FARMACEUTSKA

TEHNOLOGIJA s
KOZMETOLOGIJA
(TEORIJA I PRAKSA)
3. RAZRED

FARMACIJA
-predstavlja umijee izrade lijekova prema receptima ljekara, na temelju
znanstvenih saznanja i prema propisima farmakopeje. Drugim rijeima to je
prim i jenjena znanost koja se bavi izraivanjem, pronalaenjem i ispitivanjem
lijekova i ljekovitih supstanci. Rije FARMACIJA grkog je podrijetla i znai
uporaba ili davanje lijeka.

Zadaci farmaci je

Nabava, ispitivanje i izraivanje lijekova

Pronalaenje novih lijekova

Proizvodnja lijekova na malo i industrijski

Analiza tjelesnih tekuina i ekskreta

Ispitivanje i kontrola ivenih namirnica

Ispitivanje sredstava za zatitu bilja

Poeci farmacije vezani su za poetak ljudske civilizacije, meutim, u poetku

je farmacija bila sastavni dio medicine i tek s poveanjem znanja o lijekovima
dolo je do postupnog razdvajanja ove dvije znanosti odnosno djelatnosti. U

poetku se farmacija izuavala u ljekarnama gdje su iskusni farmaceuti

odnosno apotekari prenosili svoje znanje na uenike. Ovi apotekari su
praktino bili uitelji iz farmacije i nazivali su se magistrima. Od tada potjee i
zvanje magistar farmacije koje se zadralo i do danas. Uenici koji su usvajali
ova znanja zvali su se famulus. Za izuava anje farmacije neophodno je pret
hodno znanje osnovnih prirodnih znanosti kao to su: kemija, biologija, fizika,
matematika. Pored toga neophodna su i znanja o organizmu ovjeka pa se
takoer prije same farmacije ue osnove anatomije, fiziologije, histologije,
mikrobiologije, biokemije i sl.

FARMACEUTSKE DISCIPLINE
-sa znanstvenim razvojem farmacije dolo je i do nastanka i izdvajanja
pojedinanih grana farmacije odnosno farmaceutskih disciplina:

Farmaceutska tehnol ogija (galenskog farmacija)

Industrijska proizvodnja lijekova (industrijska tehnologija)

Farmakognozija

Farmaceutska kemija

Klinika biokemija

Bromatologije

Farmaceutska tehnologija (galenskog farmacija)

-je farmaceutska disciplina koja pronalazi i primjenjuje najpogodnije metode
za izradu razliitih ljekovitih oblika odnosno pripravaka.
- Naziv galenskog farmacija dobila je prema grkom ljekaru Claudius Galenus
koji je djelovao u Pergamu u Ma loj Aziji iu Rimu u II vijeku ne
Galen je pronaao i izraivao veliki broj ljekovitih oblika odnosno preparata od
kojih se mnogi izrauju i koriste jo i danas. Galen je u uporabu uveo
ekstraktivne preparate kao to su tinkture, infuza, dekokta, macerata i dr.
Takoer je izraivao paste, kreme, masti, otopine i sl. Zbo g ovako velikog
doprinosa za farmaciju i jedna vrsta lijekova dobila je ime galenski lijekovi.
- Prije C Laudio GALENUS veliki znaaj u lijeenju i izradi lijekova imao je
Hipokrat. On je ivio i djelovao u IV vijeku pne P oznavao je veliki broj ljekoviti
h biljaka ali je pogreno smatrao da su svi dijelovi biljke podjednako ljekoviti.
600 godina poslije Galen je utvrdio da se u svakoj biljci nalazi neka ljekovita

odnosno djelatna tvar koju treba izdvojiti da bi pokazala odnosno ispoljila svoj
puni uinak. Tako je dolo do pronalaenja i izrade ekstraktivnih preparata.

Industrijska proizvodnja lijekova (industrijska tehnologija)

-pronalazi sredstva, nain i ureaje i strojeve neophodne za proizvodnju
lijekova na veliko odnosno za tvorniku proizvodnju.

Farma kognozija
-je znanost o prirodnim ljekovitim tvarima odnosno o drogama biljnog,
ivotinjskog i mineralnog podrijetla. U uem smislu farmakognozija prouava
droge biolokog podrijetla.
Rije farmakognozija nastala je od grke rijei farmakon to znai lijek,
otrov ili droga i rijei gnosis to znai znanje ili poznavanje.
DROGA JE osuenim DIO LJEKOVITE BILJKE ILI LJEKOVITE TVARI IVOTINJSKOG
PODRIJETLA. Drogu predstavlja onaj dio biljke u kome se nalaze aktivne tvari
koje ispoljavaju ljekoviti ef ekat. Ova fizioloki aktivna, ljekovita tvar u drogi
naziva se AKTIVNI PRINCIP. Drogu mogu predstavljati:

Folium-list

Flos-cvijet

Fructus-plod

Radix-korijen

Cortex-kora

Lignum-drvo

Semen-sjeme

Herba-nadzemni dio zeljaste biljke

Rizoma-podanak

Tuber-gomolj ili gomolja

AKTIVNI PRINCIPI koji se najee koriste i izdvajaju iz droga su: eterska ulja,
alkaloidi, sluzi, glikozidi (Heterozidi), pektini, tanini ...

Farmaceutska kemija
-je farmaceutska disciplina koja na cijelom podruju organske i anorganske
kemije pronalazi i ispituje spojevi koji djeluju kao lijek ili se mogu iskoristiti za
izradu lijekova.

Klinika biokemija
-prouava kemijski sastav i procese u zdravom ljudskom organizmu a takoer
i promjene koje nastaju kod oboljenja. Svoje izuavanje najee temelji na
analizi tjelesnih tekuina i ekskreta.

Bromatologije
-je znanosti o hrani, a ona se bavi prouavanjem i analizom svih sastojaka
hrane, a takoer i kontrolom ivenih namirnica.
Naziv je dobila od grke rijei BROMA to znai hrana.

PORED OSNOVNIH farmaciju UTSKIH DISCIPLINA NEKE GRANE I DISCIPLINE SU

ISTOVREMENO I MEDICINSKE I FARMACEUTSKE:

Farmakologija

Farmakoterapija

Farmakografija

Toksikologija

Dozologija

Klinika farmakologija

Farmakologija
-je znanost o lijekovima, ona prouava djelovanje lijeka na organizam i

organizma na lijek, takoer se bavi pronalaenjem novih lijekova i njihovim

ispitivanjem.
Ona se sastoji iz dvije osnovne grane:

Farmakodinamika -prouava djelovanje lijeka na organizam i sve

promjene koje se u organizmu dogaaju pod utjecajem lijeka.

Farmakokinetika -prouava kretanje lijeka kroz organizam i promjene

koje nastaju na lijeku pod utjecajem organizma.

Farmakoterapija
-je primjena lijekova na organizam u svrhu lijeenja

Farmakografija
-je disciplina koja se bavi propisivanjem lijekova n a recept

Toksikologija
-prouava tetno djelovanje razliitih tvari na organizam i pronalazi naine i
sredstva za lijeenje trovanja
Antidota - - - protuotrov

Dozologija
-je disciplina koja se bavi odreivanjem koliine odnosno doze u terapiji
lijekovima

Klinika farmakologija
-je posebna specijalnost koja se bavi terapijom u specifinim klinikim
sluajevima.

ZNAENJE POJMOVA:

Resorpcija -je prelazak hranjive, ljekovite ili toksine tvari iz vanjske u

unutarnju sredinu organizma tj. u krv ili limfu, esto se naziva i apsorpcija.

Adsorpcija -je vezivanje nekih tvari samo povrinski (antidot, aktivni

ugljen)

Farmakon -lijek, otrov, droga. Ovaj pojam u isto vrijeme oznaava i

lijek i otrov zbog toga to ista supstanca ovisno o okolnostima moe djelovati
i korisno i tetno. Da li e neki lijek djelovati otrovno ovisi prije svega od prim
i jenjene doze (koliine). Ako se da u prevelikoj koliini svaka supstanca
djeluje tetno. Pored toga lijek moe biti tetan i kod preosjetljivih osoba
zatim u sluaju prisutne neke kronine bolesti ili pri uzimanju jo nekih
lijekova. ak i tvari koje se koriste u prehrani mogu biti tetne npr. kuhinjska
sol (NaCl) koja se unosi svakodnevno kao zain. tetna je za pacijente koji
boluju od kardiovaskularnih obolj enja posebno hipertenzije-visokog krvnog
tlaka koji se unoenjem NaCl-a poveava. Ovi pacijenti moraju unositi manju
koliinu NaCl-a.

Indikacije -pokazatelji. Predstavljaju sve bolesti i sluajeve za koje je

namijenjen neki lijek npr. acetil-salicilna-ki selina (aspirin, andol, acisal)
-sniava povienu tjelesnu tem peraturu, uklanja ili ublaava slabije bolove,
djeluje protuupalno i antireumatski, a takoer sprjeava zgruavanje krvi.
Prema tome indikacije za primjenu aspirina su: poviena tjelesna temperatu
ra, glavobolja, zubobolja, upalna stanja, reumatske bolesti, a kao preventiva
se primjenjuje kod kardiovaskularnih oboljenja u maloj dozi kao
antikoagulans.

Kontraindikacije -su bolesti odnosno sluajevi kod kojih se ne smije

primjenjivati dotini lijek npr. aspirin-moe poveati koliinu HCl-a u elucu,
moe djelovati nadraujue i nagrizajue na sluznicu eluca, a zbog
antikoagulantnog djelovanja ak izazvati i krvarenje. Prema tome, njegova
primjena kontraindicirana odnosno zabranjena za pacijente koji imaju
hiperaciditet (poviena koncentracija ili koliina HCl-a u elucu), gastritis
(upala sluznice u elucu) ili ulkusna bolest (ir na elucu i li
dvanaestopalanom crijevu-duo denumu). Kod ovih pacijenata upotrebom
aspirina moe doi do pogoranja bolesti pa ak i do pucanja ira.
Kontraindikacije za uporabu aspirina su: hiperaciditet, gastritis, ulkusna
bolest.

Nuspojave -su nuspojave do kojih ponekad moe doi nakon primjene

dotinog lijeka. Najee nuspojave ili nuspojave su probavne smetnje ili neke
alergijske reakcije.

APLIKACIJA LIJEKOVA

-predstavlja nain primjene lijeka na organizam. Rije aplikacija nastala je

od latinske rijei applicare to znai zdruiti, pridruiti, dodati.
-svi lijekovi djeluju na dva osnovna naina:
lokal no -lijek se ispoljava samo na mjestu primjene u tom sluaju ne dolazi
do njegove resorpcije tj. ne prelazi u krv.
sistemski -djeluju lijekovi koji se unesu u organizam odnosno apliciraju na
jednom mjestu, a zatim se rastvaraju, resorbiraju i krvotokom dosp i jevaju do
organskih sustava odnosno organa na koje e ispoljiti svoj uinak. Ovi lijekovi
se mogu aplicirati na razliite naine:

oralno- zadano i jeva unoenje lijeka usnom dupljom (kroz usta)

izravno ili s tekuinom. Pri tome lijek prolazi kroz probavni tr akt, a najee
se resorbira u tankom crijevu, neto manje u elucu.

Parenteralno -unoenje zadano i jeva one naine aplikacije koji

zaobilaze crijevni trakt. Enteron-crijevo, Parenteralno-van crijeva ili mimo
crijeva. U parenteralnu primjenu ubrajaju se:

S ublingvalno unoenje -se lijekovi primjenjuju na sluznicu ispod jezika,

s ove sluznice lijek se izravno resorbira u krv. Ovakav nain primjene pogodan
je za nitro-glicerol -lijek koji otklanja i ublaava napad angine pektoris (gr
srca). Osim sublingval nog ovi se lijekovi mogu primjenjivati i na sluznicu
obraza-bukalne.

Inhalacije -predstavljaju unoenje lijekova udisanjem. Ovi lijekovi

resorbiraju se preko sluznice plunih alveola. Inhalacijama se mogu
primjenjivati plinovi, pare lako hlapljivih tekuine, aerosoli (tekuine
rasprene u sitne kapljice koje mogu dospjeti u alveole) ili neki praci.

Injekcije -se primjenjuju ubrizgavanjem i to najee: potkono,

intravenski i intramuskularno.

