Grad Karlovac Grad Karlovac smjestio se u srcu Hrvatske na mjestu gdje se dotiu nizinski i gorski dijelovi, na sutoku etiri

rijeke - Korane, Kupe, Mrenice i Dobre. Nalazi se 55 km jugozapadno od Zagreba i smjeten je na 112 m nadmorske visine. Dananje gradsko podruje Karlovca zauzima povrinu od 402 km2, a sa svojih cca. 60.000 stanovnika spada u srednje velike hrvatske gradove. Klima u Karlovcu je umjereno-kontinentalna sa vruim ljetima i hladnim zimama sa snijegom. Karlovac je kriite najvanijih prometnica koje povezuju primorsku i panonsku Hrvatsku. Uz povijesne ceste Karolinu (Karlovac-Bakar, graena 1726.-1733. godine), Josephinu (Karlovac-Senj, 1775.-1779.) i Louisianu (Karlovac-Rijeka, 1805.-1813.) kroz Karlovac prolazi suvremena autocesta koja povezuje Srednju Europu i podunavske zemlje s Jadranskim morem. Najstariji materijalni dokazi o ljudskom prisustvu na podruju dananjeg Karlovca seu do 3500. god. pr. Krista. Neka karlovaka naselja od kojih se sastoji dananji grad Karlovac nastala su prije osnutka karlovake tvrave: vara i Gaza (13.st.), Dubovac i Banija (14.st.). Karlovac je podignut u 16. st. u svrhu obrane od turskih osvajaa kao jedinstvena gradska jezgra u obliku esterokrake zvijezde. Osim Karlovca jo samo dva grada u Europi imaju takav tlocrt (Palmanova u Italiji i Novy Zamky u Slovakoj). Poetak gradnje karlovake tvrave koji se biljei i kao roendan grada je 13. srpanj 1579. godine. Izgraen je na posjedu obitelji Zrinski podno starog grada Dubovca, a ime Karlovac ili Karlstadt dobio je u ast svog osnivaa austrijskog nadvojvode Karla. Renesansna jezgra grada s pravilnim geometrijskim rasterom ulica i gradskih blokova, te sredinjim trgom vrhunac je tadanjeg graditeljskog i fortifikacijskog umijea. Izgraeni su bedemi i bastioni, palae i trgovi, vojni i sakralni objekti. Na sredinjem gradskom trgu, danas Trgu bana Jelaia, nalazi se crkva Presvetog trojstva opremljena bogatim baroknim inventarom. Uz crkvu je i Franjevaki samostan sa zbirkom umjetnikih djela samostanske i crkvene riznice. Karlovcem su u prolosti harale epidemije kuge. Kada se grad oslobodio te strane bolesti 1691 g. postavljen je i Kuni pil kao spomenik zahvalnosti. Ograniena samouprava i ovisnost o vojnim propisima ometali su razvoj obrta i trgovine, te su graani traili da se Karlovac proglasi slobodnim kraljevskim gradom. Car Josip II izdaje mu 1781. povelju o privilegijama slobodnog kraljevskog grada s grbom. 18. i 19.stoljee zlatno je doba trgovakog Karlovca. Trgovaki i obrtniki dio grada dobiva priliku koju s obzirom na smjetaj na Kupi gdje se pretovaruje roba dovezena brodovima laari i trgovci vrlo dobro iskoritavaju. Na Strossmayerovom trgu unutar Zvijezde nalazi se Gradsko poglavarstvo Karlovca, a prvi je gradski magistrat bio izabran jo 1763. godine. Na istom se trgu nalazi i Gradski muzej. Smjeten u palai iz prve polovice 17.st. jedan je od najstarijih sauvanih primjera stambene arhitekture tipa kurije podignute u Karlovcu. Danas uva prirodoslovnu, arheoloku, povijesnu, etnografsku i kulturno-povijesnu zbirku grada i okolice. Ispred muzeja ostaci su kapelice Sv Josipa iz 17.st.

