Priručnik Lubin

PRIRUNIK I VODI ZA DOBRU
PROIZVOAKU PRAKSU
Kavezni uzgoj riba lubina i komare
POLJOPRIVREDNA SAVJETODAVNA SLUBA
Izdava
dr. sc. Lav Bavevi
Prirunik i vodi za dobru

proizvoaku praksu
Kavezni uzgoj lubina i komare
Zagreb, listopad 2012.
POLJOPRIVREDNA SAVJETODAVNA SLUBA

Izdava Poljoprivredna savjetodavna sluba
Fra Andrije Kaia Mioia 9
10 000 Zagreb
Tel: 01/4882-700
Fax: 01/4882-701
http://www.savjetodavna.hr
e-adresa: savjetodavna@savjetodavna.hr
Glavni urednik mr. sc. Marina Miki
Urednitvo Vanda uljat, dipl. ing.
Grafiko oblikovanje Ljiljana Jelakovi, ing.
Lektor mr. sc. Marko Kovai
Tisak Riba izdavatvo
Recenzija prof. dr. sc. Ivica Anii

mr. sc. Mario Lovrinov
Naklada 100 primjeraka
ISBN 978-953-6763-29-0
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu
Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu
pod brojem 819714
Sadraj
Uvod 4
Riba kao uzgajani organizam 6
Probava hrane kod uzgajanih riba 8
Metabolizam uzgajanih riba 9
Temperatura okolia i metabolizam uzgajanih riba 12
Rast riba u kaveznom uzgoju 19
Prirast uzgajanih riba i temperatura 22
Oprema za kavezni uzgoj riba 27
Planiranje proizvodnje u kaveznom uzgoju riba 35
Utvrivanje prethodnih procedura, dokumenta i dozvola koje su potrebne za
obavljanje djelatnosti uzgoja 36
Odabir lokacije za uzgoj i njeno kapacitiranje 38
Kavezni uzgoj i njegov okoli 38
Osnovni parametri o pogodnosti lokacija za kavezni uzgoj ribe 39
Kriteriji za procjenu lokacije za kavezni uzgoj riba 40
Uzgojni kapacitet lokacije za uzgoj 44
Postavljanje uzgojnih naprava i utvrivanje procedura odravanja naprava i
opreme za uzgoj 49
ienje pranje, dezinfekcija i ispiranje opreme za uzgoj 50
Odravanje mrenih kaveza 51
Nasad riba na uzgajalite 55
Hranidba riba 58
Sastav hrane za uzgoj lubina i komare 59
Strategija hranidbe lubina i komare 62
Izbor hrane za ribu 63
Hranidba riba u skladu sa specifinostima okolia 64
Utvrivanje veliine obroka i dnevne dinamike hranjenja 66
Znanstveni pristup hranidbi riba u intenzivnom uzgoju 71
Tehnike hranidbe ribe u kaveznom uzgoju 78
Skladitenje hrane za ribu 82
Izlov riba 83
Priprema uzgajanih riba za izlov 83
Izlov riba iz kaveza 85
Pothlaivanje riba nakon izlova 87
Zatita okolia i upravljanje raspolaganje otpadom 90
Upravljanje radnjama usmjerenim na sprjeavanje bijega riba iz kaveza 93
Ouvanje zdravlja i higijenske ispravnosti uzgajanih riba 95
Mjere za smanjenje rizika od bolesti 98
Kratki pregled bolesti lubina i komare u kaveznom uzgoju 99
Evidentiranje podataka, uvanje evidentiranih podataka i analiza podataka 102
Prilozi 104
iKavezni uzgoj lubina i komare 3

Uvod
Intenzivni uzgoj ivotinja predstavlja proces kontroliranog dranja

organizama radi postizanja rasta biomase ili (i) poveanja broja jedinki
uzgajane populacije. Akvakultura je uzgoj akvatikih organizama (ukljuujui
ribe, mekuce, vodeno bilje, gmazove vodenih stanita i vodozemce)
gdje se poboljanja u proizvodnji temelje na intervencijama u uzgojnom
procesu. Uzgoj u smislu Zakona o morskom ribarstvu gospodarska je djelatnost
kontrolirane reprodukcije i rasta riba i drugih morskih organizama.
Uzgoj morskih riba potjee od lagunarnog uzgoja (talijanska vallicultura

ili egipatska hoa) (FAO, 2009), u kojem je hranidba riba oslonjena na
visoku produktivnost takvih sustava. Suvremeni kavezni uzgoj riba zapoinje
u Japanu, gdje se u poetku temeljio na ulovu nedoraslih riba. Nedorasli
gof (Seriola quinqueradiata) dran je u kavezima i hranjen prilovom iz
ribolova sve dok ne bi postigao konzumnu veliinu. Prema naelu ulova mlai iz
prirode (eng. capture-based aquaculture) jo se uzgajaju brojne vrste
jegulje i kirnje u bazenima te tune u kavezima, za koje se takoer trai
rjeenje za dobivanje mlai radi mogunosti planiranja i zatite prirodnih
populacija (FAO 2004). Daljnji razvoj akvakulture oslanja se na kombinacije
dostignua u raznim tehnologijama uzgoja, a nagli rast poinje uspostavom
kontroliranog mrijesta i uzgoja liinki i mlai do uzgoja konzumne ribe. Danas se
uzgaja mnogo vrsta ribe uz upotrebu raznih uzgojnih tehnologija. Na
kopnu se primjenjuju razne varijante bazenskoga uzgoja s razliitim
razinama obrade vode i recirkulacije, a na otvorenim vodama (more, jezera)
dominiraju razna rjeenja kaveznog uzgoja.
Marikultura obuhvaa uzgoj akvatikih organizama u vodenom okoliu,

gdje slanost prelazi 20 . Kavezi za uzgoj organizama obuhvaaju
potopljene, plutajue ili poloene strukture od mree (razliitih materijala) koje
uzgajane organizme odjeljuju od okolia i koje s okoliem slobodno
izmjenjuju vodu (more).
Kavezni uzgoj riba treba obavljati u podrujima koja su pogodna za

provoenje tehnologije uzgoja, sukladno ekonomskoj odrivosti i
kapacitetu okolia. Pod kapacitetom se prvenstveno misli na kapacitet okolia za
opskrbu uzgojnog akvatorija kvalitetnom morskom vodom te
kapacitet okolia za prijem emitiranih tvari i energije. Proces uzgoja treba teiti
maksimalnom rastu uzgajanih organizama i minimalnom utjecaju uzgoja na
vlastiti okoli, kao i na okoli drugih korisnika pomorskog dobra.
Uspostavom dobre proizvoake prakse na kaveznom uzgajalitu riba uvodi

se dodatni mehanizam upravljanja kaveznim uzgajalitem, iji je cilj smanjiti
rizike od gubitaka u proizvodnji, rizike od nepoeljnog utjecaja uzgoja na
okoli, rizike za pojavu i irenju bolesti te rizike vezane za zatitu zdravlja
ljudi.
4 iKavezni uzgoj lubina i komare

Dobra proizvoaka praksa kaveznog uzgajalita temelji se na sljedeim
aktivnostima:
Utvrivanje prethodnih procedura, dokumenata i dozvola potrebnih za

obavljanje djelatnosti uzgoja
Odabir lokacije za uzgoj i njezino kapacitiranje
Postavljanje uzgojnih naprava i utvrivanje procedura odravanja
naprava za uzgoj
Nasad riba na uzgajalitu
Hranidba riba
Izlov riba
Zatita okolia i upravljano raspolaganje otpadom
Upravljanje bijegom
Ouvanje zdravlja i higijenske ispravnosti uzgajanih riba
Evidentiranje, uvanje evidentiranih podataka i analiza podataka

Riba kao uzgajani organizam
Kavezni uzgoj riba podrazumijeva dranje pojedine vrste ribe u zatoenitvu,

to uzgajivaa ujedno obavezuje na osiguravanje kvalitetnih ivotnih uvjeta
za uzgajane organizme. Da bi se osigurali kvalitetni ivotni uvjeti u kaveznom
uzgoju, potrebno je poznavati osnovne bioloke i ekoloke karakteristike
uzgajanih vrsta riba. Najvei dio uzgajanih riba pripada nadrazredu
kotunjavki, to upuuje na njihove zajednike osobine, ali pored zajednikih
osobina riba vano je usvojiti i temeljna znanja o svakoj pojedinoj uzgajanoj
vrsti.
Osoba odgovorna za tehnologiju uzgoja riba mora poznavati osnovnu grau

ribe (slika 1), kao i funkciju pojedinih dijelova tijela, organskih sustava,
organa pa i tkiva.
prednja lena peraja
lena modina stranja lena peraja

miine miomere
mozak
uni mjehur
bubreg
drijelo i krge plivai mjehur
repna peraja
podrepna peraja
srce analni i urogenitalni otvor

jetra
crijevo
muka gonada
eludac slezena
Slika 1. Presjek kroz tijelo lubina
Tijelo ribe u funkcionalnom je smislu graeno od vie organskih sustava:
Koa, koja titi tijelo ribe od tetnih utjecaja. U koi su ljuske koje je
uvruju i pruaju joj mehaniku zatitu, a ljezdane stanice izluuju
sluz koja titi tijelo od mikroorganizama, olakava plivanje i omoguuje
odailjanje kemijskih informacija drugim jedinkama.
Kotani skelet, koji tvore lubanja, kraljenica, rebra, kosti glave i skelet
peraja.
Miini sustav, koji se dijeli na skeletni miini sustav i miini sustav
unutarnjih organa.
Zatvoreni krvotok, u kojem krv pokree kontrakcija jednostavnog srca
(jedna klijetka i jedna pretklijetka)

krge, kroz koje prolazi krv radi isputanja ugljinog dioksida,
amonijaka i vika klora u okoli te radi uzimanja kisika u krvotok.
ivani sustav graen od sredinjeg (mozak i lena modina) i
perifernog ivanog sustava (ivci), koordinira akcije u razliitim
dijelovima organizma i sinkronizira ukupne aktivnosti u jedinstveni
sustav koji karakterizira njegovo vanjsko ponaanje.
Dobro razvijena osjetila (oi za vid, statoakustiki organ za ravnoteu
i sluh, osjetilo za miris, osjetilne stanice (oko usta i u ustima) za okus,
koni receptori za osjet temperature, tlaka, dodira i bona pruga kao
osjetilo za gibanje vode i niskofrekventne vibracije) daju ivanom
sustavu potrebne informacije o dogaanjima u okoliu, ali i u ribi samoj.
Plivai mjehur slui regulaciji plovnosti riba; riba ga napuhuje ovisno o
dubini na kojoj se nalazi kako bi zadrala eljenu dubinu bez potrebe za
miinim radom i suvinim utrokom energije
Probavni sustav graen od usne upljine, drijela, jednjaka, probav-
nog sustava sa elucem, jetrom i guteraom ili bez njih. U probavnom
sustavu hrana se probavlja, odnosno kompleksne organske molekule
razgrauju se na jednostavne kako bi se mogle transportirati u bilo koji
dio tijela radi razgradnje i dobivanje energije potrebne za rad ili ugrad-
nju u rasplodne stanice i vlastito tkivo, to biljeimo kao rast organizma.
ivot ribe u kavezu podrazumijeva ogranienje ivotnog prostora, zbog

kojeg riba ne moe migrirati u potrazi za povoljnijim ivotnim uvjetima. Zato
u uzgoju svi osnovni imbenici, vani za zdrav ivot uzgajanih riba, dolaze
iz okolia. Hranu ribe dobivaju aktivnim djelovanjem ovjeka (uzgajivaa), a
svjee more dobivaju strujanjem morske vode kroz samo uzgajalite. Radi
lakeg razumijevanja tehnolokih cjelina, uzgojni se ciklus moe praktino
podijeliti u tri faze:
Uzgoj mlai (1 g 40 g)
Uzgoj predkonzumne ribe (40 g 250 g)
Uzgoj konzumne ribe ( > 250 g)
Ribe u uzgoju vrlo su dobro zatiene od grabeljivaca. Ipak, okupljanje riba

oko kaveza moe privui grabeljivce (velike ribe i sisavce) u ire podruje
oko kaveza, a sama prisutnost grabeljivaca moe biti stresor za ribe u
kavezu. Osim grabeljivaca u moru, est su predator i ribojedne ptice. Od
ptica se riba u kavezu titi postavljanjem zatitne mree. Ptice esto otkriju
nain da uhvate pokoju ribu iz kaveza unato zatiti zatitnom mreom,
pogotovo kada se radi o svjee uginulim ribama. U takvim sluajevima ptija
predacija predstavlja problem zbog gubitka evidencije o uginuu, a moe biti
i uzrok irenja bolesti.
Riba se uzgaja radi poveanja biomase (prirasta), koji se postie

prijenosom tvari i energije iz probavljene hrane u organizam uzgajanih riba.
Iskoritavanje energije i tvari iz hrane za rast i druge metabolike procese
zapoinje probavom.

Probava hrane kod uzgajanih riba
Probava hrane jest proces razgradnje kompleksnih organskih spojeva u

jednostavne organske spojeve koji se zahvaljujui grai probavnog sustava
prenose u krv. Krv provodi probavljene tvari kroz jetru, gdje zapoinje
njihov metaboliki put u samom uzgajanom organizmu. Probava hrane
odvija se u probavnom sustavu:
Usta podravaju kosti eljusti na kojima su smjeteni zubi. Zubi su

lubina igliasti i slue pridravanju plijena za vrijeme gutanja. Kod
komare vilice su snane i proirene, a na njima su smjeteni zubi koji
slue uglavnom drobljenju skeleta raznih mekuaca kojima se hrani.
krna upljina zajedno s ustima objedinjava funkcije hranjenja i disanja
i kroz nju hrana prolazi brzo prema jednjaku
Jednjak je kratak cjevasti organ koji dovodi hranu u eludac
eludac je rastezljiv tako da u njega moe stati i vea koliina plijena.
Stjenke su eluca miiave, to omoguava mijeanje unesene hrane i
pranjenje eluca u crijevo. U eludac se izluuju enzimi i klorovodina
kiselina te zapoinje proces probave uglavnom bjelanevina.
Uz eludac su smjeteni piloriki nastavci koji izluuju probavne enzime,
uz koje se dre nakupine stanica guterae.
Nakon eluca poluprobavljena hrana ulazi u kratko crijevo karakteristino
za mesojedne organizme. U crijevu se nastavlja probava bjelanevina te
se probavljaju masti i ugljikohidrati.
Enzimi za probavu izluuju se u vodenoj otopini pa je za probavu masti
potrebna u koja emulgira masti tako da budu pogodne za razgradnju
(probavu).
U crijevu se, osim procesa probave hranjivih tvari, odvija i apsorpcija
probavljenih tvari u krv i limfni sustav.
Neprobavljeni ostaci odlaze u rektum, odakle se preko analnog otvora
izluuju u okoli.
Brzina probave, odnosno pranjenja crijeva, ovisi o temperaturi okolia i
u skladu je s brzinom metabolikih procesa u tijelu.
Bilanca materijala i energije u uzgoju odnosi se na procese koji su

posljedica hranidbe riba u kavezu. Dio ponuene hrane ribe progutaju, a dio
propadne i prijee iz kaveza u okoli (do 5%, Stucchi i sur. 2005). Progutana
se hrana djelomino probavi (bjelanevine i masti oko 90 %, ugljikohidrati
oko 70 %) i unese u metabolike procese organizma. Dio probavljene hrane
u anabolikim se procesima ugradi u rast organizma, a dio se katabolizira
(u CO2, H2O, NH4 i sl.) radi dobivanja potrebne energije. Brzina anabolizma
i katabolizma ovisi o veliini riba i o temperaturi okolia, to je obuhvaeno u
poglavljima gdje je obrazloena metoda procjene prirasta i metoda procjene
dinamike hranjenja riba u uzgoju.

Metabolizam uzgajanih riba
Metabolizam u ivom organizmu obuhvaa sve fizioloke i biokemijske

procese, kao i mehanika gibanja u organizmu koja su njihova direktna
posljedica. Brzina metabolikih procesa kod uzgajanih riba poglavito ovisi o
temperaturi okolia. Lubin i komara su poikilotermni organizmi, to znai
da nisu u stanju kontrolirati tjelesnu temperaturu, odnosno tjelesna im se
temperatura prilagoava temperaturi okolia, a time se mijenja i brzina
samih metabolikih procesa.
Metaboliki se procesi u svakom organizmu odvijaju po nekom odreenom

redoslijedu koji je kontroliran i zadan genetikim kodom svake pojedine
vrste, a veina je metabolikih procesa jednaka kod svih ivotinja. Najvei
dio metabolikih reakcija odvija se u stanicama organizma pa taj dio
nazivamo i stanini metabolizam. Stanini metabolizam moe se podijeliti
(Randal 1997. a) na:
Izluivanje kemijske energije iz molekula koje su unesene hranom i

ciljanu upotrebu dobivene energije u korisne funkcije
Kemijsku promjenu i preslagivanje organskih molekula dobivenih hranom
u molekule sastavnice novih kompleksnih molekula, sukladno karakter-
istikama vrste ili ak tkiva u kojem se ta transformacija odvija
Energija koja se oslobaa tijekom metabolikih procesa uskladitena je u

organskim molekulama kao potencijalna kemijska energija. Ona se moe
transformirati u:
Mehaniku kinetiku energiju (sva gibanja tvari u stanici uz energetski

gradijent, gibanja stanica u tkivima, gibanja pojedinih tkiva i organa te
gibanje cijelog organizma)
Elektrinu energiju (kod pojedinih organizama, kao kod drhtulje, moe
doi do pranjenja te energije radi obrane ili omamljivanja plijena
Svjetlosnu energiju (npr. kod dubinskih riba)
Mehaniku potencijalnu energiju (npr. kada se ivotinja kree suprotno
od neke sile, gravitacije, stalne vodene struje i sl.)
Toplinsku energiju (koja je u osnovi kinetika energija na molekularnoj
razini) koja je u najveem dijelu rezultat pretvorbe energije iz jednog
oblika u drugi, pri emu se sukladno drugom zakonu termodinamike dio
energije uvijek pretvori u termalnu energiju
Toplinska energija koja se oslobaa kod uzgajanih riba u otvorenim

sustavima (prirodni okoli, kavezni uzgoj) nema vee znaenje na promjene
stanja organizma kao ni na ivotne uvjete u stanitu, osim kada se riba
uzgaja u zatvorenim sustavima gdje najvei dio vode cirkulira u krunom
toku i gdje uz poveanu gustou organizmi mogu mjerljivo poveati
temperaturu medija u kojem se uzgajaju.

Raspodjela energije koju riba u tijelo unosi s hranom najee se prikazuje
jednostavnim dijagramima, kao npr. na dijagramu koji slijedi:
Progutana hrana
Gubitak izmetom
Apsorbirana hrana
Gubitak u
mokrai, sekreciji,
ljutenju tkiva,
gubitak u ronatim
strukturama
Metaboliki korisna tvar

(energija)
Proizvodnja Probava i
Bazalni ili Energija
tkiva ili trokovi
standardni gibanja tkiva i
skladitenje sinteze
metabolizam organizma
priuvne organskih
energije u tvari
masti (rast)
Toplina
Poznavanje brzine metabolikih procesa vano je radi utvrivanja energet-

skih potreba uzgajanog organizma, bilo da se radi o brzini izgradnje tkiva
(rasta) ili brzini razgradnje kojom organizam dobiva energiju za odvijanje
ivotnih funkcija.
Metabolizam u biokemijskom smislu predstavlja razmjenu energije i

tvari u organizmu, koja se odvija zadanim metabolikim putovima. To
podrazumijeva i utroak energije potrebne za odvijanje mnogobrojnih biokem-
ijskih procesa u tijelu. Ribe u uzgoju energiju dobivaju razgradnjom jednog
dijela pojedene i probavljene hrane. Daljnja razgradnja hrane do jednos-
tavnih anorganskih spojeva radi dobivanja potrebne energije odvija se u

samim tjelesnim stanicama. Produkti razgradnje esto su toksini i za samu
ribu pa ih riba izluuje u okoli, a ako produkti razgradnje u uzgojnom ambi-
jentu postignu visoku koncentraciju, mogu biti tetni i za same ribe u uzgoju.
Kako bi riba u kavezu mogla iskoristiti energiju pohranjenu u hrani,

pojedine organske tvari moraju se razgraditi u procesu oksidacije, za to riba
mora dovesti u organizam dovoljne koliine kisika. Riba dovodi kisik u tijelo
preko krga, gdje se uvodi u krv ribe, a krvlju se prenosi do svih tjelesnih
stanica. Posljedica disanja zato moe biti uzrok smanjenja
koncentracije kisika u okoliu. Kada morsko strujanje ne osigurava prinos
dovoljne koliine svjee vode s dovoljno otopljenog kisika, zbog disanja riba
pada koncentracija kisika u samom kavezu, to smanjuje sposobnost ribe za
dobivanje potrebne energije.
Poveanje koncentracije izluenih tvari, kao i pad koncentracije kisika, na

ribu djeluju kao stresori koji negativno utjeu na njezin rast i poveavaju
rizik od bolesti. Da ne bi dolo do negativnog utjecaja samog procesa uzgoja
na rezultate uzgoja, potrebno je odabrati lokaciju za uzgoj u kojoj postoji
dovoljna izmjena vode (morskim strujama). Takoer je potrebno utvrditi
primjerenu gustou uzgajanih riba u kavezima (najea je maksimalna
gustoa do 1012 kg/m3 uzgojnog volumena) kako bi izmjena vode bila
dostatna za razrjeivanje izluevina i donos novog otopljenog kisika.
Za postizanje dobrih uzgojnih uvjeta potrebno je predvidjeti prirast riba

tijekom uzgoja. Prirast ribe najee se prikazuje kao rezultat hranidbe,
probave i ukupnih metabolikih procesa u tijelu ribe (Slika 2).
rast
kisik probava

gonade
hrana razgradnja
rasplodne stanice
ugljini dioksid
izmet
amonijak
neprogutana hrana urea i elektroliti
Slika 2. Slika prikazuje metaboliki tijek hrane. Dio progutane hrane biva
probavljen a neprobavljeni dio (oko 10 %) izluuje se kao izmet (feces). Dio
probavljene hrane djelomino se pregrauje u nove organske spojeve koji se ugrauju u
rasplodne stanice i tjelesna tkiva, to opaamo kao rast organizma. Dio probavljene
hrane razgrauje se do nastanka anorganskih spojeva i energije koju riba koristi za
odravanje ivotnih funkcija i kretanje organizma.

Brzina metabolikih procesa u organizmu direktno je proporcionalna
temperaturi na kojoj se ti procesi odvijaju. Veina uzgajanih vrsta riba nije
sposobna regulirati tjelesnu temperaturu pa im tjelesnu temperaturu
odreuje temperatura okolia. Samo je tuna sposobna grijati pojedine
dijelove tijela, to joj posebno pomae u lovu plijena i osiguravanju dovoljne
koliine energije za brzo plivanje.
Temperatura okolia zbog navedenih je razloga glavni regulator brzine

metabolikih procesa pa temperatura okolia predstavlja jedan od temeljnih
uzgojnih parametara koji odreuju sam tijek uzgoja.
Tijekom uzgojnog procesa u kavezima riba prolazi razvojne faze od mlai do

spolno zrele jedinke. Najvidljivija promjena na ribama tijekom uzgoja jest
rast jedinki. Rast jedinki tijekom uzgoja rezultira rastom uzgajane biomase,
to je i konani cilj uzgajivaa.
Temperatura okolia i metabolizam uzgajanih riba
Temperatura okolia predstavlja jedan od temeljnih limitirajuih faktora

za rast, razvoj i opstanak svake pojedine vrste. Tako svaka vrsta ima svoj
optimum temperature, na kojem provodi ivot, ali i minimum i maksimum
temperature, koje podnosi. Taj raspon nazivamo i intervalom tolerancije.
Temperatura povrinskog sloja mora korelira sa sezonskim klimat-

skim promjenama te se globalno mijenja u godinjim ciklusima. Srednja
godinja temperatura mora ne oscilira znatno u povrinskim slojevima, a
viegodinji prosjek temperature mora za svaki pojedini mjesec u godini
predstavlja pouzdan parametar za predvianje temperature u nadolazeim
godinama.
Iako su srednjaci temperatura prilino stabilni, na pojedinim lokacijama
moe doi do naglih temperaturnih promjena koje su najee povezane s
kretanjem povrinskih vodenih masa. Vee oscilacije temperature najee
su u proljee, kada se povrinski sloj mora naglo zagrijava. Tada je taj
zgrijani sloj relativno tanak pa samim pomicanjem vodenih masa u podruju
uzgoja temperatura mora na mjestu uzgoja moe oscilirati i vie od jednog
stupnja. Drugi je sluaj, kada temperatura mora oscilira na mjestu uzgoja,
u zaljevima, kad je za jakih vjetrova mogue pomicanje povrinske tople
vode prema izlazu zaljeva, a najee je zamijeni dubinska hladna voda.
Na takvim lokacijama takve nagle promjene treba imati u vidu kako bi
se tehnolokim postupcima ublaio stres uzrokovan naglim promjenama
temperature.
Za svaku se vrstu tako moe odrediti temperatura na kojoj openito

organizam najbolje funkcionira. Ako postoji gradijent temperature u prirod-
nom okoliu, riba e izabrati najpogodniju temperaturu, a to je najee

temperatura na kojoj je razlika izmeu trokova odravanja organizma
i hranidbe najvea i pri kojoj se postie optimalna efikasnost rasta. Kako
temperatura okolia pada, tako kod poikilotermnih organizama pada razina
metabolikih aktivnosti, to ribi omoguuje preivljavanje kad je u prirodnim
stanitima najee dostupno manje hrane.
Katavi i sur. (2005) daju sljedee parametre okolia za uzgoj komare:
Optimalna temperatura za uzgoj = 24C,