Rektalno -pred s tavlja unoenje lijeka u zadnji dio debeleg crijev a

odnosno rektum. Lijekovi uneseni rektalno mogu djelovati lokalno i sustavno.
Lokalno djelovanje -ispoljava manji broj lijekova to su npr. laksans (sredstva
koja olakavaju pranjenje crijevnog sadraja), antihemoroidalia (lijekovi za
lijeenje hemoroida odnosno uljeva)
Sistemski -ee se rektalno primjenjuju lijekovi koji se resorbiraju preko
sluznice rektuma i djeluju sistemski to su npr. analgetici (sredstva koja
ublaavaju i uklanjaju bol), antipiretici (sredstva koja sniavaju povienu
tjelesnu temperaturu), antireumatici (sredstva protiv reumatskih problema),
spazmolitici (sredstva protiv gre v a)

LIJEKOVI
-su proizvodi prirodnog ili sintetskog podrijetla koji se primjenjuju radi
lijeenja, suzbijanja, otkrivanja i sprjeavanja bolesti kao i radi drugih
medicinski opravdanih ciljeva. Prema tome, pored lijekova u uem smislu
rijei, tu se ubrajaju i sredstva za dijagnostiku za prevenciju kao i
nadomjetanje nekih funkcija i organa.

Vrste lijekova:
gotovi lijekovi
magistralni lijekovi i galenski pripravci
krv, krvna plazma i srodni proizvodi
zavojni materijal i sredstva za ivanje rana i zaustavljanje krvarenja
supstance za izradu lijekova
zubotehniki materijal
svi proizvodi zakonski odobreni kao lijek

Gotovi lijekovi
-su preparati izraeni industrijski ili laboratorijski koji se primjenjuju u onom
obliku i pakiranju u kome ih proizvoa puta u promet.

Magistralni lijekovi ili magistralni pripravci

-izrauju se u apoteci ili Galenski laboratorij, naziv magistralni dobili su jer ih
izrauje magistar farmacije. Izrauju se prema receptu lijenika, na kome
treba biti naveden kompletan sastav lijeka i koliina svih sastojaka.
Magistralni lijekovi obino imaju neto krai rok trajanja pa se izrauju ex
tempore (odmah) tj. neposredno prije izdavanja pacijentu.

Galenski lijekovi ili galenski pripravci

-izrauju se u apoteci ili Galenski laboratorij, za njihovu izradu postoje ve

unaprijed poznati recepti odnosno proskripcije. Prema tome, na receptu za

galenski lijek obino se pie samo uobia jeni naziv i koliina koju treba izdati
pacijentu. Oni veinom imaju neto dui rok trajanja pa se mogu izraditi ranije
i po potrebi izdati. Ime su dobili po Cl audiu su GALENUS. U galenski lijekove
se ubrajaju npr. cinkova pasta, bademova krema, tekui puder, mentolmixtura, tigrova mast, losion za p i trijaa, sumporna mast.

Zavojni materijal i sredstva za ivanje rana i zaustavljanje krvarenja

-cat gut (ket gut) -topivi konac koji se resorbira u organizmu. Oni se prave od
ovjih crijeva, a prvobitno od majih crijeva
-kope, saimanje- e, zavoji, flasteri ...

Zubotehniki materijal
-cementi, legure za plombe, porculan, plombe ....

Svi proizvodi zakonski odobreni kao lijek

-Dijagnosticki sredstva, kontrastna sredstva, kontracepcijska sredstva,
proteze ....

DOZIRANJE LIJEKOVA
-do ziranje lijekova bavi se grana farmakologije-dozologija. Doza je koliina
lijeka namijenjena pacijentu. Rije doza nastala je od grke rijei dosis
to znai dar ili davanje. Kolika e doza biti prim i jenjena kod nekog pacijenta
ovisi o vie imbenika: od uzrasta do doba, od tjelesne teine odnosno
konstitucije, od jaine lijeka, od stadija bolesti, od kombinacije s drugim
lijekovima u terapiji, na doziranje utjee i dojenje ili trudnoa (jer utjee na
novoroene)

Vrste doza:

Fizioloka (minimalna) doza -je najmanja koliina lijeka koja izaziva

promjene na zdravom ili bolesnom organizmu.

Terapijska doza -je koliina lijeka namijenjena za lijeenje


Standardna doza -je koliina lijeka koja kod veine pacijenata izaziva
iste efekte. Ona je ujedno za veinu pacijenata terapijska doza naziva se jo i
srednja pojedinana doza SPD. Jedino za djecu to nee biti ujedno i terapijska
doza.

Ma ks imalno doza -je najvea koliina lijeka koja data odjedanput ili u
vie navrata ne izaziva toksine uinke, razlikuju se dvije m a ks imalno doze
to su:

Ma ks imalno pojedinana doza -je najvea koliina lijeka koja data

odjedanput ne izaziva toksino djelovanje. Ona je obino 3-4 puta vea od
terapijske doze.

Ma ks imalno dnevna doza -je najvea koliina lijeka koja data tjedna
24 sata ne izaziva toksine uinke. Ona je obino 3 puta vea od ma ks
imalno pojedinane doze.

Toksina doza -je koliina lijeka koja moe izazvati trovanje

Terapijska irina -je razmak izmeu fizioloke, o dnosno minimalne

doze i maks imalno, odnosno toksine doze (ma ks imalno i toksina su vrlo
blizu). Ona nam pokazuje koliko se doza nekog lijeka moe poveati, a da ne
doe do toksinih pojava.

Letalna doza ili smrtna doza -je koliina lijeka koja moe izazvati smrt.
Razlikuju se tri letalne doze:

Dosis letalis minima (min imalno letalna doza) -to je koliina lijeka koja
izaziva smrt kod 25% jedinki neke populacije oznaava se s LD 25

Dosis letalis media (srednja letalna doza) -to je koliina lijeka koja
izaziva smrt kod 50% jedinki neke populacije oznaava se s LD 50

Dosis le talis a b soluta (apsolutna letalna doza) -to je koliina lijeka

koja izaziva smrt kod svih jedinki neke populacije oznaava se s LD 100

MJERE ZA LIJEKOVE
U naoj zemlji u recepturi se koristi decimalni sustav mjera. Osnovne jedinice
ovog sustava su kg, l, m. Poto su ovo velike jedinice u recepturi su ee
upotrebljene 1000 puta manje to su g, ml, mm.

Teinske mjere
Najee se koliina lijekova izraava u teinskim jedinicama obino u

gramima. Ukoliko je koliina izraena u gramima to ne mora biti posebno

naglaeno. Meutim, ako je upotrijebljena neka druga jedinica npr. mg to
mora pisati na receptu. Kod tekuih ljekovitih oblika takoer se koliina i
mjere najee izraavaju teinskim jedinicama, samo ponekad koriste se
volumne mjere kao to su litar i Milillo itar.

Duinske mjere
-koriste se kod zavojnog materijala

Bioloke mjere
Kod lijekova dobi venih iz biolokog materijala ja ina lijeka moe varirati. Z
bog toga se njihova koliina ne moe uvijek izraziti teinskim jedinicama. Za
ovakve lijekove odreivanje jaine djelovanja, odnosno bioloke jedinice vri
se na eksperimentalnim ivotin jama, izoliranim organima ili tki vima,
odnosno kulturama mikroorganizama. Na ovaj nain odreuje se t z v.
internacionalna jedinica ili international unit, ona se oznaava kraticama IJ, ij,
IU, iu

Praktine mjere
Da bi se pacijentima olakalo doziranje lijeka u praksi se esto koriste tz v. P
raktine mjere za lijekove.

Praktine mjere za tekuine

1 mala lica 5ml

1 velika lica 15 ml
aa za liker 25ml
aa za vino 100ml
aa za vodu 150-200ml

Kod lijekova jaeg djelovanja doziranje se vri kapaljkom, mora se koristiti tz

v. standardna kapaljka propisana meunarodnim konvencijama koja ima
tono propisan otvor za otkapljivanje.

1g vodene otopine ima 20 kapi

Praktine mjere za prakaste i kristalne tvari

-su mala ili velika lica ravno ili vrhom punjena i vrh noa. Za masti se vri
usporedbu s nekim predmetima iz svakodnevnog ivot a npr. koliina masti
veliine l jesnik iznosi oko 1g, a veliine zrna graka iznosi 0,1g

Farmakopeji
-je slubeni propis o kvaliteti, izradi, ispitivanju i uvanju lijekova i ljekovitih
supstanci. Farmakopeje se izdaju i zakonski vrijede u svakoj dravi. Posebno
zaetak pisanja farmakopeje predstavlja jo prvi pisani recepti za neke
lijekove. Meutim, pravim poetkom nastanka farmakopeja smatra se 1240.
godina kada je izdan Z akonik Fridriha II. U ovom zakoniku propisano je da
za izradu bilo kojeg lijeka mora postojati pisani propis odnosno dokument. Od
tada se poinju pisati zbornici recepata za lijekove i naine lijeenja. Neto
kasnije, u 18. vijeku pojavljuju se prave farmakopeje, al i su one vaile na
malim podru jima, n pr. za jedan grad ili neku manju oblast. Tada su takoer
postojale farmakopeje za pojedine bolesti ili kategorije bolesnika tako su npr.
postojale farmakopeje za enske bolesti, za djeije bolesti, za mornare, za
bogatae, za siromahe. Na naem podruju vaile su farmakopeje zemalja
pod ijom se vlau Bosna nalazila.
-prva slubena potpuna farmakopeja izdana je 1933. godine PHARMACOPOEA
JUGOSLAVICA Editie PRIMA (PH JUG I)
-druga f a r makopeja izdana je 1951. godine PHARMACOPOEA jugoslavica A
Editie secundama (PH JUG II) ili farmakopeju FNRJ
-trea farmakopeja izdana je 1972. godine PHARMACOPOEA JUGOSLAVICA

Editie tertio (PH JUG III)

-etvrti farmakopeja izdana je 1984. godine PHARMACOPOEA JUGOSLAVICA
Editie QUARTA (PH JUG IV) ili farmakopeju SFRJ
Poto danas sva ka zemlja nema svoju farmakopeju, svjetska zdra v stvena
organizacija izdala je internacionalnu farmakopeju odnosno PHARMACOPOEA
Internationalis (PI). U ovoj farmakopeji nomenklatura je latinska, a tiskana je
na engleskom, francuskom i panjolskom jeziku. Poto u Bosni jo uvije k nije
kreirana nacionalana farmakopeja, sada vae propisi iz etvrte jugoslavenske
farmakopeje i internacionalne farmakopeje.

PH JUG IV
Farmakopeja se sastoji od dva dijela:

Prvi -Opti dio ima razliite definicije i upu t stva

Sadri uvod, upute i definicij e, osobine, identifikaciju, konstante, ispitivanje

stupnja istoe, h romatografske metode, ispitivanje droga, bioloka i
mikrobioloka ispitivanja. U ovom dijelu je takoer ispitivanje zavojnog
materijala, propisi za izradu pojedinih ljekovitih oblika, rea gens, indikatori,
tablice i index. Tablice, odnosno tablice omoguuju razliita izrauna. Index
sadri abecednim redom navedene sve tvari i pojmove koji su zastupljeni u
farmakopeji. Iza naziva tvari je stranica na kojoj se ona nalazi. Indexpokaziva (openito)

Drugi dio -materia medica ima navedene ljekovite tvari, droge i

lijekove koji su zakonski odobreni
Drugi dio farmakopeje naziva se materia medica. Materia medica sadri sve
droge, ljekovite tvari i lijekove koji su zakonski od Obren i navedeni u
farmakopeji. O ovim lijekovima napisane su pojedinane monografije.
Monografija (ono to je napisano openito o nekom lijeku ili neem drugom)
je knjiga ili lanak o jednom dijelu, ovjeku, gradu i sl... U farmakopeji
monografija je sve to je napisano o jednom lijeku ili ljekovitoj tvari. Svaka
monografija sadri naslov, te ks t monografije u kome su osobine,
identifikacija, konstante, ispitivanje stupnja istoe, odreivanje, doze,
djelovanje i up o treba, uvanje i kratica (kratica). Naslov predstavlja latinski
naziv tvari ili droge. Podnaslov sadri latinski naziv iz druge farmakopeje
ukoliko se razlikuje od sadanjeg naziva. Zatim je u podn aslov fonetski naziv
i najei narodni naziv. Nakon toga je strukturna i empirijska fo rmula
spojeva (ako je u pitanju spoj) i molekulska masa ili teina. Osobine
predstavljaju organoleptika i fizika svojstva tvari. Organoleptikim o je ono
to moemo odrediti ispitivanjem ul i m a. Identifikacija sadri postupke

kojima se moe dokazati prisutnost dotine tvari. Ispitivanje stupnja istoe

se vri da se utvrdi da li se tvar moe primjenjivati u organizmu ovjeka.
Odreivanje je utv rivanje tone koliine. Sinonim je drugi naziv za istu tvar.
-SVI LIJEKOVI KOJI SU zastupam LJENI U farmakopejama ZAKONSKI
DOZVOLJENE I NAZIVAJU SE oficinalni.
-LIJEKOVI KOJI SU izostavljena I NE NALAZE SE U NEKOJ farmakopeji ZOVU SE
OPSOLETNI.