U 18. i 19.st. Karlovac postaje najvanijim trgovakim gradom izmeu Jadrana i Podunavlja, grade se ceste Karolina, Lujzijana i Jozefina, a o vanosti Karlovca kao trgovakog i prometnog sredita svjedoi i Miljokaz sa oznakama udaljenosti tada vanih sredita.

Zgradu karlovakog kazalita Zorin doma podiglo je prvo hrvatsko pjevako drutvo Zora 1892. godine. Zorin dom je organizator gostovanja dramskih i glazbenih ansambala iz zemlje i inozemstva, a svojim baletnim i amaterskim glumakim studijem upotpunjava program priredbi. Dananja Radieva ulica glavna je veza prema starim gradskim vratima tvrave odnosno prema Turskim vratima uz koje je sauvana i straarnica. Glazbena kola osnovana je 1804. godine, te je stvarala domae glazbenike koji su sudjelovali u intenzivnom glazbenom ivotu grada. I danas je jedan od bitnih pokretaa glazbenog i kulturnog ivota itave upanije. U Karlovcu je itav niz osnovnih, srednjih i viih kola. Karlovaku Gimnaziju pohaao je i Nikola Tesla, Mirko Seljan, Stjepan i Antun Radi, Ivan Goran Kovai i druge poznate osobe.

Gradska biblioteka Ivan Goran Kovai matini je biblioteno-informativni centar regije. Galerija Vjekoslav Karas nosi ime poznatog slikara roenog u Karlovcu 1821. godine. Povijesni arhiv prikuplja, obrauje i uva arhivsku grau karlovakog i ireg podruja. Grad je u Domovinskom ratu pretrpio veliku tetu, osobito na junom dijelu, ali se isto tako potvrdio i kao pravi hrvatski tit. U spomen na to danas je na Turnju smjeten Muzej Domovinskog rata gdje su u svrhu edukacije buduih narataja naih graana i turista koji prolaze kroz grad smjeteni ratni eksponati, borbena vozila, tenkovi, topovi, te ostala ratna tehnika. U okolici Karlovca, u Reici nalazi se Etno galerija unac. Smjetena u drvenoj preko 200 godina staroj kui obiluje etnolokim predmetima narodne tradicije, starih zanata i obiaja. 19. kolovoza na dan roenja Stjepana Seljana 1997. godine osnovan je Centar za ekspedicionizam, istraivanje i kulturu Braa Seljan. Prvi je to hrvatski eksplorer klub inspiriran karlovanima braom Mirkom i Stjepanom Seljanom, svjetskim putnicima i istraivaima. Centar za ekspedicionizam u Vili Anzi okuplja svojim aktivnostima entuzijaste koji nastavljaju napredne ideje brae Seljan. Zatitnik grada: Sv. Josip

