenju
multiple skleroze II.

Razvoj prodajnih
vjetina - razine
60 godina razvoja prodaje I.

Kvaliteta u zdravstvu

HRVATSKOG DRUTVA
II.

Ljekarnitvo u
franjevakim

FARMACEUTSKIH TEHNIARA samostanima

provincije svetih
irila i Metoda XII.

OPATIJA - hotel ROYAL 1956-2015.

59 godina
djelovanja
od 14. do 17. travnja 2016.
GODINA XIX - BROJ 73 LIPANJ 2015 STRUNO INFORMATIVNI ASOPIS ISSN 0350-5715
 Nai putevi vode do zdravlja

www.medika.hr
FARMACEUTSKI
TEHNIAR
STRUNO INFORMATIVNI ASOPIS FARMACEUTSKIH TEHNIARA HRVATSKE

Lipanj 2015

1
 Nakladnik HRVATSKO DRUTVO
FARMACEUTSKIH TEHNIARA
Zagreb, Capraka 1
e. pota: tajnik@hdft.hr
OIB 83131423239

Predsjednik HDFT-a Marija uak

e. pota: predsjednik@hdft.hr
099/2285905

Glavna i odgovorna urednica Martina Gal

e. pota: urednistvo@hdft.hr
099/3931947

Ureivaki odbor Vesna Ani

Ivan Bilokapi
Danijela Boi
Svjetlana Jakovac
Mirjana Lukavski
Kristina Mikovi
Jelena Poturica
Sanja Schiller
Nada Vranekovi

Adresa urednitva Zagreb, Capraka 1

IBAN HR3423600001101240952
s naznakom za Tehniar
e. pota: urednistvo@hdft.hr

Lektorica Mira Jeli, prof.

Tehnika urednica Gordana Vinter, Sveuilina tiskara d.o.o.

Tisak Sveuilina tiskara d.o.o. Zagreb

Trg m. Tita 14

Ovaj broj je tiskan u 1500 primjeraka

Slika s naslovnice: Stojnica iz arhive Gradske ljekarne grada Zagreba

2
3
4
 Uvodnik
Potovane kolegice i kolege!
Razdoblje od izlaska prolog broja
asopisa dosad obiljeeno je znatnom
aktivnou drutva.
Predsjednica HDFT-a, Marija
uak, prisustvovala je sveanoj sjednici
glavne Skuptine Hrvatske ljekarnike
komore 2. lipnja u Zagrebu, kojom je
obiljeeno 20 godina rada Komore. Bitno
je naglasiti da Komora organizira osno-
vanje razreda farmaceutskih tehniara
i time emo napokon postati regulirana
profesija zdravstvenih djelatnika!
Sastanku Europskog udruenja
farmaceutskih tehniara (EAPT) u Ham-
burgu (Njemaka), odranom od 23. do
25. travnja, prisustvovali su predstavnici
udruenja farmaceutskih tehniara iz 11
zemalja, meu kojima je bila i predstavni-
ca naeg drutva. Vano je za napomenuti
da je naa kolegica Svjetlana vodila rad-
nu grupu - s predstavnicima Francuske,
Irske i Norveke - iji je zadatak bio
prikupiti podatke i pripremiti upitnik o
farmaceutskim tehniarima zaposlenim
u bolnicama, koji e nakon obrade biti
i objavljen.
U Rovinju je od 21. do 24. svibnja
odran 5. hrvatski kongres farmacije s
meunarodnim sudjelovanjem, kojem su
prisustvovali nai predstavnici.
Sudjelovali smo i na simpoziju Sek-
cije farmaceutskih tehniara Slovenije,
odranom od 29. do 30. svibnja na Rogli.
Prisustvovali smo, s nekima od
vas, drage kolegice i kolege, 16. svibnja
u PharmaSu, u Popovai, gdje smo uz
vrlo zanimljiva predavanja o proizvodi-
ma - ProbalanS, Femipause, Dormirin i
Hartikol - imali i mogunost razgledanja
tvornice ija je proizvodnja, skladite-
nje i distribucija te kontrola kvalitete
uspostavljena u skladu s najstroim EU
standardima farmaceutske industrije.
Ovim putem elimo jo jednom zahvaliti
djelatnicima tvrtke.
Ministarstvo zdravlja pokrenulo je
jo jednu vanu javnu raspravu o nacrtu
prijedloga Zakona o izmjenama i do-
punama Zakona o zdravstvenoj zatiti.
Svi zainteresirani mogu na web stranici
Ministarstva zdravlja dostaviti svoje
komentare.
Ne smijemo zaboraviti i niz strunih
predavanja odranih u podrunicama,
u sklopu kojih smo odrali i izbore za
lanove izvanredne Skuptine, koja e
se odrati u Zagrebu 26.9.2015. Popis
predstavnika po podrunicama moete
proitati u ovom broju asopisa.
Ovim putem elimo dobrodolicu
kolegici Sandri Seri, koja je izabrana
za novu tajnicu podrunice Primorsko-
goransko-istarske.
Donosimo vam i druge iznimno za-
nimljive lanke, a o svemu tome itajte u
ovom broju asopisa.
Ljetne vruine su poele i zajedno s
vama se veselimo zasluenom godinjem
5
odmoru. No, nemojte zaboraviti na tet-
nost UV zraka. Za vas koji ste u Zagrebu,
u sklopu javnozdravstvene kampanje
Djeluj sada postavljeni su ureaji za
mjerenje UV indeksa na osam odabranih
lokacija na podruju grada jarunska
obala, park Bundek, Savski nasip, Trg
bana Jelaia, Ozaljska 1, Grianska 4,
6
Drakovieva 13 i Ilica 43. Cilj projekta je
upozoriti graane o rizicima prekomjerne
izloenosti UV zraenju koje moe imati
ozbiljne posljedice na vae zdravlje.
Dobro se odmorite kako bi na jesen
bili spremni za nove obveze.
S potovanjem,
i n a Gal
Mart
 SIGURNA UPORABA LIJEKOVA
(I. dio)

M. Oseniki *

Terapija lijekovima neizostavni je dio nae svakodnevice - od bezreceptnih

lijekova za kratkotrajno lijeenje i uklanjanje manjih tegoba, do receptnih lijekova
za akutnu i kroninu terapiju. Pacijentu je u dananje vrijeme dostupan niz farmako-
lokih sredstava - od magistralnih i galenskih pripravaka, sintetskih gotovih lijekova,
tradicionalnih biljnih lijekova do homeopatskih lijekova. Gotovo svaki pripravak
moe nakoditi, a neki mogu i usmrtiti ovjeka. Ljekarnikova je uloga stoga smanjiti
rizik primjene lijekova pravilnom izradom pripravka, provjerom kakvoe pripravaka,
pravilnim rukovanjem, razvrstavanjem i izdavanjem pripravaka, kvalitetnom eduka-
cijom pacijenta te praenjem terapije radi potencijalnih interakcija i kontraindikacija.
Tenja prema sigurnoj primjeni i maksimalnoj uinkovitosti lijeka poinje jo
u fazi razvoja pripravka. Prilikom kreiranja novog ljekovitog pripravka (galenskog
pripravka ili gotovog lijeka sintetskog ili biljnog podrijetla) potrebno je poeti od
prikladne djelatne tvari za odgovarajuu indikaciju.
Prvi korak razvoja formulacije pripravka ukljuuje odabir naina primjene.
Primjerice, kod konih bolesti, najee je rije o izradi topikalnih pripravaka, of-
talmoloka oboljenja zahtijevaju izradu kapi za oi, a za sistemsko lijeenje esto je
potrebna peroralna primjena.
Odabir pomonih tvari rezultat je potrage za stabilnom formulacijom odgovaraju-
e bioraspoloivosti, koja e osigurati to bolju suradljivost pacijenta uz nizak stupanj
interakcija ili nuspojava. Ako je, primjerice, potreban tono definiran pH raspon - radi
spreavanja razgradnje ili osiguranja najvee uinkovitosti djelatne komponente u
vodenoj fazi - pripravak e se izraditi uz dodatak pufera. Odabir konzervansa moe
utjecati na uestaliju pojavu alergija kod pacijenata. Izgled pripravka ili sloenost
primjene utjecat e na suradljivost pacijenta bez obzira na uinkovitost pripravka,
ako ga pacijent ne uzima na odgovarajui nain, uinkovitost lijeka jednaka je onoj
postignutoj izradom pripravka manje bioraspoloivosti.
Nakon odluke o konanoj recepturi i formulaciji pripravka, potrebno je kreirati
prikladne metode za provjeru parametara kakvoe. Organoleptika ispitivanja daju
prve informacije o kakvoi pripravka. Osobine pripravka uvelike e utjecati na surad-
ljivost pacijenta. Neprivlana boja ili neugodan okus mogu biti razlog prekida terapije.
Potvrda identiteta sastavnica slui kao kontrola protiv potencijalne zamjene ljekovitih
tvari prilikom izrade pripravka. Odabir ispitivanja poput usporedbe boje, opalescen-

*
Maja Oseniki, mag. pharm., univ. mag. pharm. razvoj lijekova

7
cije, vidljivih neistoa, pH, indeksa refrakcije, relativne gustoe i viskoznosti, vrsta
emulzije ovisi o konanom obliku pripravka (vrsti, poluvrsti, tekui). Ispitivanjem
sadraja omoguuje se pravilno doziranje lijeka, naravno, uz pretpostavku pravilne
primjene pripravka.
Pojedinim ispitivanjima dobivaju se informacije o tome odgovara li pripravak
zahtjevima specifikacije. Specifikacijom definiramo zahtjeve koji utjeu na kakvou
pripravka, a koji e omoguiti pacijentu sigurnu, pravilnu i kvalitetnu terapiju.
Kod gotovih lijekova pretproizvodno praenje na pilot-serijama potrebno je,
osim u pretklinikim ispitivanjima, u svim fazama klinikih ispitivanja. Lijek koji
se koristi na tritu mora biti dokazano uinkovit za navedenu indikaciju uz prihvat-
ljiv omjer sigurnosti i uinkovitosti, to se potvruje primjenom na profiliranim
ciljanim skupinama. U prvoj fazi klinikih ispitivanja titrira se doza na potpuno
zdravim pojedincima. Rije je o maloj skupini zdravih pojedinaca, koji omogu-
uju provjeru sigurnosti i nekodljivosti pripravka. Druga faza ispitivanja obavlja
se na malim skupinama (opirnijim od onih u prvoj fazi) radi ocjene uinkovitosti
lijeka. Govorimo o strogo odabranoj ciljanoj skupini bez drugih bolesti ili sloenih
patolokih procesa. Ako su uspjeno zavrene prve dvije faze, prelazi se na veu,
paljivo nadgledanu skupinu pacijenata na kojima se u konanici provjerava i sigur-
nost i uinkovitost lijeka. Obino je rije o dvostruko randomiziranim ispitivanjima,
gdje se sudionici dijele na dvije skupine onu koja uzima praeni lijek te onu koja
uzima placebo. U tim situacijama ni lijenici koji primjenjuju lijek ne smiju znati
koji pacijent pripada kojoj skupini to je iskljuivo zadaa koordinatora. Nakon
uspjeno zavrene tree faze klinikih ispitivanja, kree se s postupkom dobivanja
odobrenja za stavljanje gotovog lijeka u promet od ovlatenih institucija. U Republici
Hrvatskoj odobrenje za stavljanje gotovog lijeka u promet daje Agencija za lijekove
i medicinske proizvode (HALMED).

Slika 1. Faze klinikih ispitivanja

Kako bi se osigurala stalna sigurnost i jednaka kvaliteta lijekova, svaki korak

se paljivo nadgleda te se uz kvalitetne propise mora uspostaviti dobar sustav kon-
trole kakvoe. Rije je o nizu procesa koji omoguuju praenje postupaka izrade ili

8
proizvodnje i kontrole svih faza. Paljivo sloeni sustav nadzora brzo i jednostavno
nadgleda sve kritine toke, te uspostavlja komunikacijske kanale za svakodnevno
obavljanje zadataka, ali i za izvanredne situacije (greka u radu prilikom izrade pri-
pravka, neodgovarajue ljekovite tvari, neodgovarajua kakvoa pakiranja i slino). Ti
sustavi kontrole kakvoe propisani su Dobrom proizvoakom praksom (po pitanju
proizvodnje i izrade pripravaka), Dobrom laboratorijskom praksom (po pitanju kontrole
kakvoe u svim stadijima izrade pripravaka) i u konanici Dobrom ljekarnikom prak-
som kao zadnjim stadijem odgovornog rukovanja lijekovima. Njihov je cilj dobivanje
kvalitetnog pripravka ujednaene i provjerene kakvoe.
Moe se zakljuiti da odabir prikladnih tehnolokih postupaka i analitikih me-
toda za kontrolu kakvoe omoguavaju proizvodnju kvalitetnih galenskih pripravaka
i gotovih lijekova, sigurnih za primjenu kod pacijenata uz pretpostavku racionalne
uporabe.

LITERATURA

Grdini V., Ljekarnika praksa: ljekarnika djelatnost, lijekovi i rukovanje lijekovima,

Hrvatska ljekarnika komora (2010)
Grdini V, Grundler Bencari A., Ljekarnika praksa: terapijske doze i primjena
lijekova, Hrvatska ljekarnika komora (2013)

9
Novo iz Bepanthen obitelji
Ublaava
svrbe i
iritaciju
koe

Bepanderm pomae ublaiti svrbe i Ne sad

ri
kortiz
iritaciju koe. Zahvaljujui lipidnoj i on
R.AA.CC.01.2014.0209

lamelarnoj tehnologiji obnavlja konu

barijeru i smanjuje potrebu za eanjem.

10
Prije upotrebe proitati uputu za uporabu. Za obavijesti o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog lijenika ili ljekarnika. www.bepanthen.hr
 PALIJATIVNA SKRB -
KVALITETA IVOTA TEKIH
BOLESNIKA
A. Gali*

Ljudski ivot je jedan i neponovljiv

i svako ljudsko bie ima pravo
da ga dostojanstveno zavri
Iz Hrvatske deklaracije o
palijativnoj skrbi, 2008.

SAETAK

Pojavnost sve veeg broja bolesnika u terminalnom stadiju bolesti obiljeje je

suvremenog razvijenog drutva, kojem svakako pripada i naa zemlja. Prolongiranje
terminalnog stadija bolesti, zbog razvoja medicine i tehnologije, uvelike pridonosi
sve veoj potrebi osiguranja kvalitete ivota bolesnika i ouvanja dostojanstva u tom
razdoblju ivota.
Ipak se o ovoj temi jo ne pie dovoljno niti istrauje, a u praktinom smislu
nije oformljeno postojanje hospicija u Hrvatskoj. Ovim radom zato elimo poblie
donijeti novije spoznaje o njezi umirueg bolesnika, te prikazati organizacijske mo-
dele skrbi u rjeavanju istih. Kako je nastajao u procesu rada na Klinici za infektivne
bolesti Dr. Fran Mihaljevi spomenut emo i vodee bolesti klinike infektologije
koje najee dovode bolesnika do terminalne faze ivota, kao to su meningitis, sida
i virusni hepatitisi.

UVOD

Palijativna skrb jest pristup kojim se bolesnicima suoenim sa smrtonosnom

boleu i njihovim obiteljima unapreuje kvaliteta ivota (1). U zadnje vrijeme sve se
vee znaenje daje palijativnoj skrbi, koja traje od samog poetka ivotno ugroavajue
R.AA.CC.01.2014.0209

bolesti sve do razdoblja alovanja nakon smrti bolesnika.

*
Anamarija Gali, bacc. med. teh., Zavod za akutne respiratorne infekcije, Klinika za infektivne
bolesti Dr. Fran Mihaljevi Zagreb

11
 Tome svakako pridonosi kretanje u drutvenim promjenama. Uvia se da je udio
starijih osoba u cjelokupnoj populaciji sve vei.
Palijativna skrb danas je prihvaena u 120 zemalja svijeta, njen poetak biljei
se sredinom prolog stoljea. Od tada briga za umirue postaje dio zdravstvenog
sustava, ukljuujui farmaceutski napredak u osmiljavanju novijih metoda primjene
analgetika. Do tada je palijativna skrb bila uglavnom sastavnica katolikih institucija
kroz programe kranskog milosra i suosjeanja.
Istodobno, uz pojam palijativne skrbi potrebno je definirati i pojam hospicija
koji je zapravo izveden iz latinske rijei za dobrodolicu strancu, kao osjeaj topline
domaina i znak njegova gostoprimstva. Hospicij nije samo graevinski objekt u
kojem se prua palijativna skrb, ve predstavlja cijelu filozofiju u skrbi usmjerenu
ouvanju kvalitete ivota i njegova dostojanstva. Hospicijska filozofija prihvaa smrt
kao normalnu ivotnu fazu i shvaa potrebu umiruih da ive potpuno i tijekom tog
terminalnog dijela.

LJUDSKI IVOT

Ljudski ivot koji poinje zaeem i dolaskom na ovaj svijet svakako da ima
svoj kraj u njemu. Stoga je ovjek svakim svojim trenutkom ivota blii i njegovu
kraju. Nebitno to je ova injenica jedna od najsigurnijih pretpostavki i statistiki
sigurno eka svakog ovjeka, on je razvio kao pojedinac - ali i kao dio drutva -
obrambeni mehanizam ignoriranjem, tako da je osobito u modernom drutvu pitanje
smrti odreeni tabu.
ovjek kao duhovno, psihiko i tjelesno bie u svijetu kojim upravlja materija-
lizam i sekularizirana struktura drutva ponajvie naglaava svoju fiziku stvarnost.
Toliko je navezan na materijalna dobra i opipljivu stvarnost, pa pri pomisli da ostane
bez toga svega, pa i vlastitog tijela, jednostavno zatvara pogled. Ipak, smrt je neizo-
stavna injenica kojoj tijekom ivota putuje svaki pojedinac.
Smrt nastupa prestankom rada do tada ivueg organizma gubitkom vitalnih
funkcija i zatajenjem rada organa. Definicija smrti je medicinski odreena smru
mozga. Dalje nastupaju faze zastoja i raspadanja organa i organizma. Iako ova em-
pirijska injenica ostaje zauvijek, pa premda je znanstveno kroz patologiju potpuno
razumski razjanjena smrt, meutim, nije prestala izazivati strah i tjeskobu ivueg
ovjeka koji o njoj razmilja.
Smrti obino prethodi iscrpljujua bolest koja sa sobom nosi boli i patnje, a one
ljudsku duu ispunjavaju tjeskobom i tugom. ovjeka takoer ne mui samo zastaja-
nje organizma, njegov rasap i bolovi nego i injenica da naputa jedino sigurno za to
je svojim osjetilima znao. Stoga se javlja i strah od nestajanja zauvijek.
Trenutno irom svijeta umiru milijuni bolesnika, najee od malignih bolesti,
ali i kardiovaskularnih te infektolokih, esto ovisno o drutvenom statusu i prilika-
ma koje vladaju u zemlji. Gotovo svi oni umiru u nekoj vrsti ustanove, dok je to u
prolosti bilo uglavnom u krugu svoje obitelji. Dok lijeenje bolesti u zdravstvenoj

12
ustanovi ima svoje jasne prednosti, istodobno tretiranje terminalne faze bolesti sva-
kako ima i nedostatke. esto se to oituje i u fazama prihvaanja smrti.

REAGIRANJA OSOBA S NEIZLJEIVOM BOLEU - UMIRANJE

Emocionalni status osobe koja je suoena s tekom, neizljeivom boleu, po-

tresan je i suvremena psihologija biljei pet stadija u reagiranju bolesnika (2):

1. Poricanje
Bolesnik u poetku sumnja u tonost dijagnoze, odlazi veem broju strunjaka
u nadi da e se ispostaviti kako je prva dijagnoza krivo utvrena. Ponavlja razne
pretrage i trai drugo miljenje. Ova faza prestaje u razdoblju razmiljanja o nezavr-
enim ivotnim stvarima.

2. Gnjev
Bolesnik je pun gnjeva. Zbunjen je zato je ba njega pogodilo takvo stanje. Na
neki nain je gnjevan na okolinu, na mlade koji su u naponu zdravlja i snage. Svoju
ljutnju esto iskaljuje na druge, ak i zdravstveno osoblje. Bitno je da se u ovoj fazi
bolesnik suoi sa svim svojim osjeajima.

3. Cjenkanje
Bolesnik u ovoj fazi trai vie vremena. Pogaa se sa samim sobom i okolinom,
esto transcendentalnim. Smilja modalitete pomou kojih bi odgodio ono to i sam
smatra neodgodivim i proivio jo lijepih stvari. Meutim, to se ne dogaa u punoj
mjeri i ova faza kratko traje.