Ljekovito OBLICI

AQUAE AROMATIC A E -aromatine vode-su tekui ljekoviti pripravci

dobiveni otapanjem eterskih ulja u vodi uz dodatak etanola.

Bacilli MEDICATI -ljekoviti tapii-su pripravci obliku tapia

namijenjeni za unoenje u tjelesne upljine. Na sobnoj temperaturi su vrsti a
na temperaturi tijela se tope.

CAPSULAE medicinales -ljekovite kapsule-ili cahuricu od elatine

duguljastog, ovalnog ili okruglog oblika s adra ljekovite tvari u obliku praha,
zrnaca ili tekuine

COLLYRIA -su vode za oi. To su sterilni, tekui pripravci namijenjeni za

ispiranje oka.

CONSPERGENTIA -su praci za posipanje. To su prakasti ljekoviti

pripravci namijenjeni za nanoenje na oboljelu ili povrijeenu kou ili sluznicu

DECOCTA -vodena iscrpine droga

DOSIPULVERES -su podijeljeni praci. To su prakasti ljekoviti preparati

n amijenjeni za oralnu primjenu.

EMULSIONES -emu lzije-su tekui pripravci mlijeno bijele boje po

definiciji namijenjeni za oralnu primjenu

Extract -eks traktom-su tekui, prakasti ili grudviasti preparati

dobiveni iscrpljivanjem aktivnog principa iz droge.


GELATINAE medicinales -ljekovite Galert-su mekan i pripravci
namijenjeni za nanoenje na oboljelu ili povrijeenu kou ili sluznicu. Nakon
nanoenja osue se i ostave proziran film.

GRANULATA -ljekovite gr Anule-su ljekoviti pripravci iz raeni u obliku

zrnaca. Najee su namijenjeni za oralnu primjenu

GUT TAE -kapi-su tekui ljekoviti pripravci namijenjeni za oralnu

primjenu, doziraju se kapaljkom.

INFUNDIBILIA -infuzijski rastvori-su sterilni tekui pripravci koji se

unose intravenski, obino u veoj koliini postupno kap po kap

Infuse -su vodene iscrpine drog a

I NHALATIONES -inhalacije-su preparati koji se apliciraju udisanjem.

Mogu biti u obliku: plinova, pare lako hlapljivih tekuine, neki praci, aerosoli
itd.

INJECTIONES -injekcija-su sterilni pripravci namijenjeni za ubrizgavanje

u potkono, miino tkivo ili venu.

LINGUALETTAE -su tablete koje se apliciraju na sluznicu ispod jezika

odakle se izravno resorbiraju u krv

BUCCALETTAE -tablete koje se apliciraju na sluznicu obraza

Liniment -mazila-su tekui pripravci namijenjeni za utrlja vanje u kou.

Rije je nastala od latinske rijei linire to znai utrljati, uribati. Najee se
primjenjuju kao antireumatici.

koe.

LOTIONES -losioni-su tekui pripravci namijenjeni za ienje i njegu

MACERATA -su vodene iscrpine droga

MIXTURAE -su vodene otopine dobiveni otapanjem vie ljekovitih

supstanci ili mijeanjem tekuih ljekovitih pripravaka. Primjenjuju se oralno a
doziraju licom.

MUCILAGINES -su sluzi

OCULENTA -su masti za oi

OCULOGUTTAE -su kapi za oi, izraeni sterilno

ORIBLETTAE -su tablete koje se sisaju u ustima. Najee su

namijenjene za lijeenje infekcija sluznice usne upljine i grla.

OTOGUTTAE -su kapi za uho

Pastao -su ljekoviti oblici tipa masti koji sadre veu koliinu
nerastvorlji ve prakaste tvari umijeane u masnu podlogu, vre su i ilavije
od masti i nakon nanoenja ostavljaju trag (obojeni) npr. cinkova pasta-bijela
zbog cinkovog oksida

PULVERES -praci

RHINOGUTTAE - NARISTILLAE -su kapi za nos

SAPONES medicinales -ljekoviti sapuni

SIRUPI -su gusti, tekui pripravci koji sadre vei postotak saharoze,
nam ijenjeni su za oralnu primjenu

SOLUBLETTAE -su tablete koje se prije uporabe moraju rastvoriti.

Dobiveni otopina koristi se za vanjsku primjenu obino za obloge, kupke,
dezinfekciju ruku, ispiranja i sl.

SOLUTIONES medicinales -ljekoviti rastvori

SPECIES -aj

SUCI ili Succe -su sokovi (odnosi se na voe)

SUPPOSITORIA -ljekoviti epi i-su dozirani ljekoviti pripravci

namijenjeni za rektalnu aplikaciju. Na sobnoj temperaturi su vrsti, a na
temperaturi tijela se tope i otputaju ljekovitu tvar.

SUSPENSION ES medicinales -ljekovite suspenzije-su tekui ljekoviti

pripravci koji sadre veu koliinu netopive prakaste tvari. Izdaju se s
napomenom-prije upotrebe promukati.

TABLETTAE, TABULETTAE -su dozirani, vrsti, ljekoviti preparati

okruglog ili oval nog oblika dobiveni saimanje granulata u tabletir strojevima
(stroj koji pravi tablete). Osim osnovne ljekovite tvari sadre i neke dodatne,
kao to je krob koji u probavnim sokovima bubri i omoguuje raspadanje i
otapanje tablete. Sadre i s upstance koje da ju vrst ou tabletama.
(Komprimiranje-sabijanje-pod pritiskom)

TINCTURAE -vodena-etanolni iscrpine droga

TRITURATIONES -su prakasti ljekoviti preparati izraeni od supstance

vrlo jakog djelovanja uz dodatak neke neutralne prakaste tvari. Trituracije se
izrauju radi lakeg odmjeravanja tvari jakog djelovanja, kao neutralna tvar
najee se koristi laktoza. Trituracije se izrauju u unaprijed poznatom
omjeru npr. 1: 1, 01:10, 1: 100. Ekstrakt beladone izraen u odnosu 1: 1 Kad

se izvaga 1 gram triturata u njemu se nalazi 0.5 ekstrakta beladone.

Ungento mastima-su mekani ljekoviti pripravci dobiveni otapanjem,

suspendiranjem ili emulgovanje ljekovite tvari u masnoj podlozi, namijenjeni
su za nanoenje na povrijeenu ili oboljelu kou ili sluznicu.

VAGITORIA -su dozirani ljekoviti pripravci namijenjeni za vaginalnu

aplikaciju

AETHEROLEA -eterska ulja-su tekui aromatini, lako hlapljivi

preparati, dobiveni iscrpljivanjem iz droga.

OLEA PIN Q UIA -su masna ulja

SERA-antitoksin -su ser umi i protuotrovi

Vaccine

CLYSMATA -klizme, enemas-su tekui ljekoviti pripravci namijenjeni za

rektalnu uporabu, najee djeluju lokalno kao laksans ali mogu se koristiti i
kao terapijska sred s tva ili za nadoknadu hranjivih tvari

AEROSOLI -su prepar ati koji se unose inhalacijom u obliku kapljica ili
praha veliine 0,5-5 mikrometara

KOMPRIMETE -su tablete dobivene komprimiranjem od samo jedne

tvari bez granuliranje. (Komprimete od aktivnog ugljena.)

DUPLEX TABLETE -su tablete izraene u dva sloja vanjskog i

unutarnjeg. To omoguuje postupno oslobaanje ljekovite tvari i produenje
djelovanja.

TABLET TA E EFFERVESCENTES ILI EFFERVETTAE -umee tablete-su

tablete koje se prije upotrebe otapaju u vodi. P ri tome dolazi do oslobaanja
CO 2 (Mjehurii). Dobiveni otopina se unosi oralno.

JONOIZMJENJIVAKE TABLETE -su tablete koje imaju sposobnost da

zamjenjuju ione s ionima iz probavnog trakta

IMPLANTALETTAE -tablete za implantaciju, se apliciraju ispod koe na

kojoj se napravi mali kirurki rez. Najee sadre neke hormone koji se
postupno otputaju u duem vremenskom razdoblju, nekoliko nedjelja ili
nekoliko mjeseci

Transdermalni TERAPEUTSKI SUSTAVI (TTS) - su preparati izraeni u

obliku flastera koji se aplicira na kou u podruju organa na koji treba
djelovati. Ljekovita tvar postupno se oslobaa i resorbira preko koe. Ovako
se primjenjuje: nitroglicerin (Nitroderm, nitriderm) ili neki hormoni

(Estraderm) ...

APOTEKA
-je zdra v stvena ustanova koja se bavi nabavom, ispitivanjem, izraivanjem i
izdavanjem lijekova i ljekovitih supstanci, naziva se jo ljekarna ili farmacija.
Rije ljekarna znai skladite ili slagalite. Za struno i kvalitetno obavljanje
posla svaka apoteka mora imati slijedee prostorije:

Oficina

Materijalka

Galenski laboratorij

Analitiki laboratorij

Aseptini laboratorij

Prostorija za lako zapaljive i eksplozivne tvari

Soba za administraciju

Soba za deurstvo

Prostorija za pranje laboratorijskog posua

Sanitarni vor

OFICINA
-je prostorija u kojoj se izdaju lijekovi i vri komu nikacija s pacijentom. Oficina
mora biti opremljena radnom povrinom u obliku pulta preko kojeg se vri
izdavanje lijekova i ona se naziva receptura. U o ficine su lijekovi odvojeni
prema agregatnom stanju i sloeni, razvrstani abecednim redom. Osim
lijekova u uem smislu u OFICINA se nalaze razliiti preparati prirodnog
porijekla tj. biljni ili mineralni pripravci. Ovdje je takoer manja koliina s a n i
tetskog materijala, hrane za dojenad, dijetetskih proizvoda i kozmetike. U
OFICINA se mora nalaziti kompjut er s kasom. U o ficine se izdaju lijekovi
prema receptima lijenika ili bez recepata. Lijekove prema receptu lijenika
izdaje magistar farmacije. Lijekove koji se sm iju izdavati bez recepta, moe
izdavati farmaceutski tehniar. Izdavanje lijekova bez recepta naziva se runa
prodaja. Danas se za ove preparate preteno koristi izraz iz e ngleskog jezika
over the counter (OTC) -preko tezge.

MATERIJALKA
-je prostorija u kojoj se uvaju zalihe lijekova i ostalih preparata. Ovdje se dri
i Apotekarska posue.

GALENS KI LABORATORIJ
-slui za izradu galenskih i magistralnih pripravaka. Mora biti opremljen
radnom povrinom, vagama, apotekarskim posuem i tvarima neophodnim
za izradu lijekova.

ANALITIKI LABORATORIJ
-slui za identifikaciju lijekova i ljekovitih su pstanci. A ko apoteka nema
potrebnu prostoriju za analitiki laboratorij mora imati izdvojen radni stol s
preciznom ili analitikom vagom i ormar s potrebnim reagensima.

Aseptiki LABORATORIJ
-slui za izradu sterilnih ljekovitih pripravaka, takoer ako ljekarna nema za
ovaj laboratorij posebnu prostoriju treba imati aseptiki komoru.
Aseptika komora obino se sastoji od staklenog ormaria ili vitrine, na ijoj
prednjoj strani se nalaze dva otvora za ruke, u unutranjosti komore na te
otvore su fiksirane st erilne rukavice. U samoj komori se nalazi mala precizna
vaga s sjedeom utega. Na gornjoj strani komore postavljena je UV lampa
koja djeluje baktericidno. Pri radu u aseptinoj komori sve posue i tvari za
izradu lijeka prethodno se steriliziraju i onda unesu u komoru. Rad se obavlja
tako da se ruke stave u rukavice iu unutranjosti komore izrauje lijek.