ZNAMENITOSTI KARLOVAKA "ZVIJEZDA" Popularni naziv renesansne urbanistike jezgre grada na prostoru bive tvrave omeene anevima koji prate oblik pravilne esterokrake zvijezde. Karlovac se kasnije razvio u barokni grad s brojnim primjerima "pukog baroka" koji i danas daje jedinstveni ugoaj ovom dijelu grada. GLAVNI GRADSKI TRG - TRG BANA JOSIPA JELAIA Ulice unutar Zvijezde pravokutno su rasporeene, a na sredinjem gradskom trgu nalazi se zavjetni pil ("Kuni pil") s likom Bogorodice izgraen nakon epidemije kuge 1691. godine. U geometrijskom sreditu itave Zvijezde, pa tako i trga je zdenac iz 1869. godine ukraen alegorijskim prikazima rijeka, izgraen na mjestu barokne fontane koja je crpila vodu dovedenu s borlinskih zdenaca. FRANJEVAKI SAMOSTAN I CRKVA PRESVETOG TROJSTVA Crkva je najstarija graevina Karlovca, podignuta istovremeno s tvravom, dok je samostan nadograen u 17. stoljeu. Nalaze se na sredinjem trgu Zvijezde (Trg bana J. Jelaia). Cijeli kompleks pokazuje barokni lik, a uva bogat inventar, koji se moe razgledati uz slobodan ulaz. GRADSKI MUZEJ KARLOVAC Smjeten je u najstarijoj gradskoj palai na Strossmayerovom trgu, zabiljeenoj u posjedu karlovakog generala Vuka Frankopana u prvoj polovici 17.st. Muzej ima stalni postav koji zahvaa karlovako naslijee od prapovijesti do poetka 20. st. GRADSKO KAZALITE ZORIN DOM Podiglo ga je pjevako drutvo Zora (prvo hrvatsko pjevako drutvo) 1892. godine i postaje najvanija kulturna ustanova grada. U razdoblju od 1987-2001 godine doivaljava temeljitu obnovu. SPOMENIK RADOSLAVU LOPAIU, rad kipara Ivana Rendia iz 1901. god. Nalazi se u parku iza Gradskog kazalita Zorin dom. Povjesniar koji je u velikom broju objavljenih studija, knjiga i rasprava ouvao i spasio ogromnu hrvatsku povijesnu grau. Napiso je i monografiju "Karlovac, poviest i mjestopis grada i okolice" izdanu za tristo godina postojanja grada Karlovca. VRBANIEV PERIVOJ Zamiljen je kao botaniki vrt otvorenog tipa. Ureen u engleskom i francuskom stilu parkova, sadri rijetke vrste drvea i biljaka, a ime je dobio po gradonaelniku Josipu Vrbaniu koji ga je osnovao 1886. godine. MILJOKAZ Simbol je gospodarskog razvoja, a nalazi se na poetku ceste Jozefine ija izgradnja prema Senju je bila zapoeta za doba Josipa II kad je Karlovac postao "slobodnim kraljevskim gradom" (1781.) STARI GRAD DUBOVAC Cjelovit pogled na Karlovac prua se sa Starog grada Dubovca kojim su u 15. i 16. st. gospodarili kneevi Frankopani i Zrinski, a potom i karlovaki generali. Smjeten je na prapovijesnom humku povrh Kupe, a u najvioj kuli je izloba i vidikovac. NACIONALNO SVETITE SV. JOSIPA Crkva je nova i suvremena graevina izgraena prema idejnom projektu ing.arh. Josipa Sponera. Svake godine 19. oujka, slavi se glavno protenje Sv. Josipa pa dolaze hodoasnici iz raznih krajeva nae Domovine. Godine 1991. karlovako Poglavarstvo proglasilo je Sv. Josipa za zatitnika grada. MUZEJ ZBIRKE NAORUANJA DOMOVINSKOG RATA Smjeten je na Turnju ispred stare austrougarske vojarne. Sadri 18 eksponata borbene

tehnike i fortifikacijskih objekata koritenih u Domovinskom ratu.

PAVILJON KATZLER Povijest paviljona Katzler poinje jedne davne 1897. godine, uredbom Carske i Kraljevske vojne uprave u Karlovcu kojom je odreen poloaj smjetanja paviljona "na zemljite koje se nalazi juno od ceste pored bivih Rijekih vrata". Paviljon danas pamti ve tree stoljee, pamti udvaranja Austro-Ugarskih oficira, rosenkavalire i nedjeljnje etnje promenadom. Nasluao se patnji, slatkih ljubavnih tajni i skrivenih politikih intriga. Bio je tu dok su braa Seljan lutala svijetom. Albert Einstein otkrio teoriju relativnosti, a braa Wright prvi put letjela avionom. Preivio je Austro-Ugarsku monarhiju, Kraljevina SHS, Nezavisnu dravu Hrvatsku i sve Jugoslavije. Preivio je i nasilno preseljenje na lokaciju kod Karlovake banke, vozei se na drvenim hablicama, dok je u isto to vrijeme dubinama mora plovio Nautilus. Restauracija paviljona Katzler dovrena je veim dijelom 13.07.2005.g. zahvaljujui Ministarstvu kulture Rapublike Hrvatske, Konzervatorskom odjelu Karlovac i Gradu Karlovcu. Danas ostaje na brizi nasljednicima obitelji Katzler i udruzi Paviljon Katzler, te postaje cvjearsko-izlobeni prostor. PAVLINSKI SAMOSTAN KAMENSKO I CRKVA BLAENE DJEVICE MARIJE SNJENE Izgraeni darovnicom Katarine Frankopan 1404. godine. Istraivanja su otkrila najranije gotike faze crkve i samostana od kojih su viestranino svetite i sakristija najouvaniji dijelovi. Na 600-tu godinjicu Pavlinskog samostana posveen je obnovljeni drveni oltar, koji se ubraja u najljepe marijanske rtvenike, te novi oltar isklesan u kamenu s pavlinskim grbom i dijelovima ornamenata iz crkve. Tu se svake godine odrava veliko protenje 15. kolovoza na blagdan Velike gospe, te dva manja protenja 20. svibnja na blagdan Spasova (od 2004.g.) i 07. rujna na blagdan Male gospe.