4. Depresija
U ovoj fazi bolesnik je shvatio koliko je blizu smrti, i kako je nemoan da bilo
to promjeni. Javlja se strahovit osjeaj gubitka sebe, tijela, poloaja u drutvu - do
velikog financijskog optereenja.

5. Prihvaanje
U ovu fazu ue mali broj bolesnika. To je vrijeme relativnog mira nakon to je
proao kroza sve faze. Bolesnik uglavnom spava. Stanje je to bez bitnih emocija uz
potrebu tihe prisutnosti blinjih.

PALIJATIVNA SKRB

Palijativna skrb je nova grana medicine koja prouava postupak s bolesnicima

oboljelima od aktivne, progresivne, uznapredovale bolesti s nepovoljnom prognozom

13
(3). Palijativna skrb je naziv za skrb koju pruaju zajedno lijenici, medicinske se-
stre, fizioterapeuti, socijalni radnici, sveenici i volonteri. Teite skrbi je na kvaliteti
ivota do smrti. Nazivu palijativna skrb daje se prednost u odnosu na terminalna i
hospicijska jer je optimistiniji. Prevladava miljenje da se stavovi palijativne medi-
cine moraju primijeniti u veini medicinskih struka posebno u onkologiji, pedijatriji,
gerijatriji, neurologiji, infektologiji kod svih kroninih progresivnih bolesti u kojima
se ivot pribliava kraju bez obzira na ivotnu dob.
Naziv umirui bolesnik koristi se za bolesnika kojemu je smrt sigurna, ne pre-
vie udaljena i za kojeg se cjelokupna skrb mijenja od kurativne prema palijativnoj.
Skrb za umirueg bolesnika usmjerena je na prevenciji simptoma, ranom uoavanju
komplikacija i njihovih ublaavanja farmakolokim i nefarmakolokim postupcima,
te zadovoljavanju svih osnovnih ljudskih potreba. Cilj zdravstvene skrbi umirueg
bolesnika nije ubrzati ili odgoditi patnju i bol, ve osigurati najveu moguu kvalitetu
umiranja i ouvati osobno dostojanstvo do smrti.
Palijativna skrb naglaava ivot i gleda umiranje kao normalni proces, ne ubrza-
va niti odgaa smrt, oslobaa od boli i drugih munih simptoma, objedinjuje psiho-
loke i duhovne oblike skrbi, pomae obitelji u njezi bolesnika i vlastitom alovanju
(1). Temelje palijativne skrbi ine bolesnik, kojemu treba osigurati mirnu smrt i tre-
tiranje boli najsuvremenijim farmakolokim postupcima. Takoer je vano naglasiti
potrebu stalne evaluacije uinjenoga, uz traenje boljih rjeenja te prilagoavanje
potrebama sredine i kulture kojoj bolesnik pripada.
Preduvjet uspjeha u pruanju palijativne skrbi jest edukacija osoblja koje je no-
sitelj skrbi i promie u drutvu gradnju zajednike vizije, da se ono rijei tabua veza-
nih uz ivot i umiranje, a radi sveope koristi.

HOSPICIJ

Hospicij je samostalna zdravstveno-socijalna ustanova ili specijalna bolnica u

koju se primaju bolesnici u vjerojatno zavrnom stadiju ivota zbog palijacije simpto-
ma i psiholoke duhovne i drutvene potpore. Hospicij se kroz povijest smatrao mje-
stom gdje se prua njega umiruim bolesnicima. Danas hospicij ne oznaava samo
mjesto nego i filozofiju skrbi za terminalne bolesti. Postoje tri oblika hospicija:
- hospicij,
- dnevni centar,
- kuna njega.
Smisao skrbi je dostojanstveno zbrinjavanje, ublaavanje boli koliko je mogue,
te kontrola fizikih i emocionalnih patnji. Hospicijska skrb je orijentirana na fizike,
psiholoke i emocionalne potrebe pacijenta. U hospicijskom programu klijent ostaje
u vlastitom domu to je vie mogue i gdje dobiva svu potrebnu skrb. Ako je odluio
- moe i umrijeti u kui, ili se s pogoranjem stanja premjeta u ustanovu (4).
Ciljevi hospicija su, prije svega, usmjereni smanjenju bolesnikovih boli i patnje,
ali i omoguavanju mirne i dostojanstvene smrti. Neizostavno je misliti i na obitelj

14
bolesnika te pruati emocionalnu i duhovnu potporu. Konano bi se ispunjavanjem
navedenih ciljeva trebali smanjiti i trokovi zdravstvene zatite.

KOMUNIKACIJA U PALIJATIVNOJ SKRBI

Kao i u mnogim podrujima zdravstvene zatite, tako i u palijativnoj skrbi ko-

munikacija ima bitnu ulogu i temelj je svake intervencije s bolesnikom i obitelji. Prije
svega, ovdje komunikaciju treba shvatiti ne samo kao proces slanja verbalnih poruka
nego i osobito neverbalnih, ovisno o procjeni trenutka i situacije. Upravo je komu-
nikacija meu osobljem, meu obitelji i njihovom meusobnom odnosu i odnosu s
bolesnikom teko ostvariva, a nerijetko i naruena.
U komunikaciji s bolesnikom najbitnije je potivati holistiki pristup i u in-
terakciji uvaavati bolesnikovu osobnost. Komunikacija, stoga, ini osnovu kva-
litetne palijativne skrbi. U komunikaciji s bolesnikom osobito je bitno osjeajno
sluanje. Cilj je osjeajnog sluanja to bolje razumjeti sugovornika i njegove osje-
aje. Nikad ne moemo postii potpuno razumijevanje, ali to smo blii tom cilju
i komunikacija e biti kvalitetnija. Pri tome je potrebno uloiti svjestan napor i
koncentraciju. Bolesnikovu moguu ljutitost ne trebamo doivljavati osobno, iako
je prividno upuena, i ne trebamo zauzimati obrambeni stav. Kod bolesnikove mo-
gue depresije - treba prepoznati uzrok, pretresti osjeaje, izraziti pomo realnim
ciljevima i nadama.
Oaj je najtee stanje bolesnika. Ipak, moemo pomoi tako da se drimo stvar-
nosti koliko je najvie mogue, da potvrdimo njegove realne nade. Prepreke koje
ometaju odgovarajuu komunikaciju u planiranju zdravstvene njege su preopteree-
nost bolesnika i obitelji velikim brojem informacija, ili zbog anksioznosti koja moe
ograniiti sposobnost primanja informacija. Takoer, mogue je i optereenje zbog
uporabe fraza koje bolesnik ne razumije ili ne shvaa, ili je pak nedovoljno vremena.
Nekada je jednostavno tolika nelagoda prisutna izmeu bolesnika, lanova obitelji i
osoblja pa komunikacija postaje teka.
Znaajno je i mjesto komunikacije. Ono mora biti mirno i tiho te treba pruiti
bolesniku mogunost da mu osobe sjede u razini oiju, uz prisutnost ostalih lanova
obitelji te imati dostupna rjeenja za rastereenje boli i drugih simptoma.

Simptomi i znakovi pribliavanja smrti

Kada nastupe odreeni simptomi koji oznauju skori dolazak smrti, najbitnije je
ouvati dostojanstvo bolesnika. Tad treba paziti na maksimalnu udobnost bolesnika
te proces umiranja uiniti prirodnim, niti ga produavati niti skraivati. Vano je biti
uz obitelj te ih upozoriti na posljednje sate dok su s bolesnikom. Posebice je to bitno
kada je pacijent kod kue. Te bi promjene mogle izazvati strah kod lanova obitelji te
im treba dati dovoljno informacija.

15
 Stanje svijesti u posljednjim trenucima obino se mijenja. Bolesnik je ipak
uglavnom svjestan prisutnosti blinjih. Obino dominira konfuzija, slab ili nikakav
govor te je oteana komunikacija. Takoer je i sluh ouvan iako je bolesnik u ko-
matoznom stanju te je potrebno voditi tii govor koji je znaajan. Takoer, bolesnik
moe biti nemiran ili agitiran. Miokloniki grevi se mogu javiti osobito kod bole-
snika kod kojih se primjenjuju narkotici.
Koa ruku i nogu postaje izrazito hladna, esto i cijanotina, kao i usne. Lice
postaje specifinog izgleda i sivo. Koa je hladna i vlana, a oi sve vie upale i sta-
klene.
Respiracija je najvie poremeena od svih simptoma. Ona postaje oteana u
smislu hiperventilacije, disanje postupno slabi i postaje nepravilno. Katkad bolesnik
dahe. Nekad je disanje glasno, hroptavo a prisutna je tahipneja.
Probavni sustav je oslabljene funkcije, gutanje postaje prvo oteano, a onda
i nemogue te bolesnik prestane uzimati hranu, a onda i vodu te lijekove. Stoga je
potrebna parenteralna primjena lijekova koji suzbijaju bolove. Smanjenim unosom
hrane i vode organizam se sam priprema za smrt. Obitelji je potrebno objasniti da pa-
cijentu nije potrebna tekuina i da on ne osjea e, a parenteralna nadoknada moe
poveati nelagodu bolesnika
Anurija je takoer prisutna u zadnjim satima ivota, a neki pacijenti su stalno
inkontinentni.
Rezultati studije koja je provedena u istraivanju umiruih bolesnika s karcino-
mom (5) pokazuje da bol nije vodei simptom umiruih (tablica 1).

Tablica 1. Studija simptoma u posljednjih 24 sata ivota bolesnika s karcinomom

SIMPTOMI I ZNAKOVI PACIJENTI (%)

Hroptajue disanje 56
Urinarna disfunkcija 53
Bol 51
Nemir i agitacija 42
Inkontinencija 32
Dispneja 22
Retencija 21
Izvor: Lichter &Hunt, 1990.

PALIJATIVNA SKRB ZA BOLESNIKA U TERMINALNOM STADIJU

INFEKTOLOKIH BOLESTI

Kao to je navedeno, potreba za palijativnom skrbi osobito je potrebna kod

dugih progresivnih i optereujuih bolesti maligne etiologije, ali i infektoloke. Naj-
ee zarazne bolesti koje zahtijevaju skrb za umirueg bolesnika - bilo da je on u
ustanovi ili vlastitom domu - jesu oboljeli od AIDS-a, hepatitisa C i meningitisa.

16
Zbog samog tijeka i prirode bolesti, koja se razlikuje u ovih bolesnika od onih neza-
raznih, potrebno je naglasiti specifinosti sestrinske skrbi.

SKRB ZA UMIRUE OD HEPATITISA C

Hepatitis C - virusna (HCV) infekcija - velik je javnozdravstveni problem diljem

svijeta. Otprilike 1 do 5 posto ovjeanstva boluje od kroninog hepatitisa C, tj. vie
od 270 milijuna ljudi. Smatra se da e se u 20 % bolesnika s kroninim hepatitisom
C razviti ciroza jetre nakon prosjeno dvadesetogodinjeg razdoblja trajanja bolesti.
U Hrvatskoj se moe pretpostaviti da ima najmanje 50.000 oboljelih od kroninog
hepatitisa C.
Ako se ciroza jetre razvije nakon niza godina samo kod svakog petog bolesnika,
ipak se radi o velikom broju ljudi, pa se strategija borbe protiv HCV-infekcije vie
svodi na spreavanje stjecanja novih infekcija, a manje na identifikaciju, testiranje,
savjetovanje i lijeenje bolesnika (6). Kod takvih je bolesnika ansa nastanka pri-
marnog hepatocelularnog karcinoma (HCC) najmanje pet puta vea nego kod ostalih
lanova populacije. Upravo dekompenzirana ciroza jetre i HCC uzrokuju vie od
milijun smrtnih ishoda kronine HCV-infekcije na godinu. Ciroza jetre povezana s
kroninom HCV-infekcijom najei je razlog izvoenju transplantacije jetre. HCV
infekcija ima asimptomatski tijek kod veine bolesnika, pa se vrlo rijetko prepozna, a
akutni hepatitis C (AVH-C) javlja se veinom u anikterinom obliku, koji se takoer
esto ne prepozna. Kronini hepatitis C takoer prolazi u mnogo sluajeva asimp-
tomatski ili se prezentira u nekih bolesnika uglavnom samo neobjanjivim umorom
razliita trajanja.
Osim medicinskog znaenja, HCV-infekcija i bolesti koje uzrokuje velik su eko-
nomski problem. Dijagnostika i terapija vrlo su skupe, treba ih provoditi u duim
razdobljima, uz to terapija je esto neuspjena.
Od simptoma hepatitisa dominira neobjanjiv umor tijekom nekoliko dana,
obino uz neto slabiji apetit. Ostali klasini simptomi akutnog virusnog hepatiti-
sa slabije su izraeni (munina, povraanje, teina i mukla bol u epigastriju, zimi-
ce, umjereno poviena temperatura, osipi, artralgije). Vrijednosti aminotransferaza
(AST, ALT) i kod anikterinih sluajeva u prosjeku su nie nego kod drugih akutnih,
virusnih hepatitisa (20 do 30 puta iznad normale), esto se nau poviene vrijednosti
gama-glutamil transpeptidaze (GGT), a kod ikterinih oblika vrijednosti ukupnog
bilirubina u serumu takoer su u prosjeku nie nego kod ikterinih oblika drugih
virusnih hepatitisa.
Postoji nekoliko klinikih oblika kroninog hepatitisa C, koji se razlikuju pre-
ma biokemijskim pokazateljima (ALT) i patohistolokom nalazu jetre. Kod svih tih
oblika neobjanjiv umor je najkonstantniji simptom, iako ne mora biti izraen i nije
ni u kakvoj korelaciji s visinom patolokih vrijednosti ALT-a. Oko 25 % (10 do 40
%) bolesnika s kroninim hepatitisom C ima patohistoloki dokaz bolesti jetre, ali
stalno imaju normalne vrijednosti ALT-a u serumu uz pozitivan nalaz HCV RNK.

17
Ciroza jetre koja slijedi kod oko 20 % bolesnika s KH-C nakon nekoliko desetljea
vrlo esto je asimptomatska. Tek u fazi jae portalne hipertenzije, koja se ne mora
razviti slijede drugi simptomi (encefalopatija, hematemeza, melena, ascites, ikterus
itd.). Kod mnogih od takvih bolesnika smrt je posljedica terminalne insuficijencije
jetre. U mnogim sluajevima dijagnoza ciroze jetre postavlja se u stadiju razvijenog
hepatocelularnog karcinoma.
Dijagnoza zaraze HCV-om najee se postavlja serolokim pretragama, kojima
se dokazuje znakovita anti-HCV-protutijela razreda IgG u serumu bolesnika s pomo-
u pretranih enzimsko-imunskih testova tree generacije.
Mirovanje i jetrena dijetalna prehrana kod bolesnika s akutnim hepatitisom C
rutinski se primjenjuju. Njihov uinak na tijek bolesti nije potvren, ali mirovanje
moe imati epidemioloko znaenje, a s druge strane osjeaj umora moe zahtijevati
mirovanje. Specifino lijeenje primjenom interferona alfa - s ciljem smanjenja inae
visokog postotka puta u kronicitet, odnosno izljeenja veeg broja bolesnika nego na-
kon prirodnog tijeka akutne bolesti - dolazi u obzir. Doze interferona i trajanje takvog
lijeenja jo nisu definitivno usvojeni. U lijeenju kroninog hepatitisa C primjenjuje
se rekombinantni interferon alfa, konsenzusni interferon, interferon beta te pegilirani
interferon. Zadnjih godina provodi se kombinirana terapija jednim od interferona i
ribavirinom.
Velik je dio bolesnika kod kojih e se razvojem insuficijencije jetre - zbog de-
kompenzacije ciroze ili razvoja karcinoma jetre - bitno skratiti ivot i prije toga bit-
no promijeniti kvaliteta ivota. Ovakav lo tijek moe se predvidjeti kod kroninog
alkoholizma ili nunog uzimanja hepatotoksinih lijekova te kod dvojnih infekcija
(HBV i HCV, HIV i HCV). Progresivan i lo tijek kroninog hepatitisa C moe se u
pojedinanom sluaju razviti bez poznatih kofaktora jer, oito, i genski kd domaina
igra pritom odreenu ulogu.

Planiranje zdravstvene njege

Zdravstvena njega umirueg bolesnika ima za cilj umanjiti patnju i bol te odra-
ti dostojanstvo bolesnika sve do smrti. Bolesnik je veliki rizik zaraze za okolinu pa je
potrebno educirati blinje o prirodi i tijeku bolesti. Svi koji prirodom posla dolaze u
est kontakt s krvlju ili njezinim produktima posebno su ugroeni od stjecanja HCV-
infekcije. Najopasniji su ubodi na igle te ozljede drugim instrumentima, kao i kontakt
s krvlju preko oteene koe i sluznica. U tom profesionalnom riziku zdravstvenih
radnika vrlo su vane mjere osobne zatite (rukavice, maske, naoale) jer jo ne po-
stoji mogunost aktivne zatite cijepljenjem.

SKRB ZA UMIRUE OD AIDS-A

Nelijeena bolest koju uzrokuje virus humane imunodeficijencije (HIV od engl.

human immunodeficiency virus) obino neumoljivo napreduje kod svih zaraenih lju-

18
di, od asimptomatske bolesti koja
se otkriva samo laboratorijskim
testovima do stanja potpuno uni-
tena imunosnog sustava, to re-
zultira pojavom sindroma steene
imunodeficijencije (AIDS od engl.
acquired immunodeficiency syn-
drome ili sida od fran. syndrome
d`immuno-deficience acquise).
HIV-bolest je kronini pro-
gresivni proces koji poinje ula-
skom virusa humane imunode-
ficijencije u krvotok te tijekom
vremena dolazi do postupnog i
neumoljivog oteenja imunosnog
sustava. Domain tijekom infekcije postaje sve osjetljiviji i na kraju umire zbog kom-
plikacija oportunistikih infekcija i malignoma. Sida ili AIDS stanje je uznapredova-
le ili zavrne faze HIV-bolesti.
Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), u svijetu je potkraj
2003. godine bilo ukupno 40 milijuna odraslih i djece zaraenih HIV-om. U Za-
padnoj Europi i drugim razvijenim zemljama posljednjih je godina znatno sma-
njen broj novooboljelih od AIDS-a, a znatno je pala i smrtnost. Sve se to dogodilo
zbog primjene antiretrovirusne terapije koja se, u pravilu, daje prije nastupa AIDS-a.
No, kako je AIDS uznapredovala faza infekcije HIV-om, smanjenje obolijevanja od
AIDS-a ne znai da je istodobno smanjeno i zaraavanje HIV-om. Tijekom 2003.
godine biljei se ponovna pojava rizinog spolnog ponaanja.
Dijagnoza infekcije HIV-om temelji se na serolokim testovima, kojima se do-
kazuju protutijela prema HIV-u. Protutijela se obino pojavljuju od 4 do 12 tjedana
nakon kontakta s virusom. U rutinskoj dijagnostici infekcije HIV-om najee se
protutijela dokazuju imunoenzimskim HIV-1/HIV-2-testom. Test je visoko osjetljiv
i specifian, no u populacijama s niskom incidencijom infekcije HIV-om ima nisku
prediktivnu vrijednost.
Infekcija HIV-om uzrokuje kroninu bolest koja kulminira gotovo potpunim
unitenjem populacije CD4+ limfocita T. HIV moe zaraziti i monocite/makrofa-
ge. Tkivni makrofazi u limfnim vorovima, pluima i SS-u mogu biti re-
zervoar HIV-a. Inicijalna infekcija mogla bi ovisiti o nainu nastanka. Virus koji
izravno ulazi u krv (transfuzija, kontaminirane igle, intrauterina i intrapartalna
infekcija, traumatski spolni odnos) najvjerojatnije zavrava u slezeni i drugom lim-
fatinom tkivu gdje se umnoava i potom uzrokuje izraenu primarnu viremiju i
diseminaciju po tijelu.
Iako postoje velike pojedinane varijacije, kod nelijeenih se bolesnika nakon
medijana od oko 10 godina pojavljuju bolesti koje odreuju nastup AIDS-a i koje
obino nakon nekoliko godina uzrokuju smrt u gotovo svih bolesnika.