PROSTORIJA ZA LAKO ZAPALJIVE I EKSPLOZIVNE TVARI

-mora imati betonski pod, ventilaciju, metalna vrata. U ovu prostoriju ne smije

se unositi otvor eni plamen.

SOBA ZA ADMINISTRACIJU
-treba da ima potrebnu strunu literaturu za obavljanje ljekarnike djelatnosti.
Takoer mora imati knjige evidencije lijekova s posebnim reimom izdavanja.

SOBA ZA deurstva
-mora biti opremljena zvonom i otvorom za k omunikaciju s pa cijenti u nonoj
slubi. Pored toga treba da ima i krevet za odmor deurnog farmaceuta.

PROSTORIJA ZA PRANJE LABORATORIJSKOG POSUA

-ova prostorija treba imati toplu vodu i radne povrine neophodne za
odravanje laboratori j skog posua. esto ljekarne nemaju po s ebnu
prostoriju nego je ona dio galenskog laboratorija opremljenog za ovaj posao.

SANITARNI VOR
-treba da ima toalet i tu koji je neophodan radi mogunosti dek ontaminacije
ako je to potrebno.

Poslove odnosno radove u apoteci pr edstavljaju receptura , defektura i

implirovanje.

RECEPTURA

-obuhvata poslove izdavan ja lijekova na recept iu runoj prodaj i, zatim

izradu lijekova ex tempore i za ispitivanje lijekova i ljekovitih supstanci.

DEFEKTURA

-predstavlja naruivanje i nabavu nedostajuih lijekova u veoj koliini,

njihovo pakiranje, sipanje u boice, punjenje kutijica mastima i postavljanje
signatura i sl. Defektura takoer predstavlja iznoenje lijekova iz materijalke i
slaganje na police u OFICINA.

IMPLIROVANJE

-je punjenje stojnica i ladica nedostajuim materijalom. Rije je n astala od

latinske rijei imple re to znai napuniti.

UVANJE LIJEKOVA
L ijek i ljekovite tvari uvaju se u posuadama koje se nazivaju stojnice.
Stojnia su izraene od stakla ili porculana, a oblikom i veliinom su
prilagoene odreenom agregatnom stanju. Na svakoj stojnici nalazi etiketa
sa nazivom lijeka odnosno sup s tance. Ona se naziva signatura . Rije
signatura nastala je od latinske rijei signo-Signar to znai oznaiti,
obiljeiti. Signatura mora biti postavljena na stojnicu tako da se ne moe
skinuti.
Tekuine -se uvaju u Stojnia od stakla uskog grla s bruenim staklenim
zatvaraem (epom).
Prakaste i kristalne tvari -uvaju se u staklenim ili porculanskim Stojnia
irokog grla sa bruenim zatvaraem.
Masti -se uvaju u porculanskim Stojnia sa irokim otvorom.
Masna i eterska ulja -uvaju se u Stojnia s posebno prilagoenim otvorom
koji omoguuje da se viak kapi nakon sipanja vraa natrag u bocu, a ne
slijeva niz vanjske zidove boce.
Lijekovi osjetljivi na svjetlo -uvaju se u Stojnia od tamnog stakla ili zamotani
u tamni neprozirni papir
Lako hlapljivi lijekovi -uvaju se u dobro zatvorenim Stojnia na temperaturi
do ili ispod 25 o C
Serumi i cjepiva -uvaju se na temperaturi od 2 o C do 10 o C ali se ne smiju
smrznuti, (u hladnjaku).

LIJEKOVI SLABIJEG DJELOVANJA

-signatura je bijela, a naziv lijeka napisan je crnim slovima.

LIJEKOVI JAKOG DJELOVANJA (REMEDIA SEPARANDA)

-uvaju se odvojeno od ostalih lijekova
-s ignatura im je bijela, a naziv lijeka napisan crvenim slovima, ispred naziva
lijeka nalazi se znak jednog kria (kria)
-na signaturi i na poklopcu stojnice mora biti navedena ma ksimalna
pojedinana i maks imalno dnevna doza

LIJEKOVI VRLO JAKOG DJELOVANJA (REMEDIA C LAU Denda ili veneno) c

Lauder-zakljuati venenum-otrov
-uvaju se odvojeno od ostalih lijekova i to pod kljuem
-signatura im je crna, a naziv lijeka napisan bijelim slovima
-Ispred naziva lijeka nalazi se znak dva kria ili kria
-na signatur ii na poklopcu stojnice mora biti navedena ma ksimalna
pojedinana i maks imalno dnevna doza

OPOJNA LJEKOVITA SREDSTVA ILI PA RAGRAFICI ILI psihotropne tvari

-su lijekovi koji djeluju na centralni ivani sustav
-ovi lijekovi uvaju se odvojeno od ostalih lijekova i to pod kljuem
-poto podlijeu zakonskim propisima o kontroli njihovog prometa i izdavanja
ispred naziva lijeka imaju znak paragrafa
-o nabavi i izdavanju ovih lijekova vodi se posebna evidencija
-ovi se lijekovi izdaju na dupli recept. Original recepta slui za naplatu lijeka, a
kopija za voenje evidencije.
-evidencija sadri podatke o nabavi lijeka kao to je datum nabave, koliina i
naziv dobavljaa. U evidenciji se takoer mora navesti ime i prezime, adresa i

godite pacijenta, i fra bolesti, datum izdavanja i koliina. Takoer se navodi

i ime i prezime ljekara koji je propisao lijek.
-ova evidencija i kopija Recepa ta uvaju se tri godine od izdavanja zadnjeg
recepta. Po dlijeu kontroli republikog MUP a

RADIOAKTIVNI PREPARATI
-uvaju se pod posebnim reimom, a oznaavaju se znakom od tri crvena
segmenta (kruga) na utom polju
>

RECEPT
-je pismeni nalog lijenika da se u apoteci pripremi i izda lijek pacijentu.
Recepte mogu propisivati lijenici, stomatolozi i veterinari, ovlateni za
samostalnu praksu. Veterinari mogu propisivati lijekove samo za ivotinje.
Recept mora biti propisan na obrascu odgovarajue forme i veliine. Treba da
je napisan rukom, itko i to kemijskom olovkom ili tintom ili flomasterom. Na
jednom receptu mogu biti propisani lijekovi samo za jednog pacijenta. Ako se
na receptu propisuje vie od jednog lijeka onda su ti lijekovi meusobno
razdvojeni znakom reetke #. Na receptu mora biti naveden datum
propisivanja. Kod nas se danas u praksi koriste tri v rste re cepati. Dvije vrste
predstavlja recepti za lijekove s tz v. esenci jalne liste. U cijeni ovih lijekova
sudjelovanje ima zavod zdra v stvenog osiguranja.
-za lijekove propisane na roza recept zavod plaa 70% od cijene lijeka, a
ostatak plaa pacijent
-za lijekove propisane na plavi (zeleni) recept, troak snosi zavod zdra v
stvenog osiguranja u potpunosti
-za lijekove propisane na bijeli recept pacijent plaa punu cijenu lijeka.

Dijelovi recepta:

Ins c riptio

invoca atio

Ordinatio

Subs c riptio

Signatura

Nomen medici

Nome n aegroti

INS C RIPTIO
-se nalazi u gornjem dijelu recepta i predstavlja peatom otisnut naziv zdra v
stvene organizacije ili privatne ordinacije u kojoj je recept propisan

Invoca atio
-je stari dio recepta koji danas predstavlja kratica Rp. koja dolazi od
latinske rijei recipe to znai uzmi, i iza ove kratice nazivi ljekovitih
supstanci u ordinatiu piu se u genitivu

Rp. Ac idi boric i 3,0

Aque purificatae 100,0

Rije invoca atio-prizivanje

ORDINATIO
-je glavni dio recepta, on sadri nazive i koliine tvari od kojih treba izraditi
lijek ili naziv i koliinu gotovog lijeka koji treba izdati pacijentu. Ordinatio se
sastoji od slijedeih dijelova:

Remedium c ardinale - basis

-je glavno djelujua tvar odnosno nositelj ljekovitog djelovanja

Remedium adjuvans

-je tvar koja pojaava ili ublaava djelovanje glavne ljekovite tvari

C or rigens

-je tvar koja poboljava okus ili miris lijeka ukoliko je to potrebno

vehicle ulum, menstr u um - c onstituens

- Je nositelj oblika lijeka, kod otopine to e biti rastvar a najee voda, kod
masti masna podloga kao npr. vazelin ili lanolin

Subsc RIPTIO
-je dio recepta namijenjen ljekarniku, u njemu se navodi to treba izraditi od
tvari navedenih u ordinatiu. P ie se na latinskom jeziku i to skraenicama,
npr. Mfpulv. (Misce fiat pulvis) to znai prom i Jiajeve neka bude praak ili
Mfung. (Misce fiat unguentum) to znai prom i Jiajeve neka bude mast

Signaturom
-je dio recepta namijenjen pacijentu, sadri upu t stva za uporabu lijeka. P ie
se na narodnom jeziku npr. 3x po jedna lica sirupa, mazati 2x dnevno
oboljela mjesta ...

NOMEN MEDICI
-Sadri ime, prezime i specijalnost ljekara koji je propisao lijek odnosno
recept. O no treba biti otisnuto peatom. Na privatni m receptima, ukoliko
nema peata, ovi podaci mogu biti napisani tiskanim slovima, pored ovoga
mora biti i vlastoruni potpis lijenika. Na receptima za esencijalne lijekove u
ijem plaanju sudjeluje zavod zdra v stvenog osiguranja ovi podaci o
lijeniku moraju biti otisnuti peatom. Takoer mora pisati i ifra lijenika
kome je odobreno propisivanje esencijalnih lijekova

NOMEN AEGROTI

-Sadri podatke o pacijentu. Danas se uglavnom pie u gornjem dijelu

recepta. Sadri prezime, ime i adresu pacijenta, zatim matini broj s
istaknutim goditem, podatke o osiguranju, ifru bolesti i ifru lijeka.

NAJEE KRATICE U RECEPTURI

/
od ili po (5mg)
aa
ana partes quales
od svakog dijela jednako-pie se na receptu kada treba izmjeriti istu k oliina
dvije ili vie tvari pored zadnje tvari i koliina
ad
/
do ili u
ad lib.
ad libitum
po elji ili po volji
ad man. med.
ad manum medici
ljekaru u ruke

ad sacc.
ad sacculum
u kesicu
ad scat.
ad sc atul am
u kutiju ili kutijicu
ad us. ext.
ad usum externum
za vanjsku upotrebu
ad us. int.
ad usum internum
za unutarnju upotrebu
ad us. prop.
ad usum proprium
za vlastitu uporabu
ad us. vet.
ad usum veterinarium
za veterinarsku primjenu
ad vitr. collo ampl.
ad Vitrum collo amplo
u boicu irokog grla
ad vitr. flav.
ad Vitrum flavum
u utu boicu
u
tamnu

boicu
ad vitr. nigr.
ad Vitrum nigrum
u crnu boicu
ad vitr. Fusco.
ad Vitrum fuscum
u smeu boicu
ad vitr. gutt.
ad Vitrum gut t atorium
u boicu za kapanje
adde instill.
a dde instillatore m
daj kapaljku
Aq. font.
Aqua fontisa
Izvorska voda ili voda za pie
Aq. frigid.
Aqua frigida
Hladna voda
Aq. dest.
Aqua destillata
Destilirana voda
Aq. purif.
Aqua purificata
Proiena voda
Aq. pro inject.

