UZGOJ DOMAĆIH ZIVOTINJA – RIBE

3.RAZRED

Veterinarska škola, Zagreb pripremila: Heidi Cipriš Madunić dr.vet.med.

UVOD

Voda prekriva tri četvrtine planeta Zemlje i u tom

tajanstvenom, raznolikom i sasvim malo istraženom
prostranstvu obitavaju ribe. Možemo reći da su gospodari
planeta jer ih ima više vrsta nego ptica, vodozemaca, gmazova i
sisavaca zajedno. Ribe su bile glavni izvor hrane prapovijesnim
ljudima i u svom razvoju mnoge ljudske zajednice organizirale
su se u skladu sa njihovim životnim ciklusom.

Ribe mogu živjeti u gotovo svakoj vrsti vode, a oblikom i veličinom razlikuju se više od bilo koje druge
životinjske vrste.

Pripadaju kralježnjacima i to su prvi krlježnjaci na Zemlji, pojavili su se 400 milijuna godina prije
čovjeka. Teško je opisati tipičnu ribu jer postoje različiti oblici, a ne postoji boja koju ne možemo
pronaći na nekoj od njih. Ono što možemo to je razlikovati glavu, trup i rep. Većina riba pliva pomoću
peraja, ima zračni mjehur, diše škrgama a tijelo je kod najvećeg broja prekriveno ljuskama. Pomoću
bočne linije – ispunjene tekućinom i želatinom osjećaju malene promjene u pokretu i pritisku vode te
tako imaju trenutnu spoznaju o svojoj okolici. Kroz evolucijski razvoj prilagodile su, smanjile
specifičnu težinu kostiju i unutarnjih organa što im zajedno sa hidrodinamičnim oblikom tijela
olakšava kretanje. Postižu različite brzine, od morskog konjica koji se pokreće slabom leđnom
perajom do 16 m /h do sabljarke koja dostiže brzinu veću od 100 km/h.

Najveća riba na svijetu je kitopsina veličine polovice dužine košarkaškog igrališta, 20 m, a najmanja
Pedocypris progenetica (otkrivena 2005) od samo 7.9 milimetara.

Obzirom na činjenicu da na Zemlji postoje slatke i slane vode, možemo napraviti podjelu prema
staništu na slatkovodne i morske ribe no i unutar toga postoje iznimke, one koje mogu premostiti tu
granicu, promijeniti svoj kemijski sustav i obitavati i u jednoj i drugoj sredini (losos, jegulja..)

U svjetskim slatkim slatkim vodama živi oko 8000 vrsta, a najviše ih je u tropskom području (u
Amazoni oko 1500). Postoje i one koje žive u planinskim jezerima, na nadmorskoj visini višoj od 4000
m prilagođene takvim životnim uvjetima.

U morima je broj vrsta znatno veći oko 12000 no kako je mali dio toga svijeta istražen sigurno
obitavaju i one koje ćemo imenovati u nekim budućim vremenima.

Postoje i ekstremi obzirom na životnu sredinu kao što je ledena riba hladnih mora koja nema krvi
već posjeduje posebnu plazmu koja dijeluje poput antifriza i omogućava im život tamo gdje bi druge
ribe odmah uginule. Talapia je pak riba koja preživljava u vrućim vulkanskim jezerima na izrazito
visokim temperaturama. U dubinama većim od 11 km žive ribe kostiju lakih poput pera i tijela
potpuno lišenog zraka kako bi mogle podnjeti pritisak koji bi raznio svaki drugi organizam. U
nepreglednim dubinama, u potupnom mraku neke su se pak prilagodile razvojem organa sa
svjetlećom sluzi za privlačenje plijena i tako si osigurale opstanak.

U orgnizaciji života u vodi također je osnovno osigurati hranu i ne postati plijen stoga su mnoge ribe
razvile različite mehanizme obrane, napada, prikrivanja i simbioze.

Postoji također 40 vrsta potpuno slijepih i bezbojnih riba koje žive u mračnom okolišu te su im ti
organi potupno atrofirali.
RIBARSTVO

Ribolov je uz skupljanje biljaka, djelatnost stara kao i čovjek.

Razvijao se zajedno sa rastom ljudskih spoznaja na isti način kao
i kultiviranje toplokrvnih životinja i biljaka. Zajedno sa
stočarstvom i poljoprivredom razvila se i akvakultura. Pojam
ribarstvo obuhvaća i ribolov i akvakulturu te sve prateće
discipline koje omogućuju njegov razvoj koji možemo pratiti od
starijeg kamenog doba po nalazima ostataka ribolovnog pribora
pa sve do danas. Svako vrijeme donosilo je unutar civilizacijskih
dosega i napredak ribarstava. U Kini su još prije više od 4000 godina doneseni prvi zakoni o zabrani
ribolova za vrijeme mrijesta,a 473 g.p.K. izlazi prva knjiga o akvakulturi. Egipčani su poznavali različite
načine ribarenja, a Feničani su u Sredozemlju trgovali soljenom i sušeno ribom. U Rimskom carstvu
su za potrebe gozbi građeni ribnjaci, osim za ishranu stare civilizacije njegovale su i ugoj dekorativnih
riba.

U Hrvatskoj ribolov je poznat još od prapvijesti, a prvi pisani dokument o ribarstvu u Hrvata potječe
iz 995. godine iz vremena vladavine kneza Drižislava. U dokumentima Dubrovačke republike također
postoje zapisi o koncesijama za uzgoj kamenica u Malostonskom zaljevu. Drugi dijelovi Hrvatske
također imaju dokumente koji svjedoče o važnosti ribarstva kroz povijest na ovim prostorima i kako
je ribarenje posebice za dalmatinsko područje imalo i egzistenijalno značenje.

Ribarstvo je jedna od najvažnijih pomorskih djelatnosti , a podrazumijeva aktivnosti: ribolov,

marikulturu (uzgoj, riba, rakova, školjki i algi), preradu ribe i trgovinu ribom i ribljim proizvodima.

Ribarstvo ima egzistencijalno značenje u brojnim siromšnim zemljama, a u razvijenim zemljama

poticano je konzumacijom ribe i ribljih proizvoda zbog njihove velike hranidbene vrijednosti.

Geografski najpovoljnija područja za ribarstvo su sutoci hadnih i toplih morskih struja jer su bogati
hranjivim tvarima.

Najviše se lovi u azijskim zemljama – Kini, Japanu, Indoneziji , Indiji, Tajlandu. U Kini izlov stalno raste
dok u Japanu opada jer se opskrbljuju proizvodima iz uvoza pa tako i iz Hrvatske (gotovo 70%
proizvodnje tunjevine RH izvozi se upravo u Japan). SAD, Rusija , Norveška, Island su zemlje visokog
izlova ribe i od 1956. godine količine stalno rastu.

Suvremeno ribarstvo u Hrvatskoj znači izlov oko 35 000 t morske ribe godišnje dok u uzgajalištima
proizvedemo oko 9500 tona. Marikultura uključuje prvenstveno uzgoj orade i brancina te školjkaša
dagnji i kamenica. U kontinentalnoj Hrvatskoj proizvede se oko 3500 t slatkovodne ribe prvenstveno
šarana i pastrve.

Ribarstvo u Hrvatskoj još uvijek ima važnu socijalnu i gospodarsku ulogu, iako je proizvodnost
općenito niska. Temeljno načelo razvoja hrvatskog ribarstva je održivost koja se treba temeljiti na
gospodarskom razvoju, socijalnoj pravednosti i zaštiti okoliša. Prkomjerno iskorištavanje živih
morskih bogatstava Jadranskog mora, zbog nemogućnosti primjene mjera planiranja, ograničavanja i
nadzora ribolova u najvećoj mjeri se odvija u dijelu Jadrana koji se nalazi u režimu otvorenog mora.