19
 Planiranje zdravstvene njege

Prevencija HIV-infekcije mora se temeljiti na onemoguavanju prijenosa uzro-

nika spolnim putem, putem krvi i s majke na dijete. Strategija provoenja prevencije
mora se temeljiti na poznavanju epidemiologije HIV-infekcije i na znanstvenim spo-
znajama o ljudskom ponaanju. U tom smislu potrebno je na sve raspoloive naine
podizati svijest u drutvu o ovoj opakoj bolesti. Preventivna poruka mora biti prila-
goena okruenju pojedinca, a prevencija HIV-infekcije meu ovisnicima o drogama
je najsloenija.
U bolnikom okruenju potrebno je planirati zdravstvenu njegu koja iskljuuje
mogunost prijenosa HIV-infekcije u zdravstvenoj ustanovi. HIV se moe iriti od
zaraenog bolesnika na zdravstvenog djelatnika, izmeu bolesnika i sa zaraenoga
zdravstvenog djelatnika na nezaraenog bolesnika. U prevenciji HIV-infekcije naj-
vanija je striktna primjena standardnih mjera zatite. Krv i sve druge tjelesne teku-
ine, osima znoja, svih bolesnika treba smatrati potencijalno zaraznim.
Najznaajnija standardna mjera zatite od infekcija je pranje ruku. Kad oeku-
jemo kontakt s krvlju i drugim tjelesnim tekuinama, potrebno je nositi rukavice od
lateksa, a kada se oekuje rasprivanje materijala, valja nositi masku, zatitu za oi
i pregau. Potrebno je paljivo upotrebljavati igle (npr. nikako ne vraati poklopac
od igle na upotrijebljenu iglu), jer je ubodni incident taj koji je u praksi najee do-
vodio do zaraavanja zdravstvenog djelatnika. Pranje ruku sapunom odmah nakon
perkutanog incidenta je najbitnija mjera. Sluznice koje su kontaminirane krvlju treba
isprati vodom. Za ispiranje sluznice oka moe se upotrijebiti sterilna voda, ali ako je
nema tada moe posluiti i obina voda. Nakon perkutanog ili mukoznog incidenta
potrebno je odmah uiniti anti-HIV test u zdravstvenog djelatnika.
Posebno treba istaknuti neke etike dvojbe koje medicinske sestre mogu imati
u skrbi za ove bolesnike. Vrlo je teko provoditi njegu bolesnika, osobito umirueg,
koji je potencijalno opasan za okolinu, a kod kojeg se istodobno provodi niz mjera
kojih su sestre u najveem dijelu i nositelji. Etiki je vrlo problematino kada postoji
bilo kakva sumnja u pristupu bolesniku. Potrebno je regulirati vlastiti strah prema
bolesniku - ako postoji - i pronai rjeenje. Pacijenti su u drutvu ionako esto mar-
ginalizirani, veina ih je ivot provela u strahu od okoline koja ih doivljava s pri-
jezirom, stoga oekuju od medicinske sestre razumijevanje. Bilo kakvo osuivanje,
traenje uzroka i krivaca u prolosti koja je nepromjenjiva nije dobrodolo, kao ni
negativni komentari te ih se treba kloniti. Bolesnik nikada ne smije stei dojam da je
nepoeljan. Umirui pacijenti pate od raznih infekcija koje su teke i iscrpljujue, a
nerijetko bolesnik moli da mu se okona ivot. Bilo kakvo utjecanje na tijek bolesti
davanjem terapije izvan onoga to je ordinirano, predstavljalo bi nasilje nad ljudskim
ivotom. Umjesto toga, bitno je bolesniku pruiti sigurnost da se ne osjea nevrijed-
nim, nepotovanim ili naputenim.

20
 SKRB ZA UMIRUE OD MENINGITISA

Meningitis je upala meninga s upalnim stanicama. Akutni meningitis je bolest

koju karakterizira pojava meningitikih znakova nekoliko sati do nekoliko dana od
njezina poetka. Rani su znakovi glavobolja, poremeaji svijesti i znakovi podraaja
meninga, koji se obino javljaju neto kasnije, a kod djece se uope ne moraju javiti.
Akutni meningitis treba razlikovati od kroninog meningitisa i od encefalitisa. Kro-
nini meningitis poinje postupno, atribut kronini dobiva tek onda kada znakovi,
simptomi i patoloki nalaz traju 4 tjedna. Encefalitis je upala mozga koju dominantno
obiljeavaju kvalitativni i/ili kvantitativni poremeaji svijesti u samom poetku bo-
lesti uz minimalno izraene ili odsutne meningalne znakove. Meningitis je sindrom
koji mogu uzrokovati mnogi mikroorganizmi (virusi, rikecije, bakterije, spirohete,
protozoe i helminti), ali i brojni neinfektivni uzroci, npr. tumori i ciste mozga, ko-
lagenoze (sistemni lupus eritematodes, Vogt-Kojanagi-Haradin sindrom), konvulzije,
sindrom migrene, intratekalna injekcija, spinalna anestezija, kirurke manipulacije
na SS-u i neki lijekovi (karbamazepin, azatioprin, ranitidin, nesteroidni antireuma-
tici, imunoglobulini).
Obrambeni mehanizmi nastoje sprijeiti atheriranje virusa, penetraciju u stani-
ce i replikaciju. Na povrinama sluznica tako djeluju sluz, cilijarni epitel i fagocitni
alveolarni makrofazi, zatim gastrointestinalni i uni enzimi, koji inaktiviraju viruse
razaranjem ovojnica, kapsidnih proteina i lipoproteinskih membrana, i sekretorni
IgA, koji neutraliziraju viruse spreavanjem atheriranja i penetriranja virusa u sta-
nice.
Neki virusi bez ovojnice i acidorezistentni virusi (enterovirusi, adenovirusi, re-
ovirusi, parvovirusi) mogu izbjei inicijalne obrambene mehanizme, uspijevaju se
replicirati u stanicama sluzninih barijera i hematogenom diseminacijom doi do
SS-a. Tako neki neurotropni virusi tek nakon replikacije u izvanneuralnim tkivima
dospijevaju u cirkulaciju i nakon prodora kroz KMB-u ulaze u SS. Veina virusa
ulazi u SS izravnom penetracijom kroz endotel. Mnogobrojni su uzronici menin-
gitisa:
VIRUSNI - Klinike manifestacije ovise o dobi bolesnika i imunosnom statusu.
Kod novoroenadi najee su manifestacije poviena temperatura, prestanak sisa-
nja, povraanje, osip i katkad znakovi infekcije gornjeg dijela respiratornog trakta.
Velika fontanela obino je izboena, meningitiki sindrom je u pravilu negati-
van, fokalnih neurolokih znakova obino nema, kao ni znakova poremeaja svijesti.
Kod djece izvan novoroenakog razdoblja teak tijek bolesti je rijetkost. Tempe-
ratura je poviena i esto bifazinog toka. U prvoj su fazi uz povienu temperaturu
prisutni i drugi opi simptomi (glavobolja, gubitak apetita, munina, povraanje, pro-
ljev) i katkad znakovi infekcije gornjeg dijela respiratornog trakta. Nakon spontanog
pada temperature i obino kratkog afebrilnog razdoblja dolazi do ponovnog porasta
temperature i pojave znakova infekcije SS-a, kao to su jaka glavobolja, povraanje,
fotofobija i meningitiki sindrom, koji je pozitivan kod vie od 50 % bolesnika.

21
 KRPELJNI - Inkubacija je od 7 do 14 dana. Bolest poinje naglo i oituje se
povienjem temperature, zimicama i tresavicama, glavoboljom, fotofobijom, muni-
nom, povraanjem i nakon nekoliko dana pojavom meningitikog sindroma, moto-
rikih kljenuti muskulature osobito gornjih ekstremiteta, ramena i vrata, poremeaja
svijesti (pospanost, smetenost, agitiranost), hiperestezije, tremora, konvulzija i atak-
sije. Smrtnost iznosi 20 %, a kod 60 % preivjelih ostaju posljedice.
MUMPS-meningitis. Manifestacije mumps-meningitisa pojavljuju se obino
pet dana nakon otoka lijezda slinovnica, no mogu se javiti i bez znakova afekcije
tih lijezda, kao jedina manifestacija infekcije. Najee manifestacije su poviena
temperatura, povraanje i glavobolja, zatim kvalitativni i kvantitativni poremeaji
svijesti (letargija i pospanost), boli u trbuhu i pozitivan meningitiki sindrom. U
nekompliciranim sluajevima mumps-meningitis traje od 7 do 10 dana. Smrtni is-
hod je rijetkost.

Terapija akutnoga virusnog meningitisa

Specifine antivirusne terapije za lijeenje akutnog meningitisa uzrokovanog
enterovirusima, arbovirusima, virusom mumpsa i virusom limfocitnog koriomenin-
gitisa nema. U veini sluajeva virusnih infekcija SS-a provodi se simptomatska,
a po potrebi i suportivna i supstitucijska terapija. Simptomatskom terapijom nastoje
se ukloniti utjecaji simptoma infekcije, a suportivnom i supstitucijskom terapijom
potaknuti oporavak ili nadoknaditi izgubljenu funkciju.

Bakterijski meningitis
Najei uzronici gnojnog meningitisa u ukupnoj populaciji razvijenih zemalja
do 1990. godine bili su Haemophilus influenzae, Streptococcus pneumoniae i Neis-
seria meningitidis. S izuzetkom novoroenake dobi, bakterijski je meningitis postao
ei u odrasloj dobi, a sveukupno najzastupljeniji uzronik postao je S. pneumoniae.
Unato tomu bakterijski je meningitis i dalje vana infekcija jer u razvijenim zemlja-
ma ukupna smrtnost je 25 %, a uestalost zaostajanja trajnih posljedica meu prei-
vjelima iznosi 30 % i vie. Broj bolesnika s faktorima rizika smrtnog ishoda bolesti
(dob iznad 60 godina, konvulzije u prva 24 sata bolesti i izraen poremeaj svijesti
kod prijma u bolnicu) poveava se. Infekcija najee poinje kolonizacijom novog
soja jednog od meningalnih patogena na nazofaringalnoj sluznici.
Bakterijski meningitis je najee teka, potencijalno smrtonosna infekcija,
koju karakterizira raznovrstan neuroloki morbiditet i esto zaostajanje trajnih po-
sljedica kod preivjelih. Najee klinike manifestacije bakterijskog meningitisa su
poviena temperatura, glavobolja, znakovi poremeene cerebralne funkcije (konfu-
zija, delirij, letargija, somnolencija, sopor i koma) i meningitiki sindrom. Navedena
uestalost meningitikog sindroma odnosi se na bolesnike odrasle dobi.
Cilj je antimikrobnog lijeenja bakterijskog meningitisa eradikacija uzronika.
Antimikrobno lijeenje moe biti inicijalno ili empirijsko i specifino. Inicijalno an-

22
timikrobno lijeenje podrazumijeva
primjenu antibiotika od trenutka uzi-
manja krvi za mikrobioloku izolaciju
i identifikaciju uzronika i testiranje
njegove osjetljivosti prema antibiotici-
ma pa do dobivanja rezultata iz labo-
ratorija (prosjeno 24 48 sati).
Bakterijski meningitis je teka
infekcija esto opasna za ivot, koja
se najee razvija kao septika in-
fekcija. Bolesnik s bakterijskim me-
ningitisom ima ne samo infekciju
SS-a nego i sepsu, ije manifestaci-
je mogu znaajno varirati u intenzi-
tetu i oitovati se znakovima SIRS-a,
uznapredovale sepse, septikog oka
i mnogostrukog zatajivanja organa (DIK, ARDS, insuficijencija bubrega itd.).
Potrebna je intenzivna skrbi u JIL-u. Osnovni parametri koje treba pratiti su ar-
terijski tlak, akcija srca i EKG, puls, periferna perfuzija, disanje i satna diureza, a po
potrebi centralni venski tlak i pluni kapilarni tlak. Konvulzije treba kontrolirati pri-
mjenom antiepileptikih lijekova. Za prekid napadaja najee se uzimaju diazepam,
klonazepam i tiopenton natrij, a za produeno antiepileptiko lijeenje barbiturat,
fenitoin, valproat, karbamazepin, klonazepam itd.
Respiratorna insuficijencija najei je oblik zatajivanja vitalnih funkcija ti-
jekom bakterijskog meningitisa. Intervenirati treba pravodobno, a to znai u poetku
razvoja ili predviajui razvoj respiratorne insuficijencije. Najloiju prognozu imaju
bolesnici kod kojih je nekontrolirani razvoj respiratorne insuficijencije doveo do kar-
dijalnog aresta. Stoga, potivanje aseptikog naina rada prilikom odravanja dinog
puta mora biti imperativ.

ZAKLJUAK

Bilo koja bolest moe zavriti fatalno. Odreene bolesti, osobito u infektologiji,
prati teak teret posljednjih trenutaka. Iako se provode brojne dijagnostike i terapijske
metode do zadnjega, ostaje injenica da smrt ipak ima posljednju rije.
Stoga, skrb do zadnjeg asa treba imati uporite u strunim pretpostavkama
koje potuju ivot do prirodne smrti, a samoj smrti daju posebni dignitet. Palijativna
skrb jest velik izazov zdravstvenim djelatnicima, a osobito medicinskim sestrama
koje u tom podruju trebaju dati vei doprinos svojim strunim pristupom. Bolesnik
koji umire nikada ne smije osjeati naputenost, optereenje za druge, nepoeljnost,
odbijanje ili prokazivanje. Ljudsko dostojanstvo ne umire s bolesnikom, ono ostaje

23
kao obiljeje ivota i odnosa u drutvu. Takvim se naelom u provoenju zdravstvene
njege vode mnogobrojne medicinske sestre, a potrebno je da, osobito u naoj zemlji,
tome daju jo vee znaenje te pridonesu cjelokupnom oformljivanju palijativne skr-
bi. Bez aktivnog ukljuivanja, strunog razmjenjivanja iskustava i praenja teorijskih
spoznaja to nee biti mogue.

LITERATURA

1. WHO. (2004). Palliative Care. The Solid Facts. WHO. Geneva

2. Havelka, M. (1990). Zdravstvena psihologija. Medicinski fakultet Sveuilita u
Zagrebu. Zagreb.
3. Ozimec, . (2002). Zdravstvena njega umirueg bolesnika. VZ. Zagreb
4. ukljek, S. (2002). Uvod u zdravstvenu njegu. VZ. Zagreb
5. Lichter, I Hunt, E. (1990). The last 48 hours of life. J Palliat Care. Winter;6(4):7
6. Palmovi, D. Poljak, M. (2006). Zarazne bolesti i njihovi uzronici - bolesti
uzrokovane virusima. Infektologija. Profil. Zagreb
7. Waller, A. (1996). Palliative care in cancer. Butterwort-Heineman. London

24
 DOSTIGNUA U DIJAGNOSTICI I
LIJEENJU MULTIPLE SKLEROZE
(II. dio)
E. Vedri*

U broju 64/2013. FARMACEUTSKOG TEHNIARA objavljen je lanak pod

gornjim naslovom. Slijedi nastavak o napretku istraivanju na podruju lijeenja MS,
koja su objavljena nakon citiranog lanka (stanje sa svibnjem 2015).
Najprije jedan okantan podatak iz studije Daniela Hartunga, Oregon State
University, o cijenama lijekova za MS. One su u proteklih 20 godina poveane, kako
i sam navodi, za astronomskih 700 %, tako da je u SAD-u aktualna cijena lijekova
porasla po bolesniku na oko 50.000 USD godinje (porasla je nebu pod oblake
- citiram autora)! Ovo je znatno vie nego kod drugih lijekova (1). Kad bi oni lijeili
MS, mogue je da se ne bi radile dubinske analize cijena. No, njihov se terapijski doseg
ograniava na usporavanje napredovanja MS-a ili ublaavanje pogoranja preteitog
oblika MS-a tj. RRMS-a (85 %), dok na progresivne oblike MS-a ni ne djeluju!
Kao to je u prethodnom lanku zakljueno, pravu terapiju predstavljat e
lijekovi koji popravljaju oteenja demijelinizacije (oteenja mijelinske ovojnice
neurona i aksona) tj. potiu remijelinizaciju. U nastavku lanka bit e rijei o novim
dostignuima na podruju istraivanja lijekova za remijelinizaciju. Oni ohrabruju
jer postoje vrlo konkretni, pozitivni rezultati tih istraivanja.
Ameriki komitet za lijeenje i istraivanje MS-a (ACTRIMS), u kojem je 50
eksperata s tog podruja, sastavio je dokument napisan od njegovih 5 lanova o imu-
nomodulantnoj terapiji MS-a pod naslovom Uporaba imunomodulantne terapije MS:
principi i sadanji dokazi (kolovoz 2014), u kojem preporuuju da se s aktualnom
terapijom pone im se dijagnosticira MS (MR i druge metode). Oni procjenjuju da
u SAD-u boluje 450.000 bolesnika od MS-a. Isti eksperti, nadalje, procjenjuju da 60
% bolesnika od MS-a ima kognitivne, 36%-54% depresivne poremeaje, dok 92 %
pati od tekog umora, koji pridonosi poveanoj nepokretnosti i smanjenju kvalitete
ivljenja. Oni zakljuuju da su sadanje terapijske opcije ograniene (2). To i nije neka
novost (opaska autora).
Na podruju sadanje terapije su dvije novosti. Prva je da B-vitamin ima obeava-
jui uinak kod progresivnih oblika MS-a, tj. da moe usporiti i zaustaviti napredovanje
invalidnosti. To je rezultat kontrolirane klinike studije na 154 bolesnika, koji su dobi-
vali biotin u dozi od 300 mg na dan (uobiajena dnevna doza je 30 - 100 mikrograma)
9 mjeseci te pokazali spomenuta poboljanja u 22 % ispitivanih bolesnika (3). Druga

*
Dr. sc. Edo Vedri, HDFT.

25
je registracija od FDA pegiliranog oblika interferona b -1a kompanije BIOGEN IDEC,
koja ima i najvie lijekova za MS (Interferon b-1A, Tysabri, Tectfidera i Fampyra).
Pegilirani oblik b-interferona (peginterferon b -1A) djeluje prolongirano, tj. ima dui
poluivot u organizmu pa se dozira svaka 2 tjedna umjesto svaki tjedan. Djeluje na
najei oblik MS-a tzv. RRMS (85 % - 90 % od svih bolesnika ima ovaj oblik bolesti).
Uinak mu je identian kako je to opisano u prethodnom lanku (ublaavanje akutnih
pogoranja, skraivanja intervala, uestalosti te usporavanje pogoranja MS-a) (4).
Najnovija dostignua na podruju remijelinizacijske terapije bit e navedena u
nastavku. Kako nastaje demijelinizacija neurona i aksona te kako se ona popravlja? To
se vidi na sl. 1, koje su izradili istraivai pod pokroviteljstvom MYELIN REPAIR
FOUNDATION (MRF) osnovane 2004 godine, koja raspolae s kapitalom od samo
60 milijuna USD (5).

Slika 1.

Na slici 1. je shematski prikaz zamrenog laboratorijskog modela demijelinizacije.

To je propadanje aksona i stvaranje astrocitnog oiljka. Niska koncentracija
antitijela koja pokrivaju povrinu oligodentrocita i mijelinske ovojnice ini te struk-
ture daleko osjetljivijima na oteenja uzrokovana aktivacijom mikroglije. Astrociti
bivaju inaktivirani prije krvno-modane barijere i stvaranja T-limfocita. T-limfociti
su tetni jedino ako su aktivirani. Tijek procesa demijelinizacije i remijelinizacije
prati se biomarkerima.

26
 Slika 2.

MR mozga kod bolesnika od MS-a. Bijela mjesta su oteenja uzrokovana de-

mijelinizacijom.

Slika 3.

Slika 3. prikazuje in vitro proces remijelinizacije. Crveno je demijelizirani akson,

a zeleno remijelizirani akson.