Max Lt50 = 32-34C,
Min Lt50 = 5C,
Temperatura okolia ima velik utjecaj na odvijanje energetskih

procesa u tijelu organizama. Neki organizmi (sisavci i ptice) mogu odravati
tjelesnu temperaturu (endotermmi ili homeotermi), za to troe dio unesene
energije, dok kod veine organizama tjelesna temperatura ovisi izravno o
temperaturi okolia (ektotermi ili poikilotermi). Osim tih dviju skupina
ivotinja, postoji i skupina koju nazivamo heterotermima koji mogu biti
povremeni (za vrijeme odreene aktivnosti griju tijelo) ili regionalni
heterotermi, koji griju pojedine dijelove tijela.
Ribe su najveim dijelom poikilotermne, osim pojedinih vrsta koje su

regionalni heterotermi (tune i Lamnide porodica morskih pasa). Komara
kao vrsta pripada poikilotermnim, odnosno ektotermnim organizmi-
ma, to znai da ima tjelesnu temperatura jednaku temperaturi okolia.
Ektotermni organizmi proizvode relativno malo metabolike topline, odnosno
premalo da bi sprijeili njezino prenoenje na okoli termalnom kondukcijom.
Relativni nedostatak tih organizama, zbog nemogunosti ouvanja tjelesne
temperature, rezultira i mogunou brze apsorpcije topline iz okolia. Zato
ta skupina organizama u prirodnom ambijentu svojim ponaanjem (izborom
stanita ili pojedine mikroklimatske nie u stanitu moe regulirati tjelesnu
temperaturu. Ribe se mogu toliko prilagoditi okolnim uvjetima da mijenjaju
svoj cirkadijalni ritam. Pelagine, ali i neke pridnene vrste, pokazuju dnevnu
vertikalnu migraciju tako to odlaze u topliji sloj (iznad termokline) hraniti se
da bi nakon toga sile u dublji i hladniji sloj vodenog stupa. Takvo ponaanje
proizlazi iz korelacije brzine metabolikih aktivnosti u organizmu i tjelesne
temperature organizma, a organizmi izborom mikrostanita odreuju i
brzinu ukupnog metabolizma (Randal 1997. b).
U prouavanju i usporedbi meusobne ovisnosti brzine metabolizma i

temperature kod riba najee se koristi Van 't Hoffov koeficijent (Q10) kojim
se iskazuje razlika brzine metabolizma kod temperaturne razlike od 10C.
k(T)= k(T1) Q10(T-T1)/10

Uinak primjene Arrheniusova koeficijenta i Van 't Hoffova koeficijenta za
korekciju razliitih brzina metabolizma uzrokovanih temperaturom, u
rasponu temperatura od 0 do 40C, praktiki je jednak, to daje dodatnu
teinu dosadanjim istraivanjima kod riba (Kooijman 2000). Ibarz (2003)
donosi Q10 za bazalni metabolizam komare u temperaturnom rasponu od 8
do 18C, koji se kree izmeu 2.2 i 2.5. Libralato i Solidoro (2008) u radu
kojim donose model za prirast komare raunaju Q10 za bazalni metabolizam
komare, koji je utemeljen na potronji kisika pri razliitim temperaturama,
i koji iznosi Q10= 1.795.
Procjena brzine metabolikih procesa
Koliina metabolikih procesa razgradnje organske tvari radi

dobivanja energije potrebne za odravanje ivotnih funkcija organizma
izraava se najee u jedinicama energije po kilogramu mase organizma po
jedinici vremena (kJ/(kg x dan)). Tu je vrijednost vrlo teko utvrditi direktnim
mjerenjem pa se koriste metode indirektne procjene.
Najee su metode procjena metabolike aktivnosti procjena preko

mjerenja utroka kisika koji korelira s energijom dobivenom u staninim
oksidacijskim procesima. Taj se odnos naziva i oksokalorika vrijednost i ima
razliite vrijednosti za ugljikohidrate (5.044.58 kcal/l O2), masti (4.66 kcal/l
O2) i proteine (4.58 kcal/l O2), dok se zbog relativne stalnosti kemijskog
sastava riba koristi procijenjena srednja vrijednost (4.63 kcal/l O2, odnosno
13,77KJ/g O2) (Brett i Growes 1979).
Metabolizam kod komare:
Guinea i Fernandez (1997) mjerili su potronju kisika kod komare (37-99

grama) u razliitim uvjetima hranidbe i na razliitim temperaturama te su
utvrdili da potronja u vrijeme aktivnosti (hranidbe) moe biti 2-3 puta
vea od potronje u mirovanju. Za viih temperatura te su razlike neto
vee. Potronja kisika takoer je proporcionalna relativnom dnevnom obro-
ku. Temperatura je u mjerenjima tih autora utjecala na potronju kisika
tako da je komara, koja je hranjena na razini 21oC, oscilirala izmeu 175
i 375 mgO2/kg/h. Preraunavanjem izmjerene pootronje kisika (pomou
oksokalorike vrijednosti) u osloboenu energiju dobivaju se vrijednosti
metabolikog utroka energije. Energija metabolikih procesa procijenjena
na taj nain na 16C iznosi zmeu 1.9 i 3.9 KJ/kg energije, a na 21C
izmeu 2.4 i 5.2 KJ/kg. Procjena metabolizma odravanja ivotnih funkcija
prema metodi koju donosi Lupatsch I., 2004. za ribu jednake veliine (37 g)
iznosi 2.7 KJ/kg na 16C i 3.5 KJ/kg na 21C. Procjena prema Lupatschevoj
prelazi najmanje razine potronje izmjerene u respirometru to ukazuje na
oprez u koritenju dobivenih vrijednosti za daljnje analize i procjene. Ibarz
i sur. (2010) donose skupno rezultate istraivanja metabolikih potreba
komare u razliitim uvjetima hranidbe i na razliitim temperaturama.

Druga je esto koritena metoda procjene potrebne energije za osnovne
metabolike funkcije metoda utvrivanja razlike u energetskim rezervama
nakon izlaganja gladovanju. Procjena se temelji na promjeni biomase i
promjeni udjela masti i bjelanevina ili, jednostavnije, na promjeni biomase
i procjeni gustoe energije po spaljivanju u kalorimetrijskoj bombi (Lupatsch
I. 2004).
Energetske potrebe komare za metabolizam odravanja Lupatsch (2004)

izraava kao funkciju mase organizma (metabolika masa BW (kg) 0.82) i
funkciju temperature okolia te izraunava potrebe izraene u probavljivoj
energiji hrane DE maint.
DE maint. = [16.6 x exp (0.055 x Temp)] x BW (kg) 0.82
Ista autorica definira i energiju potrebnu za rast komare, koju izraava i
kao probavljivu energiju hrane, dok energiju potrebnu za rast definira kao
funkciju energetskog prirasta DE grow.
DE grow. = prirast (kg) x energija tkiva (kJ/kg) x 1.49 (koef. trokova
rasta)
Utjecaj temperature okolia na lipide openito i na strukturne lipide
Kad je rije o biokemijskim reakcijama koje se odnose na metabolizam

lipida, utjecaj temperature na biokemijske procese donekle se komplicira.
Lipidi imaju ulogu osigurati metaboliku energiju, ali su i vani konstituenti
biolokih membrana. Jedna od vanih karakteristika biomembrana jest nji-
hova fluidnost koja ovisi i o koliini i sastavu polinezasienih masnih kiselina.
Fluidnost lipida mijenja se s temperaturom, ali razliiti lipidi imaju razliitu
fluidnost kod razliitih temperatura. Iako sastav lipida najvie ovisi o sastavu
lipida u hrani (Watanabe 1982, Pagliarani et al. 1986, Greene i Selivonchick
1987, Sargent et al. 1989), sastav moe ovisiti i o temperaturi okolia.
Rezultat aklimatizacije riba na niske temperature openito rezultira veim

udjelom polinezasienih masnih kiselina u odnosu na zasiene i
mononezasiene masne kiseline (Hazel i Prosser 1974, Bell et al. 1986,
Greene i Selivonchick 1987). Promjena fluidnosti membrane kao reakcija
na promjenu temperature okolia naziva se jo i homeoviskozna aklima-
tizacija koja nastaje kao posljedica ekspresije pojedinih gena u razliitim
razinama promjene temperature okolia (Losa D.A., Muratab N. 2004).
U kontekstu polinezasienih masnih kiselina Cowey i Sargent (1979) gen-

eraliziraju zakljuak tako da membrane na viim temperaturama karakter-
iziraju lipidi u kojima prevladavaju 6 polinezasiene masne kiseline, dok na
niim temperaturama u lipidima membrana prevladavaju 3 polinezasiene
masne kiseline. Sukladno tome, ribe u direktnoj ovisnosti o temperaturi
selektiraju razliite masne kiseline za izgradnju biomembrana. Fluidnost
biomembrana s druge strane utjee na aktivnost enzima u biomembranama.

Razliita preferencija prema razliitim masnim kiselinama u strukturi
stanica radi prilagodbe na razliite temperature moe imati posljedice u
upotrebljivosti razliitih masnih kiselina kao izvora energije na razliitim
temperaturama. Time se moe donekle relativizirati stalnost koliine strukture
organizma pa i rezervi koje prema DEB teoriji (Nisbet i sur. 2000) imaju stalan i
nepromjenjiv kemijski sastav. Takoer je upitna dostupnost odreenih masti u
pojedinim dijelovima godine kada mogu biti zatiene radi ouvanja
funkcija membrana.
Bavevi i sur. (2006) utvrdili su, kao i drugi autori, poveani udio
polinezasienih masnih kiselina kod komare u hladnim mjesecima,
ali nisu utvrdili ni da je gladovanje uzrokovalo nekakvu selektivnost u
potronji razliitih masnih kiselina osim moda za kratkolanane masne
kiseline koje su bile slabo zastupljene i za vrijeme gladovanja nestale su iz
organizma. Ozyurt i sur. (2004) nalaze sezonsku ovisnost sastava
polinezasienih masnih kiselina u tkivima kod komare i arga ulovljenih u
prirodi, iz ega se moe zakljuiti da je godinja fluktuacija sastava masnih
kiselina ekoloki zadana za te vrste, neovisno o tome jesu li uzgajane ili nisu.
Interakcija temperature i drugih faktora u fiziolokim procesima kod riba
Brett (1979) daje pregled dotadanjih znanstvenih spoznaja o

interakciji temperature okolia i drugih limitirajuih faktora okolia
u fiziolokim procesima kod riba. Prvo navodi odnos temperature i
veliine obroka, iz ega je vidljivo da s temperaturom raste veliina
maksimalnog obroka praenog i prirastom, ali raste i relativna koliina hrane
koja je potrebna za odravanje mase konstantnom. Iz navedenog je jasno
da za svaku temperaturu okolia postoji optimalni obrok, odnosno obrok kod
kojeg je najvee iskoritenje hrane za prirast. Takoer je utvrena ovisnost
sastava hrane i temperature okolia na ugradnju pojedinih masnih kiselina u
tkiva riba (Farkas 1980).
Interakcija temperature i veliine organizma takoer imaju velik utjecaj

na prirast riba, to takoer ukazuje na postojanje optimalne temperature
za rast svake pojedine vrste, a Brett (1979) iznosi i rezultate istraivanja
kod vrste Seriola quinqueradiata, gdje su utvrene razliite optimalne
temperature za razliit uzrast organizma.
Kad je rije o odnosu temperature i koncentracije kisika u vodi, postoji

ovisnost temperature i brzine metabolizma na jednoj strani te temperature
i topivosti kisika u vodi na drugoj. S porastom temperature raste potreba za
kisikom u tkivima, ali pada topivost kisika u okoliu. To je posebno vano
u stanitima koja su prostorno ograniena (jezera, uzgajalita riba, pa ak
i kavezna uzgajalita) tako da riba ne moe potraiti mjesto s povoljnijim
uvjetima za disanje.

Schurman i Steffensen (1997) analiziraju odnos temperature i fiziolokih
parametara u potronji kisika kod juvenilnog bakalara. Utvruju kritinu
saturaciju kisika u ovisnosti o temperaturi koja za raspon temperatura od
5C do 15C iznosi 15-35 % zasienja medija otopljenim kisikom. Nalaze
odnos standardnog metabolizma, aktivnog metabolizma i maksimalnog
metabolizma u ovisnosti o temperaturi, a izmjeren je raspon od 47.5 do
248.5 mg O2kg-1h-1. Najvea relativna promjena metabolike potronje
kisika s porastom temperature odnosi se na promjenu standardnog metabo-
lizma, dok su promjene aktivnog i maksimalnog metabolizma neto manje
(oko 10 %) i podjednake.
Temperatura i slanost takoer interferiraju u fiziolokim procesima

pa Brett (1979) navodi razliite optimalne odnose za brzinu rasta i za
konverziju hrane. Kod multifaktorijalnog pristupa prouavanju utjecaja uvjeta
okolia na fizioloke procese, faktori, s obzirom na svoju veliinu, mogu biti
razvrstani na, limitirajue, one koji kontroliraju procese i one koji maskiraju
utjecaj drugih faktora. U analizi interaktivnog uinka slanosti i temperature
na metabolike procese komare (razina metabolita i enzima u plazmi i tkivi-
ma) Vargas Chacoff i sur. (2009) nalaze sline uinke promjena temperature
kao i slanosti na metabolizam, a kada je promjena interaktivna, tada je
uinak slanosti ovisan o prethodnoj aklimatizaciji na temperaturu.
Osim abiotskih faktora, utvrena je interakcija biotskih faktora i fiziolokih

procesa. U akvakulturi jedan je od vanijih biotskih faktora gustoa organi-
zama u uzgojnom volumenu. Liu i sur. (2009) istrauju interakciju temper-
ature, veliine i gustoe na izluivanje amonijaka (metabolizam proteina)
kod hibridnog lubina (eng. palmetto bass) gdje, osim oekivanih uinaka
temperature, nalaze poveano izluivanje kod riba koje su drane u veoj
uzgojnoj gustoi. Riba u pokusu drana je na hranidbi do sitosti pa iz
rezultata nije vidljivo je li vea gustoa uzrokovala poveanu potronju hrane
ili je vei udio bjelanevina utroen na odravanje metabolikih procesa.
Osim temperature vane mogu biti i osmotske prilike, odnosno slanost

morske vode. Najvee su oscilacije slanosti oko rijenih ua i blizu
podzemnih izvora slatke vode.
Kemijsko okruenje za uzgajane ribe u kavezima odreuje koncentracija

tvari u vodi oko kaveza i potronja i emisija tvari u kavezu. Ribe troe kisik i
isputaju ugljini dioksid u okolnu vodu.
Intenzivni je uzgoj riba izvor emisije hranjivih soli u okoli. Hranjive soli
iz uzgajalita poveavaju njihovu koncentraciju, to inducira poveanu
produkciju organske tvari. Hranjive soli potiu i ubrzani rast obratajnih
zajednica na uzgojnim instalacijama (makrofiti). Obrataj kaveza makrofitima
smanjuje izmjenu vode u kavezu i tako mijenja uvjete uzgoja u kavezu
(otopljeni kisik, NH4, koncentraciju partikulirane organske tvari koja je i
supstrat za razvoj mikroorganizama).

Faktori kao to su gustoa ribe u kavezu, kvaliteta vode i hranidbeni reim
uglavnom su standardizirani u tehnologiji uzgoja svakog pojedinog
uzgajalita. U kaveznom uzgoju riba mogua je dobra kontrola tehnolokih
postupaka. Izbor uzgojne tehnologije u komercijalnom uzgoju odreuje se
ve tijekom projektiranja uzgajalita.
Kvaliteta hrane za komercijalni uzgoj odreena je ve kod proizvoaa

hrane. Razvoj svake hrane temelji se na brojnim znanstvenim istraivanjima
hranidbe i sastava hrane (Askens 1997, Vegara i sur. 1999, Sabaut i
Laquet 1973, Santinha i sur. 1996, Andrew i sur. 2004, Rubio i sur. 2003,
Bonaldo i sur. 2004). Istraivanja su umnogome pridonijela razvoju samog
uzgoja riba, ali kroz vrlo polaganu primjenu u proizvodnji hrane za ribe.
Razlozi spore primjene jesu dostupnost i cijena sirovina na tritu, zbog kojih
najbolja (trokovno neograniena) formulacija hrane ne nudi uvijek i
najpovoljnije ekonomsko rjeenje. Iz tog je razloga u praksi kaveznog
uzgoja riba primjenjivo samo ono previanje prirasta koje se temelji na
hranidbi riba standardnom industrijskom hranom.
Jedina varijabla koja se tijekom godine mijenja i nije u domeni izbora

uzgajivaa jest temperatura okolia. Mogunost predvianja prirasta riba na
uzgajalitu pretpostavlja poznavanje kretanja temperature mora odreenog
podruja, kao i standardne uvjete proizvodnje (tehnologiju, hranu i mla koja
se nasauje na uzgajalite). Tako u standardnom tehnolokom okruenju
otvorenog uzgojnog sustava prirast riba najvie odreuje upravo kretanje
temperature uzgojnog okolia koji ujedno odreuje koliinu potrebne hrane
za optimalan rast.
Rast riba u kaveznom uzgoju
Rast uzgajanih riba stalan je proces, tijekom cijelog uzgojnog perioda.

Procjena ili predvianje rasta najee se dobiva zbrajanjem prirasta za
odreena vremenska razdoblja. Vremensko razgranienje za utvrivanje
ili za procjenu prirasta najee je kalendarski odreeno i izraeno u
jedinicama kalendarskog mjeseca koji ujedno karakterizira i odreene
klimatske prilike te daje najprihvatljiviji okvir za raspodjelu prirasta
uzgajanih riba u uvjetima kaveznog uzgoja. U svrhu predvianja prirasta
mogua je upotreba i finije vremenske skale, odnosno razdioba na tjedne ili
dane u kalendarskoj godini.
Prirast organizma podrazumijeva promjenu teine u odreenom

vremenskom roku. Prirast uzgajanih riba predstavlja temeljni cilj samog
uzgoja. Treba ga ostvariti uz to manje trokove uzgoja, a da bi se to
postiglo, prirast je potrebno pratiti i predviati.

Novija istraivanja, kao i moderne teorije (DEB teorija; Kojman 2009),
ukazuju na to da je prirast mase kompozicija prirasta strukturne mase
(strukture) i mase rezervi (rezerve). U fazi rasta prirast je strukture i
rezerve proporcionalan, ali u fazi gladovanja smanjuje se samo rezerva, dok
duljina, koja je ujedno i neposredna mjera strukture, ostaje nepromijenjena.
Potpuno praenje prirasta zato podrazumijeva praenje prirasta duljine i
praenje prirasta mase.
Praenje prirasta u tehnolokom se smislu najee procjenjuje na temelju

mjerenja mase uzoraka riba iz uzgojnih kaveza. Osim praenja mase
potrebno je pratiti i prirast duljine riba jer se prirast moe ostvariti i
debljanjem riba, to moe iskriviti sliku o postignutom prirastu.
Na rast ribe utjeu razni faktori okolia, poput temperature i kvalitete vode,
koliine i sastava hrane, gustoe u uzgoju, osmotskih prilika ili koncentracije
ugljinog dioksida u vodi. Brzina rasta ovisi i o osobinama jedinke, kao to
su genetika svojstava jedinke i masa. Openito, svi se vanjski limitirajui
uvjeti mogu podijeliti na bioloke, kemijske i fizikalne.
Bioloki uvjeti za rast uzgajanih riba:
Rasplodni ciklus uzgajane vrste
Nakon to lubin i komara postanu spolno zreli, uspostavlja se rasplodni

ciklus koji traje jednu godinu. Tijekom ciklusa dio energije i tvari dobivene
iz hrane ugrauje se u gonade. Energetska vrijednost ribljih jaja mjerena u
10 kotunjavki iznosi 23,5 kJ/g suhe mase ili 8-15 % energije cijelog tijela,
to predstavlja znatnu alokaciju energije koja e u mrijestu biti izbaena iz
tijela.
Gustoa riba u kavezu
Gustoa, kao izdvojeni faktor okolia u umjetnom stanitu,

negativno je korelirana s rastom riba. Poveanje gustoe generira
poveanje gustoe metabolikih aktivnosti riba, to se moe odraziti na
nakupljanje produkata metabolizma od kojih su neki otrovni za ribe,
kao npr. NH4. Poveanje gustoe moe utjecati i na pad koncentracije
otopljenog kisika u samom kavezu. Koncentracija amonijaka i koncentracija
kisika predstavljaju ograniavajue faktore rasta. Poveanjem uzgojne gustoe
raste koncentracija organskih tvari koje, uz same ribe, predstavljaju podlogu
za brojne mikroorganizme i parazite, to poveava vjerojatnost pojave
bolesti u uzgoju. Poveanjem uzgojne gustoe potrebno je poveati radni
intenzitet u provoenju zootehnikih mjera (izmjena kaveza, promjena
reima hranidbe i sl.) koje posredno i neposredno utjeu i na sam prirast
uzgajanih riba.

Pojavnost patogenih organizama
Poveana koncentracija organske tvari, kao i poveana koncentracija riba

koje su domadari za brojne mikroorganizme i parazite, poveava vjerojat-
nost pojave bolesti u uzgoju. Bolest najee zavrava s gubicima u obliku
uginua, ali i s gubicima koji se odnose na izostali prirast preivjelih jedinki.
Veliina uzgajanih organizama.
Riba je organizam koji raste cijeli ivot, ali se brzina rasta jedinki pojedine
vrste smanjuje s njihovom veliinom, odnosno sa starou organizma, to je
za duljinu opisao von Bertalanffy (1938) pomou jednadbe:
dl/dt= K(L-l); (1)
gdje je K konstantna proporcija izmeu maksimalne duljine i duljine za koju

se utvruje brzina rasta.
Gojidbeno stanje (indeks kondicije uzgajanih riba)
Prirast ribe najee se odreuje prirastom mase riba. Takvim pristupom u

masu se vezuju organske tvari (bjelanevine, masti, ugljikohidrati), suha
tvar i voda, kojima se omjer mijenja u ovisnosti o ugojenosti organizma.
Naelno, mravi organizmi u uvjetima dovoljnih koliina hrane nastoje
poveati udio rezervi za razdoblja kada eventualno nee biti prilike za jelo.
To se prepoznaje kao ubrzani rast koji se esto naziva kompenzacijski rast.
Tada, meutim, dolazi samo do kompenzacije rezervi dok se brzina rasta u
duljinu odvija brzinom koja nije ovisna o gojidbenom stanju, a najee se
opisuje indeksom kondicije (IK).
IK (indeks kondicije) = [W(teina ribe)/L3(duljina3)] x 100 (2)
Genetski potencijal ribe
Genetski potencijal ribe takoer znatno odreuje bioloka svojstva uzgajane

populacije. U smislu komercijalnog uzgoja taj je imbenik odreen izborom
mlai, iz odreenog izvora, za novi nasad na uzgajalite. Kada je izbor
rezultat dugorone suradnje s poznatim proizvoaem, i oekivanja su
vezana za poznata genetika svojstva odabrane mlai.
Fizikalni i kemijski uvjeti za rast uzgajanih riba:
Temperatura okolia
Temperatura temeljno odreuje brzinu metabolizma kod riba. To je posebno

vano u uzgoju u otvorenim uzgojnim sustavima, gdje je temperatura uzgo-

jnog okolia jednaka temperaturi stanita u koje je postavljeno uzgajalite.
Temperatura okolia tako odreuje koliinu potrebne hrane kao i uinak
uzgojne gustoe na potronju kisika i emisiju metabolikih produkata.
Koncentracija otopljenog kisika
Riba uzima kisik iz okolia u otopljenom obliku. Uzimanje kisika odvija se

pomou krga, gdje se iz krvi u vodu (more) isputa ugljini dioksid, a iz istog
medija koji oplakuje krne listie u krv se uzima otopljeni kisik. Za dovoljan
i uspjean prijenos kisika u krv potrebna je razlika u koncentraciji otopljenog
kisika izmeu morske vode i krvi. to je vea metabolika aktivnost, vea
je i potranja organizma za kisikom. Brzinu metabolike aktivnosti temeljno
odreuju temperatura okolia i veliina ribe (vidi metabolika teina ribe
poglavlje 9.3.4.). Osim navedenih parametara, na brzinu metabolizma na
dnevnoj razini znatno utjee i relativni intenzitet hranidbe.
Rastom temperature okolia u naelu raste metabolika aktivnost uzgajanih

riba, uz koju se poveava i potencijal rasta, to trai pojaanu hranidbu.
S druge strane, s porastom temperature pada topivost kisika u morskoj
vodi pa dolazi do prijelomne toke kada rast temperature vie ne pridonosi
ukupnom prirastu na uzgajalitu.
Preporuena minimalna koncentracija otopljenog kisika za uspjean uzgoj

ne bi trebala pasti ispod 5 mg/l. Nia koncentracija u duljem periodu moe
djelovati kao stresor i uzrokovati slabije iskoritavanje hrane, odnosno
porast indeksa konverzije.
U literaturi esto nalazimo relativnu koncentraciju kisika izraenu u

postotku s obzirom na koncentraciju zasienja. Postotak zasienja
otopljenim kisikom dobar je indikator ekolokih prilika i potroenog uzgojnog
potencijala kaveza ili lokacije, ali ne daje dovoljno informacija o fiziolokim
prilikama za uzgajane ribe. Koncentracija pri kojoj se postie maksimalno
zasienje otopljenim kisikom ovisi o temperaturi i salinitetu morske vode
te djelomino i o atmosferskom tlaku. Preraunavanje se lako moe obaviti
pomou tablica, grafikona (Slika 16) ili tablinih kalkulatora na internetu
(npr. http://water.usgs.gov/software/DOTABLES/).
Koncentracija metabolita
Metabolizam riba rezultira emisijom amonijaka, ureje, ugljinog dioksida

i drugih metabolita. Amonijak u odreenim koncentracijama predstavlja
otrov koji negativno utjee na sve eljene uinke samog uzgoja. to su
organizmi mlai, toksinost je vea. U kaveznom uzgoju u naelu nema opasnih
koncentracija amonijaka i ugljinog dioksida. Na taj su problem u
znatno veoj mjeri osjetljiva uzgajalita u recirkulaciji, pogotovo ako se

uzgojnom mediju dodaje kisik. S druge strane, drugi izvori emisije tvari u okoli
mogu smanjiti kvalitetu morske vode, to je potrebno eliminirati u postupku
odabira lokacije za uzgoj.
Slanost
Slanost (salinitet) predstavlja koncentraciju otopljenih soli u morskoj vodi.