U tom smislu Sabor Republike Hrvatske 3. listopada 2003 godine donio je odluku o širenju jurisdikcije
RH u Jadranskom moru proglašenjem Zaštićenom ekološko ribolovnom pojasu (ZERP). Kao se te
odredbe ne primjenjuju na članice EU nije riješen problem ulaska talijanskih ribarica u naše vode te
daleko veći i nekontrolirani izlov zbog daleko bolje opremljenosti.

Potpisivanjem protokola 7 s EU Republika Hrvatska dobila je pravo na izvoz 1400 t ribe godišnje više
od kvota po sporzumu o pridruživanju te će se s vremenom procijeniti učinci tih odredbi na
gospodarstvo zemlje.

Zaštita morske biološke raznolikosti i morskih resursa važna je nacionalna, ali i međunarodna i
europska obveza.

U tijeku je izrada Nacionalnog strateškog plana razvoja ribarstva (NSP) koji predstavlja temeljni
strateški dokument kojim se utvrđuju prioriteti i ciljevi razvoja ribarstva u Republici Hrvatskoj. Ovaj
dokument ujedno predstavlja i temelj za izradu Operativnog programa za ribarstvo kojim će se
detaljnije razraditi mjere i aktivnosti za razvoj sektora ribarstva uz korištenje financijskih sredstava
pomoći iz Europskog fonda za ribarstvo (EFR) u tekućem financijskom razdoblju od 2007. do 2013.
godine. Republici Hrvatskoj će financijska sredstva iz Europskog fonda za ribarstvo biti na
raspolaganju nakon pristupanja u punopravno članstvo Europske unije.

Literatura:

RIBARSTVO , Tomislav Treer, Roman Safner, Ivica Aničić, Mario Lovrinov, Nakladni zavod Globus, 1995, Zagreb

mps.hr/ribarstvo/default.aspx?id=421, 28.02.2013

http://www.mps.hr/UserDocsImages/strategije/Studija_izvodivosti_cijela.pdf, 28.02.2013

Rbarstvo – 7. Predavanje, Ekologija mora – Sliškovic, Jelic Mrcelić, Pomorski fakultet u Splitu

https://www.google.hr/imghp?hl=hr&tab=wi, slike 28.0.2013

SISTEMATIKA RIBA

UVOD
Prostor na zemlji u kojem nalazimo žive organizme nazivamo biosfera.

Unutar nje nalzi se nekoliko slojeva.

 Atmosfera- sloj zraka, mješavina plinova N, O, CO2 i dr. (do 10 km - troposfera, 10-50km
stratosfera)
 Litosfera- je površinski tvrdi pokrivač zemlje debljine oko 100 km ali je za biosferu bitna
debljina do 1 km
 Hidrosfera - to je akumulacija vode u svim njezinim agregatnim stanjima (plin, tekućina i
kruta tvar) s elemenatima otopljenim u njoj (natrij, magnezij, kalcij, klora i sulfat).

Ribe žive u vodi u dijelu biosfere koji se naziva HIDROSFERA

Voda pokriva 71% površine zemlje (ostalih 29% zemljine površine prekriveno je zemljom). Mora i
oceani čine 98%, led 1.98%, slatke kopnene vode 0.02%; od čega na jezera otpada neznatno ispod
0.01% a na rijeke neznatno iznad 0.01%

Koristi se i termin ekosfera – za sva područja gdje se pojavljuju živi organizmi

Vodeni ekosustavi su horizontalno podijeljeni na dva osnovna biotopa:

• pelagijal (vodeni stupac) i
• bental (dno).

Pelagijal čine:
• Plankton - biljni i životinjski organizmi koji žive u vodenom stupcu u stanju lebdenja.
• Nekton – krupne životinje s dobro razvijenim organima za kretanje, prilagođeni životu na
određenom mjestu u vodenom stupcu – tu spadaju ribe
• Neuston – skup organizama koji žive na površini vode zahvaljujući napetosti površine;
bakterije, alge, ličinke insekata, odrasli insekti. Neuston se razvija samo u vodama s mirnom
površinom

Bental – dno može biti čvrsto (kamen, stijene) i pomično (šljunak, pijesak,mulj)
• fitobentos – moguć razvoj bentosnih biljka
• zoobentos: infauna se ukopava u dno i onfauna – su životinje pričvršćene za dno ili se kreću

SISTEMATIKA

Sistematika ili taksonomija – (taxonomy od gr. taxis) – to je ustroj ili podjela na podjedinice i
predstavlja znanost o klasifikaciji (života) na osnovi zacrtanog sustava.
Sustav sistematike se zasniva na binarnoj nomenklaturi, a u nekim slučajevima se koristi trinarna
nomenklatura. Trinarna nomenklatura je označavanje podvrsta sa tri riječi gdje treća riječ određuje
podvrstu ili geografsku rasu. To se najčešće radi tako da se iza naziva vrste stavi ime autora koji je
podvrstu prvi opisao.
Ribe su s više od 25000 vrsta najbrojniji razred i pojedne sistematike se ponešto razlikuju no svaka ih
o osnovi dijeli na HRSKAVIČNJAČE I KOŠTUNJAČE.

1. HRSKAVIČNJAČE (Chondrichthyes) – sklelet je potpuno hrskavičan

2. KOŠTUNJAČE ILI OSTAKLIČNICE (Osteichthyes) – kostur je djelomično ili potpuno okoštao

Ta značajka utječe n njihovu daljnju podjelu.

U tablicama koje slijede nalaze svrstane su ribe važne za slatkovodno ribarstvo i uzgoj slatkovodnih
riba te morske ribe važne u ribarstvu i ribogojstvu Hrvatske.

Literatura:

RIBARSTVO , Tomislav Treer, Roman Safner, Ivica Aničić, Mario Lovrinov, Nakladni zavod Globus, 1995, Zagreb

SPORTSKI RIBOLOV NA JADRANU, Josip Basioli, Nakladni zavod Znanje, 1975, Zagreb

mps.hr/ribarstvo/default.aspx?id=421, 28.02.2013
 ACIPENSERIDAE – JESETRE
imaju produljeno vretenasto tijelo s hrskavičnim kosturom
glava im je produljena u obliku rila (rostrum), a repna peraja
im je nesimetrična
uzduž tijela imaju 5 redova koštanih štitova
usta se nalaze sa donje strane glave i nemaju zube između
vrha rilca i ustiju imaju 4 brčića
žive u morima ali na mriješćenje dolaze u rijeke jedino
kečiga živi stalno u slatkoj vodi
ikra - kavijar
SALMONIDAE – PASTRVSKE RIBE
glavna zajednička karakteristika ove porodice je masna peraja koja se nalazi na hrptu između leđne i repne peraje (na našim prostorima masnu peraju još ima i američki somić)
To je kožna duplikatura bez koštane osnove ispunjena masnim tkivom
imaju velik broj malih ljusaka i nepčanu kost – vomer na kojoj se nalazi različit broj zubi te se na osnovu njih determiniraju pojedine vrste
tijelo im ima hidrodinamičan oblik – vretenast – produženo valjkasto i sa strane bočno spljošteno
žive u hladnim, brzim i bistrim visinskim vodama s puno kisika
u mladosti se hrane sitnim vodenim životinjma, a kasnije postaju grabežljivci, imaju vrlo kvalitetno meso