27
 Istraivaki tim MRF otkrio je da postojei antihipertenziv u SAD-u guana-
benz ima remijelinizacijski uinak na MS. Sada je zavreno pretkliniko ispitivanje
na animalnim modelima, koje je pokazalo da je lijeenje s guanabenzom odgovor na
mehanizam stresa i pomae zatitu oligodendrocita od smrti stanice. Tako se znaajno
spreava proces dalje demijelinizacije neurona i aksona. Stoga su poela i klinika
ispitivanja, koja su u fazi I. te izazvala veliko zanimanje neurobiologa, neurologa i
drugih znanstvenika na podruju neuroznanosti. Ona se provode na bolesnicima koji
boluju od najeeg oblika MS-a tj. RRMS-a (6, 7).
U fazi I. klinikog multicentrikog ispitivanja je lijek pod kodnim imenom
rHIgM22 (Rekombinantni humani imunoglobulin M) amerike tvrtke ACCORDA
THERAPEUTICS (otkrila je FAMPYRU, koja poboljava hod kod bolesnika od MS-a).
Lijek se daje intravenski bolesnicima od MS-a (dakle, obuhvaa sva 4 oblika MS-a).
Ispituje se u 18 bolnica u SAD-u. Studija je poeta u oujku 2015., a update je sa
23. veljae 2015. Rezultati jo nisu objavljeni. Interno ime: MS - demijelinizacijska
bolest. (8) Nadalje, isti lijek nalazi se i u fazi I. klinikog ispitivanja kod bolesnika
s MS-om odmah poslije pogoranja (relapsa). Ispitivanje je poelo u travnju 2015. na
30 bolesnika. Primarni cilj studije je odrediti sigurnost i toleranciju jednokratne i.v.
doze kod bolesnika od RRMS-a. Oekuje se da e ispitivanje zavriti u studenom
2016. godine. (9)
Korak dalje otila je multinacionalna farmaceutska tvrtka BIOGEN IDEC,
koja provodi klinika ispitivanja faze II. lijeka pod imenom BIIB033 (monoklonalno
antitijelo anti-LINGO-1). Prva ispitivanja kod akutnog optikog neuritisa pokazala
su usporavanje epizoda za 15 do 40 milisekundi. Sudjelovala su 82 bolesnika, a
poboljanje iznosi 40 %. Ispitivanje se nastavlja. Istraiva Diego Cadavid istie
da je ovo prvi kliniki pokus na bolesnicima, koji je pokazao remijelinizacijski
uinak (10, 11, 12, 13). Nadalje u fazi II. klinikog ispitivanja istog lijeka je ispi-
tivanje sinergizma s interferonom b-1a, koji se daju jedanput tjedno. Indikacija je
lijeenje ruku kod bolesnika od MS-a. Ispitivanja se takoer provode kod bolesnika
s RRMS-om (14).
Najdalje je otila gigantska multinacionalna kompanija GSK (GLAXO SMITH-
KLINE - druga na svijetu), koja je u 43 bolnice (!) u 8 zemalja zavrila fazu II. lijeka
GSK 239512 iz skupine lijekova Antagonisti histamin 3 receptora i to peroralnog
oblika (tablete). Dob ispitivanih bolesnika: 18 - 50 godina. Dijagnoza: RRMS. Pa-
cijenti su prethodno bili na AVONEX-u i COPAXON-u i stabilni. Ukupno vrijeme
lijeenja: 48 tjedana. Ispitivana doza lijeka: 10 - 80 mikrograma. Interni naziv tvrtke
GSK je: remijelinizacija u RRMS. Naziv klinike studije: Ispitivanje potvrde re-
mijelinizacijskog uinka GSK239512 na oteenja u bolesnika s RRMS-om. GSK
jo nije publicirao rezultate ovog klinikog ispitivanja, koje je zavreno u sijenju
2015., ali moe se pretpostaviti da su oni pozitivni budui da se ono nastavlja i u
ovoj godini. To znai da je faza III. u pripremi te se oekuje da e moda za dvije
godine (koliko je trajala i faza II.) biti predana dokumentacija za registraciju lijeka
FDA (15).

28
 Osim toga, isti lijek e se u posebnoj studiji kliniki ispitivati na njegovu
distribuciju u mozgu jer je on i namijenjen za lijeenje kognitivnih poremeaja u
mnogim bolestima.
To su razliite demencije od kojih je najtea Alzheimerova bolest, kognitivni
poremeaji poslije modanog udara (CVI) i druge. Demencija je po definiciji sindrom
globalnog i progresivnog oteenja steenih spoznajnih sposobnosti pri ouvanoj svi-
jesti. GSK239512 vee se na receptor histamina 3 (protein) u mozgu, pa e se pomou
PET-a (pozitron emisijska tomografija) pratiti njegova distribucija u mozgu i tako
odrediti njegovu terapijsku dozu u daljem klinikom pokusu (16).

ZAKLJUAK

Rezultati ispitivanja lijekova guanabenza, BIIB033, rHIgM22, a osobito GSK

239512 ohrabruju da e ve za nekoliko godina bolesnicima od MS-a biti dostupni
lijekovi koji remijelinizacijom imaju djelotvorni uinak na najei oblik MS-RRMS-
a (relapsno-remitentna MS), ali i na neke od progresivnih oblika MS-a. Takoer su
obeavajui rezultati istraivanja biotina kod primarno i sekundarno progresivne
MS (PPMS i SPMS).

LITERATURA

1. Oregon State University, News release, April 24, 2015.

2. Expert consensus on Disease-Modifying Therapies in MS, Medscape, Aug 20,
2014.
3. B Vitamin in Progressive Multiple Sclerosis, Medscape, Apr 30, 2015.
4. FDA Clears Peginterfero (Plegridy) for Multiple Sclerosis, Medscape, Aug 18,
2014.
5. Myelin Repair Foundation, Our Research model, Myelin Repair, MRF 2015.
6. The Myelin Repair Foundation and National Institutes of Health Initiate Clinical
Studies of Guanabenz for Treatment of Multiple Sclerosis, MRF 2015.
7. Sharon W.W. et al, Pharmaceutical integrated stress response enhacement protects
oligodendrocytes and provides a potential multiple sclerosis therapeutic, Nature
Comunications 6, 13 March 2015.
8. An Intravenous Infusion Study of rHIgM22 in Patient with Multiple Sclerosis
Clinical Trials. gov, May 31, 2015.
9. An Intravenous Study of rHIgM22 in Patients with Multiple Sclerosis Immediately
Following a Relapse, Clinical Trials. gov, May 31, 2015.
10. Jonathan Q. et al, Randomized phase I trials of the safety/tolerability of anti-
LINGO-1 monoclonal antibody BIIB033, American Academy of Neurology,
2014.

29
11. Remylination Therapy Promising in Multiple Sclerosis, Therapy, Neurology,
Neuroimunology and Neuroinflamation, August 27, 2014.
12. First Clinical Evidence of Remyelization in MS, Medscape, Apr 16, 2015.
13. BIIB033 in Acute Optic Neuritis (AON), Clinical Trials. gov, November 2014.
14. Study to Asseses the Efficacy, Safety, Tolerability and Pharmacokinetics of
BIIB033 in Participants With Relapsing Forms of Multiple Sclerosis When Used
Concurently With Avonex (SYNERGY), Clinical Trials. gov, November 2014.
15. Study to Assess Whether GSK239512 Can Remyliinate Lessions in Subjects
With Relapsing Remitting Multiple Sclerosis, Clinical Trials. gov, May 31, 2015.
16. An Imaging Study to Ivestigate the Distribution of GSK239512 in the Brain
Clinical Trials. gov, May 31, 2015.

30
 RAZVOJ PRODAJNIH VJETINA
- RAZINE RAZVOJA PRODAJE
(I. dio)
A. Rami *

UVOD

Koja vam je prva asocijacija na rije prodaja?

Uvaljivanje? Varanje? Zaraivanje? Zadovoljavanje potreba? Pomaganje?
Pomo?
Zato s prodajom povezujemo mnoge lijepe, ali i manje lijepe stvari?

U ovome lanku posvetit emo se razvoju prodaje kao vjetine. Na poetku

emo govoriti o ranijim razinama razvoja. Na tim razinama prodaja ima poprilino
negativne konotacije i te su faze razvoja uzrok negativnog stava prema prodaji.
Razvoj je, sreom, nezadriva sila koja je donijela napredne, pa i plemenite
naine djelovanja u prodaji. Tim, zrelijim i kompleksnijim razinama prodaje posvetit
emo se u sljedeem lanku o razvoju prodajnih vjetina.

RAZINE RAZVOJA

emu uope razvoj?

Razvoj je zahtjevan proces koji trai puno resursa. Zato do razvoja dolazi tek
kad nas kao pojedince i organizaciju neto natjera na to. To mogu na organizacijskom
podruju biti konkurencija, liberalizacija ili regulacija trita, pojava novih trendova
ili tehnologija, rast zahtjeva klijenata itd Na osobnom podruju najee je oki-
da neka izazovna situacija koju ne moemo rijeiti na trenutnoj razini djelovanja
(npr. sloeniji radni zadaci, nove uloge koje su nam dodijeljene, novi naini rada koje
moramo usvojiti). Ukratko, do razvoja dolazi samo kad se mora.
Ako ste u ovom trenutku zadovoljni i sa sobom i svojom organizacijom, ne vi-
dite nita to bi moglo poremetiti ovu ravnoteu - tada vam razvoj nije potreban i ne
morate itati ovaj tekst dalje.
Kako ste i dalje ovdje, vjerojatno i vi i vaa organizacija pripadate onima koji
imaju izazove s kojima se svakodnevno hvatate ukotac. Dakle - potreban vam je
osobni i organizacijski razvoj.

*
mr. sc. Alan Rami, mag. pharm., Aurantium d.o.o. za savjetovanje

31
 Razine razvoja kodirat emo bojama. Pritom dobro je imati na umu sljedea
pravila:
Kasnije razine razvoja omoguavaju kompleksnije naine postupanja i
rjeavanje problema koji su nastali na prethodnoj razini.
Ne postoje bolje i loije razine razvoja, dojene nije loije od adolescenta, ali
adolescent ima vie mogunostii za dobre i za loe stvari.
Sljedea razina ukljuuje i nadrasta prethodnu razinu.
Svaka razina razvoja ima svoje pozitivne i negativne (zdrave i nezdrave)
aspekte.
Svaka razina je prikladna u odreenom kontekstu.
Ista osoba i organizacija mogu biti u razliitim linijama na razliitim razinama
razvoja.
Razvoj moe biti vertikalan - prijelaz na sljedeu razinu razvoja (transformaci-
ja) ili horizontalan - u zdravije aspekte postojee razine operiranja (translacija).
Okida za razvoj uvijek dolazi izvana u obliku izazova koji ne moemo rijeiti
na postojeoj razini.

BE

Be se smatra najranijom razvojnom razinom ovjeanstva i prevladavala je

100.000 do 50.000 godina pr.n.e. Ljudi su ivjeli u malim bandama od svega 20-ak
do 50-ak osoba. Identitet sebe jo nije potpuno razvijen i ljudi sebe ne vide odvoje-
nima od okruenja. Upravo stoga danas dio ljudi ima romantinu predodbu o ovoj
fazi razvoja ovjeanstva, pri emu previaju visoku stopu nasilja i ubojstava u ovom
razdoblju. Ljudi u to doba nisu unitavali okoli u veoj mjeri, jednostavno zato to
nisu imali razvijenih sredstava za to. Gospodarstvo se temelji na skupljanju i lovu.
Ova razina razvoja prikazana je u romanu Jean Auel The Clan of the Cave Bear, po
kojem je Michael Chapman snimio film.
Identitet/ego svakoga od nas poinje roenjem u be fazi i analogan je gore
opisanom svjetonazoru. Novoroene jo nema razvijen koncept osobnosti i jo nije
odvojeno od majke i okoline.
Kljuni pojmovi be faze su preivljavanje, borba za goli opstanak, u se, na
se, poda se, hrana, toplina, sigurnost, koritenje navika i instinkta za preivljavanje.
Film Atomski s desna opisuje ovaj nain funkcioniranja prodaje. Prodavai
time-share apartmana kroz film regresiraju natrag sve do be razine, pri emu i do-
slovno ima mrtvih.
Prodaja na be razini odvija se instinktivno i pokretana je najdubljim straho-
vima. Jedini cilj je spasiti sebe samoga te se koriste sva raspoloiva sredstva da se
postigne cilj. Uspjenost je vrlo niska jer na ovoj razini raspolaemo s jako malo
prodajnih vjetina.
Prodava na be razini je nesvjestan sebe, to i kako radi, te postupa na temelju
instinkta i impulsa. Ponekad uspijevaju postii rezultat, ali kratkoroan i uglavnom
ilegalnim ili nemoralnim metodama.

32
 Vjeba: Otkrijte svoju be stranu
Ponekad nas visoka razina stresa ili straha baci natrag na be razinu djelova-
nja. Tada reagiramo instinktivno i bez svjesnosti o tome to doista radimo i koje su
posljedice naeg djelovanja.
Djelovanje s be razine prikladno je u kriznim situacijama, npr. ljekarna je
poplavljena, pacijent vam prijeti noem, lopov pljaka ljekarnu, poar, i slino.
Zastanite na trenutak i razmislite:
Koje su situacije u ljekarni kada djelujete na be razini?
to tada radite? Koji su rezultati tog djelovanja?
Koliko esto djelujete na be razini? Koliko je be ponaanje prikladno u tom
kontekstu?
Kako voditelj/voditeljica ljekarne utjee na vas i organizaciju? Koliko s te
strane dolaze okidai za be djelovanje?
Koji okidai dolaze izvan vae ljekarne?

LJUBIASTA

Svjetonazor ljubiaste razine nastaje prije 50.000 godina, kada su bande sve
ee susretale jedna drugu i ulazile u sukobe radi teritorija. Dolazi do udruivanja
u klanove i plemena od po nekoliko stotina ljudi. Time raste sposobnost ljudi da
barataju kompleksnou. Ljudi se emotivno i fiziki razlikuju od ostalih, ali i dalje
sebe vide kao sredite svijeta. Ne razlikuju se uzroci i posljedice i svijet je pun du-
hova i magije (oblaci slijede mene, loe vrijeme je kazna za moja loa djela). Kako
bi se snali u ovom svijetu punom magije, plemena kreiraju rituale i slijede se stariji
mudraci i amani. Ljudi uglavnom ive u sadanjosti, s malo sjeanja o prolosti i
nejasnom slikom budunosti. Kognitivno jo ne postoji apstrakcija, klasifikacija ili
poznavanje velikih brojeva. Danas se ovaj svjetonazor vidi u vjerovanju u woodoo i
sline rituale, praznovjerju, talismanima, meu ulinim bandama, ali i nekim sport-
skim ekipama i korporacijskim plemenima.
Identitet/ego u ovoj fazi razvoja obino nalazimo kod djece starosti 3-24 mjese-
ci. Djeca dostiu senzoriku diferencijaciju (kad ugrizem svoj prst nije isto kao kad
ugrizem dekicu) i emocionalnu diferencijaciju (ja nisam majka, iako se u njezinoj
prisutnosti osjeam arobno sigurno). Uz prikladni odgoj, veina djece nadrasta ovu
razinu razvoja.
Kljuni pojmovi ljubiaste razine su klanovi, pleme, magija, nepotizam, duhovi
predaka koje treba umiriti, rituali, strahopotovanje predaka i starijih, sveti predmeti
i mjesta, sezonski ciklusi, plemenski obiaji, slijeenje impulsa.
Film koji odlino opisuje organizaciju koja funkcionira na ljubiastoj razini je
Maratonci tre poasni krug. Vlasnitvo pogrebnog poduzea Drugo konaite
prenosi se s generacije na generaciju klana Topalovia. Suradnja s drugom tvrtkom u
vlasnitvu Bilija Pitona, koja iskapa netom poloene ljesove i preprodaje im ih natrag,
posve su odgovarajui ovoj razini poslovanja i svjesnosti.

33
 Organizacije na ljubiastoj razini razvoja imaju izraene obiteljske, roake,
prijateljske i u sutini klanovsko-plemenske veze koje su preduvjet za prihvaanje
sugovornika i razgovor o poslu. Osjeaj pripadnosti proizlazi iz ovih povezanosti.
est je nepotizam i vrsto povezane klanovske skupine koje e na svaki nain isti-
snuti druge i njihove iz sklapanja poslova, iako bi moda drugi bili daleko bolji
u poslovnom smislu. Ali - poslovnost je ovdje ionako u drugom planu. Vaniji su
interesi plemena i klana.
Prodaja u ljubiastom odvija se na osobnoj razini s pitanjima: iji si, odakle
si, otkuda su tvoji , sigurno zna onu, tvoj ef i ja se znamo Prodavai
koji operiraju na ljubiastoj razini su esto egocentrini, manipulativni i nepovjerlji-
vi. Najee nisu svjesni sebe i svojeg ponaanja, a ako to osvijeste osjeaju ponos i
smatraju da im to donosi uspjeh te vide sebe u vrlo pozitivnom svjetlu.
Usmjereni su samo na vlastitu korist i dobrobit - i takav sustav vrijednosti oe-
kuju od svih drugih jer ne mogu spoznati da postoji netko s drukijim nainom funk-
cioniranja. U sluaju da ih netko prevari, esto reagiraju rijeima poput: A, jesi me
zeznuo, svaka ti ast. Kupci su im sredstvo za postizanje vlastitih ciljeva, a svoje
ponaanje tumae kao svoje pravo.
Prodavai na ljubiastoj razini ne mogu prihvatiti povratnu informaciju od svo-
jeg nadreenoga, kao niti od kupaca. U sluaju dobivanja negativne povratne in-
formacije, obino zakljue da druga strana nije u pravu (Ma, on pojma nema).
Nema prihvaanja odgovornosti za svoje neuspjehe. Ne prihvaaju se pravila poslo-
vanja nego se postavljaju vlastita pravila koja odgovaranju njima.
U sluaju pozitivne povratne informacije ili nekog uspjeha pripisuju si vee za-
sluge no to im realno pripadaju. Imaju grandiozne ideje i aroganciju u nastupu te su
uvijek spremni kriti pravila, a i zakone, kako bi ostvarili vlastiti cilj. Ovakvi proda-
vai teko ostaju dulje u istoj organizaciji, osim ako i sama organizacija ne posluje
na ljubiastoj razini.
Dobra strana ljubiaste razine razvoja je osjeaj zajednitva. esto prodajni ti-
movi ale za prolim vremenima koje romantiziraju, priaju se prvoborake prie i
slavi nekadanje zajednitvo i spontano druenje nakon radnog vremena.
Patologija ljubiaste razine dolazi do vidjela u obliku nepotizma i zatvorenosti
organizacije prema okolini te njezinoj velikoj osjetljivosti na vanjske utjecaje. Ove or-
ganizacije brzo odumiru na tritima koja se nalaze na kasnijim razvojnim razinama
budui da su male, neuinkovite i ne mogu reproducirati svoje povremene uspjehe.

Vjeba: Ljubiasto u vaoj ljekarni

Zastanite na trenutak i razmislite:
Koliko ljekarna u kojoj radite nalikuje na malo pleme? Koje rituale imate?
to vas povezuje? Koji su pozitivni aspekti ljubiastoga?
Ima li ljubiastog djelovanja i prema pacijentima?
Kako stojite s davanjem i primanjem povratne informacije?