Moe vie varirati u podrujima ua rijeka ili u blizini vrulja. Salinitet u
Jadranu kree se izmeu 38 i 40 ppm, dok u podrujima dotoka slatke vode
moe pasti ispod 7 ppm.
Slanost tjelesnih tekuina kod uzgajanih riba kree se na oko 10 ppm pa

su ribe uzgajane u moru (vie od 35 ppm) izloene stalnom gubitku vode
iz tijela, to se pojaava hranidbom suhim peletima. Takvi uvjeti uvode
uzgajane ribe u vie ili manje stresno stanje koje ih uz druge stresna faktore
lako moe dovesti u stanje oslabljenog imuniteta.
Lubin je tolerantniji od komare na promjenu slanosti, a uz slanost okolne

vode izmeu 20 i 30 ppm postie znatno bolji prirast uz uinkovitiju
konverziju hrane. Takvi se uvjeti, meutim, mogu pronai na vrlo
malom broju lokacija, a tamo gdje ih ima visoki su rizici od prevelikog pada
saliniteta koji na drugoj strani takoer predstavlja stres za uzgajane ribe.
Prirast uzgajanih riba i temperatura
U kaveznom uzgoju svako pojedino uzgajalite ima standardiziranu

tehnologiju dranja ribe, kao i ve dobro izbalansiranu industrijsku hranu za
uzgoj tih vrsta. Uzgajalita se najee postavljaju na mjestima gdje slanost ne
oscilira znatno pa u pravilu u praktinom smislu ne predstavlja ograniavajui
parametar za rast lubina i komare. Kada, dakle, postoji standardizirani
tehnoloki okvir za kavezni uzgoj ribe, a to znai da su uzgojne gustoe
primjerene lokaciji i tehnologiji uzgoja te da riba moe dobiti dovoljno hrane,
temperatura ostaje jedini parametar koji uzgajiva ne kontrolira, a znatno
utjee na briznu rasta uzgajanih riba.
Temperatura okolia predstavlja jedan od najvanijih faktora za brzinu

odvijanja metabolikih procesa. Stoga i prirast riba u uvjetima dovoljne koliine
hrane i stabilnih uvjeta okolia ima vrlo vanu ulogu u brzini anabolikih
procesa. Raniji modeli u akvakulturi uglavnom su bili eksponencijalni
modeli koji su temeljeni na naelu diobe stanica pri rastu, to podrazumijeva
eksponencijalni rast. Takvi su modeli pokazali uinkovitost samo ukoliko su
koriteni u okvirima u kojima su i parametrizirani. esto koriteni modeli
za procjenu prirasta modifikacija su modela koji se temelji na Termalnom
koeficijentu prirasta (Cho 1992).

BW2=(BW11/3+ (TGC*T*dani)3 (3)
gdje je BW2 masa na kraju perioda; BW1 je masa na poetku perioda; TGC
je termalni koeficijent rasta, a T je temperatura (C).
Iz modela se moe odrediti i termalni koeficijent rasta (TGC):
TGC= (BW21/3-BW11/3)/(T*dani) (4)
Jobling (2003) navodi niz ogranienja kod procjene rasta na temelju TGC-a:
rast mase riba treba biti u predvidivom odnosu s temperaturom okolia;

odnos mase i duljine mora biti stalan (WL3);
rast riba u duljinu za svaku temperaturu mora biti konstantan
prirast riba u duljinu u odnosu na temperaturu nije linearan
u akvakulturi susreemo promjenu indeksa kondicije riba, koji se oituje
tijekom kompenzacijskog rasta, a moe biti posljedica reducirane ishrane
riba.
Funkcija temperature u modulu koji su razvili Hernandez i sur. (2003)
odreena je faktorom koji modificira standardnu brzinu metabolizma kod
poznate veliine komare i pri poznatom obroku.
f2=D(e a(M-)-e b(M-)) (5)
M podrazumijeva maksimalnu letalnu temperaturu (32.9 prema Ravagnanu

(1984), a D predstavlja faktor kalibracije.
Takav pristup poinje od temeljnih fiziolokih naela i daje zadovoljavajuu

procjenu rasta te mogunost procjene potronje hrane u standardnim uvjeti-
ma proizvodnje. Meutim, u tom modelu faktor mase jednako utjee na rast,
bilo da se radi o mravoj i dugoj ribi ili kratkoj i debeloj ribi jednake mase.
Ti modeli ne prepoznaju asimptotski rast riba pa je razvijen diskretni model

(Bavevi 2009.) za procjenu prirasta komare u uzgoju koji je temeljen na
von Bertalanffyjevom (VB) modelu i podrazumijeva poznate uvjete dranja i
poznati reim hranidbe.
Lt+t = (L - Lt)* (1-e- )) + Lt.

t
(6)
Statistikom analizom mjerenja duljine riba na proizvodnom uzgajalitu

utvrena je korelacija VB koeficijenta prirasta () i temperature za pojedine
diskretne periode uzgoja.

= (ln(L - Lt) - ln(L - L t +t
))/ t (t - godina) (7)
= 122,843*(e^(-0,2316*(32,9-Tsr))-e^(-0,2389*(32,9-Tsr)))
za L = 47 cm
U tom je modelu predvianje duljinskog prirasta, u funkciji temperature

okolia za svaki pojedini diskretni vremenski period, uzeto kao temelj
za izraunavanje prirasta. Pribrajanjem prirasta dobivena je mogunost
predvianja prirasta kroz dulji period:
1. tjedan Lt0+ t = (L - Lt0) * (1-e- t) + Lt0 = Lt1
2. tjedan Lt1+ t = (L - Lt1) * (1-e- t) + Lt1 = Lt2
n-ti tjedan Ltn-1+ t = (L - Ltn-1)* (1-e- t

) + Ltn-1 = Ltn (8)
Usporedba simulacije i mjerenja "Kraljevi 1995."
30
cm
25
20
15
10
0
28-tra 6-kol 14-stu 22-vlj 1-lip 9-ruj 18-pro 28-ou
datum
cm "Kraljevi 1995." SIM 47
Slika 3. Usporedba rezultata modela prema Baveviu (2009) s mjerenjima, koje

je prikazao Kraljevi (1995). Za procjenu prirasta uzeta je poetna duljina i srednja
temperatura za svaki diskretni period izmeu dva mjerenja.
Usporedbom rezultata predvianja s mjerenjima u poznatim uvjetima

(podaci mjerenja: Kraljevi 1995) pokazuju visoku preciznost dobivenog
modela (slika 3).
Uvrtavanjem poetne duljine i procijenjene konane duljine na kraju

diskretnog perioda u izraz:
W= (Lb * K)/100 (Busacker i Adelman 1990) (9)

gdje je W masa ribe, L je ukupna duljina ribe, a K je indeks kondicije dobiven
je model za procjenu masenog prirasta:
W t+ t
= (L t+ t)b *a*Kt+ t =((L - Lt)*(1-e- T)) + Lt)b*a*K t+ t
(10)
Prirast lubina i komare u uzgoju
Najei su organizmi u kaveznom uzgoju u Sredozemlju lubin i komara.

Stoga je za te dvije vrste provedeno najvie istraivanja, openito pa i onih
koja bi trebala pomoi u procjeni rasta tih vrsta u uvjetima kaveznog uzgoja.
Prirast u uzgoju najee podrazumijeva promjenu prosjene

individualne teine uzgajanih riba u odreenom periodu ili i promjenu prosjene
individualne duljine uzgajanih riba, kako je to gore opisano. Prirast u
uzgoju, meutim, moe znaiti i ukupni rezultat, odnosno sumu pojedinanog
prirasta jedinki, od kojeg se moe oduzeti koliina uginule ribe ili koji
obuhvaa i prirast uginule ribe u pojedinom periodu. Odabrana varijanta
izrauna i prikaz prirasta uzgajanih riba ovisi o parametru proizvodnje koji
se eli pratiti ili analizirati.
Radi lakeg praenja prirasta biomase na uzgajalitu vano je formirati

evidencijske skupine riba koje slijede logina razgranienja po pojedinim
obiljejima. To se prvenstveno odnosi na odvojeno praenje broja i veliine
riba po vrstama i po generacijama, a poeljno je razgranienje na svaki
pojedini uzgojni kavez.
Prirast uzgajane kategorije = (Nt+1 x Wt+1) - (Nt x Wt) (11)
N= broj komada; W = srednja teina; t + 1 = na kraju perioda; t = na

poetku perioda
Ukupni prirast = prirasta svih kategorije na uzgajalitu (12)
Prirast pojedine populacije (kategorije) riba u uzgoju se nastoji predvidjeti

raznim iskustvenim (analogni, statistiki) i teorijskim modelima. Ni jedan
od objavljenih modela ne obuhvaa sve parametre koji utjeu na sam rast
pa predvianja rasta temeljena na modelima esto manje-vie odstupaju
od stvarnih mjerenja. Zato je uz predvianje prirasta neophodno pratiti
prirast uzgajanih riba. Prirast utvren na temelju periodinih mjerenja
uzoraka riba iz uzgoja slui vrednovanju i unapreenju teorijskog modela te
ispravku procjene o stanju zaliha ribe u proizvodnji.
Praenje veliine ribe i njezine ugojenosti temelji se na mjerenjima

uzoraka riba iz kaveza. Da bi takva mjerenja bila korisna u smislu korekcije
predvianja samog prirasta riba, potrebno je izraditi program periodikog

uzorkovanja i mjerenja parametra uzorkovanih riba. Osim zbog procjene
prirasta periodiko uzorkovanje vrlo je vano zbog uvida u zdravstveno i
gojidbeno stanje uzgajanih riba.
Uzorkovanje riba iz kaveza:
Pitanje:
Kolika je potrebna veliina uzorka za dobru procjenu srednje vrijednosti
mjerenog obiljeja kod uzgajanih riba?
Odgovor:
Ovisi o pogreki, odnosno o vjerojatnosti procjene potrebnog broja riba i o
prihvatljivom odstupanju obiljeja od stvarne srednje vrijednosti. Naelno
uzorci ija veliina prelazi 50 komada daju prihvatljivu procjenu srednje
vrijednosti mjerenog obiljeja uzgajanih riba.
n = (z x Sdev/ E)2
z = vjerojatnost procjene izraena u broju standardnih devijacija
za vjerojatnost procjene od 95 % z = 1,96
Sdev = standardna devijacija izraunava se na temelju biometrije
E = prihvatljivo odstupanje obiljeja koje se mjeri od srednje vrijednosti
Primjer:
Ako je standardna devijacija 11 grama, ako je prihvatljiva vjerojatnost
procjene srednje vrijednosti 95 % i prihvatljivo postupanje procjene
od srednje vrijednosti 3,5 grama (5 %), uzorak za procjenu srednje
vrijednosti trebao bi imati 38 riba.
Pri uzimanju uzorka potrebno je osigurati da uzorak zaista bude sluajan.

Tu treba voditi rauna o ponaanju riba i odvajanju veih riba od manjih u
jatu, to moe znatno poremetiti procjenu srednje vrijednosti.
Za postizanje homogenog uzorka potrebno je primijeniti izlovnu tehniku
razbijanja hijerarhijskog odnosa riba u kavezu. To se postie stiskanjem
velikog dijela ribe u manji volumen gdje se pomou mree (podmeta,
oprara) moe izdvojiti reprezentativni uzorak.
este su pogreke:
Procjena veliine uzorkovanjem na povrini za vrijeme hranidbe
Procjena veliine ribe na temelju uzorka od uginulih riba
Te metode ponekad mogu dati dobru procjenu. Uzorkovanje uz hranidbu
ovisi o uhranjenosti jata i spretnosti osobe koja uzorkuje, to poveava
mogunost za uzimanje nereprezentativnog uzorka. Uginule ribe mogu
uginuti nakon duljeg gladovanja, to moe iskriviti sliku o stanju ribe na
uzgajalitu.

Oprema za kavezni uzgoj riba
Kavezi za uzgoj lubina i komare
Ribe u intenzivnom uzgoju zatoene su u ogranienom volumenu, gdje

uzgajiva nastoji stvoriti najbolje uvjete za njihov rast i razvoj. U tehnologiji
kaveznog uzgoja uzgoj se obavlja pomou uzgojnih naprava koje ograuju
volumen. Kavez moe ograditi uzgojni volumen u potpunosti (uronjeni
kavezi), ali ee ga ograuju s pet strana dok je povrina mora neograena jer
sam po sebi predstavlja prirodnu barijeru za uzgajane organizme (povrinski
kavezi). U kaveznom uzgoju kavez moe imati ire i ue znaenje. U irem
smislu kavez obuhvaa konstrukciju koja podrava sam mreni kavez i
mreni kavez zajedno, to predstavlja jednu uzgojnu jedinicu. U uem
smislu kavez podrazumijeva sam mreni ili npr. iani kavez privren na
konstrukciju koja podrava poloaj u vodenom stupcu i uvelike odreuje sam
oblik uzgojnog kaveza (Slika 4).
1
6
2
5
Slika 4. Shematski prikaz presjeka jednog funkcionalnog kaveza za uzgoj riba. Sas-
toji se od vrste platforme (1) na koju su privreni uzgonski plovci (2) i mreni
kavez. Mreni kavez najee je nategnut u dubinu pomou utega (4) koji mogu biti
razliitih oblika, broja i teine. Polietilenske cijevi kod platformi nainjenih od njih
ujedno predstavljaju i uzgonsko tijelo. vrste platforme mogu se sidriti (5) na dno
izravno ili preko uzgonskih plutaa (6). Platforme od polietilenskih cijevi najee se
sidre u sidrenoj mrei (Slika 9).
Platforma (uzgonska jedinica) na koju je privren mreni kavez moe biti

izraena od razliitih materijala. Za manja uzgajalita najee je u upotrebi
metalna konstrukcija od elinih pocinanih cijevi ili od cijevi od nehrajueg

elika, koja je pokrivena hodnom stazom od drva. Na metalne platforme
privreni su uzgonski plovci koju podravaju platformu na povrini. Za
vea uzgajalita platforme su najee izraene od polietilenskih cijevi
visoke gustoe koje ujedno predstavljaju i uzgonsko tijelo (Slike 5 i 6).
Slika 5. U prvom je planu metalna platforma s uzgonskim plovcima od polietilena,

na koju su postavljeni mreni kavezi. Mreni su kavezi s gornje strane pokriveni s
mrenim tegom radi zatite od ribojednih ptica.
Slika 6. Platforma od polietilenskih cijevi koja podrava kruni mreni kavez za uzgoj
riba.

U traenju novih tehnologija za postavljanje uzgajalita na otvorenom moru
osmiljena su razliita rjeenja koja predviaju i mogunost potapanja
kaveza ispod povrine za vrijeme vremenskih nepogoda (Slika 7).
Slika 7. Primjer polupotopivog kaveza (Farmocean). Na slici je kavez u donjem

potopljenom poloaju.
slika: dipl. ing. Marko Domjan
Sam kavez, pomou kojeg je uzgajana riba fiziki ograena od okolia, moe
biti izraen od vrste reetke (metal, bambus, polimeri) ili od fleksibilne
reetke koja je najee izraena od mrenog tega. Mreni teg moe biti
iani ili najee konani (od organskih polimera). Najei materijali koji
se koriste za izradu mrenog tega jesu poliamid, poliester i polietilen. U
posljednje se vrijeme u izradu kaveza ukljuuje i polietilen ultravisoke gustoe
(koji se prodaje pod imenom Dyneema). Taj je materijal do deset puta
skuplji od klasinog poliamida, ali je za teg jednake prekidne vrstoe potrebno
etiri puta manje materijala (http://www.classicmarine.co.uk/articles/Dynee-
ma1.htm). Dobrim dimenzioniranjem karakteristika mrenog tega moe se
izraditi dva do tri puta skuplji kavez za koji su trokovi odravanja (ronjenje,
popravci, bijeg ribe) jednako toliko jeftiniji.
Mreni teg od kojeg se izrauju kavezi moe biti upleten pomou vorova
ili ee bevorno. Bevornu je mreu lake odravati, a osim toga manje
oteuje uzgajanu ribu. Bevorne mree (Slika 8) imaju prednost i zbog
postojanosti veliine i forme oka mree, a koritenje heksagonalnog
bevornog oka moe dodatno pridonijeti boljoj izmjeni vode.

A B
Slika 8. Prikaz bevornog mrenog tega (A) i heksagonalnog bevornog mrenog

tega (B)
Veliina oka mrenog tega u kaveznom uzgoju mjeri se od vora do vora na

jednom oku mrenog tega. Za precizniju procjenu moe se izmjeriti vie oka
te izraunati prosjena veliina oka mrenog tega. Najee se veliina oka
utvruje u nabavi same mree od koje se kasnije izrauje kavez.
Za izradu mrenog tega za kaveze za uzgoj lubina i komare najee se

koristi mreni teg sljedeih karakteristika:
za teg oka 8 mm -- konac 210/24
za teg oka 14-16 mm -- konac 210/48 ili 210/54
za teg oka > 20 mm -- konac 210/72 ili 210/96
Za nasad mlai komare i lubina (+3 g) najee se koristi teg veliine

oka 8 mm. Za mla manju od 3 grama krae se vrijeme koristi mreni teg
oka 6 mm. Kasnije, ovisno o stratekom rasporedu raspolaganja uzgojnim
volumenima, mogu se koristiti mreni tegovi ija veliina oka moe dosei i
24 mm (Tablica 1).
Tablica 1. Odnos veliine oka na mrenom tegu kaveza i srednje veliine jata lubina i
komare koji se mogu nasaditi u kavez sa zadanim okom na mrenom tegu. Budui
da komara grize mreni teg, za veliine koje prelaze 20 grama poeljno je uzeti
dvostruko veu ribu od veliine prikazane u tablici.
Oko mrenog tega Lubin Komara

kaveza (mm) srednja teina ribe u g srednja teina ribe u g
6 1 0,5
8 3 2
14 25 20
18 60 40
22 180 100
24 250 180

Postavljanje uzgajalita u tehnikom smislu podrazumijeva sidrenje
sustava koji se sastoji od uzgonskih jedinica (platformi) i mrenih
kaveza, u akvatoriju koji je namijenjen uzgoju. Metalne platforme vezuju
se za plutae koje su usidrene betonskim blokovima ili elinim sidrima, a
polietilenski kavezi najee se sidre u sidrenu mreu (Slika 6).
Postavljanje uzgajalita sigurnosno je zahtjevan posao i zahtijeva
projekt postavljanja uzgajalita. Kod manjih uzgajalita u zatienijim
podrujima to obuhvaa samo specifikaciju opreme i opis postavljanja, dok
je kod uzgajalita na izloenim lokacijama potrebna i sloena projektna
dokumentacija te iskustvo u samom sidrenju kaveza.
2
1
Slika 9. Shematski prikaz sidrenja grupe od osam kaveza u sidrenu mreu. (1

sidrena plutaa; 2 Sidreni blok ili sidro; 3 sidrena mrea; 4 kavez)

Brodovi, brodice, platforme i teglenice na uzgajalitu
Brodovi, brodice, platforme i teglenica predstavljaju nuni dio opreme za

kavezni uzgoj ribe. Izbor plovila potrebnog za servisiranje kaveznog uzgoja
riba ovisi o:
Veliini uzgajalita
Veliini kaveza
Tipu kaveza u kojem se uzgaja riba
Namjena plovila na uzgajalitu je razliita, ovisno o tehnolokom konceptu

i veliini uzgajalita, a poslovi za koje su potrebna mogu se podijeliti u pet
osnovnih skupina:
Nadzor na kavezima
Hranidba riba
ienje i odravanje platformi
Izmjena mrea
Izlov ribe
Brodovi se uglavnom koriste na veim uzgajalitima, odnosno na uzgajalitima

koja imaju kaveze promjera veeg od 16 metara. Brodovi sudjeluju u svim
poslovima na kavezima s time da su neophodni za ienje i odravanje
platformi, izmjenu mrea i izlov ribe (Slika 10).
Slika 10. Upotreba broda s dizalicom za izmjenu mrenog kaveza na uzgajalitu

lubina i komare.

Na manjim uzgajalitima (do 50 tona godinje proizvodnje; kavezi do 12 m)
svi tehnoloki postupci mogu se obavljati pomou brodica. Na uzgajalitima
srednje veliine uz brodice je prikladno imati radne platforme (Slika 11).
Slika 11. Radna platforma s hidraulikom dizalicom za rad na kaveznom uzgajalitu

riba (vezana u luci).

Osim klasinih plovila na velikim se uzgajalitima mogu nai i modificirane
teglenice opremljene kontejnerima za hranu i strojevima za automatsku
hranidbu riba. Te teglenice pruaju i druge mogunosti u radu uzgajalita,
kao to su proizvodnja struje, punjenje ronilakih boca, prostorije za uvanje,
kancelarijske prostorije, sanitarni vor za radnike i slino (Slika 12).

Slika 12. Teglenica u funkciji uzgajalita lubina i komare. Teglenice su primarno

opremljene za skladitenje i distribuciju hrane. Takoer mogu sadravati i prostorije
namijenjene upravljanju uzgajalitem, sa sanitarnim vorom, prirunom radionicom
i sl.

Planiranje proizvodnje u kaveznom uzgoju riba
Planiranje proizvodnje u kaveznom uzgoju riba predstavlja opsean

projektni zadatak koji objedinjuje stjecanje prava na uzgoj, uvjete okolia,
uvjete infrastrukture, znanje i vjetine raspoloive radne snage, financijsko
okruenje i trite proizvoda uzgoja (Slika 13). Kavezni uzgoj ribe provodi se
u ogranieno kontroliranim uvjetima, a uzgojni ciklus traje relativno dugo.
To znai da je potrebno ukljuiti instrumente procjene stanja na uzgajalitu,
to obuhvaa procjenu prirodnih okolnosti koje utjeu na rezultate uzgoja te
predvianja na financijskom tritu i na tritu samog proizvoda. Potrebno
je takoer ocijeniti dimenziju poslovnog zahvata i sukladno tome potrebne
ljudske resurse, to moe ukljuiti i dodatnu edukaciju te istraivake
programe u okviru proizvodnje.
Slika 13. Shematski prikaz procesa planiranja uzgoja ribe u kavezima.

Utvrivanje prethodnih procedura, dokumenata i
dozvola potrebnih za obavljanje djelatnosti uzgoja
Svaka pravna ili fizika osoba koja obavlja djelatnost uzgoja ribe ili
namjerava pokrenuti novo uzgajalite duna je potivati zakonski okvir
kojim su utvreni legalni instrumenti nuni za legalno obavljanje
djelatnosti uzgoja. Obavljanje djelatnosti uzgoja riba u moru doputeno je
samo ako je u skladu s propisima koji reguliraju pojedine segmente prava
zainteresiranog poduzetnika. Prihvatljivost uzgoja ovisi o poloaju
djelatnosti uzgoja u socioekonomskom okruenju te u fizikom okruenju
koje najee promatramo kao prirodni okoli ovjeka, a ujedno i kao
prirodnu batinu svake drave.
Dobra praksa:
S ciljem dugorone usklaenosti sa zakonskim okvirom uzgajiva ribe treba
poduzeti sljedee aktivnosti:
Utvrditi nadlenost pojedinih institucija u proceduri uspostave uzgajalita

Utvrditi nadlenost pojedinih institucija za vrijeme trajanja uzgoja
Upoznati se s propisima koji odreuju pravo na uspostavu kaveznog
uzgajalita riba na pomorskom dobru.
Informirati se u nadlenim institucijama o procedurama koje treba
provesti ili provoditi prije podizanja uzgajalita ili za vrijeme rada
uzgajalita
Ostvarivanje prava na obavljanje uzgoja u RH temelji se na nadlenostima

vie ministarstava (Slika 14 i Prilog 1). Uzgoj je primarno ribarska djelatnost
u kojoj se proizvodi hrana i koja moe biti izvor irenja bolesti pa se pravo
na uzgoj i autorizacija uzgajalita kao mjesta uzgoja organizama ostvaruju u
nadlenosti resornog Ministarstva poljoprivrede. Kavezni uzgoj obavlja se na
pomorskom dobru, za to je potrebna koncesija za gospodarsko koritenje
pomorskog dobra za djelatnost uzgoja, a postupak davanja koncesije
naelno je u nadlenosti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Ovisno
o duljini trajanja koncesije, Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama
nadlenost za koncesioniranje prenosi na regionalnu samoupravu. Pravo na
postavljanje zahvata uzgoja u prostor i mjere zatite okolia u nadlenosti su
Ministarstva graditeljstva i prostornog ureenja, a mjere zatite prirode i
okolia u nadlenosti su Ministarstva zatite okolia i prirode.

Kavezni uzgoj riba nemogue je provoditi bez plovidbe pa je stoga uzgajiva
duan raditi u skladu s Pomorskim zakonikom (N.N. 181/04; 76/07;
146/08; 61/11)) i svim pravnim aktima koji iz njega proizlaze. Radnici su
na uzgajalitu za vrijeme obavljanja posla izloeni opasnostima od ozljede
i naruavanja zdravlja. Stoga je nuno poznavati i provoditi obaveze iz
Zakona o zatiti na radu (N.N. 59/96; 94/96; 114/03; 100/04; 86/08;
116/08; 75/09.)
Propisi su podloni promjenama (radi usklaivanja s preuzetim obavezama

u meunarodnoj suradnji ili traenja boljih rjeenja), a promjene propisa
podrazumijevaju i mogue promjene u pravima i obavezama uzgajivaa.
Zato uzgajiva mora stalno aurirati svoj legalni status i prilagoavati se
novonastalim okolnostima.
Svakom poduzetniku koji namjerava pokrenuti uzgoj riba ili koji se time
ve bavi, a, treba poduzeti nove akcije kako bi odrao djelatnost u okvirima
regularnog rada najbolje je prve informacije zatraiti u nadlenom uredu
upanije u kojoj se zahvat nalazi te u nadlenom uredu Uprave ribarstva, a
nakon toga i u drugim nadlenim institucijama ako je to potrebno.
Slika 14. Shematski prikaz tijeka ostvarivanja prava na kavezni uzgoj riba.

Odabir lokacije za uzgoj i njezino kapacitiranje
Temeljni kriteriji za odabir lokacija za kavezni uzgoj riba uglavnom su

ugraeni u upanijske prostorne planove. U sustavu prostornog planiranja
mogue je delegirati ui odabir lokacije za uzgoj na sam postupak ishoenja
lokacijske dozvole. To, meutim, ne daje dovoljno podataka samom uzgajivau o
kvaliteti lokacije i njezinom uzgojnom kapacitetu.
Dobra praksa:
Kod odabira lokacije za uzgoj i usklaivanja mogunosti lokacije s
poslovnim mogunostima svaki aktivni ili budui uzgajiva treba prouiti
potrebne kriterije za odreivanje pogodnosti lokacije za uzgoj te usklaivanje
parametra lokacije s ciljanim proizvodnim kapacitetom uzgajalita.
Slika 15. Kavezno uzgajalite ribe ispred turistike zone u panjolskoj (Alicante).
Uzgajalite je opremljeno teglenicom iz koje se provodi automatizirana i elektroniki
upravljana hranidba riba u kavezima. Uz dobro planiranje i odgovorno upravljanja
mogue je u prostoru pribliiti djelatnosti kao to su marikultura i turizam.
Kavezni uzgoj i njegov okoli
Kavezno uzgajalite riba sastoji se od platformi raznih oblika i

karakteristika na koje se postavljaju (najee) mreni kavezi. Vee ili manje
skupine kaveza najee se postavljaju u flotu koja je usidrena za morsko dno.