Aqua pro injectione

Voda za injekcije
Bac.
bacillus
tapi
b. i. d.
bis in die
2x dnevno
c.
cum
s
conc.
concentra tu s
koncentrovan
cito
/
hitro, brzo
D. ili d.
da, detur, dentura
Daj, neka se da, neka se daju
D. ad lag. gutt.
da ad lag e num guttatorium
daj u boicu za kapanje
D. s. ili D. S.
da signa, detur signetur
daj i obiljei, neka se da, neka se oznai

D. s. s. ven.
Da sub signo veneno
daj s oznakom otrova
Dent. tal. dos. ili Dtd
dentura tales doses
daj takvih doza ili neka se da takvih doza
Pie se pri propisivan ju podijeljenih praaka a iza skraenice mora biti broj
pra a ka
Div. in part. aeq. ili Dipaeq.
divide in partes quales
podijeli na jednake dijelove
Div. in dos. aeq. ili Didaeq.
divide in doses quales
podijeli na jednake dijelove
ex
/
iz
F. il i f.
fiat, fiant
neka bude ili neka budu
g.
gramma
gram
gross.
grossus
grub
gtt. ili gutt.

gutta
kap
gtts.
guttas
kapi
instill.
instillator
kapaljka
M. ili m.
misce, misceat ur
prom i Jiajeve, neka se promijea
Mf
misce fiat
promijeaj neka bude
MDS
misce da signa
Promijeaj, izdaj, oznai (obiljei)
Mfla
misce fiat lege artis
promijeaj neka bude prema pravilima, propisima
Mfpulv.
misce fiat pulvis
promijeaj neka bude praak
Mfpil.
misce fiat masa pilularum
promijeaj neka bude masa za pilule

Mfmixt.
misce fiat mixtura
promijeaj neka bude mikstura
Mfsol.
misce fiat solutio
promijeaj neka bude otopinu
Mfung.
misce fiat unguentum
promijeaj neka bude mast
mg
milligramma
miligram
Necesse est!
/
Potr e bno je! -pie Se na receptu kada treba izdati vie od jednog pakiranja
gotovog lijeka
N ili Nr
numero
Broj (mora poslije Nr pisati broj)
offic.
officinalis
oficinalan
pro adult.
pro adultis
za odrasle
pro infant.
pro infantibus

za djecu
qs
quantum satis
koliko je potrebno
qid
qua ter in die
4x dnevno
S. ili s.
signa, signetur
oznai, neka se oznai, obiljei, neka se obiljei
seu
/
I li
sine
/
B ez
sid
semel in die
jednom dnevno (na dan)
stil.
stilus
tapi
tabl. ili tbl.
tabulettae
tablete
tid

ter in die
3x na dan

DISPENZIONA METODA

Rp.

Coffeine 00:05
Chinin sulfatis
Acidi Ascorbic aa 12:10
Acidi acetylsalicylic 0.3
Mfpulv.

Dtd Nr = X (decem)
S. 3x1 praak popiti s tekuinom

Prema dispenzionoj metodi podijeljeni praci propisuju se tako da je u

ordinatiu navedena koliina tvari potrebna za jedan praak .U subskriptiu se
pie kratica Dtd adresa praaka koje treba izraditi. Izrauje se tako da se sve
koliine pomnoe s potrebnim brojem praaka, ravnomijerno izm i jea ju, a
zatim podijele.

Diviziona METODA

Coffeine 0.5
Chinin sulfatis
Acidi Ascorbic aa 1.0
Acidi acetylsalicylic 3.0
Mfpulv.
Div.in part.aeq. Nr = X (decem)
S. 3x1 praak popiti s tekuinom

Po divizionoj metodi u ordinatiu se propisuje koliina tvari potrebna za izradu

svih praaka. U subskriptiu se pie kratica Div.in part.aeq. adresa praaka
koje treba izraditi. vagaju se propisane koliine i podijele na propisan broj
praaka.

Rp.

SULFUR praeci pitat i

Glyceroli aa 10.0

Zinci Oxyd
Talca aa 20.0
Aquae purificatae ad 100.0
Mfsusp.
D.ad vitr.
S. za mazanje protiv akni

FARMACEUTSKO TEHNOLOKE OPERACIJE

-Gotovo Nijedna tvar se ne primjenjuje izravno kao lijek, svaku treba

prethodno obraditi na odreeni nain. Svi postupci koji se pri tome
primjenjuju nazivaju se farmaceutsko tehnoloke operacije. Farmaceutsko
tehnoloke operacije se mogu kvalificirati na razliite naine, ali je najea
podjela na: mehanike, fizike, kemijske, mjeovite.

Mehanike farmaceutsko tehnoloke operacije -ne mijenjaju ni fiziko

stanje tvari ni njen kemijski sastav. U mehanike operacije se boica i kutijica,
postavljanje signatura i sl.

Fizika fa rmaceut s ko tehnoloke operacije -Mijenjam samo fiziko

stanje tvari. Na primjer: rastvaranje, isparavanje, sublimacija, kristalizacija,
destilacija, topljenje.

Chemical farmaceutsko tehnoloke operacije -Mijenjam kemijski

sastav tvari, tu se ubrajaju: oksidacija, redukcija, hidroliza, esterifikacija,
dekarboksilacija, neutralizacija.

Mjeovite farmaceutsko tehnoloke operacije -su one kod kojih moe

do i do fizike promjene, a ponekad i do promjena u kemijskom sastavu.
Ovdje se ubrajaju npr. sterilizacija, dezinfekcija i sl.

VAGANJE
-je farmaceutsko tehnoloka operacija kojom se vri mjerenje mase u
ljekarnikoj praksi. Vaganje se primjenjuje i za m jerenje vrstih i tekuih
tvari. Za grublja mjerenja ko r isti se tehnika-tara vaga, a za preciznija se
koristi precizna-laboratorijska odnosno analitici vaga, a danas se najvie
koriste elektronike odnosno digitalne vage. Tara vaga je konstruirana na prin
cipu poluge s jednakim kracima, prema tome, na krajevima poluge nalaze se
okaeni tasovi vage, a oslonac je na sredini. Sa sredine se sputa kazaljka
koja dolazi do podioka na kojima se utvruje kada je vaga u ravnotei, na
postolju je poluga kojom se vaga moe zakoiti. Prije vaganja mora se utvrditi
nula toka vage odnosno tasovi se moraju dovesti u ravnoteu. Materijal za
vaganje i utezi stavljaj u se samo kada je vaga zakoena. Utezi se ne uzimaju
rukom nego samo pincetom. Tvari se ne stavljaju izravno na tasove nego se
vau u apotekarskom posuu ili na plastinoj kartici. Moe se u nedostatku
kartice koristiti papir. Utezi se postavljaju na lijevi tas, a materijal za vaganje
na desni. Nakon vaganja tasovi i postolje vage moraju se oistiti. U
farmaceutskoj praksi koristi se i runa vaga koja ne slui za precizno mjerenje
nego vie za usporedbu teina. T akoe ima polugu s jednakim kracima i
osloncem na sredini. Kazaljka koja pokazuje ravnoteu okrenuta je na vie tj.
prema gore. Rune vage koriste se najee za mjerenje droga odnosno
ajeva i slina manje precizna mjerenja.

USITNJAVANJE
-je farmaceutsko tehnoloka operacija kojom se smanjuju estice neke tvari,
vrlo esto se primjenjuje pri izradi lijekova. Usitnjavanjem se poveava
dodirna povrina tvari, a time se olakava mijeanje, ub r zava rastvaranje,
ekstrakcija realne principa, a takoer i resorpcija lijeka u probavnom traktu .
Usitnjavanje droga vri se sjeenjem, mehaniki ili elektrini m noevima. U
sitnjavanje vrstih odnosno kris talnih tvari moe se vriti razliitim
mlinovima, drobilicama i mlinu. Neke tvari se mogu usitnjavati struganjem
odnosno rendanjem. Ovo se primjenjuj e kod kakaovog maslaca (b uti rum
cac ao). Za ovako usitnjavanje moe se koristiti rende ili strojeva za orahe.
Preciznije usitnjavanje odnosno prevoenje u prah naziva se pulverizacije.
Pored razliitih vrsta mlinova za pulverizaciju se najee koristi pistil s
tarioniku, a takoer se pulverizacije moe vriti pomou tuka u avanu.

Prosijavanje
-je farmaceutsko tehnoloka operacija kojom se estice odvajaju po veliini. Z
a ovu farmaceutsko tehnoloku operaciju koriste se sita koja mogu biti

izraena od metalne ice, sintetikih vlakana, a najfinija sita izraena su od

svile. U ljekarnikoj praksi koriste se tzv. standardna sita kojih ima est. Broj
sita oznaava stranica jednog otvora izraena u mm i po tome je dobilo naziv.

6 mm

Usitnjenost tvari ili droge u farmakopeji oznaava se brojem sita koji je

naveden iza naziva droge odnosno tvari arapskim brojem. Apotekarska
standardno sito sastoji se iz tri metalna dijela i est mreica sita. Donji dio
predstavlja pos uda u koju spada prosijani materijal. Na sredini se nalazi okvir
na koji se stavlj aju mreice sita. Trei dio predst avlja poklopac koji je
neophodan da bi sprijeio djelovanje praha prosijavanog materijala na
sluznicu oka ili dinih puteva.

Standardna sita

Sito broj 6. drogae ruditer concisae

droga

-grubo sjeeno ili grubo rezana

Sito broj 3.drogae concisae -polusitno sjeeno ili polusitno sjeena

droga


Sito broj 2.droga e minutum concisae-sitno sjeeno ili sitno sjeena
droga

Sito broj 0.75 pulvis grossus -grub praak

Sito broj 0.3 pulvis subtilis -sitan praak

Sito broj 00:15 pulvis subtilis s imus -vrlo sitan praak

U farmaceutskoj industriji koriste se razliita vibracijska sita na elektrini

pogon.

MIJEANJE
-je farmaceutsko tehnoloka operacija koja se primjenjuje kod sv ih preparata
koji sadre dvije ili vie tvari. U apotekarskim uvjetima za mijeanje manjih
koliina tekuine ili tekuine sa vrstim tvarima koristi se stakleni tapi ili se
vri mukanje u boici u kojoj e se lijek izdati. Prakaste i kristalne tvari
mijeaju se Pistilli s tarioniku. Masti se mijeaju Pistilli u Patten. Droge i ajevi
mijeaju se apotekarskim licama ili plastinim karticama. U farmaceutskoj
industriji koriste se razliite mjealice velikog kapaciteta.

Granuliranje
- Je farmaceutsko tehnoloka operacija koja predstavlja prevoenje sitne
prakaste tvari u gru b praak odnosno granulat. Prema tome, ovo je
suprotna operacija od pulverizacije. granuliranje se vri na taj nain da se
prakasta tvar ravnomjerno ovlai nekim lako isparljivim otapalom. Ovako
dobivena vlana masa protisne se kroz odgovar a jue sito, najee je to sito
broj 2. Na ovaj nain dobiven granulat sui se u tankom sloju na blagoj
temperaturi. Ne smije se presuiti. Nakon suenja granulat se prosije kroz
slijedee manje sito, sito broj 0,75, da se odstrane sitnije estice. Ovako
dobiveni granulat obino se u tabletir strojevima komprimira i dobivaju se
tablete. Pored toga granulat se moe i izravno putati u promet odnosno
primjenjivati u terapiji. U obliku granulata esto dolaze vitamini, instant
ajevi, minerali itd.

FILTRIRANJE
- Je farmaceutsko tehnoloka operacija koja predstavlja odvajanje vrste tvari,
odnosno vrstih estica od tekuine. Za filtriranje manjih koliina koriste se
obini lijevak i filter papir. Filter papir se oblikuje i izree prema veliini
lijevka. Tre ba biti toliki da ne prelazi rub ove lijevka. Prije poetka filtriranja
smoi se ra Stvaracemo. Da bi se filtriranje ubrzalo filter papir se moe
ispresavijati u obliku lepeze, time se poveava povrina za filtriranje. Kiseline
i baze filtriraju se kroz azbestne filtre jer razaraju celulozu. Za filtriranje
tekuine koje su guste na sobnoj te m peraturi koriste se lijevci s duplim
zidovima kroz koje protjee topla voda. Ona sadraj lijevka ini tenijim. Za
bre filtriranje koriste se tzv. v ak u um filtri. Prvi od vak u um filtra a koji se
koristi i danas je Bchner-ov lijevak (bihnerov). Bihnerov lijevak je i zraen od
porculana, a na dnu ima perforiranu plou (s rupicama). Na ovu perforiranu
plou stavlja se filter papir koji je izrezan prema veliini lijevka. Lijevak se
stavlja na erlenmajericu, a zatim prikljui na vak u um pumpu. Stvaranje vak
u uma ispod lijevka ubrzava filtriranje. Osim bihnerovog lijevka za vak u um
filtriranje koriste se Gu ili NUC filtri. napravljeni su od stakla ili od porculana,
na dnu im aju plou od sinteriranog stakla. Sinterovane staklo se dobije na taj
nain, da se staklo isitni, a zatim zagrijava dok se ne pone topiti. Tako se
hladi pri emu nastaje masa koja ima pore odreene veliine. Ovisno o
veliini tih pora ili otvora numerirani su od G-0 do G-5. G-5 ima pore
najmanjeg promjera. Filtriranje se vri slino kao sa bihnerovim lijevkom, a
nakon filtriranja NUC se mora dobro oprati. Obino se prvo stavlja u otopinu
jake kiseline, sumporne ili kloridne, ostavi neko vrijeme, zatim pere, ispere
obinom, a nakon toga uz vakum i proienom vodom. Zatim se cijedi, sui i
po potrebi sterilizira.