34
 CRVENA

Svjetonazor crvene boje pojavljuje se otprilike prije 10.000 godina pojavom pr-
vih carstava. Svjetonazor je crno/bijeli i sve se gleda kroz suprotnosti kao to su
snaan/slab, moje/tvoje. Ovo drutvo se temelji na robovlasnitvu jer se rad moe izo-
lirati i dati zarobljenicima susjednih plemena i naroda koji su pobijeeni i porobljeni.
U dananje doba i dalje postoje plemenska drutva koja funkcioniraju u crvenom
svjetonazoru, ali crvena razina operiranja javlja se redovito i u modernim drutvima
u kojima se ne vodi rauna o odgoju i obrazovanju. Ako drutvo ne prua dovoljno
potpore, djeca se razviju samo do crvene razine i dalje ne napreduju.
Identitet/ego je razvijen u dovoljnoj mjeri da ljudi sebe doivljavaju potpuno
odvojenima od drugih i od svijeta. Spoznaje se smrtnost i svijet se doivljava kao
opasno mjesto koje pogoduje snanima. Valuta kojom se trguje je - snaga. Ako sam
snaniji, treba mi se podrediti. Ako si ti snaniji, ja ti se podreujem u nadi da e
me potedjeti i brinuti se o meni. Pojedinac na crvenoj razini je uglavnom nesvjestan
osjeaja drugih. Usmjereni su na sadanjost (elim odmah i sada), ali se poinje uvi-
ati i budunost s koritenjem snage, manipulacije i podreivanja. Poinju se nazirati
uzroci i posljedice te se javljaju nagrade i kazne.
Kljuni pojmovi su egocentrizam, snaga, pobjeda, prevlast, herojstvo, odva-
nost, spontanost, neodgaanje zadovoljstva, biti u centru pozornosti, impulzivnost,
uivanje bez aljenja, osvajanje, dominacija, nadmudrivanje.
Filmovi koji opisuju ovaj svjetonazor su npr. 10000 BC i Apocalyptico. Televi-
zijska serija Prosjaci i sinovi iz 1971. godine prikazuje ovu razinu djelovanja.
Organizacije s pojavom diferencijacije ega postaju mogue jer dolazi i do ja-
snije podjele rada. Postoji ef i radnici. Prvi primjeri crvenih organizacija bile su
male osvajake vojske, koje su i dovele do stvaranja prvih carstava. Sline crvene
organizacije su dananje uline bande i mafija. Ove crvene organizacije uzimaju ide-
je i alate koji su proizali na viim razinama, npr. suvremeno oruje i informatiku
opremu, ali njihova struktura i nain djelovanja su uglavnom i dalje ukorijenjene u
crvenome. Tim vie takve organizacije postaju opasne jer primjenjuju nove alate uz
stari svjetonazor.
Prodaja u crvenoj fazi razvoja temelji se na jakoj individualnosti prodavaa.
Prethodna razina prodaje, ljubiasta faza, temelji se na skupnome (klanski, plemen-
ski, poznaniki odnosi) dok je crvena prodaja usmjerena na samostalnu kontrolu
kupaca, partnera i konkurencije. Javlja se vea hrabrost, to dovodi do poveanja
uinkovitosti u usporedbi s ljubiastim nainom prodaje. Ovi prodavai skloni su
skretanju pozornosti na sebe, dominaciji, esto su grubi i sirovi, puni jednostavnog
humora i doivljava ih se snanim osobama, to samo dodatno pogoduje njihovom
zadravanju u crvenoj fazi razvoja.
Prodajne tehnike koje mogu primijeniti prodavai na crvenoj razini jako su
ograniene. Nude proizvod bez gotovo ikakvog zanimanja za potrebe kupca. Kupac
je ionako protivnik kojega treba savladati i uvaliti mu to skuplje proizvod koji je
meni u fokusu, a zatim prelazim na osvajanje sljedeeg kupca. Prodajne vjetine su

35
ograniene na mali broj iskuanih prodajnih modela, koncepata, tehnika, jednostav-
nih procesa i izlizanih termina. Kao osobe, prodavai nemaju razvijenu svjesnost o
tome to rade i ne ulaze u dublje poznavanje materije. Jednostavno - koriste receptu-
ru, prodajne skripte i repetitivno i nesvjesno ih primjenjuju.
Prodava se oslanja na snalaljivost u realnom vremenu, puno govori i smatra
da time vodi prodajni razgovor. Svoj napredak vide ako usvoje neke dodatne prodajne
trikove. Pitanja kupca doivljava kao gnjavau i nema strpljenja sluati njegove prigo-
vore, povratnu informaciju ili neke osobne teme koje su kupcu vane.
Crvena razina prodaje oslanja se na silu i mo, iscrpljuje kupca, uporno se kup-
ca napada svim komunikacijskim alatima, proizvodi se prezentiraju nabrajanjem
svojstava uz pretjerivanje, prodaja se esto svede na maltretiranje, a manipulacija se
smatra prikladnom metodom prodaje. Primjeri ovakvih prodavaa su sitni verceri,
preprodavai, prodavai rabljenih automobila, akviziteri i mreni prodavai (Herba-
life, Kirbey, knjini klubovi).
Postprodaja, lojalnost, briga o kvaliteti proizvoda/usluge te o zadovoljstvu kup-
ca uglavnom ne postoje, osim ako nisu povezani s interesom prodavaa i njegovim
prodajnim rezultatom tj. ako im se to mjeri. Lojalnost kupca postie se - obzidava-
njem i vezivanjem, tj. stvaranjem prepreka da kupac samostalno donosi odluke o
najboljem rjeenju za njega. Prodaja je kratkorona i svodi se na isisavanje resursa od
kupaca. Nakon to se kupac iscrpi - prelazi se na sljedei plijen.
Egocentrinost ljubiaste razine potpuno dozrijeva na ovoj, crvenoj razini. Sve
je podreeno snano razvijenoj slici sebe - koji djeluje u nemilosrdnom svijetu u
kojem vrijedi pravilo da pobjeuje jai (tko jai, taj kvai). Prodava se stavlja u
poziciju nadmoi nad ostalima (tim, organizacija, konkurencija, svijet), esto su u
borbi protiv nekoga, pa i cijelog svijeta. Smatraju da nikoga ne moraju sluati, osim
ako taj netko nije moniji od njih samih (Ma nee meni nitko zapovijedati, Ja sam
krojim svoju sudbinu).

Vjeba: Koliko ima crvenoga u vama i vaoj ljekarni?

Crvena razina djelovanja je esta u svakodnevici ispunjenoj stresom. Prisutna
je u komunikaciji unutar ljekarne, ali i prema pacijentima kada smo praznih bate-
rija i kratkoga fitilja.
Zastanite na trenutak i razmislite:
Koje su situacije u ljekarni kada djelujete na crvenoj razini?
to tada radite? Koji su rezultati tog djelovanja?
Koliko esto djelujete na crvenoj razini? Kakav je rezultat crvenog ponaanja?
to moete osobno napraviti da biste to rjee reagirali iz crvene razine dje-
lovanja?

36
 SAETAK

Rane faze razvoja opisali smo sljedeim bojama:

BE
Kljuni pojmovi be faze su preivljavanje, borba za goli opstanak, u se,
na se, poda se, hrana, toplina, sigurnost, koritenje navika i instinkta za
preivljavanje.
Prodaja na be razini odvija se instinktivno i pokretana je najdubljim stra-
hovima. Jedini cilj je spasiti sebe samoga te se primjenjuju sva raspoloiva
sredstva da se postigne cilj.
Uspjenost je vrlo niska jer na ovoj razini raspolaemo s jako malo prodajnih
vjetina.

LJUBIASTA
Kljuni pojmovi ljubiaste razine su klanovi, pleme, magija, nepotizam, duhovi
predaka koje treba umiriti, rituali, strahopotovanje predaka i starijih, sveti
predmeti i mjesta, sezonski ciklusi, plemenski obiaji, slijeenje impulsa.
Prodavai koji operiraju na ljubiastoj razini su esto egocentrini, manipu-
lativni i nepovjerljivi. Najee nisu svjesni sebe i svojeg ponaanja, a ako to
osvijeste osjeaju ponos i smatraju da im to donosi uspjeh te vide sebe u vrlo
pozitivnom svjetlu.
Usmjereni su samo na vlastitu korist i dobrobit.

CRVENA
Kljuni pojmovi su egocentrizam, snaga, pobjeda, prevlast, herojstvo,
odvanost, spontanost, neodgaanje zadovoljstva, biti u centru pozornosti,
impulzivnost, uivanje bez aljenja, osvajanje, dominacija, nadmudrivanje.
Prodajne tehnike su jako ograniene. Nude proizvod bez gotovo ikakvog
zanimanja za potrebe kupca. Kupac je ionako protivnik kojega treba svladati
i uvaliti mu to skuplje proizvod koji je meni u fokusu.
Prodajne vjetine su ograniene na mali broj iskuanih prodajnih modela,
koncepata, tehnika, jednostavnih procesa i izlizanih termina.

Prve tri razvojne faze prodaje nisu poeljne u suvremenoj ljekarni. Ovdje smo
ih opisali jer su ipak i ove razine razvoja bile nune, kako bi s vremenom nastale
kompleksnije razine prodaje koje napokon ukljuuju i pacijenta, s ciljem pomoi
pacijentu, savjetovanjem i rjeavanjem problema s kojima se pacijent susree.

37
 Sveuilina tiskara d.o.o.

HR 10000 Zagreb, Trg m. Tita 14

tel.: 385(01) 45 64 430, 45 64 428 fax: 45 64 427
IBAN: HR8423600001101237045, SWIFT: ZABAHR2X
porezni broj: 3572048 OIB: 72172033323
e-pota: info@sveucilisnatiskara.hr sveucilisna@net.hr
http://www.sveucilisnatiskara.hr

50 godina
duga tradicija izrade
knjiga, monograja, asopisa, prospekata,
broura, mapa, kalendara, letaka, plakata ...

38
 KVALITETA U ZDRAVSTVU
(II. dio)
S. Weltinger*

Zdravlje je bitan imbenik kvalitete ivota i razvoja drutva, a stalni napredak

medicine rezultira i sve kvalitetnijim lijeenjem pacijenata.
Cilj zdravstvene politike je ouvanje i unapreenje zdravlja te produljenje trajanja
i kvalitete ivota populacije i pojedinca.
Kvalitetna skrb je ona od koje se oekuje najvea dobrobit za pacijenta (Dona-
bedian, 1988).

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) definira kvalitetu kao zdravstvenu uslugu

koja po svojim obiljejima zadovoljava zadane ciljeve, a sadanjim stupnjem znanja
i dostupnim resursima ispunjava oekivanja bolesnika da dobije najbolju moguu
skrb uz minimalni rizik za njegovo zdravlje i blagostanje.

Kvalitetna zdravstvena zatita je ona koja u potpunosti rjeava potrebe onih

koji slubu najvie trebaju, s najniim trokovima organizacije, unutar limita i
uputa postavljenih od vlasti i naruilaca. (Ovretveit, 2000.)
Kvaliteta zdravstvene zatite je rezultat mjera koje se poduzimaju u skladu sa
suvremenim spoznajama o zdravstvenim postupcima, a koje osiguravaju najvii mo-
gui pozitivni rezultat lijeenja i smanjenje rizika za nastanak neeljenih posljedica
za zdravlje ljudi.
Prema Zakonu o kvaliteti zdravstvene zatite i socijalne skrbi (NN 124/11),
zdravstvene ustanove s vie od 40 zaposlenih radnika obvezne su ustrojiti posebnu
jedinicu za osiguranje i unapreenje kvalitete zdravstvene zatite.
Mjerama za ostvarivanje kvalitete zdravstvene zatite mora se osigurati provedba
naela uinkovitosti i djelotvornosti sustava kvalitete zdravstvenih postupaka na svim
razinama zdravstvene zatite, naela orijentiranosti prema pacijentu te naela sigur-
nosti pacijenata. (Zakon o kvaliteti zdravstvene zatite i socijalne skrbi (NN 124/11)

PRIMJENA SMJERNICA ISO-NORMI U HRVATSKOM ZDRAVSTVU

Hrvatsko zdravstvo primjenjuje naela ISO-normi s ciljem stalnog poboljavanja

medicinskih usluga.

*
Snjeana Weltinger, mag. educ. biol., rukovoditelj Slube za razvoj, kvalitetu i marketing,
Gradska ljekarna Zagreb

39
 Najee primjenjivane certifikacijske ili akreditacijske norme su takoer primje-
njive i za podruje zdravstva: ISO 9001 - Sustavi upravljanja kvalitetom, ISO 14001
- Sustavi upravljanja okoliem, ISO 22000 - Sustavi upravljanja sigurnou hrane,
ISO 15189 - Medicinski laboratoriji - Posebni zahtjevi za kvalitetu i osposobljenost.
Normama kvalitete u zdravstvu osigurava se pravilna procjena bolesnikovih
potreba, adekvatno informiranje bolesnika i protok informacija o tijeku lijeenja.
Bolesnik kao korisnik usluge ujedno je izvor kontrole kvalitete.

Smjernice ISO 9001:2008 vane su za zdravstveni sustav RH zbog dva osnovna

razloga:
- sustav kvalitete je proaktivan i neprekidan krug aktivnosti koji poboljava
proces pruanja kvalitetne zdravstvene skrbi i prepoznavanja estih uzroka
koji rezultiraju u loim performansama,
- ukupna potreba za usklaivanjem s propisima EU te izrada i primjena novih
pravilnika vezanih za standarde kvalitete u zdravstvenom sektoru. (Varga, 2011)

Koristi od primjene sustava upravljanja kvalitetom u zdravstvu prema ISO

9001:2008 su viestruke:
- jednoznano definiran nain postupanja i odgovornosti kroz uspostavu radnih
uputa, bolja komunikacija i razumijevanje cjelokupnog procesa,
- bolje odravanje i umjeravanje opreme,
- uredna i potpuna medicinska dokumentacija,
- samoprovjera sustava i analiza povratnih informacija kao temelj buduih
aktivnosti obveza kontinuiranog praenja rezultata i djelovanja radi poboljanja.
(Lazibat, Burul, Bakovi, 2007)
Ukupni iznos koristi izravno je proporcionalan uspjenosti implementacije za-
htjeva norme, koja ovisi o angamanu svih zaposlenika.

MJERENJE KVALITETE ZDRAVSTVENOG SUSTAVA

Mjerenje kvalitete zdravstvenog sustava izvodi se pomou dva modela:

1. Model osiguranja kvalitete temelji se na utvrivanju jesu li odreeni stan-
dardi postavljeni od treih osoba zadovoljeni. Cilj osiguranja kvalitete je
omoguiti svakom korisniku razinu zdravstvene zatite, koja e vjerojatno
dati najbolji rezultat u skladu s najnovijim dostignuima struke.
2. Model poboljanja kvalitete temelji se na poboljanju izvedbe kljunih
procesa. (Berwick i sur.,1991)

Mjerenje kvalitete zdravstvene skrbi Donabedian temelji se na etiri razine:

1. Usluge i struno osoblje koje prua usluge
Kvaliteta se ovdje mjeri s gledita tehnike izvedbe i upravljanja meuljudskim
odnosima, a opravdanost usluge i vjetine potrebne za provoenje usluge
procjenjuje usporedbom najbolje prakse.

40
 2. Koristi od pruene skrbi
3. Implementacija zdravstvenih usluga u kojoj sudjeluju pacijenti i pruatelji
usluga
4. Zdravstvena skrb pruena itavoj zajednici, uz osvrt na socijalnu raspodjelu
zdravstvenih usluga i njihovu kvalitetu. (Ostoji, Bilas, Franc, 2012)
Kvaliteta u zdravstvu moe se pratiti i mjeriti u svim segmentima poslovanja
zdravstvene ustanove, a ne samo u segmentu pruanja usluge zdravstvenih usluga. O
kvaliteti se moe govoriti i kod planiranja, analize, kontrole, izvjetavanja, organiza-
cije, koordinacije i dr.

POBOLJANJE KVALITETE ZDRAVSTVENOG SUSTAVA

Kvalitetna medicinska usluga je potpuno zadovoljenje potreba pacijenata, a cilj

poboljanja kvalitete u zdravstvu je to kvalitetnije lijeenje pacijenata.
Poboljanje kvalitete u zdravstvu treba osigurati uinkovitu, djelotvornu,
jednako visokokvalitetnu dostupnu zdravstvenu zatitu u svim zdravstvenim dje-
latnostima, na svim razinama zdravstvene zatite i na cijelom podruju Republike
Hrvatske.
Za uinkovito poboljavanje kvalitete u zdravstvu potrebno je objediniti sve
ukljuene strane tj. pacijente, zdravstveno osoblje i upravu zdravstvenih ustanova.
Poboljanje kvalitete u zdravstvu provodi se unapreenjem zdravstvene infra-
strukture, nabavom nove opreme i instrumenata, edukacijom zdravstvenog osoblja te
provoenjem unutranjih i vanjskih audita.

SUSTAV KVALITETE U FARMACEUTSKOJ INDUSTRIJI

Suvremeni sustav kvalitete koji objedinjuje dobru proizvoaku praksu (DPP),

engl. Good Manufacturing Practice (GMP), i dobru poslovnu praksu - imperativ je
za farmaceutsku industriju i vaan element za poveanje konkurentnosti i opstanka
na globalnom tritu lijekova.
Uinkovit sustav kvalitete pomae u postizanju zajednikog cilja svih proizvo-
aa lijekova - opskrba trita i pacijenata visokokvalitetnim lijekovima uz istodobno
spreavanje da se na tritu nau lijekovi neodgovarajue kvalitete, povlaenje neodgo-
varajuih lijekova s trita te smanjivanje povrata ili prerade lijekova neodgovarajue
kvalitete.
Moderni sustav kvalitete, uz dobro razumijevanje proizvodnih procesa tijekom
ivotnog ciklusa proizvoda i upotrebu uinkovite prakse upravljanja rizikom, osigurava
proizvoaima provedbu stalnih poboljanja u proizvodnji, opremi i procesima bez
potrebe prethodnog odobravanja regulatornih tijela.

41
 OSNOVNI ELEMENTI FARMACEUTSKOG SUSTAVA KVALITETE

U strukturi suvremenog sustava kvalitete kljuni elementi vezani uz proi-

zvodnju farmaceutskih proizvoda su:
1. Postizanje kvalitete, koje u farmaceutskoj industriji znai proizvesti siguran,
efikasan i djelotvoran lijek ije su osnovne karakteristike identitet, jaina i istoa.
2. Kvaliteta kroz dizajn i razvoj proizvoda
Sustav kvalitete daje nuni okvir implementaciji kvalitete kroz dizajn (ICH Q8
smjernice), tj. ugraivanje kvalitete u proizvod - od razvojne faze stalnim unapree-
njem i upravljanjem rizikom u proizvodnim procesima i nastavkom kroz itav ivotni
ciklus proizvoda.
Kvaliteta kroz dizajn (ICH Q8 smjernice) potie dizajniranje te razvijanje pro-
izvoda i proizvodnih procesa za vrijeme razvoja proizvoda, koji e osigurati da i u
redovitoj proizvodnji proizvod stalno zadri definiranu kvalitetu.
Dobro poznavanje proizvoda i razumijevanje procesa u razvojnoj fazi osnova je
za lake rjeavanje promjena i optimalizaciju procesa u komercijalnoj proizvodnji.
3. Upravljanje rizikom
Upravljanje rizikom (ICH Q9 smjernice) predstavlja alat sustava kvalitete koji
slui za procjenu rizika uz pomo uinkovitih metoda, odreivanja njegove kritinosti
te poduzimanje odreenih mjera za smanjivanje rizika na prihvatljivu granicu. Moe
se primijeniti kod odreivanja specifikacija i procesnih parametara u proizvodnji, za
procjenu i smanjivanje rizika kod promjene procesa i specifikacija, za odluivanje
vrsta i opsega istraivanja i poduzimanja odgovarajuih akcija u sluaju odstupanja
od propisanog te u ostalim proizvodnim i poslovnim procesima.
4. Korektivne i preventivne mjere (CAPA) kojima je osnovni cilj istraiti, razu-
mjeti i ispraviti odstupanje te poduzeti preventivne akcije koje bi sprijeile ponovno
pojavljivanje istog ili slinog problema.
5. Kontrola promjena
Kontrola promjena je sustav usmjeren na upravljanje promjenama radi sprea-
vanja nastanka nenamjernih posljedica. Mnoge velike promjene u proizvodnji, kao
izmjene u specifikacijama ili u kritinim svojstvima proizvoda, zahtijevaju miljenje
i odobrenje regulatornih tijela. Uinkovite aktivnosti kontrole promjena - kao to su
planiranje i kontrola revizija specifikacija, procesnih parametara i standardnih opera-
tivnih postupaka - kljune su komponente svakog sustava kvalitete. Upotreba analize
rizika, razumijevanje vlastitih procesa i proizvoda te upotreba naprednih tehnologija,
pogotovo sofisticiranih procesnih analitikih tehnologija (PAT), daju ovlasti proi-
zvoaima da mogu napraviti promjenu, koja inae podlijee regulativi, bez prijave i
odobrenja regulatornih tijela. Tako se poboljanja mogu implementirati mnogo bre,
funkcionalnost i sigurnost proizvodnih procesa se poveava, a time se postie i via
kvaliteta proizvoda.
6. Organizacijska jedinica za kvalitetu, koja osigurava da su razliite aktivnosti
(u modelu 6-sustava koji se sastoji od 1 sveobuhvatnog sustava kvalitete i 5 proi-

42
zvodnih sustava kvalitete unutar kojeg su tvornica i oprema, materijali, proizvodnja,
pakiranje i oznaavanje te kontrola i laboratoriji) povezane sa svim sustavima, te da
se ispravno planiraju i planovi odobravaju, da se radi prema odobrenim planovima i
prate rezultati provedenih aktivnosti.

Slika 5. Model 6-sustava kvalitete

Model 6-sustava je opisan u etiri velika podruja (odgovornost poslovodstva,

resursi, proizvodne aktivnosti, evaluacija aktivnosti) i za svako podruje navedeni su
specifini elementi sustava kvalitete.
7. est-sistem model inspekcije koji se temelji na pristupu preispitivanja svakoga
pojedinog dijela sustava kvalitete, koji moraju biti meusobno povezani, inei zajedno
jedan sveobuhvatni uinkoviti sustav kvalitete.

