23.10.

2007
1
SISTEMATSKA RAZDIOBA IVOGA SVIJETA SISTEMATSKA RAZDIOBA IVOGA SVIJETA
kao osnovica za sistematsku razdiobu ivoga svijeta koriteni su sistemi Jeffreya i Moora,
te Tahtadjana, Cronquista i Zimmermanna
prema navedenim autorima itav ivi svijet podijeljen je na:
I. Nadcarstvo: Virota virusi
II. Nadcarstvo: Procaryota
1. Carstvo: Bacteriobiota bakterije 2. Carstvo: Cyanobiota modrozelene alge
III. Nadcarstvo: Eucaryota
1. Carstvo: Animalia ivotinje
2. Carstvo: Vegetabilia biljke
1. Podcarstvo: Mycobionta gljive
1. Odjeljak: Myxophyta gljive sluznjae 2. Odjeljak: Mycophyta prave gljive
2. Podcarstvo: Rhodobionta
3. Podcarstvo: Phycobionta
1. Odjeljak: Pyrrophyta 2. Odjeljak: Chrysophyta 3. Odjeljak: Euglenophyta
4. Odjeljak: Chlorophyta 5. Odjeljak: Phaeophyta
4. Podcarstvo: Embriobionta
1. Odjeljak: Rhyniophyta
2. Odjeljak: Bryophyta mahovine 3. Odjeljak: Lycopodiophyta crvotoine
23.10.2007
2
4. Odjeljak: Equisetophyta preslice 5. Odjeljak: Psilotophyta izumrle
6. Odjeljak: Polypodiophyta papratnjae 7. Odjeljak: Pinophyta golosjemenjae
8. Odjeljak: Magnoliophyta kritosjemenjae
NADCARSTVO: V I R O T A NADCARSTVO: V I R O T A VIRUSI VIRUSI
po stupnju svoje organizacije virusi predstavljaju najjednostavniji oblik ivota, te bi se mogli smatrati
prototipom ivota
budui da se virusi mogu razviti jedino u visokoorganiziranoj biljnoj ili ivotinjskoj stanici oni se prema tome
ne mogu smatrati prototipom ivota
njihovo svrstavanje na sam poetak sistema je proizvoljno
virusi su visokoorganizirane makromolekule bjelanevina koje pokazuju osnovne osobine ivota (prehrana,
razmnoavanje, nasljeivanje, stalni oblik), ali te osobine mogu ispoljiti jedino u visokoorganiziranoj stanici
u odreenim uvjetima virusi imaju sposobnost kristalizacije
najee pripadaju skupini obligatnih parazita, a ako mogu kristalizirati onda se ne bi mogli poistovijetiti s
obligatnim parazitima u potpunosti
bolesti koje prouzrokuju nazivaju se viroze
mogu utjecati na biljke na razliite naine (remete sintezu klorofila, anomalije rasta kovravost lista, nitasti
rast granica, hipertrofija rasta razliitih tkiva i sl.)
zbog vrlo malih dimenzija virusi se mogu prouavati jedino pomou elektronskoga mikroskopa, a znanost o
virusima zove se virologija
23.10.2007
3
NADCARSTVO: NADCARSTVO: P R O C A R Y O T A P R O C A R Y O T A
to su jednostanini organizmi u kojih jo nije dolo do diferencijacije protoplasta na sastavne dijelove
kao u organizama na viem stupnju filogenetskoga razvoja, ve su ti elementi raspreni po stanici
to su maleni jednostanini organizmi koji najee ive u kolonijama (nakupinama), a meusobno su
povezani mehanikim vezama (sluzaste tvari)
s obzirom na nain prehrane nadcarstvo Procaryota se dijeli na dva carstva koja su s obzirom na nain
prehrane razliiti (Bacteriobiota heterotrofne, Cyanobiota autotrofne)
i jedni i drugi ive u vodi i imaju vrlo jednostavan nain razmnoavanja (stanica se na jenom mjestu
utanji i raspolovi se na dvije nove stanice (tzv. cijepanje)
od Procaryota za umarstvo su jedino znaajne bakterije jer one izazivaju bolesti umskoga drvea
(bakterioze), a isto tako mnoge skupine bakterija igraju vanu ulogu u kruenju tvari u prirodi
(mineralizacija)
1. Bacteriobiota heterotrofne
2. Cyanobiota autotrofne
NADCARSTVO: NADCARSTVO: E U C A R Y O T A E U C A R Y O T A
mogu biti jedno- ili viestanini organizmi u ijim je stanicama dolo do diferencijacije
protoplasta, koji moe biti opkoljen mekom membranom (ivotinje, gljive sluznjae, spolne
stanice biljaka) ili tvrdom staninom stijenkom (somatske stanice biljaka
vrlo rano tijekom filogenetskoga razvoja dolo je do razdvajanja nadcarstva Eucaryota na dva
carstva Animalia (ivotinje) i Vegetabilia (biljke), te su one zadrale mali broj slinih osobina
(npr. tijelo im moe biti jednostanino i viestanino, stanice im sadre jezgru i mogu se dijeliti
mitozom i mejozom).
Stanina stijenka Stanina membrana
ivotinjska stanica Biljna stanica
CARSTVO: CARSTVO: V E G E T A B I L I A V E G E T A B I L I A BILJKE BILJKE
osnovna morfoloka znaajka biljnih stanica je da imaju vrstu membranu (stijenku) koja je
izgraena od celuloze, a samo neke skupine gljiva imaju membranu izgraenu od hitina (to je osnova
grae tijela kukaca)
biljne stanice sadre plastide (kloroplaste) pa su zbog toga autotrofne
a izuzetak ine sve gljive koje su heterotrofne
najprimitivnije biljke su jednostanini organizmi, zatim cenobij (manja skupina stanica gdje je dolo
do djelomine podjele rada), a najsavreniji oblik biljaka je viestanini organizam u kojega je dolo
do trajne (organske) povezanosti izmeu stanica i do potpune podjele rada
prvi (najprimitivniji) oblici biljaka su se pojavili u vodi, gdje neke i danas tamo ive, a tijekom
evolucije su postepeno osvajale kopno i u potpunosti prele na kopneni nain ivota, a postoji i
sekundarno vraanje u vodu
razmnoavanje biljaka moe biti VEGETATIVNO (NESPOLNO) i GENERATIVNO (SPOLNO i
NESPOLNO)
1. VEGETATIVNO (NESPOLNO)
23.10.2007
4
2. GENERATIVNO (NESPOLNO I SPOLNO)