Stacionarni poloaj uzgajalita i koncentracija organizama na jednom
mjestu poetno odreuju uvjete utjecaja okolia na sam uzgoj, kao i utjecaj
uzgoja na okoli uzgajalita. Izmeu kategorije uzgoja ribe i kategorije okolia
postoji snaan meuodnos zbog kojega je briga o okoliu uzgajalita
nuno dio dobre proizvoake prakse u kaveznom uzgoju riba. Razina
utjecaja uzgoja na okoli i utjecaja uzgojnog okolia na sam uzgoj ovisi o
odabiru lokacije i o pravilnom izraunu kapaciteta lokacije za uspjean uzgoj.
Izraun ne treba biti pretjerano precizan jer uzgajiva ima na raspolaganju
tehnoloke mogunosti kojima se moe postii harmonian odnos utjecaja
djelatnosti uzgoja na okoli i utjecaj okolia na djelatnost uzgoja.
Osnovni parametri o pogodnosti lokacija za kavezni uzgoj ribe
Osnovni parametri o pogodnosti lokacija za uzgoj bijele ribe dani su u

Pravilniku o kriterijima o pogodnosti dijelova pomorskog dobra za uzgoj riba
i drugih morskih organizama (N.N./08/99).
Ocjena pogodnosti lokacija za kavezni uzgoj s obzirom na

prevladavajua obiljeja lokacije
IMBENIK DOBRO SREDNJE LOE
IZLOENOST
Djelomina Zatieno Otvoreno
OTVORENOM MORU
VALOVI 1-3 m 1m >3 m
DUBINA >30 m 15-30 m <15 m
1 s-1 s-1
STRUJANJA 20-60 cm 5-20 cm <5 cms-1
ONEIENJE2 I II > II
TEMPERATURA (C)
Max 22-24 24-27 >27
Min 12 10 <8
SLANOST (%)
Srednja 25-35 15-25 <15
Odstupanja <5 5-10 >10
OTOPLJENI KISIK (%) 100 70-100 <70
Pijesak ili Mijeano

STRUKTURA DNA Muljevito
ljunak hridinasto
TROFIKI STATUS Oligotrofno Mezotrofno Eutrofno
OBRATAJ Nizak Umjeren Visok
PREDATORI Nema Rijetki Uestali
1
Satni srednjak brzine strujanja u povrinskom sloju do 5 m dubine
2
Prema Uredbi o klasifikaciji voda (NN, 77/98)
Tablice u navedenom pravilniku obuhvaaju parametre bitne za samo

odvijanje uzgoja, ali su unesene granine vrijednosti koje bi trebale smanjiti
mogui utjecaj uzgoja na okoli.

Kriteriji za procjenu lokacije za kavezni uzgoj riba
Izloenost otvorenom moru
Kriterij izloenosti otvorenom moru ima zbirni karakter jer se s poveanjem

izloenosti otvorenom moru oekuje bolja izmjena vode u uzgajalitu, a time
i vei donos vode bogate otopljenim kisikom te vee razrjeenje tvari koje se
emitiraju iz uzgajalita. S druge strane povenje izloenosti otvorenom moru
podrazumijeva i poveanje rizika od tete na opremi i uzgajanoj ribi uslijed
nevremena i visokih valova.

Dubina
Dubina mora na podruju uzgajalita riba predstavlja vanu dimenziju

uzgojnog okolia, i to s dva stajalita: sa stajalita sidrenja uzgojnih
naprava i sa stajalita apsorpcijskog kapaciteta okolia za emitirane tvari. Vea
apsorpcijska mo okolia ujedno daje manju vjerojatnost pojave bolesti
uzrokovane ubikvitarnim bakterijama.
S poveanjem dubine proporcionalno raste potrebna duljina sidrina i

napetost sidrenog sustava, to znatno utjee na trokove postavljanja
uzgajalita.
to je vea dubina ispod kaveza, dulji je put tonua emitiranih estica
i dulje je vrijeme razgradnje estica u vodenom stupcu pa je utjecaj
uzgoja na dno obrnuto proporcionalan dubini ispod uzgajalita.
Oneienje
Uzgoj ribe znai proizvodnju hrane. Uzgojena riba uronjena je u uzgojni

medij koji stalno oplakuje kou, drijelo i oi. Ribe prilikom gutanja hrane
uvijek progutaju i malo vode. Sve otopljene tvari u vodi na taj nain imaju
priliku ui u tkiva uzgajanih riba i djelovati na ivotne funkcije. Najvei broj
oneiivaa ima tendenciju negativnog utjecaja na zdravlje uzgajanih riba,
a dobar se broj moe akumulirati u samim tkivima i tako prenijeti hranom
u potroaa. Kako bi se osigurali potrebni uvjeti za obavljanje uzgoja i
proizvodnju zdrave hrane, podruje uzgoja treba biti slobodno od oneienja,
posebno od oneienja otpadnim vodama i ispiranja industrijskog otpada s
kopna.
Slanost
Ribe u uzgoju donekle mogu kontrolirati koncentraciju soli u

tjelesnim tekuinama. Koncentracija soli u tjelesnim tekuinama riba iznosi
oko 0.9 dok se u morima kree izmeu 34 i 39 . Budui da tekuine u
dodiru imaju tendenciju izjednaavanja koncentracije otopljenih iona, ribe u
uzgoju u moru pod stalnim su pritiskom gubitka vode iz tijela. Da se to ne
bi dogodilo, ribe reguliraju koncentraciju soli u tijelu, za to troe energiju
dobivenu hranom. Zato pojedine vrste, kao npr. lubin, kada se uzgajaju u
boatim vodama, postiu manju konverziju hrane u prirast nego kada se
uzgajaju u moru. U boatim vodama najee postoji opasnost od pada
saliniteta na nulu kada uzgajane ribe ne mogu pobjei, a bivaju izloene
prodoru vode u tijelo. I tada pojedine vrste mogu izdrati znatan pad saliniteta i
na dulje vrijeme, ali troe znatne koliine energije za ouvanje ravnotee meu

tjelesnim tekuinama. Ukupno gledajui, izbor lokacija prema kriteriju
slanosti ima dva temeljena parametra:
Stabilni uvjeti okolia po kriteriju slanosti

Dovoljne povrine za uzgoj u jednakim uzgojnim uvjetima slanosti
U Hrvatskoj imamo i primjere uzgoja u estuariju rijeke Krke, gdje se uzgajivai

tehnikim mjerama prilagoavaju oscilacijama slanosti povrinske vode i
postiu dobre rezultate. Takvih stanita, meutim, ima malo i predstavljaju
prirodnu posebnost pa razvoj kaveznog uzgoja u industrijskom smislu nije
mogue razvijati na takvom podruju.
Otopljeni kisik
Gustoa riba u uzgoju znatno je vea od one u kojoj ive u prirodnom

stanitu. Prvi je ograniavajui faktor za rast i razvoj uzgajanih organizama
kapacitet pretvaranja hrane u energiju i rast. Da bi se hrana nakon probave
razgradila do energije potrebne za ivotne funkcije uzgajanih riba, potrebno
je osigurati dovoljne koliine u vodi otopljenog kisika.
U najveem dijelu prirodnih stanita oligotrofnog mora, kao to je

Sredozemlje, koncentracija otopljenog kisika postie 90-100 % mogueg
zasienja. Takve lokacije uz dovoljnu prostrujenost uzgojnog akvatorija
osiguravaju dovoljan donos kisika za uspjean kavezni uzgoj riba.
mg/l
10.5
10
9.5
8.5
7.5
6.5
6
10 12 14 16 18 20 22 24 26
temperatura (C)
Salinitet 20 30 35 40
Slika 16. Prikaz koncentracije otopljenog kisika pri zasienju od 100 % za tempera-
ture (10-25C) i slanost (20;30;35;40 )

Trofiki status
Trofiki status openito oznaava mnoinu i brzinu ivotnih procesa u

nekom podruju. to je vei prinos energije i tvari u neko podruje, vea je
mogunost da se proizvede i razgradi vie organske tvari. Stanita s visokom
stupnjem trofinosti mogu biti stabilna i nestabilna. U ekoloki stabilnim
stanitima visoke trofinosti (eutrofna) najee nema dodatnih mogunosti
za poveanje trofikog statusa bez provociranja osjetnih nestabilnosti. U
nestabilnim eutrofnim stanitima prevelik je rizik za uzgajivaa, stoga i
za druge djelatnosti u okruenju. Iznimke su u vrlo protonim eutrofnim
podrujima kojima protonost moe dovoljno razrijediti dodatnu emisiju
tvari i energije da nema opasnosti od znatnog poveanja trofikog statusa
(ua rijeka).
Sukladno navedenom, podruja nieg trofikog statusa (oligotrofna i

mezotrofna podruja) imaju vei apsorpcijski kapacitet za dodavanje tvari
i energije u sustav, to takoer ovisi o veliini uzgojnog sustava i veliini
recipijenta za emisiju iz uzgoja.
Fitobentos
Meunarodna konvencija o zatiti okolia posebno vanima za ukupnu

odrivost ekosustava u moru smatra stanita morskih cvjetnica. U Jadranu
su to vrste vorasta resa (Cymodocea nodosa), posidonija (Posidonia
oceanica), morska svilina (Zostera marina) i patuljasta svilina (Zostera
noltii).
Slika 17. Morske cvjetnice, vorasta resa (Cymodocea nodosa) i posidonija (Posido-
nia oceanica).
Izvor: http://www.zastitamora.org/vrste/angiospermae-(morske-cvjetnice).aspx

Iako je stanje naselja cvjetnica u Jadranu jo relativno vrlo dobro,
potrebno je voditi rauna o zadravanju takvog statusa. Morske cvjetnice ive
do dubina na kojima ima dovoljno svjetlosti za fotosintezu. Svako smanjenje
prozirnosti smanjuje mogunost za rast i razvoj cvjetnica. U kaveznom
uzgoju to je direktno zasjenjenje uzgojnim napravama i posredno
zasjenjenje poveanjem turbiditeta uzrokovano emisijom tvari iz uzgoja.
Osim ogranienja svjetla, za cvjetnice je vana i opskrbljenost kisikom
samog korijena biljaka. Emisija finih estica iz kaveznog uzgajalita
moe uzrokovati anoksiju u sedimentu i tako onemoguiti dotok kisika u
korijen morskih cvjetnica. Stoga je potrebno izbjegavati postavljanje
kaveza iznad livada morskih cvjetnica. U uzgoju velikih koliina to se izbjegava
postavljanjem uzgajalita na dubine vee od 30 metara.
Uzgojni kapacitet lokacije za uzgoj
Utvrivanje uzgojnog kapaciteta lokacije predstavlja nadogradnju na

ocjenu pogodnosti lokacije za uzgoj, tako da se na vie ili manje pogodnim
lokacijama odreuje tehnoloki kapacitet proizvodnje. Nosivi kapacitet
lokacije odreuje se u dvije meusobno povezane kategorije:
Tehniko-tehnoloki kapacitet lokacije (Slika 18)

Ekoloki kapacitet lokacije
Slika 18. Shematski prikaz temeljnih imbenika koji odreuju tehniko-tehnoloki

kapacitet uzgajalita.

Osim kriterija za lokaciju uzgoja potrebno je dodatno valorizirati i dinamiku
samog uzgoja koja je temeljno odreena rastom uzgajanih organizama.
Rast uzgajanih riba mijenja ukupne potrebe za uzgojnim volumenom, za
potrebnom izmjenom vode u kavezu i za koliinom hrane za ribe. Uzgajiva se
tijekom uzgoja i rasta moe tom procesu prilagoditi na dva osnovna naina:
Rezervacijom velikog volumena odmah u trenutku nasada ili

Koritenjem dviju ili vie veliina kaveza za uzgoj tijekom jednog
uzgojnog ciklusa.
U naelu znatno je lake uzgajati ribe u prvoj fazi uzgoja u neto zatienijim
lokacijama, gdje valovi doputaju upotrebu mrenog tega kaveza s manjim
okom (do 14 mm).
Kvaliteta morske vode u kavezima ovisi o:

kvaliteti vode izvan kaveza,
o biomasi i uzrastu ribe u kavezu,
o izmjeni vode preko mrenog tega, o dimenzijama kaveza,
o obliku kaveza i o broju postavljenih kaveza niz struju.
1. to je loija kvaliteta morske vode izvan kaveza, manji je nosivi uzgojni

kapacitet samog kaveza
2. to je vea biomasa u kavezu, loija je kvaliteta vode u samom kavezu
3. Riba manje veliine po kg mase vie utjee na kvalitetu morske vode
nego vea riba i osjetljivija je na samu kvalitetu morske vode
4. to je mreni teg manjeg oka, slabija je izmjena morske vode u kavezu
(Procjena za uzgoj minimalne veliine ribe prema veliini oka mrenog
tega kaveza prikazana je na slici 19.
5. to je kavez veeg promjera u smjeru okomitom na struju koja donosi
svjeu morsku vodu, to je slabija izmjena vode u kavezu (Slika 20.)
6. etvrtasti kavez daje mogunost boljeg protoka kroz mreni teg od
okruglog kaveza jer se prema rubovima okruglog kaveza mreni teg
zakree od okomitog poloaja prema struji te prema rubu uzrokuje sve vee
klizanje morske vode oko kaveza. To se djelomino kompenzira i
manjim putem kojim morska voda (prema rubu kaveza) mora tei da bi
prola kroz kavez (Slika 21).
7. Skupinu kaveza poeljno je postaviti irom povrinom formacije, okomito
na struju (Slika 22).

gustoa kg/m3
16
14
12
10
0
5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25
oko mrenog tega (mm)
Slika 19. Slika prikazuje iskustveni odnos preporuene maksimalne biomase po

prostornom metru kaveza za odreenu veliinu oka mrenog tega za okrugli kavez
16 m. Za jednake hidrografske uvjete za manje kaveze mogue je poveavati
gustou, odnosno s poveanjem promjera kaveza potrebno je smanjivati gustou
kako bi se ouvala jednaka kvaliteta morske vode u kavezu.
3 2
m /m
35
30
25
20
15
10
0
10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30 32 34 36 38 40
promjer kaveza (m)
Slika 20. Grafiki prikaz odnosa promjera okruglog kaveza i prosjenog volumena
kaveza koji se treba opskrbiti morskom vodom vie od jednog metra etvornog
povrine kaveza okomitog na struju morske vode. Iz navedenog je jasno da se
uzgojne gustoe u kavezima razliitih dimenzija ne mogu neposredno usporeivati.

Slika 21. Slika prikazuje utjecaj oblika (tlocrt) kaveza na protonost morske vode
pod utjecajem morske struje. Zaobljeni kavez zbog zakretanja kuta mrenog tega na
okomici strujnih silnica uzrokuje otklizavanje dijela morske vode oko kaveza pa samo
dio vode dolazi ribama u kavezu.
nepovoljan poloaj
povoljan poloaj
s
m
j
e
r
s
t
r
u
j
e
Slika 22. Slika prikazuje tlocrtni poloaj grupe kaveza s obzirom na smjer struje.
Postavljanje niza kaveza u smjeru struje tako da jedan drugome prave sjenu
nepovoljniji je za ribu nego poloaj gdje su svi kavezi podjednako izloeni
dominantnom smjeru struje.

Rast riba tijekom uzgoja omoguuje primjenu mrenog kaveza sa sve veim
okom mrenog tega, to znatno pridonosi izmjeni vode u kavezu, a time i
mogunosti vee koncentracije riba u kavezu.
Konano kapacitiranje uzgajalita moe se svesti na odabrane tehnoloke

parametre uzgoja (Slika 23).
Ekoloki kapacitet uzgajalita u dijelu koji se odnosi na utjecaj na uvjete

okolia koji su nuni za uspjean uzgoj ve je sadran u dijelu koji se
odnosi na tehniko-tehnoloki kapacitet uzgajalita. Kod postavljanja
uzgajalita treba uzeti u obzir i okolnosti ekoloke prirode koji nisu nuno
vezani za kvalitetu uzgojnog ambijenta, a koji mogu dodatno ograniiti
kapacitet uzgajalita. Taj aspekt ogranienja utvruje se kroz postupak
ocjene o potrebi procjene utjecaja uzgajalita na okoli ili kroz sam
postupak procjene utjecaja na okoli pa se ubraja u poetne uvjete kod
postavljanja uzgajalita. To se prvenstveno odnosi na utjecaj taloenja
emitiranih estica na morskom dnu, na elemente zatite prirode kroz ocjenu
blizine i osjetljivosti zatienih podruja, stanita ili svojti te na konflikt s
drugim korisnicima prostora u blizini.
Slika 23. Konani parametri uzgoja koji odreuju uzgojni kapacitet uzgajalita.

Postavljanje uzgojnih naprava i utvrivanje procedura
odravanja naprava i opreme za uzgoj
Postavljanje uzgojnih naprava sukladno procijenjenim mjerama sigurnosti

od teta nastalih od valova, vjetra i morskih struja odreuje razinu rizika od
bijega uzgajanih riba, fizikih oteenja uzgajanih riba, od ozljeda na radu
za djelatnike na uzgajalitu te za sigurnost pomorskog prometa u podruju
postavljanja uzgajalita.
Dobra praksa:
Dizajnirati, razvijati i upravljati uzgajalitem tako da su svi resursi
efikasno iskoriteni u okvirima nosivog kapaciteta lokacije uzgoja.
Ciljana izdrljivost uzgojnih naprava na vremenske prilike treba biti
dvostruko vea od najgorih uvjeta (vjetar, valovi, struje) u posljednjih
30 godina.
Osigurati da su postavljene uzgojne instalacije i oprema koju koristi
dizajnirane, izraene i odravane prema prihvaenim standardima
Odravati uzgojne instalacije i okoli uzgajalita
Primijeniti nadzor nad kretanjem osoblja i plovila u podruju koncesije
Razviti rutinske programe odravanja kojima se osigurava da oprema
bude pripremljena za sigurnu upotrebu u radu, s obzirom na utjecaj na
okoli i higijensku ispravnost proizvoda, a sukladno Standardnim rad-
nim procedurama.
Izraditi pisane procedure za praenje, procjenu stanja i korektivne
mjere u okviru Standardnih radnih procedura.
Osigurati da sidreni sustav kaveza moe izdrati predviene uvjete na
lokaciji
Odravati i koristiti mree tako da imaju potrebne osobine za sigurno
dranje uzgajane ribe na lokaciji uzgoja. (Izbor veliine oka mrenog
tega, pranje kaveza i popravci mrenog tega i konopa.)
Provoditi nadzor nad povrinom i pod vodom kako je to propisano u
Standardnim radnim procedurama.
Odravanje uzgojnih naprava ima za cilj smanjiti rizik od oteenja samih

naprava, smanjiti rizik od stresa za uzgajane ribe i smanjiti rizik od ozljeda
na radu za djelatnike uzgajalita.

Dobra praksa:
Odravanje opreme koja se koristi na uzgajalitu obuhvaa:
Redovito tehniko odravanje brodova i brodica
Redovitu izmjenu mrenih kaveza i/ili ienje mrenih kaveza od
obrataja
Za zatitu mrea od obrataja primjenjivati samo odobrena zatitna
sredstva
Redovite servise strojeva i vozila (Pogonski strojevi, viliari, dizalice.)
Higijensko odravanje opreme i odjee (ienje, pranje, dezinfekcije i
ispiranje)
Odravanje opreme u svrhu sigurnosti na radu (elina i sintetika uad,
Elektro-instalacije..)
Radnje vezane uz odravanja tehnikih postrojenja, (ukrcaj goriva, maziva,
izmjena mazivih ulja popravci vozila, strojeva i brodica) treba provoditi
odvojeno od radnji odravanja koje se odnose na higijensko odravanje
povrina s kojima neposredno ili posredno dolaze u kontakt hrana za ribu
i uzgajana riba.
ienje pranje, dezinfekcija i ispiranje opreme za uzgoj
Pranje, dezinfekcija i ispiranje opreme za uzgoj predstavlja jednu od vanih

sastavnica dobre higijenske prakse koja je nuna za provoenje dobre
proizvodne prakse. Oprema koju je potrebno redovito prati i dezinficirati
moe se podijeliti u sljedee skupine:
Kontejneri i sredstva za prijenos hrane za ribu od skladita do kaveza

Kontejneri za dranje i kratkotrajno uvanje leda za potrebe izlova
Mree za izlov i oprema za uzorkovanje riba iz kaveza
Otvorene povrine s kojima moe doi u kontakt hrana za ribu i
uzgajana riba (skladite hrane te paluba broda i brodice)

ienje podrazumijeva mehaniko uklanjanje neistoa (zaostale
hrane za ribu, sluzi od ribe, masnoe od strojeva)
Pranje obuhvaa uklanjanje neistoa uz upotrebu vode ili pare uz
moguu upotrebu detergenata
Dezinfekcija je po definiciji odstranjivanje neeljenih i opasnih mikroor-
ganizama s pojedinih povrina. Dezinfekcija moe biti kemijska ili
fizika. Dezinfekcija kemijskim sredstvima (dezinficijensi) najei je
oblik uklanjanja mikroorganizama.
U marikulturi je zabranjeno koritenje tekih otrova (proizvodi oznaeni
znakom X).
Fizika dezinfekcija provodi se gdje god je to mogue jer su manji uinci
na okoli (dezinfekcija vruom parom pod tlakom).
Za pojedine morske mikroorganizme dovoljno efikasno dezinfekcijsko
sredstvo moe biti sama pitka voda.
Sredstva za dezinfekciju esto su tetna za zdravlje ljudi i ivotinja te imaju

neeljen uinak na okoli. Pri upotrebi dezinficijensa potrebno je poznavati:
Koncentraciju dezinficijensa u otapalu

Vrijeme izlaganja povrina dezinfekcijskom sredstvu
Postupak uklanjanja dezinfekcijskog sredstva s dezinficiranih povrina
Dobra praksa:
ienju, pranju i dezinfekciji treba povrgnuti sve rizine povrine

preko kojih se mogu prenijeti mikroorganizmi na uzgajane ribe ili na ljude
kada je rije o higijeni hrane. Redovito ienje i pranje (brodica, brodova,
kontejnera za hranu, kontejnera za ribu, mrea za izlove ribe, ronilake
opreme) treba upotpuniti dezinfekcijom kad je evidentirana pojava boles-
ti ili kad je indicirano kao mjera obavezne prevencije od bolesti riba i rizika
od naruavanja higijene proizvoda.
Odravanje mrenih kaveza
Mreni kavezi nakon postavljanja u more obrastaju razliitim morskim

organizmima. U obratajnom slijedu prvo ih nastanjuju alge, kojima
pogoduje emisija amonijaka od uzgajanih riba. Nakon toga se na mreni teg
mogu nastaniti razni beskraljenjaci, to ovisi o dobu godine kada je mreni
kavez postavljen u more. Naelno je brzina obrastanja vea to je vea
temperatura morske vode. Mnogi beskraljenjaci koji koloniziraju mreni teg
imaju vrsti egzoskelet pa mogu predstavljati prilian problem u odravanju
mrea. Mrene je kaveze potrebno redovito istiti i popravljati (krpati)
(podmorski radovi (Slika 24) ili redovito mijenjati kako ne bi dolo do
pretjeranog obrastanja organizmima.

Dobra praksa:
Mreni kavez treba redovito istiti od obrataja kako bi se osigurala
izmjena morske vode preko tega i kako ne bi dolo do oteenja opreme
zbog preoptereenja.
Uestalost ienja mrea prilagoditi brzini obrastanja
Iako se ienje moe obavljati podvodnim tehnolokim postupcima,
mrene kaveze treba povremeno vaditi i prati te popraviti od nastale
tete tijekom koritenja.
Upoznati osobine lokacije po kriteriju obrastanja kaveza radi razrade
plana ienja i izmjene mrenih kaveza
Potrebno je voditi evidenciju o ienju i izmjeni mrenih kaveza
Slika 24. Popravak mrenog kaveza (krpanje) pomou hidraulikog pitolja.

Obrataj na kavezima (Slika 25) predstavlja prijetnju uzgajanim ribama

zbog:
Oteavanja protoka morske vode kroz mreu, to ujedno smanjuje

koliinu izmijenjene vode u kavezu
Oteavanja mrenog kaveza, ime se poveava mogunost oteenja i
bijega ribe iz kaveza

Poveanjem mase kaveza, to poveava frikciju na sidreni sustav
Stvaranja dodatne biomase organizama koja moe biti prevaga u
pretjeranoj potronji kisika u kavezu
Stara tehnologija pranja mrenih kaveza temeljila se na postavljanju

zamotanih mrenih kaveza u pliak kako bi se organizmi razgradili i postali
lako perivi. Nakon toga su se prali vatrogasnim mrkom morskom vodom pod
tlakom. Danas se mreni kavezi iste strojevima za podvodno pranje mrea
uz podvodne radove (Idema, Yanmar) ili se nakon izmjene peru u strojevima
za pranje mrenih kaveza. Neovisno o razvoju tehnologije podvodnog pranja
mrea, mree je potrebno povremeno izvui iz mora i temeljito oprati.
Slika 25. Obrasli mreni teg kaveza s komarama. Alge su urasle u oka mrenog
tega i spreavaju izmjenu morske vode u kavezu s okolnom morskom vodom.
slika: dr. sc. Leon Grubii
Izmjena kaveza potencijalno je opasna radnja za uzgajane ribe jer tijekom

izmjene mree lako moe doi do stiskanja vee biomase uzgajanih riba u mali
volumen. Razvijeno je vie tehnika izmjene kaveza. Prva je podvlaenjem
novog kaveza ispod staroga, nakon ega se stari kavez izvlai iz mora
uz pasivno prebacivanje riba u novi kavez. Druga tehnika temelji se na
spajanju kaveza zaivanjem gornjih krajeva koji se nakon toga potapaju pod
vodu, a podizanjem starog kaveza natjerava se riba na preplivavanje u
novi kavez. Trea tehnika temelji se na podizanju kaveza ili zapasom ribe u
kavezu u izlovnu mreu te tjeranjem stisnute ribe prema vratima u drugi
kavez.