Osnovne karakteristike uspjenog sustava kvalitete u farmaceutskoj indu-

striji su:
primjena znanstvenih pristupa,
odluke zasnovane na razumijevanju proizvoda s obzirom na namjeravanu
upotrebu,
pravodobna identifikacija i kontrola potencijalno slabih podruja,
uinkovit sustav istraivanja i rjeavanja odstupanja,
funkcionalne metode za procjenu i reduciranje rizika,
dobro definirani procesi i proizvodi - od razvoja te nadalje kroz itav ivotni
ciklus proizvoda,
efikasni sustavi za analiziranje kvalitete proizvoda i potpora uprave.

43
 U potpunosti razvijen i dobro upravljan sustav kvalitete u farmaceutskoj industriji
bazira se na dosljednim i planiranim procesima koji osiguravaju proizvodnju sigurnog,
efikasnog i djelotvornog lijeka. Time je ispunjena i osnovna odgovornost regulatornih
tijela i proizvoaa lijekova, a to je briga za zdravlje ljudi to im omoguuje dulji,
zdraviji i sretniji ivot.

Kvalitetu nije mogue dobiti kontrolom, nego se mora ugraditi u proizvod u svim
procesima njegovog nastajanja. (W.E. Deming & J.M. Juran)

44
 LJEKARNITVO U FRANJEVAKIM
SAMOSTANIMA PROVINCIJE
SVETIH IRILA I METODA XII.
B. Tomai *

UVOD

U prolom broju naznaio sam aktivnosti na prikupljanju cjelovitih podataka

o samostanima koje pripremam. Materijal koji vam elim predstaviti nalazi se u vie
samostanskih, ali i provincijskih arhiva - jer samostani koji su u sastavu dananje
provincije nisu u povijesti bili u istoj provinciji. Stoga, trebam doi do podataka koji
se nalaze u Sloveniji (Ljubljani) te Maarskoj (Peti) i u provinciji Bosne Srebrene,
gdje su podaci samostana na istoku Lijepe Nae.
Temeljni podaci nalaze se u provincijskim maticama, u kojima je popis svih
redovnika i matici slubi iste provincije.
Kako je Sredinji odbor donio odluku da s ovom poslovnom godinom presta-
nem prikupljati podatke, pokuat u nai sponzore za prikupljanje grae koja mi je
sada nedostupna - a nalazi se u drugim dravama - i tako zaokruiti svu ljekarniku
djelatnost dananje provincije, moda sloeno u jedan rad.
U ovom broju poinjem pisati o samostanu u Samoboru, a koje u samostane
uspjeti pripremiti za sljedee nastavke ovisi o zavretku prikupljanja podataka, a to
su Ba (1301.), Zemun (1344.) i Subotica (1686.) u R. Srbiji, te nai samostani - Sl.
Poega i Velika, koji vie ne postoje (1280.), Koprivnica (1290.), Trsat (1291.), Naice
(13. st.), Ilok (1349.), arengrad (1405.), Cernik (1623.), Sl. Brod (1623.), Krievci
(1627.), Karlovac (1641.), Vukovar (1643.), akovec (1659.), unti (1695.), Osijek
(15. st.), i Hrastovica (1699). Tu je zanimljiv i samostan u Ormou (tajerska), koji
je prema nekim izvorima bio uilite za ranarnike/kirurge i apotekare/ljekarnike.
Sam samoborski samostan bio je u sastavu Slovenske provincije Sv. Kria (Jaska,
Kotari, Klanjec, Karlovac, Trsat). O samostanu i njegovom djelovanju u podruju
zdravstva u nekoliko nastavaka pisao je u Glasu koncila 2010. (od br. 44 do br. 49)
gospodin Tomislav Vukovi, kada je obraivao ivot i djelo samoborskog lijenika
prim. dr. Damira Primoia te u i ja koristiti isti glavni izvor podataka o samosta-
nu - p. Pakal Cvekan.
Kako jo pregledavam knjinicu samostana, u drugom djelu objavit u podatke
o zdravstvenoj djelatnosti, franjevcima ranarnicima i ljekarnicima te popis knjiga
koje naem.

*
Boidar Tomai, farmaceutski tehniar

45
 FRANJEVCI U SAMOBORU

POVIJESNE CRTICE

DOLAZAK

Nakon izgubljene bitke na Krbavskom polju, 1493., Turcima su bila otvorena vrata
na podruje Hrvatske te su do 1565. godine poruili sve samostane nove franjevake
provincije Bosna Hrvatska. Ostala su samo tri: Senj, Trsat i Modru.
Razumijevanje i gostoprimstvo plemia sjeverozapadne Hrvatske obdralo je
franjevce s tog podruja da ne nestanu.1
Oko 1513. Plemi Juraj Turri gospodar Katela i posjeda u Samoboru namje-
ravao je dovesti franjevce u Samobor te im dati crkvu Blaene Djevice Marije na
Polju, izvan i blizu zidina svoga grada Samobora, s time da uz tu crkvu podignu svoj
samostan.
Turrijeva odluka se nije ostvarila jer je Turrij umro. Ostvarenje elje dolaska
franjevaca preuzela je njegova udovica Helena nasljednica katela i posjeda grada
Samobora, zajedno s keri Anom.
Ana se udala za Ivana Ungnada, koji je bio pristaa protestantizma, ali se pri-
tajio, dok nije postao gospodarom Samobora. Kako bi ostvarili svoju elju, obraa-
ju se papi Klementu VII., kojega mole za dozvolu - da oni mogu dati jedno mjesto
unutar zidina samoborskog naselja i da ondje franjevci mogu podii samostan pod
naslovom svete Ane ili bilo kojega drugoga sveca ili svetice, skromni toranj, zvona,
groblje, spavaonicu, blagovaonicu, vrt i sve ostale potrebne prostorije samostana.
A radi toga, to franjevci stanuju u podruju turskih opasnosti, mole doputenje, da
im za uzdravanje dozvoli upotrebljavati milostinju, to e im vjernici u spomenu-
toj crkvi davati. 2
Papa Klement VII. je sve zamoljeno odobrio i slubeno je ministru Provincijalu
potvrdio pismom od 6. srpnja 1525. godine. Nakon papina odobrenja franjevci su
doli u Samobor. Boravak je bio samo do 1531., kada su morali napustiti Samobor
- uvjetovani odlukom Ivana Ungnada da boravak franjevaca u Samoboru moe biti
tako dugo dok bude njegova volja. Obeanje dano papi nije ispunio, nisu sagradili
samostan, pa kako su za vrijeme boravka franjevci bili u upnom dvoru i neko vri-
jeme obnaali dunosti upnika, morali su otii jer nisu imali gdje stanovati. To je
odgovaralo i crkvenim vlastima koje nisu bile sklone da franjevci provincije Bosne
Hrvatske obnaaju dunosti upnika. 3
Nekako u isto vrijeme, franjevci su morali napustiti upu Brdovec jer se njiho-
voj upravi te upe usprotivio zagrebaki biskup Simon I. Baka zajedno s kaptolom.
Otili su, ali ne daleko od Samobora jer je Petar grof Erddy, gospodar Jastrebarskog

1
Tomai, 2013., 27/28.
2
Cvekan, 1982., 30
3
Cvekan, 1982., 31

46
i Lipovca, primio franjevce i uz svoju zavjetnu kapelu Svetoga Leonarda ispod sje-
verne strane Pljeivice meu umama u Popovom dolu. 4

PONOVNI DOLAZAK

No, za nepunih 60 godina Ana Marija, ki Kritofa Ungnada (oduevljenog i-

ritelja protestantizma umro 1587.), omoguila im je ponovni dolazak u Samobor,
gdje su se trajno nastanili i uspjeno djeluju do dananjih dana. Ana Marija Ungnad
postaje (1585.), ena grofa Tome Erddyja, hrvatskog bana, a pod njegovim utjeca-
jem prihvaa katoliku vjeru (oko 1593.) i naputa protestantizam, u kojemu je bila
odgojena. Po svojoj eni, Ani Mariji, Toma Erddy postaje gospodarom Katela i
posjeda Samobor, a kako su grofovi Erddy-Baka bili skloni franjevcima (samo-
stan Svetoga Leonarda u Popovom dolu), bio im je otvoren put u Samobor. Zemlju
za gradnju samostana uz kapelicu B. D. Marije na Polju (jedno vrijeme bila vojna
utvrda) daruje 1610. Ana Marija Erddy, kao ispunjenje svog zavjeta za uspjeh mua
na bojnom polju. 5
Neposredni svjedok toga vremena o. Franjo Glavini, zapisao je:
Samoborska crkva Uznesenja Marijinog sagraena je 1235. po nalogu Bele
IV., ugarskoga kralja, u ast Blaene Djevice, nakon to se on tamo sklonio bje-
ei pred Tatarima. Dugo su u njoj sluili sveenici, a tek ju je 1610. presvijetla
gospoa grofica Ana Marija Ungnad predala na slubu franjevcima Provincije
Bosne Hrvatske, za pontifikata pape Pavla V., za vladavine Matije II., u vrijeme
moje prve uprave Provincijom. 6
Razni autori imaju svoj opis dogaaja. Pa ako netko naie napise o posebnim
zaslugama o. Franje Glavinia za naputanje protestantizma i prelaska na kranstvo
Ane Marije Ungnad, navodim samo neke podatke o njemu, koje je on zapisao za
svog ivota. Rodio se 1585. u Kanfanaru, dobio ime Ivan (te godine se Ana Marija
Ungnad udala za Tomu Erddyja). kolovao se u Ljubljani, a u franjevaki red stupio
je 1603. na Trsatu. Nakon studija kao sveenik vratio se na Trsat 1610., gdje je na
provincijskom kapitulu 13. sijenja izabran za provincijala i kao takav primio crkvu
B. D. Marije u Samoboru.
Za dobivenu zemlju 1610. i poetak gradnje trebalo je urediti sve po propisima
Crkve - dobiti odobrenje Uprave reda, zagrebakog biskupa i Svete Stolice, sagraditi
prikladnu zgradu za zajedniki ivot brae i tek tada otvoriti najprije rezidenciju, a
kasnije i samostan. Sve to zavreno je 1622. godine, pa se upravo ta godina moe
smatrati dolaskom franjevaca u Samobor.

4
Tomai. 2013., 27-29
5
Cvekan, 1982., 33
6
Glavini, 2014. 102/103

47
 Izgradnju prvog samoborskog samostana vodila je Provincija Bosna Hrvatska,
preko svoga imenovanog voditelja izgradnje o. Antun Vitel Filetenovi, gvardijana
samostana u Sv. Leonarda u Kotarima, koji je prikupivi potrebita sredstva postavio
i blagoslovio temeljni kamen poeo gradnju 14. srpnja 1618. godine. U dekretu se
odreuje: Ovome gvardijanu se povjerava briga s obzirom na izgradnju samostana,
koju je on zapoeo, a braa se ondje ne mogu nastaniti, dok se gradnja potpuno ne
dovri i dok se ondje ne bude moglo prikladno nastaniti i asno hraniti i odijevati
osam redovnika.
U pravilu sagraeni objekt ima status rezidencije pa je samoborska rezidencija
proglaena formalnim samostanom 1640., to je znailo da su u samostanu postojali
svi uvjeti za provoenje zajednikog ivota za najmanje 12 brae redovnika.7
Samostan je vrlo brzo stradao u poaru i obnovljen je do 1647. Najvee proble-
me stvarala im je ki Tome Erddyja, gospodarica Samobora Elizabeta Mokon, or-
ganizirajui sajmove ispred crkve te osporavajui im druga steena prava (sjeu drva
za ogrjev, ribolov). U zatitu je morao svojim autoritetom stati i kralj Ferdinand III.,
koji je pismom od 10. veljae 1646. spomenutu Elizabetu ukorio i franjevce zatitio.
Zatitila ih je opina potvrujui im pravo da u umama samoborske opine
mogu sjei ogrjevno drvo i u rijekama loviti ribu.
Kada je Hrvatsko Kranjska provincija 1688. prihvatila obnovu stroijeg opslu-
ivanja pravila i proglasila se Kranjskom provincijom Svetoga Mihovila, nastalo je
razdoblje tekog ivota za franjevce u Samoboru jer su morali otuiti svoja nepokret-
na dobra - oranice, sjenokoe i vinograde, a hrvatsko plemstvo im je radi promjene
imena provincije uskraivalo i pronju milostinje. Sve je to utjecalo i na odravanje
samostanske zgrade i crkve te da uprava provincije nije vratila provinciji stari naslov,
samoborski bi samostan postao ruevan i nesposoban za stanovanje redovnika.8

GRADNJA SADANJEG SAMOSTANA

Kako je i samostan u Samoboru bio malen, odlueno je da se gradi vei i pri-

kladniji. A kako je i samostanska crkva do tada dosta udaljena od prvog samostana
bila mala, odlueno je da se sagradi nova, vea i po propisima Reda povezana s novim
samostanom. Zasluga za takvu odluku u drugoj polovici 17. stoljea ima o. Franjo
Uzolin, rodom iz Zagreba, za kojeg kroniari zapisuju da je vrlo sposoban i ugledan
franjevac, koji je zavolio Samobor i u samoborskom samostanu obavljao etiri puta
slubu gvardijana, a uz to je bio i provincijal Kranjske provincije Svetoga Mihovila.
Gradnja novog samostana poela je 1712. godine. Zapisano je, da je o. Franjo
Uzolin bio glavni pokreta, koji je svojim ugledom i vezama skupio mnogo priloga, a
posebno od svoga prebogatog brata Ivana Uzolina, suca u Zagrebu, koji daruje veliku

7
Cvekan, 1982., 33-36
8
Cvekan, 1982., 36-37
9
Cvekan, 1982., 37

48
svotu novca za podizanje samoborskog samostana te je samostan do 1721. godine
sagraen. Njegovo dovrenje o. Franjo Uzolin nije doekao jer je 6. sijenja 1716. u
Samoboru umro.9

LITERATURA

Cvekan P.,1982., Franjevci u Samoboru, Sl. Brod

Glavini F., 1648., Historia Tersattana, U Vidmu, 2014., prijevod, etvrto hrvatsko
izdanje, Senj
Tomai B., 2013., Ljekarnitvo u franjevakim samostanima, Farmaceutski tehniar
br. 66

IZVORI

Arhivska graa iz ostavtine p. Pakala Cvekana, samostan Virovitica

Mandi D., Franjevaka Bosna, Rim, 1968.,
ematizam hrvatske franjevake provincije sv. irila i Metoda, Zagreb, 1992.

9
Cvekan, 1982., 37

49
50
 POTOARKA
(Nasturtium officinale)
Potoarka, u narodu zvana i bobovnjak, draguac, gardun i ugas, zeljasta je
vodena trajnica iz porodice krstaica (Brassicaceae), kojoj pripadaju i kupus, kelj
pupar, brokula i cvjetaa. Ima golu, poleglu ili pridignutu, razgranatu, 30 do 90 cm
dugu stabljiku s neparno perastim listovima i upercima korijenja na koljencima. Cvate
sitnim bijelim cvjetovima od proljea do jeseni. Plod je komuka. Jestivi dio biljke su
tamnozeleni soni listovi, koji su pri dnu stabljike okruglasti, a pri vrhu kopljasti. Raste
u istoj vodi na izvoritima, u potocima i rijekama od nizina do gorskih podruja. To
je jedina biljka koja ne moe rasti u oneienim podrujima, samo u istoj prirodi.

Potoarka ima veliku nutritivnu vrijednost jer sadri vee koliine eljeza od
pinata i vie C-vitamina od limuna i narane. Iako su od davnina poznata njena ljeko-
vita svojstva, ova biljka je kroz generacije pomalo zaboravljena. Porijeklo potoarke je
podruje Euroazije, no danas je iroko rasprostranjena i moe se nai gotovo posvuda
u svijetu. Poznata je kao jedna od najstarijih biljaka, jo u dalekoj povijesti mnogi stari
narodi uzimali su je u prehrani i lijeenju nekih tegoba. Antiki grki lijenik i otac
medicine Hipokrat cijenio je ovu biljku i preporuivao je za lijeenje katara plua,
zubobolje, bolesti grla, guavosti i promuklosti. Kod starih Grka, Egipana i Rimljana
bila je poznata kao snano sredstvo za vraanje energije. Egipatski faraoni naredili

51
su svojim robovima svakodnevno ispijanje soka od potoarke kako bi odrali snagu,
a time i produktivnost. Na jelovniku rimskih careva bila je est gost jer su vjerovali
da e im pomoi u raiivanju misli i donoenju vanih odluka. Perzijski vojnici su,
prema kraljevu nareenju, morali jesti potoarku kako bi zadrali zdravlje i snagu za
mareve i borbu. U prvoj njemakoj knjizi o travama, o potoarki pie da je salata
od potoarke dobra je protiv vruine u jetrima, nabrajajui i druge bolesti koje se
lijee potoarkom, kamenci, enske bolesti, bolovi u kriima, irevi itd.
Danas nam je poznato da je potoarka izvrstan izvor brojnih vitamina i minerala,
kao to su vitamini A, C, E, K, te minerala kalcija, kalija, mangana, cinka, magnezija
i eljeza kao i brojnih fitokemikalija, prehrambenih vlakana te se smatra niskoka-
lorinom superhranom. Odlina je kao dodatak jelima, pripremljena kao salata, u
juhama i sokovima.
Zapadna puka medicina upotrebljava potoarku kao antibiotik, arterosklerotik,
antihelmetik, antiskorbutik, diuretik, ekspektorans, reumatik, stimulans, za ienje krvi,
protiv upalnih stanja i bolesti mjehura, opekotina, bronhitisa, nedostataka C-vitamina,
groznice, gihta, utice, za ispiranje grla, angine, prevencija trovanja, kalja, glavobolje,
ekcema, prehlade, kod paralize, respiratornog katara, bolesti plua, bolesti bubrega,
reume, stafilokoka, streptokokne infekcije, zubnih apscesa, gingivitisa, zubobolje, itd.
Potoarka zaustavlja i smanjuje oksidativni stres i poveava antioksidacijski ui-
nak, utjee na izmjenu tvari u naem metabolizmu, regulira poremeaje koji nastaju,
to je znaajno u pristupu lijeenja prirodnim nainom. Potoarka isti krv, osvjeava,
potie tek, te proiava cijeli organizam. Kod autointoksikacije toksemije, preporu-
uje se konzumiranje potoarke nakon dugog zimskog razdoblja. Potoarka u pukoj
medicini ima veliku primjenu u lijeenju i to kao svjea i u obliku svjeeg soka. Go-
ruiino ulje koje sadri, veim dijelom se izluuje kroz bubrege te u njima pojaava
cirkulaciju i mokrenje, dok dulja uporaba moe nadraiti bubrege. Sok potoarke je
omiljeno sredstvo za vanjsku uporabu kod oboljenja koe, konih neistoa, ispadanja
kose - utrljavanjem soka ili stavljanjem obloga. Oblog od zgnjeenih listova smanjuje
pojavu sunanih pjega na koi, lijei ugu i razne kone neistoe .
Okorjelim se puaima preporuuje uzimanje salate od potoarke jer izvrsno
djeluje i spreava tetne posljedice puenja. Potoarku - kao sastojak salate - treba
konzumirati dobro opranu u svjeem stanju, kada zadrava sva svoja blagotvorna
svojstva. Ljekovitost potoarke dokazana je i u mnogobrojnim svjetskim znanstvenim
studijama. Jedna od njih, objavljena je u uglednom asopisu British Journal of Nutrition,
dokazuje ljekovitost potoarke i pozitivno djelovanje na karcinom. Potvreno je da
redovito konzumiranje manjih koliina ove biljke moe sprijeiti rak prostate i debelog
crijeva. Istraivanja su pokazala da oblog od lia potoarke uinkovito djeluje na suz-
bijanje tumora lijezda ili limfnih vorova. Profesor Graham Packham sa Sveuilita
u Southamptonu zaetnik je projekta kojim nastoji dokazati vrijednost potoarke u
borbi protiv raka. Istraivanja su pokazala da potoarka sadri znatne koliine spoja
nazvanog feniletil izotiocijanat (PEITC), koji ima snana antikancerogena svojstva.