ZNAMENITI KARLOVANI

MATIJA GAMBON (graditelj Karlovca od 1579. do 1589.) Nakon odluke Bea o gradnji obrambene utvrde 1578. godine okupljeni su najpoznatiji inenjeri i osnovana posebna graevna komisija za gradnju utvrde na ijem je elu Matija Gambon, a desna ruka bio mu je Batista Bianchini. Budui Karlovac bit e "idealni renesansni grad" u obliku esterokrake zvijezde, s bastionima i anevima s vodom koji ga opasuju. Matija Gambon projektira i vodi gradnju, oslanjajui se na studije talijanskih teoretiara arhitekture. To je jedna od tvrava u lancu to su ih kao sustav ("antemurale christianitatis") gradile ujedinjene srednjoeuropske kranske snage protiv Turaka. ANA KATARINA ZRINSKI (1625. - 1673.) Pretpostavlja se da je roena u Bosiljevu oko 1625. godine. Za Petra Zrinskog udaje se 1641. Majka je etvero djece. Knjievno je bila iznimno nadarena i spominje se kao najvee ensko ime hrvatske knjievnosti 17. stoljea. Katarina je prva ena u Banskoj Hrvatskoj koja se bavi izvornim stvaralakim radom i prevoenjem. U Ozlju je 1660. godine s njemakog prevela i u Mlecima objavila zbirku molitvi "Putni tovaru". Pisala je i pjesme. Uz spomenute odlike Katarinu Zrinski prati glas sjajne diplomatkinje, osobe koja je govorila nekoliko jezika (njemaki, maarski i talijanski, a pisala je uz hrvatski i na latinskome jeziku). Nakon propasti ZrinskoFrankopanske urote pala je u nemilost Bea i provela ostatak ivota u samostanu. Umire 16. studenog 1673. godine u Grazu. DRAGOJLA JARNEVI (1812. - 1875.) Najznaajnija karlovaka knjievna predstavnica u vrijeme Ilirskog pokreta. IVAN MAURANI (1814. - 1890.) Hrvatski pjesnik i politiar roen 18. srpnja 1814. u Novom Vinodolskom. Srednju kolu pohda u Rijeci, Zagrebu i Szombathelyu, dok u Zagrebu studira pravo. Nakon studija radi kao nastavnik u gimnaziji u Zagrebu, a iza toga kao odvjetnik u Karlovcu. Pjesme je poeo pisati jo kao srednjokolac u Rijeci. Od 1835. do 1841. bio je suradnik Gajeve Danice. Godine 1846. objavljuje svoje najvee i najznaajnije djelo, ep Smrt Smail-age engia. Do 1849. godine Maurani je naistaknutiji voa tzv. karlovake grupe Ilirskog pokreta i upravo za vrijeme boravka u Karlovcu postie vrhunac svog knjievnog stvaranja. Prvo javno itanje Mauranieva epa bilo je ba u Karlovcu 1847. godine. Od 1871. do 1880. godine obnaa bansku dunost, nakon ega naputa svaku politiku aktivnost i ivi povueno, bavei se matematikom i astronomijom. VJEKOSLAV KARAS (1821. - 1858.) Vjekoslav Karas prvi je poznati kolovani hrvatski slikar druge polovice 19. stoljea. Roen je u Karlovcu u skromnoj obrtnikoj obitelji. Ve kao desetogodinji djeak oduevljava se slikarstvom. Prva znanja stjee u Karlovcu kod soboslikarskih obrtnika, te slikara Fridricha Hemerlitza. Pukovnik Franjo Kos i drugi istaknuti Karlovani pomau mu u prikupljanju novca za odlazak na kolovanje u Italiji. Najprije studira na akademiji u Firenzi gdje su mu prvi uitelji Corsi i Meli. Tri godine kasnije, sada ve u Rimu, Karas je pod utjecajem Nazarenaca i njihovog duhovnog voe Friedricha Overbacka, te u tom periodu radi cikluse slika sa sakralnim temama. Karas je u Rimu osim slikarstva ucio i pjevanje, glazbenu teoriju, flautu i gitaru. U Karlovcu je osnovao i vodio manji pjevaki zbor za kojeg je skladao preko trideset skladbi. Najvanija Karasova djela su: Rimljanka s lutnjom, Majka izlae Mojsija na obalu rijeke, Ana Krei, Miko Krei, Portret Josefine Barac - Bernardi, Djeak, Autoportret. Zbog svog senzibiliteta ne moe podnijeti nerazumijevanje i nedostatak podstreka za daljnji rad u vlastitoj sredini. Njegov ivot zavrava traginim samoubojstvom u rijeci Korani 5. srpnja 1858. godine. Prema mnogima, Vjekoslav Karas bio je najznaajniji predstavnik hrvatskog slikarstva 19. stoljea.