Izmjenu manjih kaveza poeljno je obavljati uz rad ronilaca (Slika 26), a za
izmjenu veih kaveza ( > 10 m) rad ronilaca znatno pridonosi uspjenoj
izmjeni kaveza.
Slika 26. Prikaz izmjene mrea na PHD krunom kavezu uz pomo ronioca.
izvor: http://ressources.ciheam.org/om/pdf/b30/00600660.pdf (CHIEAM - Options
Mediterraneennes L. Cabello)

Nasad riba na uzgajalite
Kavezni uzgoj riba poetno je odreen nasadom mlai (ili drugih uzrasnih
kategorija) na uzgajalite. Mjere koje je potrebno provesti u okviru samog
nasada primarno obuhvaaju preventivne radnje za zatitu uzgajalita od
unosa bolesti za uzgajane organizme. Osim zatite uzgajalita od
unosa bolesti vrlo je vano minimalizirati rizik od transportnog stresa. Osim
direktne tete od transportnog stresa eventualna bolest nove mlai moe
postati i arite za irenje bolesti na druge ribe u uzgoju.
Osim zbog higijensko-sanitarnog aspekta kvaliteta nasaene mlai vana je

i u drugim aspektima koji odreuju uspjenost uzgoja. To su prvenstveno
homogenost duljine i mase riba unutar nasadnog jata te njihove genetske
osobine.
Homogenost jata u smislu ujednaenosti veliina nasaene ribe moe

se dogovarati s proizvoaem mlai, a dogovoreni parametri mogu se
provjeriti tijekom nasada. Dovoljno je samo provesti mjerenje pojedinane
duljine i mase na signifikantnom uzorku nasaenog jata te statistiki obraditi
izmjerene vrijednosti.
Najei statistiki pokazatelji koji se koriste u svrhu procjene homogenos-

ti nasaene mlai su mjere disperzije oko srednje vrijednosti, standardna
devijacija ili koeficijent varijacije. Standardna devijacija znatno se mijenja s
veliinom ribe pa je upotreba koeficijenta varijacije konzistentnija.

Dobra uzgojna praksa u dijelu nasada ribe na uzgajalite:

Ribu treba uzimati od renomiranog i iskusnog proizvoaa kojem je
proizvodni pogon slobodan od bolesti
Transportni bazeni trebaju biti oprani, dezinficirani i isprani istom
vodom prije punjenja novom morskom vodom radi ukrcaja ribe za
transport.
Riba koja se nasauje dolazi na uzgajalite uz certifikate o zdravlju koje
izdaje nadlena institucija.
U transportu je poeljno koristiti odobrene dezinficijense.
Prije nasada treba utvrditi pokazuju li ribe u transportnim bazenima
znakove stresa
Sam tijek nasada, od pripreme do nasada u kavez treba podvrgnuti
prikladnoj aklimatizaciji (temperatura, salinitet)
Prijevoz riba treba biti obavljen u standardnim gustoama uz praenje
standardnih fizikih i kemijskih paramatera morske vode.
Nasad ribe na uzgajalite treba popratiti struna osoba radi vizualne
procjene zdravstvenog statusa riba za nasad

Slika 27. Iskrcaj ribe iz transportnih bazena. Iskrcaj kamiona u kavez (gore) i iz
radnog broda (dolje). Mla se iskrcava u vodenom mlazu preko postavljenih cijevi
kako bi se maksimalno umanjio transportni stres.
slike: dr. sc. Slavica olak
Genetike osobine ovise o geografskom podrijetlu ribe, kao i o selekcijskom

radu u samom mrijestilitu iz kojeg se nabavlja mla za nasad u kaveze.
U posljednje vrijeme uznapredovale su metode za utvrivanje genetike
srodnosti kojima su dokazani razliiti sojevi lubina i komare u prirodi.
Sojevi lubina i komare na Atlantiku u naelu su prepoznati kao sjeverni i

juni soj, a na Sredozemlju kao sojevi istonog i zapadnog Sredozemlja. U
tijeku su mnogobrojna istraivanja na temu geografske odvojenosti sojeva

lubina i komare pa valja oekivati i nove podatke o geografskoj podjeli
subpopulacija. S druge strane, mrijestilita ve godinama popunjavaju svoja
matina jata ribama iz razliitih podruja kako bi proizveli mla sa to boljim
osobinama za uzgoj. Jedna je od kljunih osobina za rentabilni uzgoj brzina
rasta. Iz iskustva uzgajivaa poznato je da ribe razliitog podrijetla postiu
razliito brz prirast, ali mogu se razlikovati i po nekim drugim osobinama,
kao to je npr. razliit indeks kondicije. Za samo upravljanje uzgojem, osim
izbora kvalitetne mlai, potrebno je poznavati i ta bioloka svojstva kako
bi vrednovanje postignutih rezultata bilo iskoristivo za provoenje dodatnih
mjera u uzgoju.
Standardna devijacija
(x i X )2
i 1
Koeficijent varijacije
V=/ X 100
N ukupan broj jedinica; - standardna devijacija; xi duljina ili masa

svake pojedine ribe; i = 1,...,n); - aritmetika sredina mjerenog
svojstva (duljine ili mase)
n
x i
i1
X
N
Razlike u srednjoj duljini nasaene mlai mogu imati velik utjecaj na

konani rezultat u kaveznom uzgoju riba.
Masa ribe djelomino se moe kompenzirati tijekom rasta pa se u svrhu
vrednovanja nerijetko usporeuju masa deblje i mravije ribe, to uraa
neiskoristivim zakljucima. S druge strane, duljina se ne kompenzira
tijekom rasta i razlike u duljini na poetku uzgojnog perioda jedva su
zamjetno promijenjene na kraju uzgojnog perioda. Razlika od 0.5 cm u
vrijeme nasada prepoznaje se kao razlika u masi od 0.8 do 0.9 grama, dok
je kod riba konzumne veliine ta razlika od 15 do 18 grama po ribi.
Duljinu kao mjeru vrednovanja veliine nasada treba valorizirati jer razlika
od samo pola centimetra u startu daje biomasu konzumne ribe koja vea
za 5 %, a uz argument vee pecature moe poluiti bolji ekonomski uinak
i za 10 %.

Hranidba riba
Hranidba riba predstavlja jedan od najzahtjevnijih tehnolokih postupaka na

kaveznom uzgajalitu riba. Osim velikog utjecaja na neposredne trokove
uzgoja (40-60 % trokova), hranidba posredno predstavlja i dominantnu
pretpostavku za emisiju tvari i energije u okoli, a koliinski je proporcional-
na potronji kisika zbog disanja riba u uzgoju. Hranidba moe znatno utjecati
na zdravlje uzgajanih riba, kao i na kvalitetu proizvoda. Iz navedenih razloga
u ovom je vodiu neto vie pozornosti posveeno hranidbi riba i aspektima
hranidbe koji su vani za uspjean uzgoj.
Rasipanje hrane i fekalije tvore gotovo svu emisiju organskih estica iz

uzgajalita koje su glavni uzrok nakupljanja organske tvari na dnu ispod
kaveza. Uzgajiva je duan provoditi mjere u svrhu smanjivanja emisije
tvari u okoli, to obuhvaa optimalan izbor hrane, upravljanje distribucijom
hrane na uzgajalitu i unapreenje hranidbenog reima na uzgajalitu. Dobro
upravljanom hranidbom znatno se pridonosi postizanju optimalne
konverzije hrane i prirasta riba te smanjenju utjecaja uzgoja na okoli. Praenjem
stanja na uzgajalitu (prirasta, kvalitete morske vode i stanja na dnu)
uzgajiva moe primijetiti dugorone i kratkorone promjene na uzgajalitu,
to je nuno za provoenje dobre prakse u uzgoju.
Dobra praksa:
Upravljati skladitenjem hrane, rukovanja hranom i metodama

hranidbe s ciljem smanjenja gubitka, nastajanja otpada i stvaranja
sitnih estica koje ne predstavljaju hranu za ribe
Voditi evidenciju o utroenoj hrani i ostvarenom prirastu
Na tritu traiti optimalnu hranu s ciljem poveanja efikasnosti
hranidbe
uvati etikete koje sadre potrebne informacije o kvaliteti
upotrijebljene hrane
Prilagoditi hranidbu uvjetima okolia (temperatura, koncentracija
kisika, zdravstveni status riba, reproduktivni status riba i ciljevi uzgoja)
Odravati, istiti i dezinficirati opremu i ureaj za hranidbu riba
Educirati djelatnike o vanosti primjene propisanih mjera u hranidbi riba
Prikupljati podatake o stanju uzgojnog okolia (morskog dna ispod
kaveza)
Nakon uspostave potrebnih tehnikih uvjeta za kavezni uzgoj riba (izbor

uzgajanih organizama, kapacitiranje i postavljanje uzgajalita, opremanje
uzgajalita i nasad ribe u kaveze za uzgoj) temeljne tehnoloke aktivnosti
na uzgajalitu postaju odravanje tehniko-higijenskih uvjeta uzgajalita
(zootehnika i zoohigijena), izlov, praenje stanja i hranidba riba.

Hranidbom se podrazumijeva ukupna radna aktivnost u uzgoju ribama
kojom se uzgajanim ribama osigurava potrebna koliina hrane. Ponuena
hrana predstavlja temeljni izvor energije potrebne za odvijanje ivotnih
funkcija uzgajanih riba i temeljnu tvar iz koje riba izgrauje novo tkivo,
odnosno od koje raste. Uspjena strategija hranidbe prema Taconu (1988)
ovisi o pet vanih faktora:
Nutricionistike karakteristike formulirane hrane, to obuhvaa izbor

sirovina, razinu nutrijenata, probavljivost komponenti i dr.
Proizvodna tehnologija i fizike karakteristike dobivene hrane, kao npr.
veliina, oblik, stabilnost u vodi, plovnost, boja i tekstura.
Rukovanje i skladitenje hrane prije njezine upotrebe, to se
prvenstveno odnosi na uvjete u skladitima
Nain administriranja hrane uzgajanoj ribi, to obuhvaa nain unosa
hrane u kaveze s ribom (mehaniki, manualni), broj obroka na dan i
relativnu dnevnu koliinu ponuene hrane
Kvaliteta vode u uzgojnom sustavu, koja obuhvaa temperaturu,
koncentraciju otopljenog kisika u vodi, koncentraciju minerala u vodi,
slanost, turbiditet i brzinu strujanja morske vode.
Svi su navedeni faktori jednako vani za efikasnost hranidbe pa greka kod

jednog od njih uzrokuje redukciju efikasnosti svih drugih faktora. Zato je za
ekonomski uspjenu hranidbu potrebna suradnja vie struka odjednom.
Unapreenja su u proizvodnji hrane u domeni proizvoaa hrane za ribe

koja se na tritu pojavljuje kako gotov proizvod. Proizvoai hrane stalno
unapreuju hranu za ribe. Uobiajena je i ponuda novih vrsta hrane, koje
su prole osnovna testiranja i koje su dale dobre preliminarne rezultate.
Uzgajiva u tom dijelu treba poznavati temeljne osobine kvalitetne hrane za
ribe kako bi odabrao optimalnu hranu primjerenu uzrastu, godinjem dobu,
stanju okolia te gojidbenom i zdravstvenom stanju uzgajanih riba.
Sastav hrane za uzgoj lubina i komare
Temeljni parametri o sastavu hrane jesu:
Sirovinski sastav
Koliina ukupne energije i probavljive energije po jedinici mase
(gustoa energije)
Osnovni kemijski sastav hrane

Sirovinski sastav hrane za kavezni uzgoj ribe
Ribe u uzgoju prirodno su vezane na prehrambeni lanac u moru to

odreuje i najpovoljnije sirovine za njihov uzgoj. Dugo je u sastavu hrane
prevladavalo riblje brano i riblje ulje. I danas je uzgoj morskih riba vezan
za upotrebu tih sirovina, ali se znanstvenim postignuima uspjelo prilagoditi
sve vie sirovina terestrikog podrijetla. U tom dijelu prevladavaju uljarice
kao soja i uljana repica, dok je standardni izvor ugljikohidrata uvijek dolazio
od itarica. Zbog problema sa spongiformnom encefalopatijom preivaa,
bila je zabranjena primjena animalnih proteina koji dolaze od toplokrvnih
ivotinja.
Na tritu se nudi hrana koja sadri brano dobiveno od hemoglobina

toplokrvnih ivotinja koje nisu preivai. Primjena takve hrane nije rizina
za irenje spongiformne encefalopatije, ali pod uvjetom da je krvno brano
nabavljeno u tvornicama registriranima za proizvodnju krvnog brana
koje ne potjee od preivaa. Uzgajivai izbjegavaju primjenu takve hrane
jer je ta hrana neto jeftinija, a postoji opasnost od negativne percepcije
proizvoda na tritu.
Gustoa energije u hrani
Kaushik (1997) navodi da optimalna hrana za te vrste mora imati

minimalni energetski sadraj za mediteranske vrste uzgajanih riba (lubina
Dicentrarchus labrax i komaru Sparus aurata od 21-24 MJ/kg, ali uz
uvjet da odnos probavljivih proteina i probavljive energije iznosi 19-21 g
probavljivih proteina po MJ probavljive energije. Danas se na tritu
nude vrste hrane koje imaju i manju gustou energije, ali su zbog bolje
formulacije na razini mikronutrijenata uspjele postii bolje iskoritavanje
energije i sirovina za rast uzgajanih riba.
Kemijski sastav hrane
Svaki proizvoa hrane duan je na ambalai deklarirati kemijski

sastav hrane, to obuhvaa minimalne relativne koliine masti, bjelanevina,
ugljikohidrata, pepela i maksimalnu relativnu koliinu vlage. Na tritu se
tijekom posljednjih dvadeset godina nudila hrana za uzgoj lubina i komare
u kojoj su bjelanevine varirale od 44 do 52 %, a masti od 10 do 25 %.
Posebna se pozornost posveuje vrstama hrane kojima pelet ne prelazi 2
mm promjera (starteri), a koji slue hranidbi riba u najranijoj fazi uzgojnog
ciklusa (do 25 grama). Starteri moraju biti visokoprobavljivi s poveanim
sadrajem proteina >50 %, to odgovara stanju na tritu, ali sadraj masti
varira od 12 do 21 %.

Formuliranje hrane za uzgoj mladih organizama treba temeljiti na
primjeni visokoprobavljivijih sirovina koje ukupno trebaju sadravati vei udio
proteina (Ronald 1989). Nemaju, meutim, svi proizvoai jednak pristup
razvijanju tog naela jer formulacija hrane uvelike ovisi o dostupnosti i cijeni
sirovina.
Razlog relativno znaajnog variranja u sadraju bjelanevina i masti, te u

relativnoj koliini probavljivih bjelanevina po energetskoj jedinici
probavljive energije, u hrani za mediteranske vrste riba, treba traiti u kombinaciji
znanstvenih dostignua u trenutku formuliranja hrane i sposobnosti
proizvoaa u traenju kvalitetnih sirovina po prihvatljivim cijenama. Tu
je ulogu odigrala i potranja proizvoaa koji nisu ciljali samo na to vei
prirast i to manju potronju hrane po jedinici proizvoda nego su postojala
i iskustvena uvjerenja u formiranje odreene kvalitete proizvoda pomou
odreene hrane na tritu.
Proizvodnja hrane tehnoloki je proces koji obuhvaa i formulaciju hrane

i nain njezine pripreme. Formulacija hrane postupak je kojem se moe
pristupiti dvostrano.
Ili se polazi od najbolje formulacije pa se zatim rade kompromisi da bi
hrana bila ekonomino proizvedena odabranim tehnolokim postupkom
Ili se polazi od formulacije koja osigurava najlaku proizvodnju pa se
zatim poboljava prema nutritivnim potrebama odabrane ribe.
Takav se postupak kroz povratni proces ponavlja dok se ne proizvede hrana
kao najbolji mogui kompromis (Hardy i Barrows 2002).
Suvremena proizvodnja hrane podrazumijeva proizvodnju suhog peleta
koji je, osim prednosti vezanih za skladitenje i transport, pogodniji i za
mehaniki unos u kaveze pomou raznih hranilica. Suhi pelet moe se
proizvesti preanjem ili pomou kuhanja ekstruzijom, pri emu krob u
hrani ekspandira. Ekspanzija kroba smanjuje gustou peleta, a poroznost
omoguuje unoenje znatno veeg udjela masti u ekstrudiranom peletu
nego u preanom peletu. Gelatinizacija kroba koji se dobiva visokom tem-
peraturom u vlanoj smjesi ujedno poveava i probavljivost ugljikohidrata.
U posljednje vrijeme gotovo sva hrana za lubina i komaru proizvodi se kao
ekstrudirani pelet.

Hrana za ribe, ovisno o uzrastu riba, ima razliit sirovinski i kemijski sastav
te se razlikuje po veliini zrna-peleta:
Hrana za uzgoj mlai tradicionalno se proizvodila mrvljenjem i
prosijavanjem peleta. Nove tehnologije omoguuju proizvodnju mrvi-
ca eljenih dimenzija bez mrvljenja. Hrana za mlade organizme bogata
je bjelanevinama i sastavljena od skupih i visokoprobavljivih sirovina
kako bi se postigao najvei mogui prirast u toj ivotnoj fazi relativno
brzog rasta.
Hrana za uzgoj riba nakon juvenilne faze (eng. grower feeds) koliinski
i financijski znatno optereuje proizvodnju pa se njezina proizvodnja
okree ekonomskoj efikasnosti kroz traenje to jeftinijih sirovina uz
zadravanje oekivanih rezultata u prirastu i preivljavanju.
Strategija hranidbe lubina i komare
Hranidba riba u intenzivnom uzgoju oslanja se na gotove proizvode

mjeaonica hrane (krmiva) za ribe. U ponudi dominiraju ekstrudirani
peleti koje na podruju Mediterana nude deseci proizvoaa, ali glavninu
proizvodnje za komercijalni uzgoj predstavlja 4-5 velikih proizvoaa hrane.
Dobra praksa:
Utvrditi faktore okolia koji dugorono i kratkorono odreuju hranidbu
riba
Odabrati tehniku hranidbe
Izabrati hranu kojom e se riba hraniti
Utvrditi dnevni unos hrane i njegovu dinamiku
Utvrditi maksimalnu brzinu hranidbe kako ne bi dolo do gubitka hrane
prelaskom u okoli
Utvrditi resurse za provoenje hranidbe, to ukljuuje vrijeme
transporta hrane do kaveza i maksimalnu brzinu distribucije hrane s
obzirom na prihvatni kapacitet uzgajanih riba
U uzgojnoj praksi, u intenzivnom uzgoju riba, strategija hranidbe i dalje

se najee temelji na metodi iskustvenog analognog modeliranja. Ti
analogni modeli mogu biti manje-vie oslonjeni na eksponencijalni
model ili na model termalnog koeficijenta rasta. Najee je to kombinacija
tehnikih tablica i vodia za hranidbu koje izrauju proizvoai hrane za ribe.
Prema njima se, uz iskustvene korekcije, izrauju vlastite tablice koje esto
predstavljaju poslovnu tajnu svakog pojedinog uzgajivaa.

Da bi se mogao postaviti uinkovit model za hranidbu riba, potrebno je
ukljuiti niz parametara (vidi dijagram ispod) i ponavljati postupak sukladno
brzini promjena u samom uzgoju.
Izbor hrane za ribu
Proizvoai hrane najee nude vie tipova hrane namijenjene hranidbi

odreene vrste ribe (lubina i komare). Osim po sastavu koji je prilagoen
uzrastu ribe, razliite vrste hrane istog proizvoaa najee se razlikuju po
sirovinskom sastavu i po posebnim dodacima koje mogu sadravati. Razlike
u sirovinskom sastavu za razliite vrste hrane rezultiraju:
Razliitim omjerom kemijskih komponenti (masti, bjelanevine,

ugljikohidrati, pepeo, vlaga)
Razliitim omjerom probavljivih bjelanevina (proteina) i ukupne
probavljive energije
Ukupnom koliinom probavljive energije
Koliinom probavljive energije koja dolazi od ugljikohidrata i koja se ne
deklarira posebno, a bitno utjee na bioloku upotrebljivost energije u
hrani
Razliitom razinom usklaenosti mikrokonstituenata i makrokonstitu-
enata
Razliitim cijenama

U naelu je skuplja hrana sastavljena od kvalitetnijih sirovina te je
probavljivija i bolje izbalansirana, ali ne mora biti bogatija probavljivom
energijom. Kvalitetnija hrana u naelu uzrokuje manji hranidbeni stres i
daje bolje proizvodne rezultate, no zbog visoke cijene i teine precizne
procjene potrebne koliine takve hrane te rizika od suvinog troka, zbog
nedostataka u upravljanju procesom hranidbe, uzgajivai esto koriste
neto jeftinije varijante hrane istog proizvoaa.
S tehnolokog stajalita izbor hrane ovisi o iskustvu u koritenju odreene

hrane, o evidentiranju i analiziranju rezultata nakon hranidbe odreenom
hranom te o suradnji i prenoenju iskustava od proizvoaa hrane i
drugih uzgajivaa ribe. U vie navrata nuene su razliite formulacije za
hranidbu lubina i komare, to se prema znanstvenim pokazateljima ini
posve opravdanim.
Primjena posebne hrane koja sadri imunostimulanse ili/i druge

mikrokonstituente ovisi o namjeni same hrane. Tako veina
kvalitetnih proizvoaa hrane nudi formulacije s imunostimulansima koje su
namijenjene prevladavanju stresa i brem oporavku ribe. Takoer se na
tritu moe pronai i posebna hrana za zimsku hranidbu riba koja pokazuje
odreenu dugoronu korist, a posebice u uzgoju komare.
Hranidba riba u skladu sa specifinostima okolia
U najveem broju kaveznih uzgajalita bijele ribe dominantnu

ulogu u odreivanju dnevnog unosa hrane ima kretanje temperatura
uzgojnog okolia. Uzgoj se temelji na pretpostavci odreena stabilnosti i
predvidivosti temperature mora u pojedinom diskretnom periodu uzgoja to
je i posebno obraeno u dijelu koji opisuje kvantitativne aspekte hranidbe
riba u kaveznom uzgoju.
Osim godinjih temperaturnih ciklusa uzgojnog okolia potrebno je obratiti

pozornost na cijeli niz parametara koji na pojedinoj lokaciji mogu poremetiti
naizgled utvrenu strategiju hranidbe uzgajanih riba. U taj dodatak, koji
znatno odreuje strategiju hranidbe, ulaze fiziki, kemijski i bioloki utjecaji
koji dolaze iz uzgojnog okolia i mogu poremetiti strategiju hranidbe.
Od fizikih parametara okolia na uzgoj najjae mogu utjecati:
Vremenske prilike koje mogu ograniiti pristup uzgojnim kavezima i

povremeno onemoguiti hranidbu riba. Ako se radi o duljem razdoblju
nevremena za visokih temperatura mora, uzgajivai najee nakon
gladovanja pojaaju hranidbu uzgajanih riba u trajanju od nekoliko dana,
tako da ribu nahrane priblino do sitosti.

Snane morske struje koje, zbog specifinih meteorolokih prilika
mogu narasti iznad oekivanih magnituda. Kavezi izloeni snanim
strujanjima mogu se deformirati i stisnuti ribu pa je tada hranidba
teka i moe biti opasna po zdravlje riba. (Opasnost dolazi od stiskanja
uzgajane ribe mreom koja zbog gladi moe pojaano plivati i jedna drugu
otetiti stvarajui tako uvjete za razvoj bolesti. U takvim se sluajevima
izbjegava i hranidba pa uzgajivai to nastoje kompenzirati u periodu
povoljnih prilika kako bi vremenski gubici investiranja bili to manji).
Oscilacije u temperaturi mora. Na pojedinim lokacijama

temperatura morske vode moe znatno oscilirati i tada je vrlo teko odrediti
hranidbenu strategiju. Takve lokacije u naelu nisu dobre za uzgoj, ali
ima i iznimaka, kao to je Malostonski zaljev, gdje su uvjeti okolia
za uzgoj dobri, ali povremeno dolazi do nadiranja dubinske hladne
vode. Termoklina takoer moe predstavljati problem za odreivanje
hranidbene strategije. Postavljenjem velikih kaveza s dubokim mreama
produuje se trajanje sezone uzgoja riba u dva temperaturna sloja.
Tada je vrlo teko odrediti za koju brzinu metabolizma ribu treba hraniti,
odnosno da li za bri metabolizam u toplom povrinskom sloju ili za
sporiji metabolizam kada se riba spusti u dublji hladniji sloj.
Morska je voda, kemijski gledano, stabilni uzgojni medij i manji su
problemi s tog stajalita, ali ipak uvijek treba voditi rauna o najvanijim
faktorima za utvrivanje strategije hranidbe riba:
U moru na hranidbu dominantno utjee koncentracija otopljenog

kisika (Katavi 2002) pa i proizvoai hrane navode da su preporuke za
hranidbu osmiljene za uvjete u kojima koncentracija otopljenog kisika
prelazi 4,5 O2 mg/l.
Metaboliti riba (npr. amonijak NH3) predstavljaju vei problem u

zatvorenim uzgojnim sustavima, ali u kaveznom uzgoju, koji je
postavljen u skladu s kapacitetom okolia gdje se provode zootehnike
mjere, problemi s metabolitima ne predstavljaju ograniavajui
faktor. Ipak ponekad se kasni s promjenom mrenih kaveza pa moe
doi do loije izmjene morske vode u kavezu. U uvjetima eventualnih
kemijskih neprilika za odvijanje uzgoja, takoer se preporuuje izostanak
hranidbe do otklanjanja uzroka neeljenog stanja.
Od biolokih parametara najvaniji je parametar za utvrivanje reima

hranidbe sama veliina uzgajanog organizma, to je uz temperaturu okolia
posebno obraeno u dijelu koji opisuje kvantitativne aspekte hranidbe riba
u kaveznom uzgoju. Fizikalne i kemijske oscilacije uzgojnog ambijenta
induciraju i bioloke promjene, ne samo kod uzgajanih riba, nego i kod
organizama u okruenju. Od povremenih biolokih faktora okolia koji mogu
utjecati na hranidbu riba potrebno je navesti:
Stres kod uzgajanih riba koji nastaje zbog okolinih faktora i slabi
imunitet uzgajanih riba.