Pripremila Vesna Ani

52
 IZ RADA DRUTVA
IZVJETAJ SA SASTANKA EUROPSKOG UDRUENJA
FARMACEUTSKIH TEHNIARA (EAPT)
HAMBURG, 23. - 25. TRAVNJA.

Glavni odbor:
Jose Joao Joachim (Portugal) predsjednik
Christina Durinck (Danska) zamjenica predsjednika
Tess Fenn (UK) tajnica
Svjetlana Jakovac (Hrvatska) blagajnica
Monika Panduri (Slovenija) lanica

Prisutne zemlje: Irska, Norveka, Hrvatska, Slovenija, Srbija, UK, Portugal,

Danska, vedska, Francuska, Njemaka.
Sastanak europskog udruenja zapoeo je sastankom radnih grupa.
Radna grupa u kojoj sudjeluje Hrvatska - i iji je ona voditelj - radna je grupa
za bolnike farmaceutske tehniare. Grupa je imala zadatak prikupiti podatke o
farmaceutskim tehniarima zaposlenima u bolnicama u zemljama lanicama Europ-
skog udruenja farmaceutskih tehniara. Ostali lanovi radne grupe su: Francuska,
Norveka, Irska. U proteklih godinu dana radna grupa je pripremila upitnik na temu
bolnikih farmaceutskih tehniara. Upitnik je predstavljen na ovom sastanku, i nakon
obrade podaci e biti objavljeni i na stranicama asopisa Farmaceutski tehniar.
Druga radna grupa imala je zadatak u protekloj godini pripremiti upitnik na temu
farmaceutskih tehniara u javnim ljekarnama. Voditelj te grupe je Danska, a lanice
grupe Njemaka i Irska. Upitnik koji je pripremila ova radna grupa svoje e rezultate
objaviti na stranicama Europskog udruenja farmaceutskih tehniara.
Radna grupa za izradu web stranice - a iji je voditelj Njemaka - na sastanku u
Hamburgu predstavila je stranicu koja e uskoro biti vidljiva svima na adresi www.
eapt.com. Kako je irenje informacija o postojanju farmaceutskih udruenja jedan
od bitnih zadataka, osim web stranice, otvoren je facebook profil i twitter profil.
Na sastanku nas je i predsjednik EAPT-e Joao Joachim izvijestio o postupku
registracije udruenja. S obzirom na to da je odlueno da se udruenje registrira u
Belgiji, postupak se oduio jer Belgijsko udruenje farmaceutskih tehniara nije dio
ovog udruenja. Zbog toga se sva korespondencija s odvjetnikom koji vodi registraciju
odvija preko maila, tako da je izravna suradnja oteana.

Svjetlana Jakovac, farm.tehn./bacc.oec.

53
 5. HRVATSKI KONGRES FARMACIJE
21. DO 24. SVIBNJA 2015. ROVINJ

SUDJELOVANJE PREDSTAVNIKA HDFT-A NA KONGRESU

Kongres farmacije je znaajan dogaaj za cjelokupnu nau struku. Budui da se

dogaa u godini prije proslave 60. godina djelovanja HDFT-a, nekoliko lanova naeg
drutva sudjelovalo je na kongresu, i to u ime Organizacijskog odbora koordinator
Boidar Tomai, tajnica IO-a Zdenka Tomai i lanica NO-a Milka Dimitriin, a
predsjednica HDFT-a Marija uak se odazvala pozivu Hrvatskog farmaceutskog
drutva.

Na prostor s
predstavnicima na
kongresu

54
 Na prostoru za predstavljanje tvrtki sudionika Propagandni letak za
imali smo svoje mjesto s kojeg smo ostvarivali kon- nau obljetnicu
takte te najavili sabor HDFT-a u Opatiji 2016. godine
i obiljeavanje 60. godina kontinuiranog rada drutva. SSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSS
Nakon protokola sveanog otvaranja sluali smo
plenarna predavanja koja su odrali Dragan Primorac,
prof. dr. sc. Budunost razvoja medicinske struke 1956. 2016.

- personalizirana medicina, John Chave, PGEU Lje- 60

karnika izvrsnost-kamo idemo u Europi? i dr. Sinia
Varga, ministar zdravlja Republike Hrvatske Aktual-
nosti u Hrvatskom zdravstvenom sustavu s naglaskom
na ljekarnitvo.
60 godina
Tijekom drugog i treeg dana kongresa sluali smo HRVATSKOG DRUTVA
mnoga zanimljiva predavanja iz podruja zakonodavstva FARMACEUTSKIH
TEHNIARA
u ljekarnitvu, izradi magistralnih i galenskih pripra-
vaka, razvoju lidera, razliitim pripravcima za lijeenje
bolesti, a rad se odvijao u tri dvorane.
Cijeli skup je proao u vrlo ugodnom druenju
mnogobrojnih sudionika te ovom prigodom zahvalju-
jemo HFD-u na pozivu i veselimo se daljoj suradnji.

Prilog pripremile
Milka Dimitriin i Marija uak
SSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSS

Potovani!

ezdeset godina kontinuiranog rada Pozivamo sve ljekarnike da omogue

Hrvatskog drutva farmaceutskih tehni- farmaceutskim tehniarima iz svojih lje-
ara sveano e se obiljeiti u Opatiji od karni i ustanova dolazak na ovu prosla-
14. do 17. travnja 2016. vu i struni skup.
Vrijednosti po kojima su ivjele i ra- Pozivamo sve dosadanje suradnike
dile mnoge generacije farmaceutskih teh- iz farmaceutske djelatnosti da nas po-
niara tijekom 60 godina - okupljene u dre svojim sudjelovanjem u strunom i
svome drutvu - osigurale su njegov op- promotivnom programu.
stanak, a vjerujemo i njegovu budunost.
Pred nama su brojni izazovi koji za- Srdaan pozdrav
htijevaju svakodnevni rad na: - do susreta u Opatiji 2016!
poboljanju sposobnosti komuni-
kacije unutar tima i s pacijentima,
HDFT
usvajanju novih znanja i vjetina,
predsjednica
prepoznavanju potreba i pruanju
usluga u skladu sa zahtjevima sa- Marija uak
danjeg trenutka.
Tema naeg strunog skupa je
FARMACEUTSKI TEHNIAR
SAVJETUJE - KAKO ZDRAVO
IVJETI 50., 60., 70. GODINE

55
 IZBORNI SASTANCI U PODRUNICAMA

Na devetoj sjednici SO odranoj 13. i 14. oujka 2015. odraeni su uvjeti za izbor
predstavnika podrunica za izvanrednu Skuptinu drutva, radi usuglaavanja Statuta
sa Zakonom o udrugama koji mora biti usklaen do 30. rujna 2015., a odrati e se
26. 9. 2015. u Zagrebu.
Prema Pravilniku o izborima u HDFT-u utvren o je da izvanrednu Skuptinu
ine 62 predstavnika izabrana (15:1) u podrunicama, 17 lanova Sredinjeg odbora,
5 lanova Nadzornog odbora, 5 lanova Suda asti i 9 poasnih lanova Skuptine te
Skuptina ima ukupno 97 lanova.
Pravilnikom je utvreno da redovni lanovi HDFT-a imaju pravo predlagati
kandidate za sve dunosti u tijelima HDFT-a, ako su uredno podmirili sve lanske
obveze zakljuno s danom odravanja sastanka.
Na osnovi odluka podrunice su odrale izborne sastanke i birale:

Podrunica Zagreba - Zagreb, 22.4.2014. radno aktivni lanovi -269/18 predstav-

nika i umirovljenici -70/4 predstavnika:

1. Vesna Andrai
2. Vesna Ani
3. Anmarija Bari
4. Verica Boi
5. Stjepan Brki
6. Ljuba osi
7. Josipa Dugoni
8. Slaana Kolji
9. Branka Kriej
10. Mihaela Mami
11. Silvija Makar
12. Boica Matijevi Boiek
13. Kristina Mikovi
14. Mirjana Paljug
15. Valentina Pakrai Jambrek
16. Marina Pavi
17. Ilonka Smontara
18. Nikolina Stilinovi
19. Zdenka Tomai
20. Gordana Trdin
21. Renata Kobali
22. Maja Kosir Ljubi

56
 Sudionici izbornog sastanka u Zagrebu

Podrunica Sisako-moslavaka - Sisak, 16.4.2015., lanova 39/3 predstavnika:

1. Sandra Mutaja
2. Marijana Pavei
3. ?

Sudionici izbornog sastanka u Sisku

Podrunica Slavonije i Baranje - Osijek, 23.4.2014, lanova 171/11 predstavnika:

1. Sandica Bedek
2. Vesna Biro
3. Kata akovi
4. Nevenka urevi
5. Andrijana Jozanovi

57
 6. Dubravka Kvesi
7. Jasmina Lukaevi
8. Mirjana Lukavski
9. Ivanka Miki
10. Ksenija Prugovi
11. Suzana Zubi

Sudionici izbornog sastanka u Osijeku

Podrunica Varadinsko-meimurska Varadin, 29.4.2015., lanova 116/8

predstavnika:
1. Danijela Boi
2. Lidija Briki
3. Gordana umbeli
4. Natali Horvati
5. Mateja Jefti

58
 6. Danijela Kuen
7. Ana antek
8. ?

Sudionici izbornog sastanka u Varadinu

Podrunica Primorsko-goransko-istarska Rijeka 6.5.2015., lanova 107/7

predstavnika:
1. Vinja Arzon
2. Daliborka Baljak
3. Snjeana Grabuna
4. ura Miheli
5. Ivana Oroz
6. Aleksandra Radovi
7. Irena Dinkovi otari

Sudionici izbornog sastanka u Rijeci

59
 Podrunica Dalmacije Split, ponovljeni sastanak (nedolazak lanova) 6.5.2015.
lanova 150/10 predstavnika:
1. Anka Bakovi
2. Ivan Bilokapi
3. Marija Ivkovi
4. Jelena Koljanin
5. Katja Lovi
6. Ivana Omazi
7. Vesna Radan Bekara
8. Elvira Raji
9. Jakov oo
10. Iva Stana Vetma

Izabrani delegati Podrunice Dalmacije

Kontrolom izabranih predstavnika utvreno je da neke kolegice nisu podmirile

svoje lanske obveze, te e predsjednici podrunica temeljem svojih prava morati
imenovati druge predstavnike u Skuptinu.

LANOVI SREDINJEG ODBORA

1. Paula Bari
2. Dalibor Boievi
3. Tomislav ajo
4. Miroslav imi
5. Anita Farka Marin
6. Martina Gal
7. Stjepan Hosti
8. Svjetlana Jakovac

60
 9. Anita Kuan
10. Marijana Mati
11. Zejneba Mikuli
12. Nikola Seri
13. Brankica Marta Tomaek
14. Jasmina Vajdi
15. Nada Vranekovi
16. Tatjana ivkovi
17. Marija uak

LANOVI NADZORNOG ODBORA

1. Milka Dimitriin
2. Janja Glavaevi
3. Vesna Kuter
4. Maja Matijaevi
5. Boidar Tomai

LANOVI SUDA ASTI

1. Sandra argonja
2. Ivanka Frani
3. Janja Jeli
4. Paulina Rustan
5. Dubravka ulj

POASNI LANOVI

1. Silva Cvek
2. Joef ebin
3. Zvonimir Franjec
4. Mira Grubii
5. tefica Kosovec
6. Drago Moan
7. Miroslav Momilovi
8. Sanja Schiller
9. Stanka karupka

Svi materijali za skuptinu biti e dostavljeni predstavnicima najkasnije do 26.

kolovoza ove godine.

Sanja Schiller i Boidar Tomai

61
62
 IZ RADA PODRUNICA
PREDAVANJA TVRTKE MILSING d.o.o.

Struno-promotivno predavanje u organizaciji HDFT-a i tvrtke MILSING

d.o.o. odrano je tijekom ciklusa predavanja u svim naim podrunicama, prema
sljedeem rasporedu:

MJESTO
PODRUNICA TERMIN PREDAVAI
ODRAVANJA
Podrunica Sisako- 16. 4., etvrtak, Restoran Maja Lenc, Petra
moslavaka 20 sati COCKTAIL, Sisak Popovi, Anja aler
22. 4., srijeda, Hotel Arcotel, Maja Lenc, Mira
Podrunica Zagreba
20 sati Zagreb Spaija, Anja aler
Podrunica
29. 4., srijeda, Hotel Turist, Anja eler, Petra
Varadinsko-
20,15 sati Varadin Popovi, Maja Lenc
meimurska
Podrunica 6. 5., srijeda, Hotel Radisson Borka Matulovi,
Dalmacije 20 sati Blu, Split Anita Latro
Podrunica Ingrid Nikolesi,
6. 5., srijeda, Hotel Bonavia,
Primorsko- Mira Spaija, Anja
20,15 sati Rijeka
goransko-istarska aler
Mirja Pocrni
Podrunica 8. 5., petak, Hotel Waldinger,
Karaica, Petra
Slavonije i Baranje 20 sati Osijek
Popovi, Maja Lenc

TEME PREDAVANJA SU:

DODACI PREHRANI U STARIJOJ IVOTNOJ DOBI OUVANJE

ZDRAVLJA STARIJIH OSOBA KROZ NUTRITIVNU SUPLEMENTACIJU

Poznato je kako je u starijoj dobi potrebno uzimanje vitamina i minerala, koji

organizmu omoguuju normalni rad. Istraivanje amerikih studija dokazuje da uzi-
manje dodataka prehrani (vitamina i minerala) uvelike smanjuje trokove u zdravstvu
te rizik obolijevanja.

BIORELA CHOCO NOVI NAIN PRIMJENE PROBIOTIKA KOD DJECE

I ODRASLIH

Istraivanjem je dokazano kako je okoladni medij pogodan za stabilnost dobrih

bakterija. Poznato je da se u Bioreli choco nalazi 10 milijardi dobrih bakterija plus

63
D-vitamin, koji pridonosi normalnoj funkciji imunolokog sustava. U jednoj okoladici,
koja je i ujedno dnevna doza, nalazi se optimalna koliina dobrih bakterija. Dolazi u
dva okusa, mlijena okolada i tamna okolada bez eera, pogodna je za dijabetiare.

NOVE SPOZNAJE O UINKOVITOSTI HODROPROTEKTIVA KOD

BOLNIH ZGLOBOVA

Bilo je govora o ve dobro poznatom preparatu kako nama zdravstvenim dje-

latnicima, tako i pacijentima - radi se o Osteo bi-flexu. Dolazi u pakiranju od 40 i
80 tableta te kao preparat Osteo bi-flex energy (sastoji se jo od zatiene mjeavine
joint shield te vitamina B-skupine. Pripada novijoj generaciji proizvoda za zdravlje
hrskavice i kostiju. Sastojci su ciljani, visoko dozirani te potvrdnog djelovanja. Jedan
od vanijih sastojaka je 5-Loxin, po istraivanjima ve nakon sedam dana terapije
smanjuju se upalni procesi te nelagoda u zglobovima.
Jelena Poturica, Ivan Bilokapi

OSTALA PREDAVANJA PO PODRUNICAMA

PODRUNICA DALMACIJE

Predavanje u suradnji sa tvrtkom Oktal Pharma d.o.o. odrano u Splitu,

21. 4. 2015.
Tema predavanja: AcidoMax novi pristup rastuem problemu GERB-a
Predava: Ivana Marciu, dipl.oec., mba
Tema predavanja: Sto lica hijaluronske kiseline
Predava: Vinja alinovi, dipl.ing.biotehnologije
Tema predavanja: Misija: zdravi zglobovi
Predava: Ivanka Veseli, dr.med.dent.
Tema predavanja: Eva qu brza i jednostavna pomo kod opstipacije
Predava: Vanesa Pjevi, mag. pharm.

Predavanje u suradnji sa tvrtkom Pharmas d.o.o. odrano u Splitu, 27. 4. 2015.

Tema predavanja: Inovativnost i sinergija u slubi zdravlja
Predava: Ana Ljahnicki, mag.pharm.

Predavanje u suradnji sa tvrtkom Bayer d.o.o. odrano u Splitu 9. 5. 2015.

Teme predavanja:
1. Predstavljanje nove antimikotine kreme Canespor
2. Bepanderm - spreavanje svrbea u harmoniji s koom
3. Iberogast - mo prirode za zdravu probavu
Predava: Marijana Anzulovi-Miroevi, dr.med

64
 Sudionici predavanja tvrtke Bayer u Splitu

PODRUNICA PRIMORSKO-GORANSKO-ISTARSKA

Predavanje u suradnji sa tvrtkom Bayer d.o.o. odrano u Puli, 24. 4. 2015.

Tema predavanja: CANESPOR

Predava: Anita Mustedanagi mag. admin. sanit.

Predavanje u suradnji sa tvrtkom Milsing d.o.o. odrano u Rijeci 6. 5. 2015.

Osim predavanja, odran je i izbor za tajnika podrunice. Za tajnicu je izabrana

Sandra Seri, farmaceutski tehniar, zaposlena u KBC-u Rijeka. Uz posao farmace-
utskog tehniara Sandra je i voditelj Odreda izviaa Sjever Jug, s podruja Rijeke.

Svjetlana Jakovac

PODRUNICA SLAVONIJE I BARANJE

Predavanje u suradnji sa tvrtkom Bayer d.o.o.- odrano u Osijeku, 23. 4. 2015.

Teme predavanja:
Priorin otkrijte ljepotu snane i zdrave kose
Iberogast mo prirode za zdravu probavu
Predava: Gordana Loina Paali, mag. pharm.

65
 PODRUNICA ZAGREBA

Predavanje u suradnji s tvrtkom Berlin-Chemie Menarini Hrvatska d.o.o.

odrano u Zagrebu, 13. 5. 2015.

Tema predavanja:
Proirene vene na nogama i kronina venska insuficijencija Lioton 1000 Gel
optimalna koncentracija heparina
Predava: Daniela Ledi-Drvar, spec. dermatovenerolog, KBC Zagreb - alata

Predavanje u suradnji s tvrtkom FitoVita d.o.o. i Bayer d.o.o. odrano u

Zagrebu, 10. 6. 2015.

Teme predavanja:
FitoVita ANTIMETIL - Kad priroda pobjeuje muninu
Predava: Ana Ljevar
Bayer Canespor optimalno lijeenje gljivine infekcije stopala
Predava: Anita Mustedanagi

66
 MI KOD DRUGIH
20. GODINA RADA HRVATSKE LJEKARNIKE KOMORE

SVEANA SJEDNICA GLAVNE SKUPTINE HRVATSKE LJEKARNIKE

KOMORE U ZAGREBU, 2. LIPNJA 2015.

Hrvatska ljekarnika komora pozvala je predsjednicu Hrvatskog drutva far-

maceutskih tehniara na sveanu sjednicu glavne Skuptine, kojom je obiljeeno 20
godina kontinuiranog rada Komore u Republici Hrvatskoj.
Sjednica je odrana pod visokim pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde
Grabar Kitarovi i Ministarstva zdravlja.
Nakon himne slijedio je program sastavljen po tokama, odijeljenim glazbenim
temama u izvedbi sopranistice Marije Kuhar oa uz klavirsku pratnju Davora Ljubia.
O 20-godinjem radu izvijestio je predsjednik Komore - Mate Portolan, mag.
pharm. U izvjeu je, meu ostalim, navedeno da je Komora poduzela korake u or-
ganizacijskom smislu za osnivanje razreda farmaceutskih tehniara, tonije kupila je
prostor u zgradi na adresi Martieva 27, Zagreb.
Predstavljena je knjiga profesora Vladimira Grdinia Kronologija ljekarnitva,
koju je HLJK objavila u povodu dvadesete obljetnice, a napisana je na posve neobian
nain uz slijed zbivanja s numizmatikim prilozima i podacima o hrvatskim povije-
snim ljekarnama.
Dodijeljene su zahvalnice HLJK zaslunim lanovima, koji su tijekom dva de-
setljea pridonosili razvoju i odgovarali na izazove.
Sada je poelo novo desetljee, u kojem e farmaceutski tehniari dobiti svoje
mjesto u Komori te postati regulirana profesija zdravstvenih djelatnika, a to e otvoriti
nove mogunosti u osposobljavanju za pruanje dodatnih ljekarnikih usluga.

Marija uak

SIMPOZIJ FARMACEUTSKIH TEHNIARA SLOVENIJE

Zadovoljstvo nam je bilo sudjelovati na simpoziju farmaceutskih tehniara Slo-

venije koji je odran od 29. do 30.5.2015. na Rogli.
Tema simpozija bila je BOLEINE (BOLOVI). Predavanja su bila vrlo zani-
mljiva, iako su predavai bili s njihovog govornog podruja uglavnom smo razumjele
to se eli rei. Neke od tema bile su: Savjetovanje bolesnika s bolovima u ljekarni,
Bolovi i razumijevanje u meusobnim odnosima, Nepravilna uporaba i zlouporaba
farmaceutskih pripravaka, Interakcije OTC analgetika s lijekovima; dodacima prehrani
i hranom i dr..