Rod: HUSO ACIPENSER SALMO HUCHO ONCORHYNCHUS

MORUNA KEČIGA POTOČNA LOSOS JEZERSKA NERETVANSKA MLADICA KALIFORNIJSKA PACIFIČKI
(Huso huso) (Acipenser ruthenus) PASTRVA PASTRVA GLAVATICA GLAVATICA PASTRVA LOSOS
najveća jesetra ujedno dostigne maksimalnu dužinu od 1 (Salmo trutta fario) (Salmo salar) (Salmo trutta m. (Salmo marmoratus) (Hucho hucho) (Oncorhyncus mykis) (Oncorhynchus
najveća riba u slatkoj m i težina do 9 kg ima velik usni otvor, do živi u moru, a lacustris) endemska vrsta koja živi tijelo joj je jako ima tamno zelena do smeđa tschawytscha) -
vodi , naraste do nalazimo je u vodama dunvskog zadnjeg ruba oka i po mrijesti se u potječe od potočne samo u jadranskom slivu produženo i valjkasto leđa te svijetlije bokove i crveni ili ružićasti
4,25m i može težiti do sliva, mrijesti se na dijelovima tijelu ima crne i crvene tokovima rijeka pastrve ali zbog odrasli mogu težiti i do 30 kg glava joj je dugačka srebrnast trbuh Ovaj losos je
1,2 t (postoje podaci o rijeke koji imaju kamenito i pjege, boja tijela ovisi o spolno zreli mužjaci povoljnih uvjeta i meso je odlične kvlitete spljoštena s velikim po cijelom tijelu ima puno specifičan po tome
veličini 9m i težini 2t) šljunkovito tlo okolini – leđa su imaju crvenkastu življenja naraste do ustima, dok su joj razbacanih crnih pjega što za razvoj mladih
živi u slivu Kaspijskog, hrani se vodenim životinjama dna maslinasta, smeđa do boju i crvene pjege 80 cm i može težiti peraje relativno male, na bokovima od glave do repa traži rijeke koje u
Crnog i Jadranskog (ličinke golubačke mušice) zelenkasta,bokovi su na 10-15 kg osim masne možemo vidjeti dugine boje svom sastavu imaju
mora, a mrijesti se žučkasto zelni, a trbuh škržnimpoklopcima najčešće je na ima tamnosmeđa ili naročito u doba mrijesta jezera, jer mladi na
najčešće u Dunavu, žuto metalnog sjaja. - to se naziva leđima zelenkasto siva leđa sa veličine je od 25-50 cm i može svoje prvo
Volgi i svim većim Naraste od 25 – 40 cm i svadbeno ruho modrozelena ili svjetlijim bokovima, težiti i do nekoliko kg, mrijesti putovanje odlaze
rijekama koje utječu u može težiti od 0,5 – 1 kg u slatkoj vodi ne smeđe siva, a bjelkastim - se od prosinca do veljače do jezera gde
Jadran Mrijesti se na jedu, putovanje bokovi su svjetliji srebrnastim trbuhom, uvežena je 1880 godine iz ostaju do godinu
šljunkovitom dijelu traje nekoliko ima po tijelu crne po tijelu nalazimo Amerike i uzgaja se u dana.
potoka od studenog do mjeseci i losos pjege različite male crne pjege ribogojilištima U dobi od 4.godine
siječnja prevali do 1000 veličine mrijesti se u ožujku i vraćaju se u rijeke
Ženka izbacuje ikru u Ženka položi jaja u mrijesti se od travnju i nalazimo je na mrijest i nakon
jamu koju je iskopala mirnim rukavima listopada do gornjim tokovima mrijesta ugibaju
repom i nakon mrijesta rijeke na prosinca Drave, Save i Kupe i to
ponovo ju zatrpa pjeskovitom dnu – je ujedno naša najveća
za 3-5 mj razviju se salmonidna riba može
mladi koji u dobi od težiti i do 50 kg
godine dana polaze
u jatima prema
moru
 CIPRINIDAE – ŠARANSKE RIBE
najraprostranjenije su u svijetu, žive u sporotekućim nizinskim vodama
negrabežljivci – hrane se vodenim životinjama i sjemenjem
tijelo im je dugačko, visoko, latero-latero spljošteno, pokriveno ljuskama različite veličine
Imaju uglavnom mala usta, nemaju zube, a krutu hranu usitnjavaju pomoću ždrijelnih zubiju na petom preformiranom škržnom luku i njihov broj služi za identifikaciju vrste
Nemaju želudac već prošireno prednje crijevo, a dužina crijevnog trakta je 2-2,5 x dužine tijela
Šaranske ribe brzo prirastaju i uzgajaju se u toplim ribnjacima u mnokulturi sa drugim ribama te vrste
Razlikujemo vrste u A- RIBNJACIMA I B- U OTVORENIM VODAMA

VRSTE U RIBNJACIMA
CYPRINUS TINCA CTENOPHARYNGODON HYPOPHTHALMICHTHYS ARISTICHTHYS
ŠARAN, KRAP (Cyprinus carpio)
Ima dugu leđnu peraju kod koje su prve tri žbice tvrde, treča je najduža i nazubljena , na gornjoj usni
imaju dva para brčića, prednj par je tanji ikrači , a zadnji duži i deblji
Usta mogu produžiti u rilo, mrijesti se u svibnju i lipnju na plitkim mjestima u mirnoj itoploj vodisa
dosta vodenog bilja
Selekcijom su uzgojena 4 soja:
KOI GOLI LJUSKAVI VELELJUSKAVI MALOLJUSKAVI LINJAK BIJELI AMUR SREBRNI ŠARAN PJEGAVI ŠARAN
ŠARAN - ŠARAN - ŠARAN -
ŠUPNER CAJLER ŠPINGLER

Počeli su se u pravilu čitavo tijelo mu duž bočne linije Ljuske se nalaze u (Tinca tinca) – Ctenopharingodon idella), iz sliva BIJELI GLAVAŠ ILI BIJELI SIVI TOLSTOLOBIK (Aristichthys
uzgajati u Kini, nema ljusaka je pokriveno ima jedan niz nizu na hrptu od Tijelo mu je umjereno rijeke Amur TOLSTOLOBIK (Hypophtalmichthys nobilis) – iz sliva rijeke Amur
potom u Japanu i osim ljuskama velikih ljusaka, par glave do repa te produženo, ima ima produženo i vretenasto tijelo molitrix) sličan je srebrnom šaranu samo na
Koreji, spadaju u par na korijenu ljusaka na skupina nepravilnih zaobjene peraje, ljuske sa velikim ljuskama te može iz sliva rijeke Amur tijelu ima više većih tamno smeđih
ukrasne ribe i peraja korijenu svake ljusaka na repnom su mu produžene i leže narasti duže od 1 m i doseći tijelo mu je produženo i bočno pjega
dugogodišnjom peraje i red stablu i nekoliko u debeloj sluzavoj koži, težinu 30 kg spljošteno, ima sitne ljuske, glava hrani se zooplanktonom kojeg
selekcijom ljusaka uz korijen na uglovima ustiju ima crijevni trakt mu je duži 15 x od je velika sa nisko postavljenim izdvaja pomoću USI
dobivene su svake peraje dva mala brčića dužine tijela očima
različite varijacije Boja mu ovisi o okolini hrani se vodenim biljem i srebrnast je sa sitnim crnim i
mogu narasti do : leđa i bokovi su sjemenkama , čisti ribnjak i gnoji crveno smeđim pjegicama
1m tamno do svijetlo ga i time osigurava bolje uvjete u području prsa ima jaku mišićnu
maslinasti sa zlatnim za razvoj šarana, a meso mu je masu
sjajem, trbuh je ukusno hrani se fitoplanktonom kojeg
svijetliji, a peraje su izdvaja iz vode pomoću USI
uvijek tamnije od tijela (procjedni nastavci s unutarnje
Naraste do 40cm strane škržnog luka iste dužine kao
dužine i teži max 4 kg, i škržni listići)
nalazimoga u nizinskim naraste do 1 m i može težiti do 8
vodama kg
 CIPRINIDAE

U OTVORENIM VODAMA

1.ROD: 2.ROD: 3.ROD: 4.ROD: 5.ROD: 6.ROD: 7.ROD:

CARASSIUS RUTILUS LEUCISCUS SCARDINIUS CHONDROSTOMA BARBUS ABRAMIS
KARAS CRVENOOKA KLEN CRVENPERKA PODUST MRENA DEVERIKA

( Carassius carassius) (Rutilus rutilus) (Leuciscus cephalus) (Scardnius erythrophtalmus) (Chondrostoma nasus) (Barbus barbus L.) (Abramis abrama L.)

tijelo mu je sa strane bočno spljošteno i visoko tijelo mu je prekriveno velikim tijelo joj je visoko, spljošteno ima vretenasto tijelo, s produženo tijelo, gotovo tijelo joj je jako visoko i spljošteno
spljošteno i vrlo visokog tijelo ljuskama, dugačko i zaokruženo postrance, a trbušna, podrepna bokova slabo spljošteno, valjkasto, naraste do 70 cm i može težiti do 6
hrpta naraste do 45 cm i može sa velikom glavom spljoštenog i repna peraja su crvene boje čunjastu gubicu te na ustima - jake usne sa 4 jaka kg
ima veliku glavu sa tupom težiti 2 kg čela te ima velika usta poprečna usta s donje brka leđa su joj siva ili smeđa, a bokovi
gubicom i nema brčića trbušna podrepna i repna naraste do dužine od 60-70 cm i strane leđa su sivomaslinaste boje, a svijetliji
leđna peraja mu je dugačka peraja crvene boje može biti težak do 4 kg peritoneum je crne boje bokovi svijetliji živi u jatima u mirnoj vodi sa
i visoka u mladosti se hrani sitnim živi u nizinskim i visinskim Narastie do 60 cm dužine i težiti muljevitim dnom
na repnom dijelu ima crnu vodenim životinjama, a kasnije vodama u jatima, mrijesti nekoliko kg mrijesti se u svibnju i lipnju
mrlju postaje grabežljivac se od ožujka do svibnja na hrani se faunom s dna ali jede i
naraste od 15-30 cm (do živi u nizinskim vodama, no često šljunkoviti mjestima ikru i mlađ pa je štetna
50cm) odlzi u visinske vode i uništi meso joj je puno koščica mrijesti se u svibnju i lipnju na
živi u stajaćim i sporo pastrvsku ikru i mlađ šljunkovitim mjestima, a ikra joj
tekućim vodama i hrani se je otrovna
sitnim vodenim životinjama
i biljem
 GRABEŽLJIVCI – VRSTE OD ZNAČAJA ZA RIBNJAČARSTVO

I PORODICA: I PORODICA: III PORODICA: IV PORODICA: V PORODICA:

SILURIDAE ICTALURIDAE ESOCIDAE PERCIDAE ANGUILLIDAE

ROD:SILURUS ROD: ICTALURUS ROD:ESOX ROD: ROD: ROD:ANGUILLA

STIZOSTEDION PERCA

SOM AMERIČKI KANALSKI SOM ŠTUKA SMUĐ GRGEČ JEGULJA

PATULJASTI SOMIĆ

(Silurus glanis) (Ictalurus nebulosus) (Ictalurus punctatus) (Esox lucilus) (Stizostedion lucioperca) (Perca fluviatilis) JEGULJA ( Anguilla anguilla)

ima veliku široku i spljoštenu
glavu na gornjoj čeljusti dva velika
pokretljiva brk, a na donjoj četiri
manja te sitne oći
prednji dio tijela je okrugao, a
strežnji bočno spljošten, leđna
peraja kratka – trnasta, a analna –
duga i spaja se sa repnom
boja mu je promijenjiva i tijelo
išarano tamnim pjegama,
naraste do 3 m i može težiti do 200
kg
hrani se ribama, žabama i vodenim
pticama, u šaranskim ribnjacima
proždire divlju ribu
ima 4 para brčića na donjoj i
gornjoj usni
podsjeća na soma no leđna
peraja mu je veća
ima tvrdu i veliku prvu žbicu
na prsnoj i leđnoj peraji, a
podrepna perja nije spojena
sa repnom
Ima masnu peraju
Živi u slabo tekućim i
stajaćim vodama, hrani se
sitnim vodenim životinjama,
ribom i ikrom narastte do 20
cm i teži do 0,5 kg
sličan je američkom somu
(somiću)
sivo plave boje , a mlađ po
tijelu ima tamne pjege
uzgaja se u ribnjacima
tijelo - produženo valjkasto,
malo bočno spljošteno
leđna peraja povučena je
prema nazad i nalazi se iznad
analne
glava – dugačka, prema kraju
spljoštena, u ustima ima puno
zubi
boja je ovisna o okolini – leđa
tamno maslinasta ili
smeđesivozelena, bokovi
svijetliji išarani žučkastim
pjegama, trbuh bjelkast, teži
od 0,5- 3kg može i više u
šaranskim ribnjacima uništava
divlju ribu, meso ukusno ali
puno kostiju
tijelo - produženo i
vretenasto sa zelenosivim
leđima, prema trbuhu boja
postaje srebrno bijela
poprečno ima 8 – 9
tamnijih pruga , a po
leđnim perajama tamne
uzdužne pjege
leđna perja – sastoji se od
dva dijela, prsna peraja je
podignuta, a trbušna se
nalazi se ispod prsne
usni otvor je velik i seže do
iza oka, u ustima velik broj
velikih oštrih zubi i manjih
zubića, mlađ se hrani
zooplanktonom, a kasnije
postaje grabežljivac
tijelo mu je produženo s
bokova stisnuto
boja je ovisna o okolini –
leđa su smeđezelena, a
trbuh bijel
leđna peraja je razdvojena
i na kraju prvog dijela ima
crno plavu mrlju, peraje
žučkasto crvene
poprečno ima 6 – 9 tamnih
pruga
hrani se sitnim ribicama i
ikrom naraste 30-40 cm
tijelo - zmijoliko bočno lagano
spljošteno
nema trbušnih peraja, a leđna je
spojena s repnom (podrepnom)
koža je debela i sluzava pa se sitne
ljuskice i ne vide
dužine je do 1 m i može težiti do 3 kg
u vodama vezanim s Atlanskim
oceanom – gdje dosižu spolnu zrelost
u jesen putuju u Sargaško more na
mrijest i tamo ugibaju
Mlade tzv, staklaste
jegulje vraćaju se u rijeke i jezera,
meso je traženo , no krv je otrovna
prije pečenja ako dođe na
otvorenu ranu jer sadri hemolizine
MORSKE RIBE I ŠKOLJKAŠI VAŽNI ZA RIBOGOJSTVO

Porodica. Porodica: Porodica: Porodica:

SEARNIDAE – SPARIDAE –LJUSKAVKE MOGILIDAE – CIPLI SKOMBRIDAE -
VUČICE obuhvaća oko 70 vrsta i sve imaju sličan oblik tijela – dugačko i valjkasto te dvije odvojene leđne peraje, prednja perja SKUŠOVKE
Osnovna karakteristika riba ima samo 4 žbice, a prsna je smještena kudalnije, rep im je razdvojen u obliku položenog slova V
te porodice je latero – imaju velike okruglaste ljuske - cikloidne i na tijelu i na glavi, tamnosive su boje, sa svijetlijim trbuhom, a postrano imaju
lateralno niz vodoravnih tamnih pruga, brzi su plivači , odrasli se hrane detritusom i algama koje pronalaze na dnu uvala te često
spljošteno tijelo, trbušne uaze u rijeke i plivaju uzvodno
peraje pomaknute
kranijalno – tako da
se nalaze ispod glave
Rod: Rod: SPARUS Rod.DENTEX Rod: MUGIL Rod: TUNNUS
DICCENTRARHUS
LUBIN, BRANCIN KOMARČA, ORADA ZUBATAC CIPAL CIPAL CIPAL CIPAL CIPAL CIPAL TUNA
(Dicentrarhus labrax) GLAVAŠ ZLATAC PUTNIK BALAVAC MRŽNJAK PLUTAŠ ( Thunnus thynnus)
dužine je do 25 cm, bijela riba ovalnog Dentex dentex) (Mugil cephalus) (Mugil auratus) (Mugil chelo) (Mugil capito) (Mugli saliens ) (Mugil labeo) riba otvorenih mora, izuzetno je
maksimalno naraste do 1 oblikas jakom glavom ljuskavka, pripada mekaneispupčene tamnosive boje ima debelu i ima malu glavu u u odnosu na tijelo mu je dobar plivač (jedna je od
m i može težiti do 14 kg, te jakim kukastim najcjenjenijim usne, brz plivač s sa 6 – 7 uzdužni prema straga odnosu na tijelo, predhodnike ima kraće, a na glavi najbržih koštunjača -dostiže
prosječno teži do 0,5 kg zubima, najviše je jadranskim ribama jako razvijenom pruga na uleknutu gornju sa zlatnom izduženije tijelo se istče debela, brzine od 70 km/h).
grabežljivac nalazimo uz ušća ima ošte zube i jake repnom perajom bokovima, te usnu mrljom na tamnosmeđe je naprijed tijelo krupno, snažno,
pripada bijelim ribama rijeka,visokog latero- čeljusti, ovalno tijelo bijelosrebrnaste svijetlog trbuha sivosmeđe boje škržnim boje, ne zalazi u utegnuta gornja vretenastog oblika te vrlo
na stražnjem dijelu lateralno spljošteno naraste do 1 m i 16 boje, a bočno iza oka ima žutu, sa smeđeplavim poklopcima slatke vode samo usna hidrodinamično ima gotovo
škržnog poklopca ima crnu tijela prekrivenog kg nalazimo 12 pruga a na škržnom prugama na Dug je do 55 cm i u boćate tamnosive je spojene leđne peraje, s gornje i
mrlju, a cijeli je olovno-sive sitnim ljuskama, grabežljivac , no mrijesti se ljeti u poklopcu zlatnu bočnim težak do 5 kg , ima dugačke boje s uzdužnim donje strane repnog stabla ima
boje modre, do može se hranti moru ,a u proljeće mrlju stranama no prosječno teži prsne peraje žućkastim devet žutih perajica s crnim
moguće ga je hraniti zelenkastosrebrne peletama u migrira u slatku prosječan prosječno teži 200 g dug je do 40 cm i prugama obrubom može doseći 5 m i
paletama u intenzivnom boje ,ima jednu leđnu marikulturi vodu i dobro primjerak teži 250 g, no može sivozelenkaste može biti teak do najmanji je težiti 800 kg,
uzgoju te je važan za peraju, a trbušne podnosi velike 150 g , no može narasti do 60 cm boje sa 6-7 750 g, no među ciplima živi u velikim jatima
marikulturu peraje su ispod prsnih oscilacije saliniteta narasti do 45 cm i 6 kg uzdužnih pruga prosječno teži naraste do 25 kod nas je tunolovci hvataju
puno ga ima oko ušća Duga do 60 cm, a naraste od 23-36 i težine 1 kg nalazimo ga na na bočnim 100 g cm i može težiti kod otoka Jabuke i dopremaju je
rijeka, a ulazi i u same teška do 10 kg, cm i umjetno se najviše ga ima ušćima rijeka stranama nalazi se uz 200g, no u uzgajališta gdje se tove do
rijeke prosječni primjerci uzgaja do 250 g, oko riječnih zapadne obale mrijesti se u obalu prosječni željene težine
oko 0,5 kg može narasti do ušća, a ulazi i u Istre i slatkim vodama primjerak težak
75 cm težiti 6 kg – slatke vode dalmatinskih je 70 g
najveći među rijeka ne ulazi u slatke
ciplima niti u boćate
vode
 Porodica: OSTERIDAE Porodica: MYTILIDAE
KAMENICA, OŠTRIGA (Osrea edulis) DAGNJA (Mytilus galloprovincialis)
naraste do 13 cm i 100 g i hrani se planktonom ima dvije jednake ljušture, živi u zoni plime i oseke i naraste do 15 cm i 200 g
hemafrodit – spolni organi sadrže i jajne stanice i spermu, a mrijesti se cijele godine osim zime. Jaja se umjetni uzgoj im traje tri do četiri godine, a vade se od listopada do svibnja (tržišna veličina je ~6cm - što
oplođuju u tijelu te se zadržavaju na škrgama sve do stadija larve s ljuskom doseže na kraju prve godine)
ljušture su okruglaste ili jajaste - lijeva je veća a desna manja i predstavlja poklopac. Živi u obalnim zonama odvojenih je spolova
mljevene ljušture se koriste u proizvodnji stočne hrane i kao dodaci gnojivima
najviše prisutna u Novigradskom moru, Šibenskom kanalu te u Malostonskom i Pulskom zaljevu
VAŽNIJE RIBE U JADRANSKOM RIBOLOVU
Poodica: CLLUPEIDAE - HARINGE
SRDELA
(Sardina pilchardus)
pripada sitnoj plavoj ribi ,
najvažnija je u jadranskom
ribolovu jer joj godišnji ulov
prelazi 25000 t
izdužena tijela koje je na
bokovima spljošteno,
modrozelenkasto a na trbuhu
prelazi u srebrnastu, na
bokovima crne mrlje
na škržnim poklopcima urez
nalik na zvijezdu
tijelo joj je prekriveno velikim
ljuskama
naraste najviše do 25 cm
duljine i 60 g težine
(prosječna težina oko 30 g)
....još neke od važnijih lovina u Jadranu
BUKVA, KOVAČ, SKUŠA, GIRA
PAPALINA
(Sparttus sparttus)
Sparttus sparttus)
manja riba iz porodice haringi,
vrlo slična srdeli i
rasprosranjena je na istom
području
naraste do 17 cm i težine 20 g
živi u jatima u pelagijalu i hrani
se planktonom kao i srdela
Porodica: ENGRAULIDAE - INČUNI
INČUN
(Engraulis enarsicholus)
(Engraulis enrasicholus)
najvažniji predsatvnik svoje porodice
naraste do 20 cm i mase 50 g
živi u jatima u pelagijalu i hrani se planktonom
Porodica: GADIDAE - MEKUŠICE Porodica: SOLEIDAE – PLOSNATICE
bentosne ribe lateralno spljoštene, samo jednom
stranom blijede boje , leže na dnu
izgubile su bilateralnu simetriju i oba oka im se nalaze
na gornjoj pigmentiranoj strani
OSLIĆ LIST
(Merluccius merluccius) (Solea vulgaris)
(Merluccius merluccius) naša najznačajnija plosnatica, ima oči na desnoj strani
najrasprostranjenija riba u Jadranu, godišnji ulov se kreće tijela, bira muljevita i pjeskovita dna napose na
oko 200 t ušćima rijeka
vrlo izduženog tijela sa velikim ustima te zubima u nekoliko spolno sazrije s tri godine, a može živjeti i 20 godina i
nizova doseći dužinu 60 cm i težinu 3 kg
to je bentosna riba , naraste do 1,25 m i može težiti 10 kg, hrani se beskralježnjacima i sitnijim ribama
prosječno 200 g mrijesti se odlažući ikru slobodno u vodi
nalazi se na različitim dubinama i različitim tipovima dna
no preferira mujevito i pjeskovito dno
hrani se ribama jata
toj porodici pripada i bakalar
Pitanja:

1. Nabroji tri karakteristike u građi tijela jesetri.

2. Koja je naša najveća riba u slatkoj vodi?
3. Nabroji tri glavne značajke salmonidnih riba.
4. Koja endemska vrsta obitava u jadranskom slivu od salmonidnih riba unutr roda Salmo?
5. Navedi najpoznatiju ribu iz porodice pastrvskih riba koja živi u morima, a na mrijest odlazi u rijeke pri tom
prelazeći velike udaljenosti.
6. Napiši tri karakteristike u potočne pastrve (obzirom na građu, boju, način života).
7. Napiši tri karakteristrike kalifornijske pastrve(obzirom na građu, boju, način života).
8. Opiši šaranske ribe obzirom na građu tijela te probavnog trakta i zubiju.
9. Nabroji sojeve šarana dobivenih selekcijom.
10. Koja je glavna uloga bijelog amura u ribnjacima i koja specifičnost u građi tijela je vezana za tu ulogu.
11. Koja je specifičnost srebrnog i pjegavog šarana obzirom na uzimanje hrane?
12. Nabroji četiri ribe iz porodice cipinida koje žive u otvorenim vodama.
13. Napiši što znaš o somu.
14. Napiši što znaš o jegulji.
15. Koje dvije morske ribe iz porodica vučica i ljuskavki su važne za marikulturu i navedi osnovne karakeristike
građe njihova tijela.
16. Navedi dva predstavnika iz porodice Cipli i opiši ih.
17. Što znaš o tuni?
18. Koje školjke su važne u marikulturi RH.
19. Navedi dvije ribe iz porodice haringi.
20. Koja je naša najrasprostranjenija riba u Jadranu iz porodice mekušica te iz porodice plosnatica.
MORFOLOGIJA RIBA

OBLIK I VELIČINA TIJELA

Tjelo svih životinja , pa tako i riba, prilagođeno je uvjetima sredine u kojoj žive.

Uglavnom je bilateralno simerično kao i kod drugih kralježnjaka, no može biti i asimerično kao kod
ribe list kod koje u tijeku razvoja oko prelazi s jedne strane na drugu.

Obzirom da su većinom dobri plivači, najčešće je vretenasto, kako bi stvaralo što

manji otpor vodenoj masi kroz koju se kreću. Vretenasti oblik tijela je vrlo uočljiv kod
potočne pastrve koja kao izraziti grabežljivac i stanovnik brzih voda - može stalno
brzo plivati . U poprečnom presjeku njihovo tijelo je ovalno.

Tune i morski psi , također dobri plivači imaju torpedast oblik tijela i u
poprečnom presjeku njihovo tijelo je okruglo.

Tijelo riba koje žive u mirnim i gusto obraslim vodama može

biti visoko i bočno spljošteno - primjerice kod šarana, deverike i orade.

Tu možemo ubrojiti i list bentosnu ribu kao i druge plosnatice koje jednim bokom
leže na dnu, izgubile su bilaiteralnu simetriju pa su pomicanjem oka na jednu
stranu i različitom pigmentacijom bokova postali asimetrični.

Za razliku od njih druge bentosne ribe, ribe dna , poput soma i raže zadržale su
bilateralnu simetriju ali su jače ili slabije dorzoventralno
spljoštene.

Zmijoliki oblik tijela imaju primjerice jegulja i ugor, a igličasti

iglica.

Postoji i kuglasti oblik tijela kao kod jadranskog bucnja.

Ima i mnoštvo raznolikih egzotičnih oblika od kojih je najpoznatiji onaj

kod morskog konjica.

Veličina tijela riba znatno varira, od samo 7,9 milimetara koliko je dugačka najmanja riba na svijetu,
Paedocypris progenetica (otkrivena 2005. godine u kiselim/crnim močvarama indonezijskog otoka
Sumatre i malezijskog dijela Bornea, gdje je i danas njezino prirodno stanište) i
ribe iz zapadnog Pacifika, patuljastog glavoča (Trimmatom
nanus) koji na vrhuncu spolne zrelosti doseže veličinu od osam
milimetara do 20 metara koliko naraste najveća riba na svijetu
kitopsina (Rhynocodon typus).

Na tijelu razlikujemo glavu, trup i rep.

Glava

Tu se nalaze parni nosni otvori i velike oči bez očnih kapaka. Sa strane glave su
veliki škržni poklopci ispod kojih su škrge.

Terminalna ili vršna usta karakteristična su za izrazite grabljivice kao što je štuka,
tako da bi lakše hvatali svoj plijen i u u usnoj šupljini imaju zube.

Planktofagne ribe najčešće imaju usta povijena prema gore

kao glavaši dok one koje se hrane s dna imaju donja usta,
često s brčićima kao okusnim organima (pr. mrena).

Trup i rep

Od početka trupa do repa proteže se bočna pruga.

Na granici trupnog i repnog dijela tijela nalazi se analni otvor, a iza njega na mokraćno-spolnoj kvržici
najprije je spolni, a zatim mokraćni otvor.

Peraje

Ribe imaju parne i neparne peraje. Parne peraje postavljene su usporedno s tijelom. Parne peraje su
prsne i trbušne. Prsne peraje učvršćuju se na oplećje iza škržnog otvora. Neparne peraje su leđna,
repna i podrepna.

Parne peraje su bitne za održanje ravnoteže, mogu se koristiti kao sredstva za pokretanje, same i u
kombinaciji s drugim plivaćim i puzećim oblicima kretanja riba.

Prsne i trbušne peraje se često i dobro rabe za brzo zaustavljanje riba, održanje ravnoteže te
prilikom parenja ili prilikom plašenja ostalih riba.

Prsne peraje učvršćene su iza škržnog otvora i kao primarni pokretači nalaze se kod veslajućeg tipa
pokretanja i lebdenja primjerice kod raže. Ukoliko se prsne peraje koriste u kombinaciji s drugim
oblicima plivanja, one su obično u funkciji podizanja, otprilike kao krila aviona (primjer je riba
poletuša).
Ribe koje nemaju škržne poklopce, poput morskih pasa (Elasmobranchs) i tuna (Thunnids) moraju se
neprestano kretati kako bi omogućili oplahivanje škrga vodom koja sadrži kisik. Kod njih prsne peraje
imaju funkciju kormila kojim određuju položaj tijela u vodi.

Trbušne peraje se rijetko koriste kao primarno pokretačka sredstva. Umjesto toga, trbušne peraje se
često koriste kako bi omogućili stabilnost i održavanje pravca tijekom plivanja. U nekih vrsta riba,
trbušne peraje služe za puzanje na zemlji ili pod vodom kada podsjeća na cijev (takav oblik peraja
ribe koriste za održanje pozicije u brzim tekućicama).

Koštunjače mogu imati trbušne peraje na raznim djelovima trbuha ovisno o morfologiji pojedine
vrste. Taj raspored je uvjetovan karakteristikom da je kukovlje koštunjača uloženo u mišiće i nije
povezano s kosturom. Tako se trbušne peraje mogu pomicati od redovitog trbušnog položaja prema
naprijed. U mnogih vrsta riba trbušne peraje su se reducirale do beznačajnih oblika ili su u
potpunosti izgubljene kao kod jegulja.

Neparne peraje u mnogih riba predstavljaju glavni pokretač tijela, kako za polagano, tako i za brzo
plivanje.
Repna peraja omogućava najčešći oblik kretanja i postoje različiti tipovi.

Leđna peraja (peraje) kod većine riba ima samo manevarsku funkciju, no kod morskog konjića
omogućava jasne kretnje i sposobnost pokretanja naprijed i natrag s jednakom lakoćom (16
m/h).

Počevši od prednjeg (anterior) kraja ribe ovisno o autoru leđne peraje se nazivaju: prva leđna, druga
leđna i treća leđna peraja ili pak smatraju da je leđna peraja samo jedna, ali podijeljena na dva ili tri
dijela i nazivaju se prednji, stražnji i srednji dio leđne peraje.