Obrataj na kavezima spreava protok vode i moe stvoriti uzgojni
ambijent smanjene vrijednosti. Tada se preporuuje izostanak hranidbe
do otklanjanja obrataja ili izmjene mrenog kaveza.
Grabeljivci koji se okupljaju oko uzgajalita mogu ometati ribu za

vrijeme hranidbe. Za vrijeme hranidbe mogue je okupljanje ptica koje
svoju hranidbu prilagoavaju uvjetima u uzgajalitu pa pojedini galebovi
mogu loviti hranu za ribe dok je u zraku i pada u kavez, to se ne
moe sprijeiti ni zatitnim mreama na kavezima. Ptice mogu loviti ribu
koja se za vrijeme hranidbe skuplja na povrini kaveza. To je posebno
izraeno kod hranidbe mlaih uzgojnih faza kad je nakupljanje ribe na
povrini znak njezine privuenosti hranom.
Ihtiofauna koja se okuplja u zoni uzgajalita zbog dijela hrane koju ne

pojedu uzgajane ribe te zbog hrane u obratajnim zajednicama privlai
vee primjerke riba ije kretanje oko kaveza moe straiti uzgajane ribe
i tako ometati tijek hranidbe.
Kad uzgajiva primijeti pojavu bolesti, vrlo esto smanjuje ili privremeno
ukida hranidbu kako bi smanjio stres, potronju kisika i koncentraciju
metabolita u uzgojnom mediju. Ponovna uspostava hranidbe nakon
takvih situacija moe biti kompleksnija i ukljuiti specijalnu hranu koju
nude proizvoai hrane za ribu. To je hrana s probavljivijim sirovinama i s
dodanim tvarima koje trebaju ojaati otpornost uzgajanih riba, kao to
su imunostimulansi i vitamini ili ubrzati njihov oporavak od pretrpljenog
stresa.
Prilagodba strategije hranidbe, s obzirom na varijacije u okoliu,

koja bi ukljuila i specifinosti same lokacije, nije sustavno istraena.
Kompleksnost uzgoja dodatno oteava izradu strategije i zato uzgajiva treba
raspolagati potrebnom koliinom znanja o uzgoju, treba prikupiti dovoljno
podataka o samoj lokaciji uzgoja i treba tijekom uzgoja upoznati specifine
reakcije lokacije na vlastito djelovanje samim tehnolokim procesom uzgoja.
Utvrivanje veliine obroka i dnevne dinamike hranjenja
Hranidba riba u idealnim prilikama (teorijski) daje najbolje rezultate kada se

riba hrani do sitosti, odnosno tada riba najbre raste, najdeblja je i postie
najmanju konverziju. Meutim, uzgojne okolnosti nisu idealne pa je takva
primjena hranidbe mogu izvor mnogih problema. Prije utvrivanja veliine
obroka i dnevne dinamike hranjenja u realnom uzgoju treba obuhvatiti
realna ogranienja koja su odreena sumom uzgojnih okolnosti. Kod veine
uzgajalita dizajn uzgajalita, izbor hrane i primjena tehnologije navode na
hranidbu do sitosti za male uzraste (mla) i hranidbu blizu sitosti za vee
ribe u uzgoju (+50 gr) kako bi se izbjeglo rasipanje hrane i zdravstveni rizici

od pretjeranog unosa hrane u organizam riba (Slika 28).
brzina rasta rizik od stresa

12
00030
10
00025
00020 8
00015 6
00010 4
00005 2
00000 0
0 20 40 60 80 100
relativna veliina obroka % od maksimalnog obroka
brzina rasta rizik od stresa
Slika 28. Ilustrativni prikaz odnosa brzine rasta i rizika od stresa prema
relativnoj veliini obroka u uzgojnim uvjetima za ribe u drugoj i treoj fazi uzgoja. Kod
maksimalne hranidbe u eksperimentalnim uvjetima uzgoja na malim gustoama rizik
od stresa ne raste. Kako raste ekonomski pritisak na smanjenje trokova uzgoja, u
naelu raste i rizik od stresa za uzgajane ribe kada su dulje vrijeme hranjene do
sitosti (metaboliti, otopljeni kisik, mikroorganizmi, izmetanje neprobavljene hrane,
mrvljenje hrane kod komare).
Praktini uzgoj riba ima jednu ili vie uzgojnih generacija uzgajanih riba koje
su smjetene u odreeni broj kaveza ili bazena. Izraun potrebne koliine
hrane u odreenom periodu (dnevni obrok) temelji se na:
Biomasi ribe u uzgojnoj jedinici

Prosjenoj veliini ribe u proizvodnoj jedinici
Temperaturi uzgojnog medija (more, voda).
Biomasa ribe u uzgoju utvruje se na temelju procjene broja jedinki u

uzgoju i procjene prosjene teine riba u uzgoju. Procjena broja riba u
uzgoju temelji se na nasadnoj koliini koja se s vremenom umanjuje za broj
uginulih jedinki. Poznati ili procijenjeni broj jedinki mnoi se s prosjenom
masom jedinke koja se dobiva modeliranjem prirasta ili na temelju
biometrije uzorka iz uzgojne jedinice te se tako dobiva procijenjena biomasa
kojoj treba utvrditi veliinu obroka.

Nakon procjene biomase i prosjene veliine riba u uzgojnoj jedinici
utvruje se obrok prema temperaturi uzgojnog medija jer, osim veliine
organizma, temperatura okolia odreuje brzinu metabolizma riba (Bret 1979,
Hernandez i sur. 2003, Libralato i Solidoro 2008).
Zato su tablice za procjenu dnevnog obroka izraenog kao postotak

biomase (koji se namjerava hraniti) odreene dvama parametrima:
prosjenom veliinom ribe i temperaturom okolia.
Najjednostavnija je metoda za procjenu prirasta koritenje analognih

modela u kojima se prirast odreuje prema podacima iz povijesti
proizvodnje koji onda mogu biti bolje ili loije statistiki obraeni. Pored
analognih modela, u upotrebi je eksponencijalni model (Askens 1997,
Rubio i sur. 2004., Andrew i sur. 2004, Pagand i sur. 2000, Bonaldo i sur.
2004), kao i model utemeljen na termalnom koeficijentu rasta (Cho 1992).
S obzirom na nedostatke tih modela (Lupatsch 2001., Jobling 2003, Dumas
i sur. 2007), koriste se u ogranienom obliku tako da je statistiki obraen
velik broj parova mjerenja za koje su utvreni koeficijenti standardne
brzine rasta ili termalni koeficijent rasta (SGR ili TGC) koji se
primjenjuju za odreene uvjete okolia, za odreenu veliinu riba i za
odreenu temperaturu. Takva je procjena preciznija od paualne procjene
temeljene na pregledu prirasta u ranijim razdobljima, ali nije esta u
uporabi, pogotovo ne na manjim i srednjim farmama gdje je ogranieno
zapoljavanje kolovanog kadra.
Osim procjene koliine dnevnog obroka proizvoai hrane u svojim

razvojnim slubama testiraju svaku hranu i preporuuju nain njezine
upotrebe. U dokumentima koje proizvoai hrane za ribe daju uz ponudu
ne navode znanstvenu podlogu koju su koristili pa ih uzgajivai riba
uzimaju zdravo za gotovo te ih kao takve primjenjuju u uzgoju. Kreativniji
uzgajivai kritiki prouavaju preporuke proizvoaa hrane i prema vlastitim
opaanjima modificiraju dobivene preporuke. To se odnosi na izbor hrane,
optimizaciju prirasta (prema trinim i financijskim okolnostima) kao i na
specifine uvjete za pojedino uzgajalite u svakom trenutku proizvodnje.
Izbor hrane odnosi se na koritenje hrane koja je bogatija ili siromanija
energijom ili proteinima, pa se kombiniranjem proizvoda moe napraviti
specifini protokol za svako uzgajalite uzevi u obzir specifine okolnosti
lokacije, zdravstvenog stanja i samih vrsta u uzgoju.

Na uzgajalitima gdje se uzorkovanje redovito provodi jedna od
vanih mjera za utvrivanje veliine obroka moe biti kretanje indeksa
kondicije. Kada je indeks kondicije (IK) u porastu, hranidba moe prijei u
pretjeranu potronju hrane, a kada je u padu, ukazuje na pothranjivanje
riba u kavezu.
Za primjenu (IK) u strategiji hranidbe potrebno je takoer poznavati
optimalni (IK) za svaki uzrast i to za svaki uzgajani soj. Sojevi u tom
sluaju imaju tehnoloki opis, odnosno vezuju se za karakteristike riba iz
pojedinog mrijestilita. Mrijestilita k tome mogu dodatno selekcijom
razdvojiti matine stokove po morfolokim karakteristikama.
Na uzgajalitima gdje je rjea provjera i procjena stanja biomase,
proizvoai hrane preporuaju primjenu hrane s niom energijom. Hrana
s neto manje masnoe, odnosno s viim odnosom DP/DE, preporuuje
za hranidbu komare, dok je visokoenergetska hrana, bogatija mastima,
prikladnije za uzgoj lubina.
Izraun dnevnog obroka hrane najee se temelji na okvirnim

preporukama proizvoaa hrane. Naprednije metode hranidbe mogu se primi-
jeniti samo uz uvjet dobre procjene biomase, srednje duljine i indeksa kondicije
uzgajanih riba. Zbog variranja odnosa duljine i mase riba izraen je dijagram
u svrhu nadopune za izraun dnevnog obroka (Slika 29). Kod pretilih riba
(lubin IK > 1.25; komara IK > 1.75) dnevni je obrok potrebno smanjiti za
10-20 %, a kod mravih riba (lubin IK < 1.1;komara IK < 1.6) potrebno
ga je uveati za 10-30 %.
U planiranju hranidbe i kontroli uinaka provedene hranidbe preporueno

je kombinirati vie metoda procjene i analize:
Planiranje prirasta prosjene duljine (L) i (W) teine riba u kavezu
Planiranje promjene indeksa kondicije (IK) za odreeni period
Planiranje apsolutnog prirasta
M(Apsolutni prirast) = M2(Masa na kraju perioda) M1(Masa na
poetku perioda)
Planiranje indeksa konverzije (IK) hrane za pojedini period
IK= P(Utroak hrane)/ W
Provjera prirasta (L), (W) i (K) (biometrija)
Procjena postignute konverzije hrane za odreeni period
Zakljuci i korektivne mjere
Broj obroka ovisi o prosjenoj veliini uzgajanih riba i o temperaturi okolia.

Proizvoai hrane ponekad, uz ostale informacije o hrani, daju i preporueni
broj obroka u okviru ukupnog dnevnog obroka hrane.

Za potrebe ovog vodia napravljena je tablica s prikazom preporuenog
minimalnog broja obroka u okviru dnevnog obroka, sukladno temperaturi
mora i veliini ribe (Tablica 3).
dnevni obrok za komaru
%
6
0
12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24
temperatura
7 cm 10 cm 15 cm 20 cm 25 cm 30 cm 35 cm
dnevni obrok za lubina

%
0
12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24
temperatura
7 cm 10 cm 15 cm 20 cm 25 cm 30 cm 35 cm
Slika 29. Dijagram za izraunavanje relativnog dnevnog obroka iskazanog u postotku

biomase u ovisnosti o srednjoj duljini ribe u kavezu.

Tablica 3. Tablica prikazuje preporueni minimalni broj obroka za ribu u okviru
ukupnog dnevnog obroka, sukladno temperaturi morske vode i veliini uzgajanih
riba.
temperatura /
120C 140C 160C 180C 200C 220C 240C
duljina
7 cm 3 3 4 5 6 7 7
10 cm 2 3 3 4 5 5 6
15 cm 2 2 2 3 3 3 4
20 cm 1 1 2 2 2 3 3
25 cm 1 1 1 2 2 2 3
30 cm 1 1 1 1 2 2 2
35 cm 1 1 1 1 1 2 2
Znanstveni pristup hranidbi riba u intenzivnom uzgoju
Znanstvena istraivanja u strategijama hranidbe riba okrenuta su

pojedinim segmentima i pogledima prema problemima u provoenju ishrane
pa su zato rijetki radovi kojima je rezultat kompletni naputak za hranidbu
mediteranskih vrsta riba. Lupatsch (2001) navodi da osim modela procjene
potrebne hrane za uzgoj pastrvi koje donose Cho i Kaushik (1990) nema
preciznijih i sustavnih modela za procjenu hranidbenih potreba uzgajane ribe,
pogotovo ne za mediteranske vrste, pa se hranidba provodi uglavnom na temelju
improviziranih iskustvenih modela.
Lupatsch sa suradnicima razvija faktorijalni model procjene potrebne hrane

za uzgajane ribe Mediterana, gdje autori (Lupatsch i sur. 2001) rastavljaju
hranidbene potrebe uzgajanih riba na dva jednostavna dijela: energiju ili
tvari potrebne za rast i energiju ili tvari potrebne za osiguranje trokova
ivljenja uzgajanog organizma.
Potrebe za hranom = M x BW(kg)b +G x rast (13)
BW(kg)b = metabolika masa ribe
M i G = koeficijenti efikasnosti koritenja energije hrane ili bjelanevina za

trokove odravanja metabolizma (M) i trokove rasta (G).
Uz pristup procjene potrebne koliine hrane, Lupatsch je sa suradnicima

dodatno razradila i procjenu potrebnog unosa energije hranom po ribi
prikazala pomou sljedeih izraza:

Za lubina (Lupatsch i sur. 2001)
DEobrok (kJ dan-1(kg)-0,79) = DEmaint + DEg x k (14)
DE = probavljiva energija hrane;
DEg = probavljiva energija hrane koja ide u prirast
k = koeficijent utroka ugradnje energije u prirast 1.46
DEmaint = [12.2 x exp ] x BW (kg) 0.79

(0.047 x Temp)
DEmaint = energija za odravanje ivotnih funkcija
Za komaru (Lupatsch 2004)
DEobrok (kJ dan-1(kg)-0,82 = DEmaint + DEg x k (15)
DE = probavljiva energija hrane;
DEg = probavljiva energija hrane koja ide u prirast
k = koeficijent utroka ugradnje energije u prirast 1.49
DEmaint = [16.6 x exp ] x BW (kg)

(0.055 x Temp) 0.82
(16)
Uspjenost primjene ovakvog modela znatno ovisi o sastavu hrane,

odnosno o omjeru probavljivih bjelanevina u hrani (DP) i probavljive
energije hrane (DE), to su navedeni autori takoer obradili, ali taj je dio
u domeni proizvoaa hrane, a ne uzgajivaa. Za primjenu takvih i slinih
iskustvenih modela vrlo je vana i procjena prirasta riba kako bi se tom
prirastu mogla dati i dimenzija ugraene energije.
U analiziranoj literaturi mogu se pronai razliiti modeli prirasta za lubina i

komaru:
Lubin (Lupatsch i sur. 2001)
W(g/ribi/dan) = 0.64 x exp (0.07 x Temp)

BW (kg) 0.587
(17)
koji se za viednevni prirast moe izraunati izrazom
Wt = (W 0.413+0.004543 x exp(0.07xTemp) t)2.42. (18)
W = masa jedinke; Temp = temperatura ambijenta u diskretnom periodu i
t = vrijeme u danima

Za lubina (2) (Lupatsch 2005)
Wt = [W0 0.483
+ 0.009418 x e (0.065 x Temp)
t]2.070 (19)
Komara (1) (Lupatsch 2004)
W (g/ribi/dan) = 0.024 exp(0.06 x Temp) BW (kg)0.514
Za komaru (2) (Lupatsch 2005)
Wt = [W0 0.486
+ 0.01166 e (0.060 Temp) t ]2.058
(20)
Primjena modela za procjenu potrebne hrane uzgajanih riba, koji se

oslanjaju na eksponencijalni model prirasta, to uz ogranienje temperature
u kojoj je pokus proveden predstavlja dodatno ogranienje u primjeni, nije
valjana izvan uvjeta pokusa.
Analiza predloenih modela ukazuje na upotrebljivost modela samo na viim

temperaturama (+19C), dok na niim temperaturama precjenjuju prirast i
samu potronju hrane.
U znanstvenoj su literaturi ponueni i drugi modeli koji mogu posluiti

procjeni potrebnog obroka za uzgajanu ribu, ali su dani u okviru ukupne
procjene prirasta riba.
Hernandez i sur. (2003) razvili su multiplikativni model za procjenu

rasta komare koji rast temelji na faktorima mase -1(w), temperature mora
-2() i hranidbe -3(r):
dw/dt=1(w) 2()3(r) (21)
Razvijanjem modela utvrdili su i parametre za odreivanje maksimalnog

obroka te povratno za raunanje rasta u uvjetima manjeg obroka koji se
izraava kao funkcija maksimalnog obroka.
Procjenu hranidbe donose i Libralato i Solodoro (2008) u recentnom radu koji don-
osi bioenergetski model rasta komare. Prema njihovu modelu opseg rasta (SFG)
rezultat je razlike ukupnog anabolizma i metabolikih trokova (katabolizma)
SFG= dw/dt = GA CT = GA FM - BM.

Gdje su SFG (eng. scope for growth) prirast, GA (ukupni anabolizam) i
CT (trokovi metabolizma - izraz za katabolike procese). Kasnije se CT
prikazuje kao suma metabolizma hranidbe FM i bazalnog metabolizma (BM)
koji takoer kroz razradu modela odreuju faktor unosa hrane kao odnos
stvarnog unosa i unosa kojim se postie optimalni rast.
Navedeni se modeli temelje na prosjenoj masi uzgajanih riba koji

zajedno s drugim faktorima znatno odreuju potencijal rasta. Poznato je,
meutim, da uzgajane ribe mijenjaju stupanj uhranjenosti, to rezultira i
razliitim odnosima duljine i mase, to relativizira modele prirasta kojima se
potencijal rasta temelji iskljuivo na masi jedinke. U takvim okolnostima kod
riba (komare) je utvren razliit tempo prirast mase (Luzzana i sur. 2003),
koji je poznat jo i kao kompenzacijski rast.
Razliite vrste riba u razliitim uvjetima reagiraju razliitim intenzitetom

kada se nakon gladovanja ponovo uspostave povoljni uvjeti hranidbe
(Saether i Jobling 1999, Chatakondi i Yant 2001, Johnasen i sur. 2002, Nicols
i sur. 2002, Sahin i sur. 2002., Ali i sur. 2003) i tada dolazi do djelomine
ili potpune kompenzacije rasta. Kompenzacijskim rastom naziva se faza
ubrzanog rasta u pogodnim uvjetima hranidbe koja se dogaa nakon
depresije rasta. Postoje indicije da kompenzacijski rast moe zahvatiti i
somatski rast, ali se kompenzacija uglavnom odnosi na nadomjetanje
zaliha masti. Prema istraivanjima Alvarez i Nicieza (2005), pastrve izloene
reduciranoj hranidbi imaju sposobnost kompenzirati rezerve dok za
izgubljeni rast u duljinu isti autori ne nalaze kompenzacijski uinak. Isto
je utvreno i za komaru (Bavevi i sur. 2010). Rezultati istraivanja
kompenzacijskog rasta ukazuju na problem koji nastaje kad je mjera poten-
cijala rasta riba prosjena masa, a Jobling (2003) navodi potekoe u procje-
ni prirasta riba kada ribe jednake mase imaju razliite indekse kondicije.
Potrebna energija i bjelanevine u hrani
Lupatsch (2004) donosi precizni izraun za formuliranje odnosa probavljivih

bjelanevina u hrani i probavljive energije (DP/DE) u hrani za komaru i
lubina. Prema rezultatima autorice jasno je vidljiva ovisnost relativne
koliine probavljivih bjelanevina u hrani o veliini ribe, a sama potreba za
bjelanevinama definirana je kao funkcija metabolike mase. Komara i lubin
imaju potrebu za veom relativnom koliinom probavljivih bjelanevina od
salmonida. Suprotno iskustvima kod salmonida, gdje vea gustoa energije
u hrani pridonosi boljem iskoritavanju bjelanevina, kod lubina i komare
prevelika gustoa energije u hrani smanjuje iskoristivost bjelanevina i
moe poveati konverziju hrane.
Prema istraivanjima koja opisuje Lupatsch (2004) provedena je regresijska

analiza odnosa veliine uzgajanih komari i odnosa DP/DE, to je prikazano
na slici 34.

U uvjetima optimalnih temperatura za rast (19-23C) komare Lupatsch
(200x) navodi model procjene koliina probavljivih bjelanevina potrebnih
za rast i za odravanje metabolizma:
Lubin
DP (g/rba/dan)=0,61 W (kg)0,7 + 1,92 x prirast bjelanevina (W = masa
ribe) (22)
Komara
DP (g/rba/dan)=0,62 W (kg)0,7 + 2,13 prirast bjelanevina (23)
Uz to autorica daje i procjenu potrebne energije:
Lubin
DP (kJ/rba/dan)=45,4 W (kg)0,80 + 1,44 energetski prirast (W = masa
ribe) (24)
Komara
DP (kJ/rba/dan)=50,8 W (kg)0,82 + 1,50 energetski prirast (25)
Iz navedenih se procjena moe izraunati omjer DP/DE za pojedini uzrast

(slika 30) uzgajane vrste.
DP/DE (g/MJ)
35
33
31
29
y = 46,882x-0,1581
27
R2 = 0,9997
25
23
21
19
17
15
0 50 100 150 200 250 300 350 400
masa komare (g)
Slika 30. Regresijska analiza odnosa probavljivih bjelanevina i probavljive

energije (DP/DE-g/MJ) u hrani za komare provedena na temelju izrauna koji donosi
Lupatsch (2004).
Osim bjelanevina iznimnu vanost ima koliina masti (lipida) u hrani.

Lipidi, osim to predstavljaju vaan izvor energije, zajedno s bjelanevinama
sudjeluju i u izgradnji biolokih membrana koje moraju imati potrebnu
fluidnost radi prolaza tvari kroz njih.

Najvei dio krmiva na tritu sadri manje od 20 % masti, koja se kompenzira
poveanim postotkom proteina jer se energija iz masnoe ne moe uspjeno
nadomjestiti veim postotkom ugljikohidrata u hrani (najvie 20 %). U
literaturi nailazimo i na sumnju autora u metaboliku iskoristivost probavljenih
ugljikohidrata pa izraun probavljive energije u hrani s ukljuenom probav-
ljivom energijom ugljikohidrata moe pridonijeti pogrenoj procjeni kvalitete
hrane. U naelu, to je manje ugljikohidrata u hrani za lubina i komaru,
preciznije se mogu izraunati stvarne potrebe energije i bjelanevina.
Kompletnoj hrani za uzgoj riba dodaju se vitaminsko-mineralni premiksi

koji su najee stabilizirani kako bi opstali u daljnjim postupcima izrade
hrane za ribe. Razlog je njihovu dodavanju u hranu izbjegavanje eventualnih
problema zbog mogueg nedostatka pojedinog vitamina ili minerala
u preraenim sirovinama. Mineralni i vitaminski premiksi bili su u EU do
poetka devedesetih godina deklarirani na svakoj poiljci krmiva, ali ti su
podaci kasnije (nakon 1997) znatno reducirani.
Uz klasinu hranu za dnevnu upotrebu na uzgajalitima riba proizvoai

nude i posebna krmiva za lubina i komaru. Razlozi za proizvodnju posebno
formulirane hrane za ribu proizlaze iz injenice da su ribe su poikilotermni
organizmi i da ive u stanitu promjenjivih svojstava (temperatura, kisik,
salinitet). Promjene u stanitu, kao i uzgojna gustoa, uzrokuju stres koji
uzrokuje slabljenje imuniteta i prirasta. Posebna krmiva podrazumijevaju
probiranje visokoprobavljivih (skupih) sirovina, dodavanje imunostimulan-
sa (glukomanani ili beta-glukani), dodavanje esencijalnih aminokiselina,
L-karnitina, HUFA, fosfolipida i vitamina (posebno C i E) (Luzzana i sur. 2004).
Niske temperature i zimski sindrom
Zimski period posebno je zahtjevan za komaru. Minimalna letalna

temperatura za uzgajanu komaru iznosi oko 5C (Ravagnan 1978,
Barnab 1990), a ispod 15C znatno se smanjuje potreba za hranom (Tort
et al. 1998 a; arusic 1999). Ibarz i sur. (2003) utvruje potpuni prestanak
uzimanja hrane na 13C. Suprotno tim nalazima, iz vlastita iskustva,
konzumna komara hranjena do sitosti na temperaturi od 12C uzimala je
hranu i narasla u duljinu (oko 3%) u vremenu od 60 dana. Ibarz i sur. (2010)
navode itav niz biokemijskih i hormonalnih promjena koje su izmjerene kod
riba, posebno kod komare, nakon to su ribe bile izloene naglom snienju
temperature okolia.
Uzgoj komare u otvorenim sustavima podrazumijeva izloenost

prirodnoj oscilaciji temperature okolia i duljini trajanja svjetla. Uzgoj te vrste
nekoliko je puta bio financijski znatno naruen zbog takozvane zimske
bolesti ili zimskog sindroma. Rezultat tog jo uvijek pomalo mistinog sin-
droma bili su gubici i do 80 % ribe (Padros i sur. 1998) u hladnim mjesecima,
s naglaskom na eskalaciju kada se more pone zagrijavati i dan postaje dulji.

Sindrom se pojavio poetkom devedesetih godina prolog stoljea.
Tada su istraivanja bila okrenuta istraivanjima u okvirima patologije
(Bovo i sur. 1995; Bilei i sur. 1996.; Bossu i sur. 1997). Istovremeno je u
Cenmaru komara hranjena razliitim hranama pokazivala razliito izraavanje
sindroma (arui i Bavevi 2000), a na uzgajalitu u Budavi (Istra)
primijeeno je znatno manje uginue komare u kavezu koji nije bio hranjen. Ta
proizvodna iskustva ukazivala su na nutricionistiku etiologiju sindroma u
uvjetima hladnijeg mora i kasnije su znanstveno elaborirana (Coutteau 2001.,
Luzzana 2003., Luzzana i sur. 2005. i Bavevi i sur. 2006) analiziraju odnos
razliitih strategija hranidbe i pojavnosti sindroma te potvruju uzgojna iskustva
prema kojima su izostanak hranidbe ili izbor kvalitetnije hrane mogui naini
za smanjenje problema koje donose hladni mjeseci. Ibarz i sur. (2010)
u jednom preglednom radu navode veinu dotadanjih istraivanja na
zimskom sindromu gdje nisku temperaturu smatraju inicijalnim uzrokom
sindroma kada se zbog niskih temperatura komara prestaje hraniti i doivljava
termalni i metaboliki stres.
Padros i sur. (1996) u kontekstu zimske bolesti spominju probleme u

metabolizmu masti na niskim temperaturama, to na neki nain potvruje
istraivanje Velazqueza i sur. (2006) koji ve na 17C ne nalaze utjecaj
poveanja masnoa u hrani na poveanje masnoa u tkivima, to vrijedi
na viim temperaturama. Bavevi i sur. (2007) u zimsko-proljetnom dijelu
godine, kada su temperature mora niske, kod komare nalaze negativnu
konverziju masti i ukupne energije.
Ta iskustva vezana za zimski sindrom ukazuju na potrebu opreznog

vrednovanja hrane kao izvora energije za komaru u hladnim mjesecima.
Tehnike hranidbe riba u kaveznom uzgoju
Hrana za ishranu riba u kavezima dovozi se na uzgajalite brodicama ili

brodovima. Ovisno o tehnologiji hranidbe, hrana se moe skladititi na
posebnom plovilu namijenjenom skladitenju i automatskoj hranidbi riba
ili se moe odmah ponuditi uzgajanim ribama. Hranidba riba moe se
obavljati runo ili pomou ureaja koji olakavaju samu hranidbu. Ovamo
pripadaju automatske ili poluautomatske hranilice i strojevi za automatsko ili
poluautomatsko ubacivanje peleta u kavez.
U realnim okolnostima sukoba u koritenju obalnog podruja, rast

proizvodnje u kaveznom uzgoju naelno je ostvariv uz udaljavanje uzgajalita
od obale. To ujedno odreuje i postavljanje sve veih uzgajalita koja se
temelje na tehnologiji uzgoja na poluotvorenom ili na otvorenom moru.
Za uspjenu hranidbu na izloenim lokacijama razvijeni su automatizirani
sustavi za hranidbu koji se temelje na principima koji su razvijeni u
poluautomatskim ureajima za hranidbu.