KOLIRANJE (cijeenje)
-to je farmaceutsko tehnoloka operacija kojom se krupnije estice odvajaju
od tekuine. Obavlja se na taj nain da se na dnu lijevka postavi gaza u vie
slojeva, vat a ili fla nelska tkanina. Tekuina koja se dobiva kao rez u ltat
koliranja naziva se kolatura . Koliranje se uglavnom primjenjuje pri izradi eks
traktivnih preparata kao to su: infuza, dekokta, macerata, tinktura e,
ekstrakti i slino. Ako treba kolirati otopinu neke kiseline ili baze, tada se
koristi staklena vuna.

PRESOVANJE

-je farmaceutsko tehnoloka operacija kojom se iz materijala pod pritiskom

istiskuje to vea koliina tekuine. Presovanje se uglavnom primjenjuje p ri
izradi ekstr realne preparata, da bi se iz droge dobilo to vie aktivnog
principa. U farmaceutskoj prak si koriste se razliite mehanici ke pree, a za
dobivanje veih koliina i hidrauline pree.

KLARIFIKACIJA
-ili bistrenje je farmaceutsko tehnoloka operacija kojom se iz otopine
uklanjaju estice mutnoe koje nisu uklonjene filtriranjem. Klarifikacija se
najee obavlja pomou talka. Moe se vriti na taj nain da se talk polako
sipa u otopinu uz mijeanje staklenim tapiem. Nakon to se talk istaloi, on
na sebe vee, odnosno adsorbira estice mutnoe i otopina iznad ovog taloga
ostaje bistar. ee se radi tako da se talk stavi u lijevak na filter papir, a
zatim preko toga proputa zamueni otopina. Na ovaj nain talk vee
mutnou, au filteru se dobije bistar otopina. Kod termostabilnih otopine mogu
se koristiti i supstance koje na povienoj temperaturi koaguliu. Ako se
pomijea s otopinom i zagrije pri koagulaciji e vezati estice mutnoe. Za
ovu svrhu moe se koristiti npr. bjelance jajeta, pored toga mog u se koristiti t
anini , elatine, albumini.

SEDIMENTACIJA
-ili taloenje je farmaceutsko tehnoloka operacija koja predstavlja odvajanje
vrste od tekue faze, obavlja se tako da se smjesa ostavi da miruje pri emu
vrsta supst nca kao tea pada na dno u vidu taloga, a iznad njega ostaje
bistar otapalo.

DEKANT iranja
-ili odlijevanje je farmaceutsko tehnoloka operacija koja se kombinira sa
sedimentacijom. N akon taloenja vrste tvari otopina iznad taloga se paljivo
odlij eva. Ovo nije precizan nain razdvajanja tvari. Ako se eli dobiti ist
otopina onda jedan dio otopine mora ostati s talogom i obrnuto, ako treba
dobiti ist talog onda e jedan dio taloga biti odliven s tekuinom.

CENTRIFUGIRANJE
-je farmaceutsko tehnoloka operacija kojom se odvaja krutina od tekuine i
to koritenjem centrifugalne sile. Smjesa se sip au epruvete sa suenim dnom

koje se na zivaju kivete. kiveta se u centri fugu postavljaju tako da pri brzom
obrtanju centrifuge, zauzimaju vodoravan poloaj. U sljed centrifugalne sile
tee estice tj. krutina pada na dno kivete, a iznad ostaje bistar otopina. U
praksi se koriste centrifuge bilo rune ili elektrine, mogu biti i razliitog
kapaciteta od dvije kivete pa do velikog broja uzoraka. Bez obzira na broj
uzoraka svaka naspramna kiveta mora sadravati istu koliinu materijala
inae dolazi do pucanja kiveta i gubitka njihovog sadraja.

Dispergovanje
- Je farmaceutsko tehnoloka operacija koja predstavlja raprsivanjem odnosno
drobljenje, razbijanje tvari u sitne estice odnosno tekuine u sitne kapljice.
Rije je nastala od latinske rijei dispergere to znai razasuti ili raspriti.

HOMOGENIZACIJA
- Je farmaceutsko tehnoloka operacija koja predstavlja ujednaavanje
razliitih estica u nekoj smjesi. Kada se govori o smjesi dvije ili vie razliitih
tvari, koristi se termin sustav. Pojedinani sastojci smjese nazivaju se faze.
Sustav se moe sastojati iz faza istog ili razliitog agregatnog stanja koji se
meusobno mogu i ne moraju mijeati. Ako je u nekom dvofaznom siste mu
jedna faza sitno rasprena, odno sno dispergirani u drugoj fazi, o nda e se
ona zvati disperzna faza ili unutarnja faza. Druga faza naziva se disperziono
sredstvo, odnosno vanjska faza ili menstrum .

Emulgovanje
- Je farmac eutsko tehnoloka operacija dispergovanje jedne tekue faze u
drugoj s kojom se ne mijea.
EMULZIJE
predstavlja fino disperzne sustave dvije ili vie faza koje se meusobno ne
mijeaju. Jednu fazu predstavlja voda odnosno vodena otopina, a drugu ulje,
odnosno mast ili neka Tecnu ost koja se ne mijea s vodom, razlikuju se dvije
vrste emulzija, jedna se s s toji od sitno rasprenih odnosno dis pergovanih
kapljica ulja u vodi. T o je emulzija tipa CV odnosno ulje u vodi. Drugi tip
emulzija su emulzije kod kojih je voda dispergirani, odnosno rasprena u ulju
kao u vanjskoj fazi to su emulzije tipa VU. Pored ovih osnovnih postoje i
sloenije emulzije npr. (VUV) i (UVU). Da bi se sprijeilo odvajanje faza pri

izradi emulzija, dodaju se emulgatori. T o su povrinski aktivne tvari koje se

vezuju na povrinu kapljica dispergirani faze i tako spreavaju njihovo
odvajanje . Prirodna emulzija je mlijeko. T o je emulzija tipa CV gdje je
mlijena mast dispergirani u vodenoj otopini. Emulzije se jo nazivaju i
mljeine, rije emulzija nastala je od latinske rijei emulgere to znai
izmusti. Emulzije se izrauju mijeanjem Pistilli u tarioniku. Z a bre
emulgiranje i dui ro k trajanja dodaju se emulgatori. D a je dolo do
emulgiranja primjeuje se po promjeni izgleda smjese, odnosno pojavi bijele
boje i po zvuku karakteristinog pucketanja. Trajnost emulzije postie se i
homogenizacijom odnosno izjednaavanjem i usit njavanjem dispergiranih
estica. Z a ovu svrhu koriste se razliiti homogenizatori, ali svi uglavnom
rade na istom principu. Emulzija se pod velikim pritiskom proputa kroz uski
otvor nakon ega udara u zidove homogenizatora i tako se raspruje u jo
sitnije kapljice. U obliku emulzija izrauju se preparati za u nutrasnja i za
vanjsku primjenu. D anas su ei pripravci za vanjsku primjenu, to su npr.
kreme, neki losioni i sredstva za njegu i lijeenje koe, a takoer i veliki broj
kozmetikih preparata.

Rastvaranje
-ili otapanje predstavlja prevoenje vrste, tekue ili plinovite faze u
homogenu tekuu fazu. Dobiveni produkt naziva se otopina ili otopina. Na
brzinu rastvaranja utjeu razliiti imbenici. Usitnjenost tvari je vrlo bitna i to
je vea usitnjenost rastvaranje je bre. Usitnjenou se postie vea dodirna
povrina i tako ubrzava rastvaranje. Osim toga, rastvaranje ubrzava
mijeanje ili mukanje otopine. Na brzinu rastvaranja utjee i temperatura.
Njezin utjecaj je razliit ovisno od tvari koje se rastvaraju. Poveanje
temperature kod nekih ubrzava rastvaranje npr. kod CaCl 2 ili saharoze. Kod
nekih tvari kao to su NaOH i KOH poveanje temperature usporava otapanje
a kod nekih tvari promjena temperature ne utjee na brzinu otapanja.
Otapanje je bre i ako su tvari meusobno kemijski sline.

Topljivosti
-rastvaranjem neke tvari u odreenom otapalu i na odreenoj temperaturi
dobije se zasiena otopina za tu temperaturu. Ovo predstavlja topljivost.
Rasvorljivost se izraava brojem grama otopljene tvari u 100 grama otapala
na konstantnoj temperaturi. Topljivost se mijenja s promjenom temperature i
tlaka, meutim na temelju topljivosti moe se utvrivati istoa i sastav tvari.
U praksi se esto koristi i priblina topljivost odnosno stupanj topljivosti ili
stupanj to p ljivosti.

-Stepen Topljivosti izraava koliinu otapala potrebnu za rastvaranje jednog

grama tvari.

STUPANJ topljivosti-STUPANJ topljivost

Vrlo lako topljiv-1 gram rastvara se u manje od 2 grama otapala

(otapala)

Lako topljiv-1 gram rastvara se u 2-10 grama otapala (otapala)

Umjereno topljiv-1 gram rastvara se u 10-30 grama otapala (otapala)

Dosta teko topljiv-1 gram rastvara se u 30-100 grama otapala

(otapala)

Teko topljiv-1 gram rastvara se u 100-1000 grama otapala (otapala)

Vrlo teko topljiv-1 gram rastvara se u 1000-10000 grama otapala

(otapala)

Gotovo netopljiv-1 gram rastvara se u vie od 10000 grama otapala

(otapala)

KONCENTRACIJE RASTVORA

Teinski postotak-grami rastvorene supstance u 100 grama otopine

Volumni postotak-mililitri rastvorene supstance u 100 mililitara

otopine

Teinsko volumni postotak-grami rastvorene supstance u 100 mililitara

otopine

volumni teinski postotak-mililitri rastvorene supstance u 100 grama

otopine

normalitet (N) -pokazuje broj gram ekvivalenata u 1000 mililitara

Molaritet (M) -pokazuje broj molova u 1000 mililitara

01:10-grami rastvorene supstance na prema mililitri otopine

1 + 9-grami rastvorene tvari plus grami otapala

Rastvara
-izbor Otapala u farmaciji je dosta ogranien zbog toksinosti, isparljivosti,
nestabilnosti ili nepodnoljivosti s ljekovitim tvarima ili s organizmom ovjeka.
Najee se kao otapalo koristi voda, a od nevodenih otapala etanol odnosno
etilni alkohol.

Voda za farmaceutske preparate

Najee se za izradu vodenih otopina koristi A qua purificata (proiena

voda). Ona se moe dobiti na dva naina pa se razlikuju Aqua destillata koja
je dobivena destilacijom vode za pie i Aqua demineralisata (demineralizirana
voda). Aqua demineralisata se dobiva uklanjanjem kationa i aniona pomou
jonoizmjenjivaa. Jonoizmjenjivai su makromolekularne organske smole koje
imaju sposobnost da iz otopine vezuju kation ili anione, au otopinu otputaju
hidrogen H + ione ili hidroksilne OH - ione. Neutralna DEMINERALIZOVANE a
voda dobiva se proputanjem vode za pie preko istih koliina kationskog i
anionskog jonoizmjenjivaa. Osim proiene vode ili Aqu ae purificata ae
koristi se Aqua pro injectione. Ona se dobiva destilacijom proiene vode.
Ukoliko se vri destilacija ve jednom destilirane vode Aqu ae destillat ae,
onda se ona moe zvati Aqua redestillata ili Aqua bidestill a ta. Aqua pro
injectione mora biti bistra, bez boje, neutralna i apirogena. Sterilizacija Aque
pro injectione vri se 8 minuta na temperaturi od 120 o C. Ova voda koristi se
za izradu injectionih i infuzijskih otopina i kapi i voda za oi.