Analna (podrepna) peraja

Funkcija analne peraje prilikom kretanja je samo manevriranje; jednako

kao i leđna peraja no i to pravilo ima izuzetke. Riba-nož (knifefish) je
vjerojatno najbolji primjer za uporabu analne peraje za pokretanje
Nekoliko fizioloških procesa i stanoviti načini ponašanja mogu bitno su utjecali na povećanje
prirodne moći plivanja.
Razlikujemo pasivnu i aktivnu prilagodbu:

Pasivna prilagodba na kretanje pod vodom odnosi se ponajviše ne redukciju tjelesnih struktura i
organa koji imaju specifičnu težinu veću od okolne vode.
Evolucijski su prednost imale ribe koje su specifičnu težinu tijela imale istu kao što je specifična
težina vode u kojoj plivaju jer nisu trebale trošiti energiju za održavanje u određenom sloju vode. To
je postignuto na način da je količina kosti u ribama znatno reducirana u odnosu na kopnene
kralježnjake, a uz to kosti nekih riba sadrže znatne količine lipida koji im smanjuju specifičnu težinu.
Hrskavica umjesto kosti kod morskih pasa, raže također je način prilagodbe jer bitno smanjuje
specifičnu težinu , a i tjelesne tekućine i organi kod riba sadrže spojeve kojima se postiže isti efekat.

Aktivna prilagodba na kretanje pod vodom uključuje prilagođavanje specifične težine tijela
regulacijom obujma ribljeg mjehura (kod riba koje ga imaju) te hidrodinamičnim oblikom tijela u
kombinaciji s kretnjama prema naprijed te odgovarajućim rasporedom i oblikom peraja.

Pokretanje gotovo svih riba se bazira na valovitom gibanju tijela (undulaciji). To je jedno on
najefikasnijih oblika pokretanja riba i ukoliko se rabi u kombinaciji s repnom perajom, omogućava
maksimalno ubrzanje. Kombinacija valovitog gibanja tijela i potiska repne peraje je do neke mjere
zastupljena u svih riba, a jedan od najboljih primjera takvog kretanja je jeulja (Anguillids).

Pitanja:

1. Obzirom na simetriju koje oblike tijela možemo razlikovati?

2. Opširno opiši različite oblike tijela riba te razloge takve evolucijske prilagodbe kod onih kod
kojih je u tekstu to objašnjeno.
3. Obzirom na veličinu koji ekstremi su poznati.
4. Navedi glavne dijelove tijela ribe.
5. Oipši glavu ribe.
6. Nadopuni rečenicu:
Od početka trupa do repa bočno proteže se ____________ _______________.
7. Navedi koje peraje nalazimo kod riba i objasni njihov izgled i funkciju.
8. Objasni pasivnu i aktivnu prilagodbu riba na kretanje pod vodom.

Literatura:

RIBARSTVO - Tomislav Treer, Roman Safner, Ivica Aničić, Mario Lovrinov – Nakladni zavod Globus, Zgreb, 1995

SPORTSKI RIBOLOV – Josip Basioli – Nakladni zavod Znanje, 1975

http://www.ribe-hrvatske.com/index.php?option=com_content&view=article&id=393&Itemid=34&lang=hr, 25.02.2013

http://www.hlede.net/studentski_radovi/ribe/vjezbe/Anatomija_rib_1.pdf, 25.02.2013

http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori/odgovor226.htm, 25.02.2013

http://www.hlede.net/studentski_radovi/ribe/RibeSveZajedno.pdf, 25.02.2013

https://www.google.hr/imghp?hl=hr&tab=wi, 25.02.2013, slike

KOŽNI SUSTAV RIBA

Koža je vanjski omotač tijela i njezina osnovna zadaća je zaštita organizma od nepovoljnih uvjeta
vanjske sredine bilo fizikalne, kemijske ili biološke prirode.

Najvažnije funkcije kože:

 Zaštita organizma – preko sluzi i ljusaka štiti organizam od ozljeda te od prodiranja različitih
patogenih mikroorganizma i parazita
 Metabiločka – jednim dijelom sudjeluje u razmjeni , minerala, kisika i hranjivih tvari
 Ekskrertorna – sudjeluje u ekskreciji štetnih produkata metabolizma uglavnom dušičnih
spojeva
 Izmjena plinova -sudjeluje u disanju , sav CO2 se u vodi izlučuje preko škrga no u nekih vrsta
riba kisik se apsorbira preko kože (jegulja 3/5 potrba za kisikom namiruje preko kože)
 Osmoregulacija – koža sudjeluje u konstantnom održanju osmotske ravnoteže između
vanjske sredine i kocentracije u organizmu (kod morskih riba osmotska koncentracija u
organizmu je manja nego u okolini pa one stalno gube vodu preko škrga i kože. Zbog toga
stalno gutaju vodu i izlučuju veće količine soli ,koja ulazi morem , putem probavnog trakta.
Kod slatkovodnih riba je proces obratan – voda nastoji ući u organizam, debeli sloj sluzi i
ljuske usporavaju taj proces. Svako oštećenje kože dovodi do poremećaja u osmotskoj
regulaciji.
 Sluz smanjuje trenje – i omogućava bolju pokretljivost
 Osjetilni organ – u koži postoje brojni receptori koji primaju i prenose različite podražaje
 Termoregilacija – uz škrge s pomoću kapilara održava temperaturu tijela

GRAĐA KOŽE

Koža riba se bitno razlikuje od kože kopnenih kralježnjaka.

Uslijed nedostatka potkožnog tkiva čvrsto je povezana s podlogom i samo na nekim mjestima
(dijelovi trbuha, škržni poklopci, područja oko peraja) je pokretna.
Koža u riba sastoji se od dvaju osnovnih dijelova ili slojeva koji su različitog podrijetla i građe:
 EPIDERMA – pousmina, pokožica ili epidermis
 CORIUM – DERMIS ,usmina ili krzno
Epiderma

je prozirna i ne orožnjava. Površina je prekrivena sluzi koja kožu čini glatkom i smanjuje
trenje pri kretanju Važno svojstvo sluzi je da veže i skida mulj što ribi olakšava disanje.
Sastoji se od više redova stanica, koje prema površini postaju plosnatije i manje. Kad dođu do
površine odumiru, otpadaju pa se tako površinski sloj stalno obnavlja.
Između epitelnih stanica nalaze se žlijezde – sluzne i serozne, a te žljezdane stanice kod nekih vrsta
riba su otrovne (pr. jegulja), a kod nekih dubokomorskih riba posebno modificirane i tvore svijetleće
oragne.

Corium (dermis, usmina)

Složenije je građe od epiderme i najvećim dijelom je građen od vezivnog tkiva koje koži daje
čvrstoću.
Sastoji se od 4 sloja:
 Između usmine i pousmine nalazi se bazalna membrana , ona je gornji dio coriuma
 Slijedi subepidermalni sloj sa velikim brojem krvnih žila i pigmentnih stanica
 Lamelarni sloj sa debelim slojem vezivnotkivnih vlakana (kolagena)
 Subcutis – povezuje kožu s mišićima
Debljina coriuma u svezi je s ljuskavošću, ako su ljuske dobro razvijene corium je tanak i obrnuto.

LJUSKE
Tijelo riba može biti pokriveno mnogobrojnim koštanim ljuskama koje nastaju u usmini (dermis).

Razlikujemo nekoliko tipova ljusaka::

Plakoidne ljuske sastoje se od pločica koje leže u subepidermi i

šiljastog izdanka koji je usmjeren kaudalno (prema straga) – taj
izdanak zove se - kožni zub. Građen je od dentina i cementa , a
unutra se nalazi pulpa – zbog njih je koža hrapava (morski psi).

Ganoidne ljuske ljuske romboidna izgleda, građene od koštane tvari i presvućene

ganoinom – prozirna tvar koja daje izgled cakline

Elasmidne ljuske ili koštane ljuske nalazimo kod koštunjča i dijelimo ih na cikloidne
– okruglste i ktenoidne koje imaju nazubljen stražnji rub - češljaste.