Skladite i strojevi smjeteni su na plovilu (teglenica i sl.) odakle se
polietilenskim cijevima distribuiraju u kaveze. Planiranje, mjerenje i raspored
distribucije hrane najee je pod kontrolom raunala koja su opremljena
posebnim programskim paketima.
Tehnike hranidbe u kaveznom uzgoju imaju svoje mogunosti, ali i svoja

ogranienja. Polazite za utvrivanje mogunosti i nedostataka odreene
tehnike hranidbe jesu potrebe uzgajanih riba. Kod potreba uzgajanih riba,
u smislu tehnika hranidbe, prvenstveno se misli na koliinu hrane koju je
potrebno ponuditi uzgajanim ribama te broj obroka u jednom danu.
Za manja uzgajalita, kao i za hranidbu mladih riba, hranidba je najee

runa, uz pomo kontejnera za hranu i lopatice (Slika 31). Prednost je rune
hranidbe nuno stalan kontakt hranioca s uzgajanim ribama koji moe
prilagoditi unos hrane u kavez prema ponaanju ribe u kavezu. Nedostatak
rune hranidbe zamoran je i jednolik rad koji moe s vremenom smanjiti
interes radnika za kvalitetu obavljenog posla. Da bi se taj problem izbjegao,
mnogi uzgajivai mijenjaju radnike na hranidbi, to moe uzrokovati gubitak
kontinuiteta u praenju ponaanja uzgajanih riba. Rjeenje je u prepozna-
vanju zainteresiranih djelatnika koji hranidbu obavljaju sa zadovoljstvom. Za
to je potrebna i povremena edukacija djelatnika kako bi aktivno sudjelovali u
poboljanjima koja se nastoje uvesti u samu hranidbu riba.
Slika 31. Hranidba riba runo uz pomo lopatice (eule)
Uz runu hranidbu esto se mogu pridodati hranilice na zahtjev i manje

poluautomatske hranilice za hranidbu mlai. Hranilice na zahtjev, koje se
postavljaju na kaveze, rade na principu propada uz pomo njihala koje ribe
pomiu kada ele dobiti hranu. Nedostatak je tih hranilica fiksna veliina

obroka koja ulazi pri svakom pomicanju njihala, kao i utjecaj valova na
pranjenje hranilice. Uz mjere opreza u koritenju hranilica na zahtjev
koje proizlaze iz poznavanja navedenih nedostataka, hranilice na zahtjev
u upotrebi su za ishranu komari. Na metalnim platformama privruju se
na konstrukcijske elemente platformi, a kod PHD platformi postavljaju se u
kavez na posebnim plovcima (Slika 32).
Slika 32. Hranilica na zahtjev u krunom PHD kavezu. slika: dipl. ing. Marko Domjan
Manje poluautomatske hranilice koje pokree satni mehanizam esto su u

upotrebi u mrijestilitu, gdje se koriste za hranidbu mlai. Te se hranilice
mogu koristiti i u kaveznom uzgoju kao nadopuna runoj hranidbi riblje mlai
(od 2 do 20 grama) (Slika 33). Hranilice privlae ribu na povrinu kaveza,
to mogu iskoristiti ribojedne ptice i tako uloviti znatne koliine riblje mlai.
Upotrebu hranilica u kaveznom uzgoju riba potrebno je popratiti adekvatnom
zatitom od ptica.
Slika 33. Poluautomatske hranilice namijenjene uzgoju u bazenima mogu se koristiti

i za dopunsku hranidbu mlai u kavezima. slika: dipl. ing. Marko Domjan

Za unos veih koliina hrane u uzgajalite esto se koriste ureaji (rasprivai)
za poluautomatsko ubacivanje hrane u kavez. Uz ureaj je stalno prisutan
radnik koji kontrolira brzinu unosa hrane u kavez, kao i koliinu unesene
hrane u kavez. Ureaji za poluautomatsko hranjenje uglavnom se temelje
na strojnoj proizvodnji zranog ili vodenog mlaza uz koje pomalo ulazi hrana
iz kontejnera te tako u mlazu biva utrcana u kavez s uzgajanim ribama.
(Slika 34). Za kvalitetnu hranidbu potrebno je voditi rauna o injenicama
jednakima onima koje su karakteristine za runu hranidbu.
Slika 34. Ureaji za poluautomatsko izbacivanje hrane kavez, u zranom mlazu

(lijevo) ili u vodenom mlazu (desno). slika: dipl. ing. Marko Domjan

Kontrola hranidbe najee se provodi vizualno. U svrhu vizualnog
opaanja ponaanja riba u kavezu, s povrine, dobro je imati naoale s
polarizacijskim staklima koja uklanjaju odbljesak svjetla s povrine mora.
Opaanje moe provoditi i ronilac, to je skupo, ali moe biti pogodno za
povremeno badarenje hranidbe. Uz direktno osobno opaanje osobe koja
je zaduena za hranidbu, mogu se dodati i ureaji koji olakavaju opaanja
o tome kako riba u kavezima uzima hranu. Pomo ureaja moe biti od
velike vanosti kod velikih kaveza, gdje je oteano opaanje cijelog jata
riba u kavezu. Jedno je od vanih opaanja propadanje hrane ispod kaveza.
Opaanja o propadanju hrane mogu se prikupljati na temelju slike na ekranu,
koja se dobiva putem videokamere postavljene u dnu kaveza ili pomou
Dopplerovog ureaja koji biljei prolaz peleta na odreenoj dubini. Na
tritu je mogue pronai i lijevak s fotoelijom u koji upada pelet koji je
propao ispod jata u hranidbi, a gdje fotoelija biljei prolaz estica hrane.
Skladitenje hrane za ribu
Hranidba lubina i komare u kaveznom uzgoju podrazumijeva

upotrebu znatnih koliina hrane za ribu koja se naruuje periodiki. Za to je
potrebno kupljenu hranu skladititi na prikladan i propisan nain. Skladita
za skladitenje hrane za ribe moraju se sukladno propisima registrirati ili
trebaju biti odobrena u Upravi veterinarstva.
Kod uzgajalita riba u kojima se skladiti hrana za vlastitu upotrebu,

skladita trebaju biti samo registrirana. Postupak registracije objavljen je
na mrenoj stranici http://www.mps.hr/default.aspx?id=7566Za Uprave
veterinarstva. Registrirana skladita za skladitenje hrane za ishranu riba moraju
udovoljavati uvjetima iz Pravilnika o higijeni hrane za ivotinje
(N.N.41/08;28/09).
Dobra praksa:
Skladite hrane za ribe treba biti suho i prozrano
Treba odravati higijenu skladita
Treba onemoguiti pristup glodavcima u skladite
Pojedine poiljke hrane trebaju biti uskladitene odvojeno kako bi se
osigurala sljedivost
Hranu naelno treba troiti prema njezinoj starosti, vodei rauna o
isteku valjanosti koju navodi proizvoa hrane

Izlov riba
Na kraju svakog uzgojnog ciklusa uzgojena se riba izlovljava i priprema

(sortiranje, pakiranje) kako bi na se primjeren nain mogla ponuditi na
tritu. U okviru same procedure izlova mogu se izdvojiti tri faze:
priprema ribe za izlov

izlov riba iz kaveza
pothlaivanje riba i njihovo uvanje u kontejnerima do dovoza na mjesto
sortiranja i pakiranja
Dobra praksa:
Odgovorno koristiti provjerene tehnike rukovanja opremom za izlov ribe

Voditi rauna o tome da riba dovoljno gladuje prije samog izlova kako
bi probavni sustav bio prazan.
Primjenjivati odgovarajue procedure u provoenju izlova, pothlaivanja
izlovljene ribe
Primijeniti mjere o sigurnosti hrane, s obzirom na odravanje
odgovarajuih temperatura i kontrolnih procedura kvalitete za vrijeme
izlova i transporta izlovljene ribe
Priprema uzgajanih riba za izlov
Riba tijekom uzgoja redovito dobiva hranu. Prije poetka izlova potrebno je
osigurati da probavni trakt riba bude ispranjen, odnosno da u njemu vie
nema ostataka hrane za ribe, i to iz dva razloga:
Pranjenje crijeva nakon izlova moe stvoriti dovoljnu koliinu hranjivih

tvari za rast mikroorganizama
Hrana u probavnom traktu za vrijeme ienja ribe moe iscuriti u
trbunu upljinu, to je higijenski i marketinki neprihvatljivo.
Povremeno uslijed stresa riba u kavezima moe oboljeti od bakterijskih i

drugih infekcija. Tada ovlateni veterinar moe propisati lijeenje
odgovarajuim lijekom. Prisutnost aktivnih supstanci pojedinih lijekova u
tkivu uzgajane ribe ili nije dozvoljena ili je dozvoljena prisutnost do neke
maksimalne koncentracije.
Na internetskoj stranici Uprave za veterinarstvo http://www.mps.hr/

default.aspx?id=8371, objavljen je dio uputa o VMP koje su odobrene
sukladno Pravilniku o veterinarsko-medicinskim proizvodima (NN 30/09,
73/09, 14/10, 146/10 i 32/11).

Za provedbu uinkovitog lijeenja potrebno je, u tjelesnim tekuinama i
tkivima ribe, kroz odreeno vrijeme osigurati djelatnu koncentraciju aktivnih
supstanci lijeka. Budui da se aktivne supstance razliitim metabolikim
putovima izluuju iz tijela ribe, potrebno je lijek unositi periodiki kako bi
se ouvala djelatna koncentracija u tkivima pa tako i uinkovitost samog
lijeenja.
Izluivanje ljekovitih tvari iz tijela vano je svojstvo koje se koristi u smislu
smanjenja koncentracije lijeka u tkivima koja slue za ishranu ljudi. Brzina
izluivanja ovisi o temperaturi okolia. U tu se svrhu nakon provedenog
lijeenja propisuje zabrana plasiranja ribe na trite, a vrijeme zabrane
ovisi o vrsti lijeka i temperaturi okolia.
Dobra praksa za izlov riba u sluaju lijeenja riba:
Kako bi se izbjegla pojava nedozvoljene koncentracije odreenog

lijeka u ribi za trite, potrebno je potivati karencu, odnosno vrijeme
zabrane stavljanja ribe na trite nakon lijeenja, to propisuje nadleni
veterinar.
Povremeno kontrolirati koncentraciju lijeka u tkivu ribe ako je lijeena
kategorija konzuma.
Vrlo je esta zamjena teza o formalnoj vanosti odreivanja

vremena koje mora proi od prestanka lijeenja do izlova ribe za trite. Na
lijekovima obino pie karenca, odnosno vrijeme koje treba proi od lijeenja
do izlova.
Npr.
flumequine 80 dana
oxitetraciklin 60-90 dana
trimetoprim-sulfamerazin 350 dana
Meutim, u propisima Europske unije (Pravilnik o farmakoloki aktivnim

supstancama i njihova klasifikacija s obzirom na maksimalno doputenim
reziduama u hrani ivotinjskog podrijetla COMMISSION REGULATION (EU)
No 37/2010) nije propisano vrijeme od zavretka lijeenja do izlova, nego
minimalni rezidualni limit u hrani ivotinjskog podrijetla.
Npr.
Sulfadiazin 100 g/kg
Trimetoprim 50 g/kg
Oksiteraciklin 100 g/kg
Flumequine 600 g/kg

Osim higijenskih normi, priprema riba za prodaju moe obuhvatiti i
parametre kvalitete proizvoda. Primjerice, riba u dobrim uvjetima dranja
moe biti hranjena nadomak sitosti, ime se postie najbri prirast, ali i
visoka relativna koliina masnoe. Koliina masnoe dobro korelira s
indeksom kondicije (1) pa se npr. moe standardizirati prodajni indeks
kondicije riba. Tako se postie proizvodni standard, ne samo u izgledu riba,
nego i u njezinu kemijskom sastavu. U tom smislu prije izlova se moe zadati
potreban period gladovanja do eljenog indeksa kondicije.
Izlov riba iz kaveza
Dobra praksa:
Izlov riba treba pomno planirati i uskladiti s vremenskim prilikama na
uzgajalitu
Zapas ribe treba voditi iskusni djelatnik na uzgajalitu.
Tijekom stiskanja ribe u zapasu procjenjuje se eventualna potreba
isputanja dijela riba iz zapasa
Putanje dijela riba obavlja se prije konanog stiskanja ribe u zapasu s
ciljem minimaliziranja stresa.
Kad je riba stisnuta, potrebno je izloviti svu ribu u zapasu.
Izlov ribe iz zapasa treba obaviti to je bre mogue.
Izlov riba iz kaveza obavlja se na principima temeljnih ribolovnih znanja

i vjetina u upotrebi ribolovnih alata. Izlov u manjim kavezima najee
se provodi uz podizanje mrenog tega kaveza. Pregraivanjem dijela
kaveza riba se koncentrira u to je mogue manji volumen, ime se olakava
grabljenje ribe iz kaveza.
U velikim kavezima koristi se mrea za izlov, koja je napravljena na naelima

obalnih mrea potegaa. Takva mrea ubacuje se u uzgojni kavez te se
tehnikom zapasa ograuje dio riba u kavezu. Ograene se ribe, radi
izlova koncentriraju, povlaenjem mree za izlov prema eljenom mjestu na
kavezu. Riba se u zapasu vadi iz kaveza pomou mree za grabljenje (purtila,
janke, sake, oprare, purare, podmetaa) koja se moe privezati na brodsku
dizalicu, ime se znatno ubrzava sam tijek izlova (Slika 35).
Na velikim kavezima za izlov se moe koristiti i vakuumska pumpa kojom se

stisnuta riba prebacuje u vodenom mlazu na brod.

Brzina izlova riba iz kaveza iznimno je vana, prvenstveno zato to je
sam postupak stiskanja ribe u mali volumen izvor prilinog stresa za
ribe.
Tijekom stiskanja riba u izlovnoj mrei ribe intenzivno plivaju, pri emu
troe znatne koliine energije.
Produljeno plivanje u takvim uvjetima nadalje rezultira nastajanjem
mlijene kiseline u tkivu, koja je uzrok postmortalnog snienja pH
vrijednosti tkiva.
Za kvalitetan proizvod kojem se eli osigurati to dulji vijek
trajanja na tritu svjee ribe ili tritu otkupa radi prerade potrebno je
minimalizirati koncentraciju mlijene kiseline u tkivima.
Slika 35. Izlov komare iz kaveza u zimskim uvjetima. slika: dipl. ing. Marko Domjan
Pothlaivanje riba nakon izlova
Odmah nakon izlova ribe iz kaveza stavljaju se u kontejnere (baje) u

kojima se istovremeno provodi i njihovo pothlaivanje na eljenu
temperaturu. Pothlaivanje se odvija u mjeavini vode i leda (ili u tekuem
ledu) gdje led rashlauje vodu, a rashlaena voda odnosi toplinu iz riba, to
rezultira hlaenjem ribe. Pothlaivanjem ribe na 1.5C u roku od 30 minuta
rigor mortis se odgaa za ak 36 sati, a odravanjem neprekinutog hladnog
lanca svjeina ribe moe se ouvati i do 12 dana.

Dobra praksa:
Ribu nakon izlova treba to bre pothladiti i odravati na ciljanoj
temperaturi sve do iskrcaja ili prijevoza u odobreni objekt
Potrebno je osigurati dovoljnu koliinu leda da bi se sva izlovljena riba
to bre ohladila na temperaturu izmeu 0 i 4C.
Mjeavinu leda i vode potrebno je pripremiti prije ubacivanja ribe i
ostaviti dovoljno vremena kako bi se voda ohladila na eljenu
temperaturu te na taj nain osiguralo naglo hlaenje ribe.
Koliinu vode i leda treba paljivo prilagoditi temperaturi ribe te
osigurati dovoljnu koliinu rashlaene smjese koja treba preuzeti
dovoljnu koliinu topline od riba bez veeg zagrijavanja.
Za pothlaivanje ribe i prijevoz do obale preporuuje se upotreba
termoizoliranih kontejnera, pogotovo kada se radi o duljem vremenu
transporta (preko 30 min.)
Nakon naglog pothlaivanja izlovljene ribe potrebno je odravati
temperaturu u kontejnerima s ribom na razini izmeu 0 i 4C.
Za odravanje niske temperature ribe potrebno je osigurati dodatni
sustav za hlaenje (dostatnu koliinu leda ili komoru s postrojenjem za
hlaenje hladnjau).
Tijekom transporta potrebno je mjeriti temperaturu u kontejnerima s
ribom i prema potrebi dodatno pothlaivati ribu.
Upotrebom leda od slane vode ili od morske vode postie se mjeavina vode
i leda u kojoj se led topi na nioj temperaturi, ime se moe ubrzati hlaenje
ribe. Takva se tehnika pothlaivanja preporuuje uz uvjet da riba ne ostane
dugo u slanoj hladnoj vodi jer ubrzava procese nastajanja nepoeljnih tvari
u ribi.
Procjena potrebne koliine leda mogua je kada su uvjeti za njegovo

koritenje potpuno poznati. Koritenje leda u uzgoju riba vezano je za
oscilacije temperature okolia. Za kapacitiranje postrojenja za proizvodnju
leda najvanije je predvidjeti oscilacije temperature mora tijekom godine
jer ona odreuje tjelesnu temperaturu riba na izlovu. Za dnevnu procjenu
potrebne koliine leda za izlov dovoljno je izmjeriti temperaturu mora na
uzgajalitu, ali za dodatno hlaenje ribe u transportu do obale treba uzeti u obzir
temperaturu zraka i izolaciona svojstva kontejnera u kojim se riba prevozi.
Za procjenu potrebne koliine leda za pothlaivanje ribe dostupni su izrauni
na brojnim adresama na internetu. Procjena dodatnih koliina leda takoer
se moe raunati, ali najbolja je metoda iskustvena procjena na temelju
mjerenja temperature ribe i usavravanja procjene pomou korektivnih
mjera u transportu.

Procjena potrebne koliine leda za pothlaivanje ribe nakon izlova iz
kaveza:
Mi = (Mf)x(Cpf)x(ts-tc)/Li
gdje su:
Mi koliina leda (kg)
Li latentna toplina otapanja leda (80 kcal/kg<> 334,52 kJ/kg)
Mf masa ribe (kg)
Cpf Specifini toplinski kapacitet ribe (kcal/kg C)
ts poetna temperatura riba C
tc konana (ciljana) temperatura riba C
Specifini toplinski kapacitet ribe moe se izraunati pomou sljedee

formule:
Cfp = 0.5 x Xl + 0.3 x Xs + 1 x Xv
Xl = frakcija lipida (maseni udio)

Xs = masena frakcija krutih tvari (maseni udio)
Xv = masena frakcija vode (maseni udio)
PRIMJER:
Xl = 0.1 (10%); Xs= 0.19 (19 %); Xv= 0.7 (70 %)
Cfp = 0.5 x 19 + 0.3 x 19 + 1 x 0.7 = 0.807 (kcal/kgC)
Potrebna koliina leda za hlaenje ribe:
Li latentna toplina otapanja leda (80 kcal/kg<> 334,52 kJ/kg)

Mf = 1000 (kg)
Cpf = 0.0899 (kcal/kgC)
ts = 22C
tc = 1C
Mi = 1000 (kg) x 0.807 (kcal/kgC) x (22C -1C)/ 80 (kcal/kg) = 211.84
kg
Da bi se odreena koliina ribe ohladila, potrebno je dodati i vodu u
kontejnere za pothlaivanje (za pothlaivanje 1000 kg ribe priblino 250
litara vode + led). Zato je u formulu za izraun potrebne koliine leda
za hlaenje ribe potrebno uraunati i led za hlaenje vode. Za vrijeme
izlova na kavezima najee se dodaje morska voda koja ima specifine
toplinske kapacitete (ovisno o slanosti) od oko 3.85 kJ/kgC, odnosno oko
0.92 (kcal/kg C). Uvrtavanjem parametara za morsku vodu umjesto
za ribu u formulu za izraun potrebne koliine leda za dodatno hlaenje
morske vode moe se izraunati da je za ohlaenje 100 litara morske vode
zimi potrebno oko 14 kg leda, a ljeti i do 27 kg.

U posljednje vrijeme u ribarstvu je sve uestalija upotreba tekueg leda.
Tehnologija koritenja tekueg leda za pothlaivanje ribe ovisi o slanosti
vode od koje se sastoji tekui led i o omjeru koliine leda i vode u smjesi.
to je slanija vodena otopina soli to je nia temperatura otapanja leda, ime
se moe ubrzati pothlaivanje ribe. Najvea koncentracija leda u tekuem
ledu moe dostii do priblino 60 % leda u smjesi. Takva mjeavina u otopini
s 1% soli ima temperaturu oko -1C, a smjesa s otopinom od 5 % soli
dostie -8,5C. Slane otopine nisu pogodne za dulje dranje ribe jer se time
ubrzavaju procesi razgradnje i pada kvaliteta proizvoda (Margeirsson B. i sur.
2010) (Tablica 4).
To isti led Tekui led 20% Tekui led 33% Tekui led 50%
10 0,6 0,30 0,18 0,12

15 0,11 0,57 0,35 0,23
20 0,17 0,85 0,51 0,34
25 0,22 1,12 0,68 0,45
Tablica 4. Potrebe leda po kg ribe za razliite poetne temperature (T0) uz skladitenje

tijekom 48 sati na 0,5C. Postotak oznaava postotni dio leda u smjesi.
Prema: (Margeirsson B. i sur. 2010)

Zatita okolia i upravljanje raspolaganjem otpadom
Zatita uzgojnog okolia jedan je od najvanijih zadataka uzgajivaa. Prvi

je razlog zatita uzgojnih uvjeta za organizme kojima su potrebni zahtjevni
uvjeti kvalitete okolia kako bi se postigli dobri ekonomski uinci uzgoja.
Drugi je razlog odnos prema drugim korisnicima prirodnih dobara koje treba
tititi od vlastite emisije tvari i energije u okoli.
Planiranje akvakulture treba osigurati jednak odnos drugih korisnika

prirodnih dobara prema uzgajalitu, kao i uzgajivaa prema drugim
korisnicima prirodnih dobara. Sukob interesa u koritenju pomorskog
dobra esto instrumentalizira zatitu okolia jednostranim pristupom
prema konkurentu u prostoru. Kako ne bi dolo do neproduktivnih
tenzija, preporuuje se pristup integralnog upravljanja obalnim podrujem,
koji uvaava drutvene interese i prirodnu podlogu za razvoj pojedinih
djelatnosti.
Jedan je od vanijih postupaka s ciljem zatite okolia procjena utjecaja

zahvata na okoli, koja se za kavezni uzgoj provodi ovisno o veliini uzgajalita
i udaljenosti od obale (Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoli N.N.
64/08; 67/09).
Kako bi se mogao procijeniti utjecaj nekog zahvata na okoli, potrebno je

dati kvalitativnu i kvantitativnu procjenu tvari koje taj zahvat emitira u okoli.
Odabir tvari koje e se procjenjivati u tome smislu, ovisi o dva osnovna
kriterija, a to su toksinost i bioloka aktivnost. U uzgoju lubina i komare
mogu se, prema klasifikaciji oneiivaa koju daje GESAMP (1996), nai
jedino vee koliine oneiivaa I klase (nutrijenti i prirodna organska tvar
u obliku suspendiranih estica, amonijaka ili drugih tvari koje trebaju kisik
za razgradnju) koje su posljedica hranidbe. Emisija oneiivaa II klase
(patogeni organizmi) mogua je putem njihova umnaanja u uzgajalitu za
vrijeme eventualne epidemije. Ta se vrsta emisije ne moe procjenjivati jer
se oekuje da se provode zootehnike mjere kojima se takav proces potpuno
spreava i koje su u izravnom ekonomskom interesu uzgajivaa. Tome treba
dodati da hrana za ribe ima veterinarsku deklaraciju o sanitarnoj ispravnosti
te da ne sadri oneiivae te kategorije.
Da bi se mogao procijeniti utjecaj zahvata na okoli, treba procijeniti i

distribuiranje emitiranih tvari u zonu zahvata i put uklanjanja iz zone
zahvata. Za procjenu distribucije i puta, osim poznavanja uvjeta stanita,
treba utvrditi dinamiku emisije, koja moe biti kontinuirana, povremena
i sluajna. Emisija tvari iz uzgajalita ribe u okoli moe biti dvojaka u
esticama ili otopljena. Kod hranidbe suhom hranom prisutna je i emisija
nepojedenih peleta u podruje zahvata. estice, odnosno krute tvari (hrana
i izmet) dijelom se taloe na morskom dnu, a dijelom se razgrauju ili ih
konzumiraju drugi organizmi dok tonu u vodenom stupcu. Otopljene tvari
(amonijak, fosfat, urea, glikoproteini) razrjeuju se u morskoj vodi.