Etilni alkohol -etanol

CH 3 CH 2 OH
C 2 H 5 OH
C2H6O

-najee koriten poslije vode kao otapalo. To je bistra, bezbojna tekuina,

karakteristinog mirisa, okusa koji prvo pee, a zatim hladi. Lako se isparava,
a pare su zapaljive i gore plaviastim plamenom. oficinalni su dvije
koncentracije etanola i to koncentrirani etanol ( aethanolum concentratum) ili
spiritus concentratus to je 95-96 vol% i diluirani etanol (aethanolum dilutum)
ili spiritus dilutus 70vol%. Etanol se mijea s vodom u svim omjerima uz
kontrakciju odnosno smanjenje volumena tj. zapremine. Zbog toga se

razrjeivanje etanola uvijek vri teinskim mjerama i koritenjem teinskih

jedinica. Koncentracija etanola inae se izraava u volumnim postocima. Za
razrjeivanje etanola koristi se tzv. ALIGACIONI METOD odnosno pravilo
zvijezde ili pravilo kria ili kria. U svim koncentracijama iznad 18 vol% etanol
djeluje baktericidno, zbog toga su pripravci u kojima je on koriten kao
otapalo dosta stabilni i ne podli jeu djelovanju mikroorganizama, samim tim
imaju dui rok trajanja. 70 vol% etanol ima najjai baktericidni uinak jer
najbolje prodire u bakterijsku stanicu. Koncentrirani etanol djeluje slabije
baktericidno jer zbog svoje jaine izaziva koagulaciju bjelanevina u staninoj
membrani bakterije to zatvara eliju i smanjuje prodiranje alkohola.

Ostali otapala

-osim vode i etanola koriste se jo razliiti organska otapala kao to su eter,

kloroform, petrol-eter, benzin, benzen ili benzol, aceton, glicerol,
propilenglikol i slino. Poto je veina ovih otapala toksina za ovjeka, oni se
koriste ili za neke preparate za vanjsku primjenu ili se uklanjaju iz preparata
ukoliko su sluili za ekstrakciju nekog aktivnog principa. Za rastvaranje
liposolubilnih tvari koriste se uglavnom masna ulja. Najee se koriste:
oleum olivae (maslinovo ulje), oleum olivae neutralisatum (neutral izova no
maslinovo ulje) , oleum helianthi (suncokretovo ulje), oleum lini (laneno ulje),
oleum amygdalae (bademovo ulje), oleum Ricini (ricinusovo ulje).

MACERACIJA
-je farmaceutsko tehnoloka operacija. To je iscrpljivanje odnosno izvlaenje
aktivnog principa iz droge pomou odgovarajueg otapala. Rije ekstrakcija
nastala je od latinske rijei extrahere to znai izvui, iscrpiti. Za
ekstrakciju droge tr eba da su odreene usitnjenosti, ova usitnjenost omo
guuje bre i uinkovitije izvl aenje aktivnog principa. Osim toga, vaan je
izbor otapala koji e omoguiti iscrpljivanje vee koliine aktivne tvari.
Najee korit en otapalo je proiena voda. D obre osobine vode su da je
ona sastavni dio svih biljnih i ivotinjskih organizama pa samim tim lako ulazi
u sve biljne dijelove, a takoer otapa i veliki broj aktivnih principa. Meutim,
loa strana vode je ta da je ona neselektivna i pored realne principa rastvara i
dosta balastnih tvari (balast-teret). To su tvari koje nemaju ljekoviti uinak pa
ak mogu i ometati djelovanje aktivnog principa. Osim toga, voda je pov o
ljna sredina za razvoj mikroorganizama pa ek straktivni preparati izraeni s
vodom imaju kratak rok trajanja jer se brzo kvare. Osim vode najee
koriten je etanol kao otapalo. On ta koer rastvara dosta aktivni h prin cipa
ali je mnogo selektivniji otapalo i ekstrahira manje balastnih tvari. Osim toga,
pripravci dobiveni s etanolom su trajniji jer on djeluje baktericidno u svim

koncentracijama iznad 18% (selekcija-odabiranje). Za ekstrakciju se mogu jo

koristiti kao otapala eter, aceton, petroleter, benzin, benzen, glicerol, a
takoer i masna ulja. P oto je veina ovih otapala toksina za organizam
ovjeka oni se obino nakon ekstrakcije uklanjaju iz preparata i dobiva se suhi
ekstrakt odnosno samo aktivni princip. Metode ekstrakcije: maceracija,
bimaceracija, digestija, perkolacije, turboekstrakcija, infuzija.

Maceracijom
-je jednokratna ekstrak cija propisano usitnjene droge odgovarajuim
otapalom na sobnoj temperaturi. Obavlja se na taj nain da se usitnjena
droga prelije s pet dijelova otapala iu zatvorenoj posudi zatienoj od suneve
svjetlosti macerira pet dana uz mijeanje ili mukanje najmanje 2x dnevno.
Dobiveni macerat odvoji se od droge koliranjem i naknadnim preanjem.
Ostavi se dva dana na hladnom mjestu zatienom od svjetlosti i filtrira.

BIMACERACIJA
-ili dvostruka maceracija-je ekstrakcija propisano usitnjene droge
odgovarajuim otapalom 2x uzastopno na sobnoj temperaturi. Obavlja se
tako da se usitnjena droga prelije s tri dijela otapala iu zatvorenoj posudi
zatienoj od svjetlosti macerira tri dana uz mukanje ili mijeanje najmanje
2x dnevno. Macerat se odvoji koliranjem i naknadnim preanjem, a droga se
prelije s jo dva dijela otapala i macerira na isti nain jo tri dana. Dobiveni
macerat se sjedini s prvim macerata, ostavi dva dana na hladnom mjestu
zatienom od svjetlosti i filtrira.

Digestija
-je jednokratna ekstrakcija propisano usitnjene droge odgovarajuim
otapalom na temperaturi od 50 o C. Izuzetak predstavlja infuza i dekokta koji
se izrauju na temperaturi 90-95 o C.

Perkolacije
-je Kontin irana ekstrakcija propisano usit njene droge na sobnoj temperaturi,

a izvodi se kontinuiranim i ravnomjernim protjecanjem otapala kroz stup

droge odozgo na dolje. Za ovu ekstrakciju koristi se perkolator. On je izraen
od stakla ili drugog neutralnog materijala u obliku cilindrine ili stoaste cijevi
. Na dnu ima odvod sa slavinom za reguliranje istjecanja otapala. N a dn o
perkolatora postavi se par slojeva vate da se sprijei isticanje sitnih dijelova
droge. Usitnjena droga se ravnomjerno otopine otapalom i ostavi da bubri
najmanje dva sata u zatvorenoj posudi. Nakon toga protjera se obino kroz
sito br.2, a zatim puni u perkolator. Puni se uz lako potresanje perkolatora da
bi s formirao ravnomjeran stup droge. Na povrinu se takoer stavi vieslojna
vata ili filtar papir. N akon toga se sipa otapalo dok potpuno ne prekrije drogu
i pone isticati, slavina se zatvori i ostavi da se droga macerira 12 sati a
zatim se slavina otvori uz stalno doticanje otapala, pone se isputati
ekstraktivni preparat odnosno perkolat. Najee do istjecanja brzinom od
1ml / min. Ovakva ekstrakcija odnosno perkolacije traje dok se ne sakupi pet
perkolata. Jednim perkolatom smatra se koliina ko ja teinom odgovara
teini droge.

TURBOEKSTRAKCIJA
-je metoda kod koje se koriste elektrine mjealice radi ubrzavanja
ekstrakcije. U mjealicu se sipa otapalo, a zatim dodaje usitnjena droga,
podesi se na 10000 okretaja u minuti i vrtloi 10 minuta. Nakon toga ostavi se
30 minuta, a zatim kolir i pritiskom istisne to vea koliina aktivnog principa.
Ostavi se na hladnom mjestu zatienu od svjetlosti i naknadno filtrira.

INFUZIJA
-usitnjena droga smoi se vodom i ostavi da bubri 5 minuta. Nakon toga
prelije se kipuom vodom i uz mijeanje ekstrahira 30 minuta. Poselije toga
se kolir.

SUBLIMACIJA
-je farmaceutsko tehnoloka operacija koja predstavlja prelazak vrste tvari
pri zagrijavanju izravno u plinovito agregatno stanje, hlaenjem ponovo
ovrsne. Svojstvo sublimacije imaju samo neki elementi i spojevi. Zbog toga

se sublimacija koristi za odvajanje ovih tvari iz smjese s drugima ili za njihovo

proiavanje odnosno oslobaanje od primjesa. sublimacijom podlijeu jod,
sumpor, spojevi ive, amonijaka i sl.

KRISTALIZACIJA
-je farmaceutsko tehnoloka operacija koja predstavlja nastajanje i izdvajanje
vrste tvari iz nekog homogenog tekueg sustava, pri emu se atomi pravilno
rasporeuju formirajui geometrijske oblike. Kristalizacija se ubrzava
uklanjanjem odnosno isparavanjem otapala ili sniavanjem temperature.
Ukoliko pri kristalizaciji otopina miruje, nastaju krupni kristali. Ako se muka ili
mijea, nastaju sitni kristali. Da bi se potaknula odnosno zapoela
kristalizacija moe se u otopinu dodati jedan kristali tvari. Drugi nain je da
se vri trenje staklenim tapiem o zidove suda. Tvari koje nemaju kristalnu
strukturu, odnosno ne kristaliziraju, su amorfne .

DESTILACIJA
-je farmaceutsko tehnoloka operacija koja predstavlja prevoenje tekuine u
paru zagrijavanjem, a zatim hlaenjem ili kondenzacijom ponovo u tekuinu.
Ova farmaceutsko tehnoloka operacija koristi se za proiavanje nekih
tekuine zatim za izdvajanje razliitih tekuina iz smjese ili za dobivanje nekih
farmaceutskih preparata. Destilacija se moe obavljati pod normalnim i pod
snienim tlakom. Pod normalnim pritiskom destiluju se tekuine koje su
stabilne na povienoj temperaturi. Pod snienim tlakom destiluju se
termolabilne tekuine tj. one kod kojih poviena temperatura utjee na
sastav. Destilacija pod smanjenim pritiskom vri se specijalnim aparatima uz
koritenje vak u um pumpe. Pomou vak u um pumpe iz destilacijskog
aparata izvlai se zrak pa tekuina ostaje na snienom pritisku i kljua na
nioj temperaturi. Destilacijom se proiava voda i na taj nain dobiva aqua
desti l lata odnosno aqua purificata. Osim toga, voda za injekcije-aqua pro
injectione dobiva se obavezno destilacijom proiene vode aque purificata a
e. Aparati za destilaciju mogu biti izraeni od stakla ili metala ali se svi
sastoje iz tri osnovna dijela. T o su Upariva, kondenzator (hladilo) i sabirnik.
Upariva je posuda u kojoj se vri zagrijavanje tekuine i samim tim stvaranje
pare. Kondenzator ili hladilo nastalu paru hlaenjem, prijevodi ponovo u
tekuinu. Sabirnik je posuda u kojoj se skuplja redestilis a na tekuinu.

Frakcijskom DESTILACIJA
-slui za odvajanje razliitih tekuina iz smjese. Ovo odvajanje se zasniva na

razliitim tokama vrenja tekuine u mjeavini. Smjesa se zagrijava prvo, a

na temperaturi tekuine s najniom tokom vrenja kada ova tekuina
predestilira onda se zagrijava na toku vrenja slijedee tekuine u smjesi.
Pojedinano dobivene tekuine su frakcije. Poseban industrijski, a takoer i
znaaj za farmaciju ima frakciona destilacija nafte. Ovom destilacijom
dobivaju se npr. tekui i vrsti parafin, vazelin, benzin.

DESTILACIJA POMOU VODENE PARE

-je poseban vid destilacije koji se obino primjenjuje pri dobivanju aromatskih
voda i eterskih ulja. Ova destilacija izvodi se tako da se vodena para uvodi u
sud u kome se nalzi biljka ili droga. P a ra sa sobom nosi aromatinu materiju
i etersko ulje te tako ovi sastojci prelaze u destilat. Ukoliko u destilatu ima
vea koliina eterskog ulja ono e se izdvojiti na vrhu kao poseban sloj. Osim
ovog naina, destilacija s vodenom parom moe se obavljati i na taj nain da
se biljni materijal pomijea s vodom, a zatim zagrijava i na ovaj nain nastala
para takoer nosi aromatske tvari i etersko ulje i kondenzira se u hladilu, au
sabirniku se one mogu odvojiti.