Ljuske su poslagane poput

crijepova na krovu. Okruglaste i
češljaste ljuske sastoje se od
koncentrično poredanih krugova,
koji označavaju zone prirasta.
Ljuske su prožete vapnencem koji
se zimi ne taloži u tolikoj količini
kao ljeti, pa se zimi rast ljusaka
uspori. Tako nastaje na ljuscii uska zimska zona, pa se brojanjem zimskih kolutova može odrediti
starost ribe.

Pri pregledu uzeti više ljusaka najbolje pokazuju rast ribe ljuske s bočne linije i između trbušne i
repne peraje.

Ljuske se sastoje od gornjeg sloja – epilepsis sloj i donjeg sloja - hipolepsis sloja.

Epilepsis je proziran i najvećim dijelom sastoji se od Ca-fosfata i Ca-karbonata, a kod hipolepsisa

nalazimo kristalne tvorbe.

Svaka i najmanja povreda kože može dovesti do infekcije i uginuća, o tome posebno voditi računa
kod markiranja riba.

Pitanja:
1. Nabroji i objasni najvažnije funkcije kože.
2. Koje osnovne dijelove u građi kože razlikujemo?
3. Opiši građu epiderma.
4. Opiši građu coriuma.
5. Na temelju čega procijenjujemo starost ribe po ljuskama i objasni.
6. Koje tipove ljusaka razlikujemo kod riba i opiši svaki pojedini tip?
7. Kako nazivamo gornji i donji sloj ljuske i od čega se sastoje?

Literatura:

RIBARSTVO - Tomislav Treer, Roman Safner, Ivica Aničić, Mario Lovrinov – Nakladni zavod Globus, Zgreb, 1995
http://www.hlede.net/studentski_radovi/ribe/vjezbe/Anatomija_rib_1.pdf , 01.03.2013
PIGMENTACIJA

U svijetu riba nalazimo velik broj boja koje krase njihovo tijelo, a potječu od različitih vrsta
pigmenata smještenim u stanicama kože – uglavnom u usmini u subepidermi i subcutisu ili slobodno
u tkivu. Boja ovisi o njihovoj količini ali i o utjecaju fizikalnih momenata vezanim za svjetlo
(refleksija, interferencija).

Stanice u kojima nalazimo pigmente nazivamo pigmentne stanice – kromatofore koje mogu biti
različitog oblika (uglavnom su zvjezdaste i ovalne) i nose ime po pigmentima koji se u njima nalaze.

Mogu biti i ne moraju, okružene živčanim završetcima i prilagodba okolikni bojom ovisi upravo o
živčanim podražajima koji potiču preraspodjelu pigmenta, rasprešeni – daju tamnu boju, a kad su
skupljeni boja je svijetlija i to je osnova mimikrije.

Melanini , vrlo brojni pigmenti dolaze u melanoforama nose crnu boju i najčešće se nalaze u
gornjim dijelovim tijela ribe.

Guanini nalaze se u guanoforama ili između vezivnog tkiva i daju srebrnu boju.

Flavini - žuti pigmenti koji pokazuju fenomen flourescencije (najvažniji su riboflavin i fluoresciamin)
dolaze u melanoforama zajedno s malaninom.

Karotenoidi – crveni , narančasti i žuti pigmenti dolaze u kapljicama masti i često se dodaju hrani
za postizanje optimalne boje.

Pterini susreću se u niskim koncentracijama u različitim dijelovima tijela i sudjeluju u nekim

fiziološkim procesima.

Boja kože varira i ovisno o koncentraciji kisika. U vodi s visokim postotkom kisika boja kože je
tamnija dok je pri hipoksiji – svijetlija. Tu činjenicu koristimo prilikom transporta riba i ukoliko se
uoči svijetlija boja ribe hitno se moraju poduzeti mjere kako ne bi se spriječila hipoksija.

Ukoliko riba ugine i ispliva na površinu dio koji je izvan vode potamni u kontaktu s kisikom.

Pitanja:

1. O čemu sve ovisi nastanak boje tijela kod riba?

2. Kako se nazivaju stanice tijela u kojima se nalaze pigmenti?
3. Objasni prinip prilagodbe bojom na okolinu?
4. Nabroji pimente koje najčešće nalazimo kod riba i boje za koje su odgovorni.
5. Koje promjene u boji se javljaju ovisno o koncentraciji kisika?

Literatura:

RIBARSTVO - Tomislav Treer, Roman Safner, Ivica Aničić, Mario Lovrinov – Nakladni zavod Globus, Zgreb, 1995
http://www.hlede.net/studentski_radovi/ribe/vjezbe/Anatomija_rib_1.pdf , 01.03.2013
SKELETNI SUSTAV

Skelet služi kao oslonac i zaštita mekanih dijelova tijela te kao podloga mišićima. Sastoji se od tkiva
otpornih na tlak i vlak.

U početku embrionalnog razvoja je vezivno tkivne građe. U kasnijem tijeku embrionalnog razvoja
prelazi u hrskavicu i kod hrskavičnjača ostaje cijeli život. Kod koštunjača dolazi do djelomičnog ili
potpunog okoštavanja.

Osteogeneza se u riba odvija u tijeku cijelog života. Za vrijeme sezonskih gladovanja osteogeneza je
smanjena pa se promatranjem građe nekih kostiju može utvrditi dob.

Kostur ribe dijelimo na kralježnicu, kostur lubanje i kostur peraja.

Kralježnica u početku embrionalnog razvoja ne postoji njezinu funkciju obavlja svitak koji se kasnije
razvije u hrskavičnu ili koštanu kralježnicu (kod jesetrovki ostaje sačuvan cijeli život).

Kralježak se sastoji od dvaju parova lukova i tijela. Dorzalni (leđni) lukovi spojeni su i zatvaraju leđnu
moždinu i pri vrhu prelaze u trnaste izdanke. Ventralni (trbušni) lukovi čine hemalni kanal.

Rebra se produžavaju iz prsnoventralnog dijela kralježnice (hrskavične ili koštane građe). Neke vrste
u mišićnim pregradama imaju veći ili manji broj međumišićnih kostiju ili drača.

Kostur glave obično se dijeli na lubanju (zatiljna,tjemena, nosna i čeona regija), i visceralni skelet
sastavljen od većeg broja lukova – 4 škržna i peti preformirani koji kod porodice Ciprinidae nosi
ždrijelne zube. Kod grabljivica zube nalazimo u više redova dijelom usađene u kost, a dijelom
slobodne. Škržni poklopci (operculum) zatvaraju škržnu šupljinu.

Kostur peraja – sastoji se od perjnih bica i koštanog oslonca. Razlikujemo tvrde i meke žbice.
 Skelet se može podijeliti i na slijedeći način:

SKELET

VANJSKI UNUTARNJI

a) MEMBRANOZNI – b) KOŠTANI ILI ČVRSTI

1. LJUSKE vezivno tkivo koje
2. ŽBICE PERAJA 1. KRALJEŽNICA
obavija mišićna
3. VEZIVNO TKIVO USMINE 2. REBRA
vlakna ili skupine
3. KOSTI GLAVE
mišićnih vlakana -
4. ŠKRŽNI POKLOPCI
miosepte
5. KOŠTANI ŠKRŽNI
LUKOVI
6. ZUBI
7. ŽDRIJELNI ZUBI
8. MEĐUMIŠIĆNE
KOSTI – DRAČE
(okoštale
miosepte)

Literatura:

RIBARSTVO - Tomislav Treer, Roman Safner, Ivica Aničić, Mario Lovrinov – Nakladni zavod Globus, Zgreb, 1995
http://www.hlede.net/studentski_radovi/ribe/vjezbe/Anatomija_rib_1.pdf , 01.03.2013