MIRKO SELJAN (1871. - 1913.) i STJEPAN SELJAN (1875. - 1936.) Mirko Seljan rodio se 5. travnja 1871., a njegov mlai brat Stjepan 19. kolovoza 1875. Nakon

zavretka osnovne kole braa putuju Europom te na taj nain stjeu iskustva za kasnije ekspedicije. Mirko je ve 1898. g. osvojio naslov "Champion of Globetrotter" za svoj podvig u kojem je za 110 dana uspio pjeice prijei put od Petrograda do Pariza. Poneseni knjigama o nepoznatim krajevima, dva su se brata 1899. uputila u Afriku. Nakon mnogih nedaa stiu u Abesiniju gdje ih car Menelik II imenuje povjerenicima u dravnoj upravi. Seljani istrauju podruja Rudolfova i Stefanijina jezera, te obavljaju prva geomorfoloka, klimatoloka i etnografska istraivanja toga kraja. No, ubrzo ve pakiraju opremu i 1903. kreu u Junu Ameriku. Ondje organiziraju nekoliko ekspedicija u nepoznata podruja. Prvi odreuju poloaj slapova Salto de Guayara, utvruju tok nekoliko junoamerikih rijeka i prikupljaju vanu dokumentaciju o ivotu domorodakih plemena. Istrauju i nalazita kauuka i zlata, te nain njihove eksploatacije u nepristupanim i negostoljubivim podrujima. Njihova najvanija zamisao, spajanje Atlantskog i Tihog oceana kanalom koji bi se nadovezivao na rijeku Amazonu, nije se ostvarila. Taj smioni projekt ugasio se nakon iznenadne i nerazjanjene smrti Mirka Seljana 1913. godine u bespuima Perua. Stjepan Seljan u knjizi objavljenoj 1919. tvrdi da je Mirko ubijen. Drugi izvori govore o smrti od gladi, o sukobu s Indijancima, poplavama, nestanku u praumi, pa i krvavom piru ljudodera s ispijanjem mozga iz lubanje. injenica je da slubeni uzrok smrti nije nikada utvren. Nakon Mirkovog nestanka mladi brat Stevo povukao se u Brazil, gdje se bavio eksploatacijom manganove rudae. Umro je u gradiu Ouro Preto 1936. godine.