SUENJE
-je farmaceutsko tehnoloka operacija kojom se odstranjuje vlaga odnosno
voda iz nekog farmaceutskog preparata ili iz droge. Dvije su osnovna naina
suenja: prirodno i prinudno. Prirodno suenje najee se primjenjuje kod
biljnog materijala. I zvodi se na taj nain da se biljni dijelovi u tankom sloju
rasporede na odgovarajuu podlogu u prostoru s jakim strujanjem zraka
zatiene od direktne suneve svjetlosti. Izuzetak ine neki vri biljni
dijelovi kao to su neko korijenje, kore i sjeme koji se mogu suiti i izloeni
suncu. Prisilno suenje se ee obavlja u farmaceutskoj praksi i za njega se
koriste razliite sunice.

SUNICE-PRISILNO SUENJE

Komorno SUNICE
-mogu biti razliitog oblika i veliine, najee su u obliku sanduka odnosno
oblika ormara ili sobe. T o su ujedno najee laboratorijske sunice, ujedno
mogu sluiti i za suhu sterilizaciju te se nazivaju i suhim sterilizatorima.
Komorna sunica je aparat duplih zidova s odgovarajuim policama za

postavljanje materijala koje treba suiti, mora biti snabdjevena grijaem,

termometrom i termostatom za odravanje propisane temperature. Sunice
veeg kapaciteta imaju i ventilatore za izbacivanje vlanog zraka.

TUNELSKE SUNICE
-Obino slue za suenje biljnog materijala ili flasterske mase. T akoe slue
za suenje granulata. One se sastoje od dugakih tunela kr oz koje prolazi
beskonana traka. Na poetku trake sputa se vlani materijal, a kroz tunel
zagrijani zrak. Na kraju s beskonane trake pada osueni proizvod.

OBRTNE SUNICE
-ili bubnjevi za suenje, izraeni su u obliku velikih koso postavljenih cilindara.
Materijal za suenje u ove bubnjeve se ubacuje s gornje strane, a zagrijani
zrak sa donje strane. Za vrijeme okretanja materijal postupno pada i na dnu
izlazi osueni materijal.

SUENJE NA valjcima
-obavlja se na ureajima koji se sastoje od jednog do dva ili vie valjaka.
Suenje se vri na njihovoj povrini. Valjci se zagrijavaju iznutra i polako se
okreu. Materijal koji pada na valjke osui se za pola okretaja i na kraju se
skida posebnim strugaima.

SUENJE rasprivanja
-ovaj nain suenja koristi se za uklanjanje vee koliine vlage, odnosno rastv
araa. Tvar odnosno masa koja se sui raspruje se na vrhu sunice i tako
dobivene kapi odnosno estice padaju u struju zagrijanog zraka pri emu se
osue. Na dno sunice pada suha tvar u obliku praha ili granulata. Ovaj nain
suenja koristi se kod dobivanja mlijeka u prahu, deterdenata, razliitih
granulata za tabletiranje, a takoer i kod suenja ekstrakata, krvne plazme,
nekih antibiotika, nekih koloidnih tvari i sl.

Liofilizacije
-predstavlja suenje iz smrznutog stanja. O bavlja se na taj nain da se vlaga
prisutna u preparatu zamrzne, odnosno prevede u led, a zatim u vak u umu

led sublimuje i na taj nain se preparat osui. Kod liofilizacije se koristi

osobina vode odnosno leda da pod snienim pritiskom tj. u vak u umu ima
osobinu sublimacije. liofilizacije se primjenjuje za suenje termolabilnih tvari
pa se na ovaj nain dobivaju neki antibiotici, serumi, cjepiva i sl.

Eksikatoru
-se koristi za suenje pomou higroskopnih supstanci. T o su tvari koje vezuju
odnosno privlae vlagu. Eksikator je staklena posuda koja se moe hermetiki
zatvoriti. N a dno se postavi tvar koja vezuje vlagu, obino se koriste
negaeni vapno, CaCl 2 , koncentrirana H 2 SO 4 , fosfor pe nt oksid i sl. Da bi
se suenje u eksikatoru ubrzalo moe se stvoriti vaku um ili blago zagrijati i
ovo je nain suenja pogodan za termolabilne materijale (preparate).
Eksikator se koristi i za uvanje supstanci i preparata koji bi mogli ovlaiti, a
to treba sprijeiti. Kod nekih gotovih lijekova za sprjeavanje vez anja vlage
koristi se najee kao adsorpciono sredstvo silikagel.

Razrijeivanje ETANOLA
-poto pri mi jeanju etanola i vode dolazi do promjene, odnosno do
smanjenja ili kontrakcije volumena, razrijeivanje etanola se vri teinskim
mjerama u teinskim postocima. Prema farmakopeji primjenjuju se aligacioni
metoda odnosno pravilo zvijezde, kria, kria i sl.

a-te% koncentrirane otopine

b-te% razrjeivaa
c-te% razrijeenog otopine
A-grami koncentrirane otopine
B-grami razrjeivaa
C-grami razrijeenog otopine

STERILIZACIJA
-predstavlja Unitavanje vegetativnih i sporogenih mikroorganizama. U
farmaciji se primjenjuje pri izradi razliitih preparata, a takoer za odravanje
laboratorijskog posua i drugog pribora za rad. Za sterilizaciju se koriste
razliiti postupci ali aktualna farmakopeja propisuje est osnovnih postupaka.

1.STERILIZACIJA SUHIM VRUIM ZRAKOM

2 sata na temperaturi 160 C ( + 5 C)

3 sata na temperaturi 140 C ( + 5 C)

-ova sterilizacija se obavlja u suhom sterilizatoru, odnosno komorni oj sunice

i (opis ureaja ponoviti kod komorne sunice). Na ovaj nain se sterilizira

obino stakleno posue, a takoer i neke sirovine za lijekove kao to su

praci, podloge za masti i sl. Materijal treba paljivo poslagati na police, a
takoer uvije se iu filter papir kako bi se sterilnost due sauvala.

2.STERILIZACIJA zasiena vodena PAROM UZ POVIENI PRITISAK

20 minuta na 120 C ( + 1 C) -pritisku 1 atmosfere ili 101,3 kPa

6 minuta na 135 C ( + 1 C) -pritisku 2 atmosfere ili 202,6 kPa

-ov a sterilizacija obavlja se u autoklavu. autoklav se sastoji od cilindrine

posude koja se moe hermetiki zatvoriti. U unutranjosti se nalazi takoer
posuda za vodu ijim zagrijavanjem se dobiva neophodna vodena para.
autoklav mora imati izvor topline, termometar, termostat, ma nometar.
Materijal za sterilizaciju se sloi u autoklav i hermetiki zatvoriti. Ukljui se
zagrijavanje vode i vri sve dok iz autoklava ne ponu izlaziti vodena para i
zrak. Ostavi se nekoliko minuta da vodena para izlazi pa se nakon toga
zatvori ventil. Od tada se prati poveanje temperature i tlaka, kada se
postignu potrebna temperatura i tlak, zabiljei se vrijeme i od tada mjeri
vrijeme sterilizacije. Nakon zavrene sterilizacije otvori se ventil za isticanje
pare i eka se da se autoklav ohladi. Tek nakon hlaenja smije se otvoriti.

3.STERILIZACIJA U STRUJI VODENE PARE ILI U kljualoj VODI

30 minuta na 98 -100 C

-obavlja se u K ohovom loncu. O n se sastoji od posude s reetkom, na sredini

mora imati i poklopac ali se ne zatvara hermetiki. Mora biti opremljen
termometrom. Na reetku se stavlja ma terijal za sterilizaciju, a ispod reetke
se zagrijava voda. Da bi sterilizacija bila sigurnija esto se dodaju u vodu i
neka baktericidna sredstva. Vrijeme se mjeri nakon to se postigne propisana
temperatura.

4.STERILIZACIJA PLAMENOM
-obavlja se na taj nain da se predmet provlai kroz nesv i jetlei dio plamena
3-4 puta i svaki put zadri oko 20 sekundi.

5.STERILIZACIJA filtriranje
-izvod se kroz odgovarajue sterilne filtere koji ne proputaju vegetativne i

sporogene oblike mikroorganizama. Filtriranje se obavlja uz aseptiki uvjete

rada. Za ovu sterilizaciju koriste se sinterirani filtri, azbestni i membranski
filtri. Ova se metoda koristi za sterilizaciju termolabilnih tvari npr. antibiotika,
vitamina , seruma, vakcina i sl.

6.ASEPTINI POSTUPAK
-podrazumeva i jeva izradu lijeka pod uvjetima koji iskljuuju bilo kakvu
kontaminaciju. Za ovaj postupak koristi se aseptini laboratorij au njegovom
nedostatku aseptina komora. Ponoviti rad s aseptino komorom u lekciji
ljekarna.

Pored ovih est postupaka propisanih farmakopejom u praksi se koriste neki

drugi postupci, oni su neto manje pouzdane metode sterilizacije ali se
povremeno primjenjuju.

TINDALIZACIJA
-je diskontinuirana sterilizacija koja se obavlja na temperaturi od 100 C u
trajanju od 1 minute i to 3 dana uzastopno. Nazvana je prema znanstveniku T
y ndali koji ju je uveo u praksu. Ova sterilizacija zasniva se na unitavanju
vegetativnih oblika mikroorganizama. Ponavljanjem sterilizacije tjedna 3 dana
omoguuje se prelazak sporogenih u vegetativne oblike mikroorganizama, a
time i njihovo unitavanje.

Pasterizacije
-je takoer ne pouzdana metoda sterilizacije. Naziv je dobila prema
znanstveniku Pasteru. Ova metoda primjenjuje se za tvari koje ne podnose
temperaturu od 100 C. Princip izvoenja pasterizacije je zagrijavanje tvari
na temperaturi od 60-80 C najee 20 minuta do pola sata . Pasterizacija
se najee koristi pri proizvodnji i pakiranju mlijeka i mlijenih proizvoda.
Kemijska sredstva koja imaju baktericidno i antiseptiko djelovanje esto se
dodaju tvarima koje treba sterilizirati. Ove tvari imaju ulogu konzervansa i
sprjeavaju razvoj mikroorganizama nakon otvaranja nekog farmaceutskog
preparata.

INCOMPATIBILIA - inkompatibilnost
-predstavlja nepodnoljivost nekih tvari pri iz radi f armaceutskih preparata ili
pri njihovoj primjeni. Poznavanje ove nepodnoljivosti je znaajno za
farmaceuta da bi mogao izraditi djelotvoran preparat. Razlikuju se:

FARMACEUTSKA inkompatibilnost
-predstavlja nemogunost da se od propisanih tvari pripremi odgovarajui
ljekoviti oblik. Npr. neke prakaste odnosno kristalne tvari, ako se pomijeaju
stvar aju vlanu masu ili ak tekuina. O d ovakvih tvari nemogue je izraditi
praak npr. vlanu masu stvaraju aspirin i antipirin, zatim salicil i aminopirin
itd. Prakaste supstance koje se pretvaraju u tekuinu su kamfor i rezorcinom,
kamfor i mentol, mentol i rezorcinom, aminopirin i rezorcinom itd.

FIZIKA inkompatibilnost
-nastaje usljed nemijeanja nekih tvari ili tekuine, odnosno usljed topljivost,
esto se neke vrste tvari propisuju u obliku otopine, a teko su topljive, u
tom sluaju dodaju se tvari koje poveavaju topljivost. supstancom koje su
topljive u eta nolu vrlo brzo se istaloe ukoliko se u otopinu doda voda ili ako
doe do isparavanja i gubitka etanola.

KEMIJSKA inkompatibilnost
-nastaje usljed kemijske reakcije kod pomijeanih tvari, moe se manifestirati
taloenjem, promjenom boje, raspadanjem tvari, ili stvaranjem nekih spojeva,
posebno je znaajno to usljed kemijskih reakcija moe doi do nastajanja
zapaljivih i eksplozivnih sm jesa. Npr srebro nitrat s fenolom, krezol i drugim
aromatinim alkoholima stvara eksplozivnu smjesu.

Farmakolokim ILI farmakodinamsko inkompatibilnost

-predstavlja razaranje nekih lijekova nakon unoenja u organizam ili
antagonizmom izmeu istovremeno unesenih lijk tako npr. inzulin se ne moe
oralno unositi jer ga probavni enzimi razgrauju.