67
 Prisustvovali smo njihovoj skup-
tini te pozdravili sve sudionike u ime
HDFT-a.
Sluali smo o problemima koje
imaju nai kolege u Sloveniji, vrlo sli-
nim naima npr. izdavanje lijekova na
recept, kompetencija - nekompetencija,
edukacija, ljekarnika komora iji su
oni lanovi za razliku od nas itd...
Osim naih predstavnika, gosti na
simpoziju bili su i kolege iz Srbije, te
smo i s njima izmjenjivali razna isku-
stva nae struke.Oni su nam se alili na
izrazito niski standard farmaceutskih
tehniara te ogroman nesrazmjer u
Tatjana ivkovi pozdravlja skup
primanjima farm. tehniara naspram
njihovih magistara farmacije. Imaju
jako malo organiziranih edukacija
koje su uglavnom za sve zdravstvene
radnike, a ne iskljuivo za farmaceut-
ske tehniare.
Nai dragi kolege Slovenci jako
lijepo su nas ugostili i upotpunili
nam slobodno vrijeme zanimljivim
sadrajima. Razgledali smo prekra-
sne Slovenske Konjice-grad cvijea i
vina te iku kartuziju - kartuzijanski
samostan smjeten u skrivenoj dolini
Ivana Krstitelja gdje njeguju tradiciju
jedne od najstarijih ljekarni te se
mogu kupiti razni biljni pripravci i
likeri.
Nadamo se da e se ta uspjena
suradnja nastaviti.
Nae predstavnice A. Kuan i T. ivkovi
Tatjana ivkovi i Anita Kuan na simpoziju.

68
 DOGAANJA
GORNJOGRADSKA LJEKARNA K CRNOM ORLU
APOTHECA CIVITATENSIS AD AQUILLAM NIGRAM

Povijesni razvoj ljekarnitva u Europi utjecao je na prihvaanje novih spoznaja

i primjena u praksi i na nae krajeve, posebice velike gradske komune. Ljekarnici su
jo od srednjeg vijeka smatrani obrtnicima te se njihova imena kao i imena ostalih
obrtnika (kovaa, zlatara, zvonara, lonara...) vrlo rano nalaze u spisima slobodnog
i kraljevskog Gradeca. Dobivali su razne povlastice i povelje, te iz tih dokumenata i
zapisnika izviru mnoga osobna imena, dogaaji i opisi njihovih sudbina.
U srednjem vijeku samostani na ovim podrujima su imali kontakte s matinim
samostanima diljem Europe, ponajprije s onima iz Italije, razmjenom redovnika, sla-
njem novaka na kolovanje; isti su se vraali obogaeni znanjem i iskustvima steenim
s izvora. U razdoblju koje slijedi, ljekarnici iz Italije i Austrije pristiu u gradske
komune na obali Jadranskog mora i u sjeverozapadne krajeve nae zemlje.
Iako je za pretpostaviti da je Kaptol, kao ranije osnovano naselje, vjerojatno imao
ljekarnu prije Gradeca, izvori i dostupni arhivski spisi daju nam, bar zasad, starije
podatke o gornjogradskim ljekarnicima.
Gornjogradska ljekarna K crnom orlu u Kamenitoj ulici 9, najstarija je lje-
karna u gradu Zagrebu koja tradiciju ljekarnitva gradi od 1355.g. Njezini se poeci
dovode u svezu sa dokumentom u kojem se prvi put spominje ljekarnika profesija, u
parnici izmeu apotekara Jacobusa i jednog krznara, 6. oujka 1355. godine. Jacobus
je vjerojatno stigao iz sjeverne Italije. Ovdje je stekao status graanina Gradekog i
po svemu sudei, otvorio apoteku.
Prva desteljea djelovanja gornjogradske ljekarne i prve lokacije, unato strunim,
znanstvenim prikazama i objavama i dalje su nepoznanica. Naime, uz imena prvih
ljekarnika, (njih estorice) nigdje se i dalje izrijekom ne spominje njihov rad na odre-
enoj lokaciji. Ne zna se tono gdje su primjenjivali svoja znanja i umjea, odnosno
spravljali lijekove i njima trgovali.
Godine 1384. prvi se put na Gradecu spominje i hospital Blaene Djevice
Marije, koji se nalazio na zapadnom djelu Markova trga (mjesto dananjih Banskih
dvora). Ovaj nam podatak ukazuje na poveanu brigu gradskih otaca za bolesne i
skrb o njima.
Tijekom vremena ljekarna je bila uglavnom u vlasnitvu stranaca talijana, eha i
njemaca dok su je kasnije u zakup uzimali i domai ljekarnici. esto se navodi podatak
da je praunuk znamenitog pisca Dantea Alighieria ivio u slobodnom kraljevskom
gradu Zagrebu i radio u gornjogradskoj ljekarni.
U gradskom statutu iz 1425. godine, po prvi put se spominje slubeni naziv ove
ljekarne APOTHECA CIVITATENSIS AD AQUILLAM (GRADSKA LJEKARNA
K CRNOM ORLU).

69
 Znak je kompozicija u ijem se
donjem dijelu nalazi grb grada Zagreba
s tri kule i otvorenim gradskim vratima
iznad kojih na vrpci pie ime ljekarne K
crnom orlu. Nad natpisom je crni orao
sa rairenim krilima. Ovaj povjesni znak
gornjogradske ljekarne nalazio se nad
ulaznim portalom ljekarne na vijencu.
Znak je apliciran na sve proizvode ove
ljekarne, od ambalae do reklamnog
materijela.
U XVI stoljeu poinje biljeenje
imena ljekarnika imenom i prezimenom
i u to vrijeme nerijetko su ljekarnici pri-
padali bogatijem sloju graana. Uz ljekar-
niku, esto su obavljali i razne politike,
sudske, pa ak i senatorske funkcije.
Prva zabiljeena lokacija gradske
ljekarne potie iz 1762. godine i nalazila
se u zgradi remetskih pavlina, na zapad-
noj strani Vranicanijeve ulice. Iz ovih
prostora 1838. godine vjerovatno se seli
u Kamenitu ulicu br. 9. kada tadanji Slika 1. Grb ljekarne 1930.g. (fotografija iz
vlasnik, Franc Zellinger, preureuje lje- Odsjeka za povijest medicinskih znanosti
Zavoda za povijest i filozofiju znanosti, HAZU).
karnu. Iz kue na br. 9 u vrijeme magistra
Julija Hegedusa, ljekarna se seli u kuu
na br. 7.
U drugoj pol. XIX st., zbog pada prometa, a uslijed otvaranja brojnih donjograd-
skih ljekarni, ljekarna K crnom orlu seli se na glavni gornjogradski trg, na istonu
stranu Markova trga u prizemlje jednokatnice. Vlasnici ljekarne, u razdoblju od sred.
XIX do poetka XX stoljea esto su se mjenjali. Nakon ruenja zgrada na istonoj
strani Markova trga, zbog gradnje zgrade Sabora, gornjogradska e ljekarna po po-
sljedni put promjeniti lokaciju i ponovo se vratiti u Felbingerovu zgradu u Kamenitoj
9, gdje se nalazi i danas.
Vjera Rojc Katui je ula u povijest 1. sijenja 1914. godine kao prva ena vlasnica
ljekarne, tj. postala je suvlasnicom gradske ljekarne uz igu Kljueca. Potrebno je
napomenuti kako je ovu farmaceutkinju uz rad u ljekarni privlaio i znanstvenoistra-
ivaki rad stoga je uz mentorstvo Gustava Janaeka, izradila dizertaciju koju je sa
uspjehom obranila 1915. godine i time postala prva magistra koja je poloila doktorat
na Filozofskom fakultetu. Unato dobro zamiljenoj strategiji posla, ljekarna slabo
posluje pa Kljuec prodaje svoju polovicu ljekarne Vjerinom mlaem bratu Vladimiru
Rojcu. Gradska ljekarna K crnom orlu ostaje u vlasnitvu Vladimira Rojca sve do
njezina preuzimanja od Ministarstva narodnog zdravlja 1947. god.

70
 Tijekom niza godina Vladimir Rojc
je ulagao velike napore kako bi ljekarni
osigurao prosperitet i privukao kupce.
Voen eljom za uspjehom i kvalitetnom
zdravstvenom uslugom, uveo je nono
deurstvo. U ljekarni su se uglavnom
prodavali magistralni i galenski pripravci
lijekova, specijaliteti u duhu tog vremena,
iju je recepturu vlasnik drao najstroom
profesionalnom tajnom.
Vladimir Rojc, umjetniki nadaren,
Slika 2. Vladimir Rojc
uputao se u izradu matovitih svjetleih
reklama uz njezine izloge, dok je pro-
midbeni materijal opremao s vie dosjetljivih i konciznih crtea u duhu vremena. U
izradi ponekad su mu pomagali sestra Nasta i njezin suprug Branko enoa, slikar i
grafiar. Takoer je osmislio cimer ljekarne, odnosno prodajni prostor koji je nakon
nacionalizacije sauvan u privatnom vlasnitvu obitelji Rojc.

Slika 3

Kuni specijaliteti prodavali su se u ljekarni ili isporuivali potom te bili pre-

zentirani na raznim sajmovima. Meu najpoznatije patentirane specijalitete ubraja
se Reumatis lijek protiv kostobolje, reume i gihta, Dermoval za ljeenje konih
bolesti, Modrilo za ljeenje domaih ivotinja, eluane Markove kapljice protiv
raznih crijevnih tegoba, eluani aj Dr. Havlieka, Iron protiv slabokrvnosti i za
jaanje, Lactosot koji treba uzimati kod upale dinih putova, kalja i tuberkuloze,
Sanitas sredstvo protiv kurjih oi, Migraen ulje protiv glavobolje, Siquid sredstvo
protiv znojenja nogu, Azella protiv ozeblina.

71
 Proizvodnju i trgovinu ljekarnikim pri-
pravcima odobravalo je Ministarstvo zdravlja.
U povijesti ove ljekarne sjedinila se struka
i umjetnost, od proizvodnje lijekova i speci-
jaliteta do arhitekture, unutrarnjeg ureenja i
inventara ljekarne, umjetnikih djela i matovito
osmiljenog dizajna reklamnih slogova.
Ministarstvo narodnog zdravlja svojom
odlukom br.1216 oduzima ljekarnu u srpnju
1947. godine i ona je nacionalizirana.
Branko enoa, poznati slikar, nainio je
ovu reklamu, vedutu s pogledom na ljekarnu i
Kamenita vrata.
Ovaj likovni predloak, s natpisima
poznatih specijaliteta gradske ljekarne K
crnom orlu, kasnije je reproduciran i koriten
u reklamne svrhe na listovima, brourama i
razglednicama grada Zagreba.
Dugovjenost i bogato nasljee Gornjo-
gradske ljekarne K crnom orlu, zatitilo ju Slika 4. Branko enoa, 1923. god. Pastel,
je i u vrijeme kada su znatno mlae i svojevre- akvarel, gva
meno najprometnije ljekarne poput
ljekarne na Kaptolu zatvarane i
prenamijenjene.
I danas ljekarna posluje na
istoj lokaciji u prostoru prvotno
adaptiranom i namjenjenom za
ovu funkciju to je izuzetno bitan
razlog njenog ouvanja.
Gornjogradska ljekarna K
crnom orlu, danas se ubraja u
jednu od znamenitih zagrebakih Slika 5
kulturnih i turstikih atrakcija.
Cijela je zgrada u Kamenitoj ulici 9, upisana u Listu zatienih nepokretnih kulturnih
dobara Republike Hrvatske.

Zahvaljujemo Gradskoj ljekarni Zagreb na preuzetom lanku i Muzeju Grada

Zagreba.

Pripremila Kristina Mikovi farm. teh., povodom 660 godinjice prvog spomena ljekarne

72
 ZGODE IZ LJEKARNE

Mnogo je smijenih naina na koje ljudi trae

odreene lijekove ili preparate:

- Pacijent kae da je bio na renesansi  misli magnetskoj rezonanci i da ga

sve boli, te da mu treba dip reljef misli Deep Relief gel

- Doe djed u ljekarnu i trai proizvod ulje raia, od njegovih krila  misli
na Krill Oil

- Gospoa se vraa u ljekarnu jer je zaboravila pitati kako da uzme vaginalete

 prije ili poslije jela?

- Dolazi gospodin u ljekarnu i pita da li je bolji caffetin za ene, plavi ili crveni,
pa nastavi..., Ma, dajte mi caffetin cold da vani bolje podnese vruinu.

- Baka bi dinko delupo  misli na Ginko Belupo

- Gospoa kupuje umee tablete i pita jel  da ih pije s vodom ili bez
vode?

SMIJEH JE NAJBOLJI LIJEK, OSIM KAD JE PROLJEV U PITANJU!!!

73
74
KAKO PLATITI LANARINU?

Svoju lansku obvezu plaanja lanarine redovito moete obaviti uplatom

svake srijede u prostorijama HDFT-a, Zagreb, Capraka 1 (za lanove iz Za-
greba i okolice), kod predsjednika podrunica prema dogovoru ili uplatom
na raun HDFT-a. Kod uplate putem uplatnice, molimo vas da ispunite sve
rubrike: 1. za godinu za koju plaate lanarinu, 2. svoj broj lanske iskaznice,
svoj OIB i 3. toan broj IBAN HR3423600001101240952, te svoje ime i prezime.
Zahvaljujemo svima koji su podmirili svoju lansku obvezu.
Ako ste iz bilo kojeg razloga ostali u dugu, lanarinu treba uplatiti prvo za
protekle godine.
Odlukom Sredinjeg odbora lanarina se mora uplatiti do 31. travnja
tekue godine.

Obavezno javite na adresu HDFT-a

svaku promjenu prezimena,
adrese stanovanja i mjesta rada.

75
 UPUTE ZA SURADNJU

asopis donosi
1. Originalne strune radove iz podruja farmacije i srodnih struka.
2. Informacije o novoodobrenim lijekovima, prirodnim lijekovima, homeopatskim proizvodima, dije-
tetskim namirnicama i preparatima za medicinsku kozmetiku.
3. Intervjue s uglednicima iz javnog ivota i struke, te lanovima HDFT-a.
4. lanke o radu farmaceutskih ustanova i poduzea te komentare zakonskih propisa i podzakonskih
akata vanih za struku.
5. Izvjea o radu tijela HDFT-a, komisija i podrunica, te odranim skupovima u organizaciji HDFT-a
ili drugim udrugama ija tematika predstavlja interes lanova.
6. Upite lanova s odgovorima.
7. Drutvenu rubriku.
8. Razliite vijesti i obavijesti.

Tehnike upute za pripremu tekstova za objavljivanje

1. Tekstovi mogu biti dostavljeni na CD-u ili elektronskom potom, pisani u programu Microsoft Word
document, s dvostrukim proredom, format B5 (ISO), sve margine 2,5 cm; slova times, veliina 11pt.
2. Crtei, tablice i fotografije - trebaju biti jasni i otri, da se mogu valjano reproducirati. Trebaju biti
oznaeni brojem, odnosno mjestom gdje se nalaze u tekstu, a slike pojedinano spremiti kao posebni
dokument u JPG formatu
3. Na poetku teksta upisati
- naslov, ime(na) i prezime(na) autora, titula, znanstveni stupanj
- pune nazive ustanove
- podnaslove u tekstu pisati bold slovima i odvojiti razmakom izmeu redova
4. Literaturu citirati redosljedom, kako je navedena u tekstu, te dolje navedenim nainom.
asopisi: prezime autora i inicijal imena, naslov lanka u originalu, skraeni naziv asopisa prema
meunarodnim referentnim asopisima, godite izlaenja, svezak, godina izdanja i stranice.
Primjer: Franceti I., Vrhovac B., Praenje nuspojava lijekova u Hrvatskoj 1993. godine
Pharmaca 32 (1994), 221-36.
Knjige: prezime autora i inicijal imena, naslov knjige, izdava, grad, godina izdanja i stranica.
Primjer: Bencari L., Registar lijekova u Hrvatskoj, Udruga zdravstva Zagreb, Zagreb, 1994, 34.
5. Preporuena duljina teksta je 5 10 stranica.
6. Svi tekstovi podlijeu lekturi.
7. Materijali se alju na adresu izdavaa: Hrvatsko drutvo farmaceutskih tehniara, Capraka 1, (Me-
dika) 10000 Zagreb, ili elektronskom potom na adresu: urednistvo@hdft.hr
8. Materijali se ne vraaju.

FARMACEUTSKI TEHNIAR je struno informativno glasilo Hrvatskog drutva farmaceu-

tskih tehniara sa sjeditem u Zagrebu, Capraka 1. Upisano u registar Udruge RH, 6. travnja 1998.
godine pod brojem 00000551.
Ured za priopavanje Vlade RH, temeljem Zakona o priopavanju, izdao je potvrdu pod rednim brojem
50402/97-01, 9. svibnja 1997. godine o prijavi novina i odobrio izlaenje ISSN 0350-5715.
Osniva lista je Hrvatsko drutvo farmaceutskih tehniara, a financira se sredstvima HDFT-a i prodajom
stranica lista za promidbene poruke, uz pomo drugih institucija i donatora.
Struno informativni asopis izlazio je od 1968. do 1975. godine pod imenom BILTEN; 8 god., 16 broje-
va, a od 1976. do 1985. godine, 9 god., 11 brojeva pod imenom FARMACEUTSKI TEHNIAR.
List izlazi etiri puta godinje u obimu koji utvrdi nakladnik, a primaju ga svi lanovi HDFT-a
besplatno. Odgovornost za strunost tekstova preuzimaju autori.

76
 Obavijesti

lanom drutva ne postaje

se slanjem pristupnice,
ve uplatom lanarine
i upisnine.

lanovi HDFT-a koji se nakon

strunog skupa ilanjuju iz drutva,
te ponovno pred skup - na kojem
sudjeluju - ulanjuju,
plaaju novu upisninu od 300 kn
i lanarinu za tekuu godinu od 160 kn.

77
 SADRAJ

Izreka ............................................................................................................... 3
Uvodnik ............................................................................................................ 5

STRUNI LANCI
Sigurna uporaba lijekova................................................................................ 7
Palijativna skrb kvaliteta ivota tekih bolesnika ..................................... 11
Dostignua u dijagnostici i lijeenju multiple skleroze II. ........................... 25
Razvoj prodajnih vjetina - razine razvoja prodaje I. ................................. 31
Kvaliteta u zdravstvu II. ................................................................................. 39
Ljekarnitvo u Franjevakim samostanima provincije
sv. irila i Metoda XII. ................................................................................. 45
Potoarka ......................................................................................................... 51

IZ RADA DRUTVA
Izvjetaj sa sastanka Europskog udruenja farmaceutskih tehniara
(EAPT) Hamburg, 23. 25. travnja 2015. ................................................. 53
5. Hrvatski kongres farmacije od 21. do 24. svibnja 2015. Rovinj .............. 54
Izborni sastanci u podrunicama .................................................................. 56

IZ RADA PODRUNICA
Predavanja tvrtke Milsing d.o.o. ................................................................... 63
Ostala predavanja po podrunicama:
Podrunica Dalmacije..................................................................................... 64
Podrunica Primorsko-goransko-istarska .................................................... 65
Podrunica Slavonije i Baranje ...................................................................... 65
Podrunica Zagreba ....................................................................................... 66

MI KOD DRUGIH
20. godina rada Hrvatske ljekarnike komore ............................................. 67
Simpozij farmaceutskih tehniara Slovenije................................................. 67

DOGAANJA
Gornjogradska ljekarna K crnom orlu .................................................... 69

Zabavni kutak ................................................................................................. 73

OBAVIJESTI ................................................................................................... 77

78
 Nai putevi vode do zdravlja

www.medika.hr
 1956. 2016.
Sigurna uporaba
lijekova

Palijativna skrb

60 kvaliteta ivota tekih

bolesnika

Dostignua u
dijagnostici i lijeenju
multiple skleroze II.

Razvoj prodajnih
vjetina - razine
60 godina razvoja prodaje I.

Kvaliteta u zdravstvu

HRVATSKOG DRUTVA
II.

Ljekarnitvo u
franjevakim

FARMACEUTSKIH TEHNIARA samostanima

provincije svetih
irila i Metoda XII.

OPATIJA - hotel ROYAL 1956-2015.

59 godina
djelovanja
od 14. do 17. travnja 2016.
GODINA XIX - BROJ 73 LIPANJ 2015 STRUNO INFORMATIVNI ASOPIS ISSN 0350-5715