Ugradnja izluenih metabolita i nepojedene hrane, osim o fizikim,
kemijskim i biolokim karakteristikama ireg podruja zahvata, ovisi i o
biolokoj iskoristivosti pojedine emitirane tvari.
Prema biolokoj aktivnosti, emitirane tvari moemo podijeliti na:
prirodne metabolike produkte

nepojedenu hranu
tvari koje se unose veterinarskim i zootehnikim mjerama, a slue
ouvanju homeostatskih mehanizama uzgajanih organizama (antibiotici,
bakteriostatici, dezinficijensi, protuobratajni premazi i dr.).
S obzirom na sve veu pozornost znanosti, politike i javnosti prema

unosu farmaceutskih i drugih preparata u okoli, marikultura se, kao novija
djelatnost, temelji na prevenciji (zoohigijena, vakcinacija) i na upotrebi tvari
visoke razgradivosti ili tvari koje se minimalno emitiraju u okoli.
Tijekom uzgoja ribe, najvanije su za emisiju u okoli, prema koliini i

moguim efektima, posljedice procesa hranjenja, tj. hrana i metaboliki
produkti njezine razgradnje. Hranjenje je sastavni dio dnevnog ivljenja
organizama te je prema svojoj prirodnosti naelno nepromijenjeno
procesom uzgoja. Isti temeljni principi svrstavanja vrijede i za posljedino
emitirane tvari. Razlike u trofikom vrednovanju uzgojnih od prirodnih
populacija odreene su gustoom uzgojne populacije, stacionarnim
poloajem uzgojne populacije te unosom tvari i hranidbene energije koja
nije nastala u podruju u uem smislu trofiki povezanom s podrujem
zahvata. Emisija tvari ovisi o metabolizmu ribe, kao i o sirovinskom i
kemijskom sastavu hrane, a efikasnost hranidbe ovisi o energetskoj
vrijednosti hrane te o probavljivosti pojedinih komponenti.
Dobra praksa:
Procijeniti ukupnu koliinu krutog otpada koji treba ukloniti s uzgajalita
Otpad prikupljati sukladno Zakonu otpadu (N.N.)
Procijeniti oekivani mortalitet i pripremiti se za pravovremeno
uklanjanje uginule ribe s uzgajalita, sukladno Veterinarskom
zakonu (N.N. 41/07;55/11) i Pravilniku o nusproizvodima ivotinjskog
podrijetla koji nisu za prehranu ljudi, NN 87/09.
Sakupljanje i uklanjanje otpada ne smije prouzroiti stres za uzgajane
organizme
Izraditi plan ienja i zatite uzgojnih instalacija kako bi koliina
uklonjenih organizama bila minimalna
Ambalani (tehnoloki) otpad treba biti sakupljen i propisno odloen

Emisija krutog otpada ukljuuje obratajne organizme na uzgojnim
instalacijama, uginulu ribu, ambalau, odbaeni mreni teg, konope i
dijelove platformi kada se odbacuju zbog oteenja ili dotrajalosti. Uzgajivai
su duni prikupiti otpad s uzgajalita i ukloniti ga sukladno Zakonu o otpadu
(N.N. 178/04;153/05;111/06;110/07;60/08;89/08) i Veterinarskom zakonu
(N.N. 41/07;55/11).
Dobra praksa:
Optimalan izbor lokacije
Optimalno postavljanje kaveza s obzirom na morsku struju i druge
kaveze u blizini
Planiranje vremena i koliine nasada ribe na uzgajalite
Predvianje prirasta ribe i koliine hrane koja je potrebna za oekivani
prirast
Prilagodba hranidbe stanju ribe u kavezu, vremenskim prilikama i
kvaliteti vode u kavezu
Provoenje preventivnih radnji za suzbijanje bolesti

Upravljanje radnjama usmjerenima na spreavanje
bijega riba iz kaveza
Bijeg riba iz kaveza pobuuje sve veu panju znanosti i javnosti u svijetu.
To je posebno vano za vrste ije ponaanje (mrijest i sl.) odreuje genetika
informacija u stanicama, to moe utjecati i na izglede za preivljavanje te
vrste u prirodi. Kada se tome doda i suparnitvo uzgojenih riba s prirodnom
populacijom cijeli problem moe imati veliku teinu u okviru mjera za zatitu
prirode.
Dobra praksa:
Nasadom autohtonih vrsta na uzgajalite umanjuju se mogui uinci

bijega riba iz kaveza na prirodu i okoli.
Uzgojne instalacije trebaju biti postavljene na siguran nain kako ne bi
dolo do tete koja moe biti uzrok bijegu.
Uzgojne instalacije potrebno je kontinuirano odravati kako ne bi dolo
do tete koja moe biti uzrok bijegu.
Kako bi se sprijeio bijeg komari iz mrenih kaveza, potrebno je
redovito kontrolirati i popravljati tete koje nastaju grinjom mrenog
tega (ronilaki radovi i izmjena mrea).
Potrebno je voditi rauna o starosti mrenih kaveza i opem stanju
materijala od kojeg su izraeni kako bi pravovremeno bili iskljueni iz
proizvodnje.
U sluaju bijega potrebno je organizirati izlov odbjegle ribe kako bi se
to vei dio vratio u kaveze za uzgoj.
Bijeg ribe na uzgajalitima lubina i komare najee je vezan za bijeg

komare uslijed progrizanja mrenog tega od kojeg je napravljen kavez.
Bijeg uslijed loe obraenih mrenih kaveza u procesu tehnikog odravanja
dogaa se rijetko i potpuno ovisi o kvaliteti odravanja mrenih kaveza. Vrlo
je rijedak bijeg uslijed tete od nevremena ili zbog udara broda ili brodice na
postavljene uzgojne instalacije. Pravilnim oznaavanjem uzgajalita (uvjeti
luke uprave kod izdavanja lokacijske dozvole), ucrtavanjem uzgajalita u
pomorske karte i odravanjem opreme moe se znatno smanjiti vjerojatnost
tete uslijed havarije na moru.
Bijeg ribe sa stajalita genetske polucije ne predstavlja vei problem

u ekolokom smislu jer matice od kojih je dobiven nasadni materijal jo
uvelike potjeu iz prirodnih populacija pa nema znakova izdvojenosti
uzgojenih populacija i prirodnih populacija. Eventualne razlike izmeu
prirodnih populacija (ekotipovi) lubina i komare i njihova mogua
refleksija introdukcijom potomaka na prirodne populacije oko uzgajalita
uzrok su opravdanog opreza. Bijeg veeg broja organizama, pogotovo lubina
koji je grabeljivac, moe imati kratkotrajni vei utjecaj na organizme koji
predstavljaju njegov prirodni plijen.

Kako ne bi dolo do poribljavanja uslijed bijega, potrebno je sustavno
provoditi zootehnike mjere za spreavanje bijega, to je u direktnom
interesu uzgajivaa.
Zootehnike mjere za prevenciju bijega jesu sustavno odravanje mrea,

kako na kopnu za vrijeme pranja, krpanja, skladitenja, tako i u moru
ronilakim pregledima. Dovoljno estim pregledima i krpanjem rupa u sklopu
podvodnih radova postie se potpuna prevencija od bijega.
Kod lubina i komare postoji prostorni kontinuitet i sve su subpopulacije

u meusobnom kontaktu. Iz navedenog se moe zakljuiti da su dijelovi
populacije na odreenom geografskom podruju i najbolje prilagoeni na
uvjete okolia na tom istom podruju te da u smislu genetike kompeticije
imaju odreenu prednost pred drugim subpopulacijama iste vrste.
U sluaju da se prirodnoj populaciji znatno smanji broj, velik bijeg iz kaveza

moe pridonijeti smanjenju genetike raznolikosti u prirodnom stanitu pa
je stoga na uzgajalitu potrebno trajno provoditi mjere prevencije od bijega
ribe, to ujedno predstavlja i gospodarski cilj uzgajivaa.

Ouvanje zdravlja i higijenske ispravnosti uzgajanih
riba
Dobro gospodarenje uzgojem od presudne je vanosti za ouvanje

zdravlja uzgajanih riba. Ouvanje okolia, nasad zdrave ribe, pravilna
hranidba, minimaliziranje stresa, cijepljenje te brza dijagnoza bolesti i
poduzimanje potrebnih mjera predstavljaju temelj dobrog gospodarenja
uzgajalitem.
Dobra praksa:
Utvrditi mjere prevencije od izbijanja bolesti, to ukljuuje:
Brigu o uzgajanim ribama i dobru praksu u uzgoju
Odravanje dobre kvalitete vode u kavezima
Provoenje rutinskog nadzora na uzgajalitu, kojim se na
vrijeme mogu prepoznati stresne okolnosti i mogua pojava
bolesti
Uzgoj ribe u primjerenoj gustoi
Hranjenje provjerenom hranom
Uklanjanje uginulih riba iz kaveza ne ugroavajui zdravlje
ostalih riba u kavezu
Primjenu mjera biosigurnosti
Zatitu zdravlja uzgajanih riba pomou imunostimulanata ili
cjepiva
Napisati plan upravljanja zdravljem uzgajanih riba

Odravati higijenu opreme koja se koristi, s ciljem smanjenja
vjerojatnosti za prijenos patogenih organizama
Oistiti vidljive neistoe od organskih tvari uz upotrebu
dozvoljenih sredstava za ienje
Koristiti detergente prihvatljive za okoli
Koristiti dozvoljena dezinfekcijska sredstva u preporuenoj
koncentraciji i uz preporueno vrijeme djelovanja
Osigurati minimalni utjecaj na okoli za vrijeme koritenja
terapeutika i dezinfekcijskih sredstava
Nakon pranja i dezinfekcije opremu isprati higijenski ispravnom vodom.
Koristiti profesionalni servis za veterinarsku ekspertizu i dijagnozu prije
primjene tretmana za bolest
Dobra praksa u upravljanju uzgojem s obzirom na zdravlje riba i higijensku

ispravnost proizvoda obuhvaa mjere prevencije od izbijanja bolesti, lijeenje
oboljele ribe, uklanjanje uginule ribe, veterinarski nadzor nad uzgajalitem i
stavljanje u promet higijenski ispravnog proizvoda. Pravni okvir za provedbu
mjera za ouvanje zdravlja dan je u prilogu 3.

Dobra praksa:
Kada je potrebno lijeenje
Slijediti naputke veterinara i proizvoaa lijeka
uvati kopije pisanih veterinarskih preporuka
Evidencijski pratiti lijeenu ribu, tako da se uvijek moe
identificirati kavez koji je pod tretmanom
Voditi rauna o minimalnom vremenu potrebnom od lijeenja
do izlova radi stavljanja ribe u promet
Kada se koristi ljekovita hrana

Lijeenje se provodi na temelju veterinarskog recepta
Hrana se daje u propisanoj koliini i u propisanom trajanju
Osoblje je obueno za hranidbu ljekovitom hranom
Ljekovita hrana skladiti se odvojeno od druge hrane
Potrebna se dokumentacije o hranidbi ljekovitim hranom uva
Nabavljati terapeutike samo kod ovlatenih dobavljaa

Zadrati dokumente o nabavi i koritenju terapeutika, ljekovite hrane,
detergenata, protuobratajnih sredstava u skladu s propisima o
sigurnosti hrane i sukladno pravu na informacije koje mogu traiti kupci
uzgajane ribe
Odbaciti neiskoritene lijekove sukladno propisima
Osigurati kemikalije i lijekove, odnosno onemoguiti pristup neovlatenim
osobama
Voditi evidenciju o uginuu ribe na uzgajalitu
Zdravlje uzgajanih riba nuan je preduvjet za uspjean uzgoj, pri emu treba
voditi rauna i o dobrobiti uzgajanih ivotinja. Kavezni uzgoj riba odvija se u
mediju koji ima otvoren kontakt s okoliem. Takav uzgoj ne nudi mogunost
potpune kontrole mnogih uzgojnih parametra, kao to su:
Temperatura
Slanost
Svjetlost (UV, dnevna, munja)
Koncentracija otopljenog kisika (kada nije posljedica uzgoja)
Prisutnost patogenih mikroorganizama
Prisutnost parazita
Ribe su, kao i svi drugi organizmi, neprekidno izloene raznim

utjecajima okolia, od kojih su mnogi nepoeljni za sam organizam.
Stoga su ivotinje sukladno stupnju razvoja razvile obrambene mehanizme
kojima odravaju unutarnju stabilnost uvjeta za odvijanje ivotnih
funkcija. Kada uvjeti okolia prijeu odreene granice, to izaziva nagle
promjene kod uzgajanih riba u obliku biokemijskih promjena u tijelu, kao i u

obliku izraenih promjena ponaanja. Takvo stanje nazivamo stres. Blagi stres ili
kratkotrajni stres moe imati pozitivan uinak jer pokree obrambene mehanizme
kojima se uzgajani organizam vraa u normalno stanje. Vrlo jaki ili kronini
stres oteuje obrambeni sustav i dovodi uzgajani organizam u bolesno
stanje. Najei izvor stresa u uzgoju jesu sami uvjeti dranja uzgajanih
organizama koji kod odreenih promjena u okoliu umnaaju negativne
uinke tih promjena. Takav stres prua patogenim organizmima mogunost
prodiranja i razmnoavanja s ishodom slabljenja ili smrti oboljelih riba. Prvi kontakt
uzgajanih organizma s agresivnim tvarima ili s patogenim organizmima
dogaa se na vanjskim povrinama (koa, krge, oi, probavni trakt) koju
pokrivaju specijalizirana pokrovna tkiva.
Vanjske povrine uzgajanih riba odjeljuju unutarnje organe od okolia.

Kako bi se organizam zatitio ve u prvom kontaktu s neeljenim tvarima,
na vanjskim se povrinama izluuje sluz. Sluz, osim to olakava plivanje,
pomae u kontroli koliine vode u tijelu te sadri tvari koje spreavaju ulazak
patogenih organizama u tijelo. Prevelik gubitak sluzi, koji je najei za
vrijeme manipulacije uzgajanim ribama, smanjuje njihovu sposobnost
reguliranja karakteristika tjelesnih tekuina i olakava prodiranje
uzronika bolesti u tijelo. Patogeni uzronici mogu prodrijeti u tijelo i na
mjestima mehanikog oteenja tkiva. Zato je u uzgoju potrebno prilagoditi
tehnoloke postupke s ciljem to veeg smanjenja rizika od gubitka sluzi i
nastajanja mehanikih ozljeda. Osim kemijskih karakteristika sluzi na
vanjskim povrinama, a posebno u crijevu, razvijena je bakterijska
mikroflora koja nije tetna za domaina, a k tome spreava razvoj drugih
mikroorganizama koji mogu izazvati bolest domaina.
Hrana za kavezni uzgoj riba najee je suha i sadri vrlo malo vode (do
10 %), to je ini izvorom stresa za ribe uzgajane u moru. Ribe u moru
inae moraju uvati (osmotsku ravnoteu) vodu i izbacivati viak soli iz
tijela, a unos suhe hrane koju u crijevu treba potpuno namoiti prije probave
dodatno optereuje mehanizme odranja osmotske ravnotee. Zato je u
vrijeme stresa iz drugih izvora potrebno obratiti pozornost na hranidbu, kako
bi se stres hranidbom sveo na minimum.
Odreena koliina patogenih organizama prodre u tijelo unato

obrambenim mehanizmima na vanjskim povrinama. Stoga se u organizmu
nalazi druga linija obrane od nepoeljnih (stranih) organizama, koju nazivamo
imunosni sustav. Imunosni sustav sastavljen je od raznih stanica u krvi,
limfi i tkivima te od protutijela (velikih topivih molekula koje nazivamo i
antitijela) koja stvaraju B-limfociti. Sustav stvara specifina antitijela koja se
veu na odreenu bakteriju ili virus. to znatno ubrzava njegovo ubijanje i
uklanjanje iz organizma. Specifinu reakciju imunosnog sustava na odreeni
mikroorganizam nazivamo i specifina imunost. Specifina imunost vrlo je
efikasna u uklanjanju nepoeljnih mikroorganizama (antigena) u tijelu, ali
je potrebno odreeno vrijeme od prepoznavanja antigena do proizvodnje
antitijela. To moe potrajati od 7 do 30 dana, ali kada se stvore, mogu se

zadrati i dulje vrijeme u organizmu, to ovisi o samom antigenu. Specifina
imunost ima karakteristiku memorije za antigen s kojim se prethodno
susrela, pa kada se taj antigen ponovo pojavi u organizmu, reagira znatno bre
i ee nego prvi put. To svojstvo specifine imunosti koristi se za indukciju
obrambenog mehanizma cijepljenjem (vakcinacijom). Snaga specifine
imunosti ovisi o samom patogenom mikroorganizmu, nainu na koji je uao u tijelo,
o koliini patogenih organizma te o opem stanju organizma. Brzina metabolikih
procesa kod riba ovisi o temperaturi okolia pa tako i sama brzina specifinog
imunolokog odgovora. To treba imati u vidu kod planiranja tehnolokih
postupanja jer poveavanjem razine stresa za niskih temperatura poveava
se i rizik od bolesti.
Osim obrambenog sustava na vanjskim tjelesnim povrinama i

unutarnjih mehanizama obrane (imunosni sustav, sustav odranja koncen-
tracije elektrolita, metabolita i pH tjelesnih tekuina) ribe svojim aktivnostima
prilagoavaju dogaanjima u okoliu. Najoitija je prilagodba na promjene u
okoliu, ali i u samom organizmu ribe njezino ponaanje. Sam tijek uzgoja
utjee na ponaanje riba u kavezu pa je potrebno utvrditi osnove karakteris-
tike dobrog ponaanja riba za svaku pojedinu uzgajanu vrstu. To obuhvaa:
Uzimanje hrane (odbijanje hrane ili pljuvanje hrane)

Odnos prema jatu (plivanje u jatu ili izdvojeno plivanje u raznim
dijelovima kaveza)
Ponaanje cijelog jata ili veeg dijela jata (naglo brzo plivanje,
skupljanje uz mreu ili na povrini)
Ponaanje pojedinih riba (mirovanje, plivanje bono ili s trbuhom prema
gore)
Mjere za smanjenje rizika od bolesti
Kako bi se smanjili rizici od gubitaka u prirastu i od uginua uzgajanih

organizama uslijed bolesti, potrebno je provoditi mjere dobre prakse
navedene u prethodnim poglavljima:
Izbor i kapacitiranje lokacije za uzgoj

Postavljanje, koritenje i odravanja opreme za uzgoj
Nasad zdrave mlai
Koritenje primjerene hrane za ribu
Pravilna hranidba riba, usklaena s hranom, uvjetima okolia, i stanjem
riba u kavezu
Osim navedenih mjera, u dobroj je praksi uzgoja potrebno i uspostaviti

sustav praenja i nazora stanja uzgajanih organizma te sustav predvianja
promjena u okoliu. Dio aktivnosti provode sami uzgajivai, dio specijal-
izirani veterinari na terenu, a dio se provodi u specijaliziranim laboratorijima.

U traenju rjeenja od specijaliziranog veterinara est je nedostatak
kvalitetno prikupljenih podataka od samog uzgajivaa.
Aktivnosti praenja i nadzora koje provodi uzgajiva:
Dnevno prikupljanje uginulih riba i evidencija mortaliteta

Mjerenja i evidentiranje fizikih i kemijskih parametara okolia (temper-
atura, otopljeni kisik, slanost ako je potrebno, i drugih parametara ako
je lokacija uzgoja izloena njihovim promjenama)
Opaanje i evidentiranje promjena u uzgajanoj populaciji (promjene u
ponaanju, promjene boje koe, vanjska oteenja, promjene apetita)
Opaanje i evidentiranje promjena na ribljim, ali i drugim vrstama u
okoliu (pojava bolesnih organizama ili pojava uginua kod organizama
u okoliu uzgajalita)
Evidencija hranidbe
Evidencija biometrijskih podataka
Aktivnosti praenja i nadzora koje provodi specijalizirani veterinar:
Obilazak uzgajalita i rutinski pregled zdravstvenog statusa

Pregled riba kod pojave bolesti
Uzorkovanje i prikupljanje uzoraka za laboratorijske analize
Aktivnosti praenja i nadzora koje provodi specijalizirani laboratoriji:
Utvrivanje uzroka bolesti (histoloke, toksikoloke, mikrobioloke,

viroloke, parazitoloke analize)
Utvrivanje lijeka za utvrenu bolest
Kratki pregled bolesti komare i lubina u kaveznom uzgoju
Popis prema Fijanu (2006)
Virusne bolesti
Virusna hemoragijska septikemija
Ta se bolest pojavljuje u prirodnim populacijama riba sjeverne hemisfere,

i to uglavnom u Atlantiku i susjednim morima. Nije vana za uzgoj lubina
u Mediteranu i nije potvrena u Hrvatskoj, ali postoji navod o potvrenom
nalazu na lubinu pa je navodimo kako bi se vodilo rauna pri deklariranju
nabavljene mlai.

Virusna encefalopatija i retinopatija
Dva genotipa iz skupine betanodavirusa naena su u Sredozemnom moru

na populaciji lubina. Komara ne obolijeva, ali u kontaktu s oboljelim
lubinom postaje kliconoa. Virus je prisutan i u prirodnim populacijama riba
pa je dokazivanje geneze bolesti oteano. Kada se pojavi na uzgajalitu,
bolest nanosi znatne gubitke pa je pri nasadu mlai obavezno izvriti pregled
i verificirati odsutnost ovog virusa.
Limfocistis
Limfocistis je poznata dobroudna virusna bolest koe, a rijetko i unutranjih

organa. U marikulturi uglavnom zahvaa komaru. Pojava bolesti povezuje
se sa stresom, i to najee u vezi sa smanjenom kvalitetom okolia. Bolest
je rasprostranjena po cijelom svijetu i zahvaa vie od 140 vrsta.
Bakterijske bolesti
Infekcija bakterijom roda Pseudomonas
Pseudomonas anguiliseptica najea je kod slatkovodnih vrsta riba. esto

se moe dokazati prisutnost kod komare oboljele od zimske bolesti, ali se
ne povezuje s tom boleu kao uzronik.
Vibrioza
Vibrioza obuhvaa infekciju izazvanu bakterijama roda Vibrio, koje su najei

uzrok bolesti na morskim uzgajalitima bijele ribe. Vibrioze su najee
posljedica stresa, i to stresa zbog nagle promjene temperature okolia ili
zbog neprimjerene zootehnike na uzgajalitu. Na tritu se mogu nabavi-
ti cjepiva za prevenciju bolesti i primjenjuju se prvenstveno za tretiranje
mlai. Uvezena mla uglavnom je cijepljena za odreene vrste roda Vibrio.
Vibrioza se moe suzbijati raznim antibioticima, ali je najraireniji postupak

suzbijanja bolesti prilagodba tehnolokih postupaka za suzbijanje stresa,
odnosno provoenje pojaanih higijenskih mjera i redukcija dnevnog obroka.

Slika 36. Lubin s vanjskim znacima infekcije bakterijom Vibrio sp.
Izvor: http://www.vetcare.gr/staph_files/staphbass2.jpg
Pastereloza
Pastereloza ili pseudotuberkuloza riblja je bolest izazvana bakterijom Photo-

bacterium damselae, ranije poznatom kao Pasteurella piscida. Moe izaz-
vati veliku smrtnost kod lubina svih uzrasnih kategorija i kod jednogodinje
komare. Bolest se pojavljuje za vrijeme visokih temperatura i potpuno se
povlai kada se temperatura spusti ispod 22C. Kao i za vibriozu, razvi-
jena su cjepiva za suzbijanje te bolesti. Cijepljenje osigurava kratkotrajnu
imunost pa treba provoditi stalni nadzor i u sluaju pojave bolesti treba
pojaati higijenske mjere i prilagoditi hranidbu. Pravilnim prilagoavanjem
tehnolokih postupaka infekcija se moe posve eliminirati. Lijeenje se moe
uspjeno provesti kemoterapeuticima.
Miksobakterioza
Tu bolest uzrokuje Tenacibaculum maritimum, ranije poznat kao Flexibacter

maritimus. Uzronik izaziva promjene na koi i krgama, koje zavravaju
irevima i septikemijom. U spreavanju bolesti najbolji se rezultati postiu
higijenskim mjerama, odnosno ouvanjem kvalitete okolia u kavezu i izvan
njega.
Parazitarne bolesti
Velik je broj parazita utvren na ribljim populacijama i na uzgajalitima moe

doi do njihovog poveanja do razine koja izaziva znatna uginua.
Za smanjenu infestaciju parazitima od velike su vanosti kondici-

ja uzgajanih organizama i kvaliteta ueg i ireg okolia. Prevenci-
ja, kao i kod drugih bolesti, poiva na biosigurnosnim mjerama, i to
prvenstveno na potvrenoj zdravstvenoj ispravnosti nasaene mlai.

Kasnije, tijekom uzgoja, treba voditi rauna u pravovremenom provoenju
higijenskih mjera, gdje najvaniju ulogu ima pravovremena izmjena mrea.
Meu parazitarnim bolestima, koje nalazimo kod lubina i komare, treba

navesti:
Amiloidinoza
Kriptosporidioza
Sferosforoza
Diplektanoza
Mikrokotiloza
Kaligoza
Ceratotoaza

Evidentiranje podataka, uvanje evidentiranih podataka
i analiza podataka
Ukupni tijek uzgoja riba u kavezima treba upravljati naelima

dobre proizvoake prakse i dobre higijenske prakse. Sastavni dio dobre
prakse kojim se objedinjuje i formalizira njezino provoenje oituje se u
evidentiranju, analizi i uvanju prikupljenih podataka o provedenim
mjerenjima, procjenama, prethodnim analizama i zakljucima, kao i o
unapreenjima proizvodnog procesa. Podaci se prikupljaju, pohranjuju i
analiziraju s ciljem smanjenja rizika od neeljenih dogaaja na uzgajalitu te
radi uinkovitijeg voenja proizvodnog procesa.
Dobra praksa:
Uzgajiva treba prikupljati i pohranjivati sve vane podatke koji slue

dokazivanju ispravnosti proizvoda (sigurnost hrane, kvaliteta hrane)
optimalni odnos prema okoliu
Redovito treba prikupljati i pratiti parametre:
o nasadu i premjetanju ribe u okviru samog uzgajalita
o utroku hrane po pojedinim evidencijskim skupinama
o utroku lijekova, ljekovite hrane i sredstava za dezinfekciju
o periodinim mjerenjima mase i duljine uzgajanih riba
o procjeni prirasta i potronji hrane
o stanju okolia (temperatura, kisik, rezultati nadzornog
programa)
o zdravstvenim pregledima uzgajanih riba
o provedenim laboratorijskim pretragama (na uzgajanim
ribama, vodi, ledu, hrane za ribe)
o temperaturi rashlaene ribe tijekom transporta (od izlova
do iskrcaja)
o provedenom praenju zdravlja radnika koji su u kontaktu s
ribom
Treba evidentirati i uvati:
dokumente proizvoaa mlai i nadlenog veterinara o
svakom pojedinom nasadu ribe na uzgajalite
podatke o smjetaju svake kategorije i nasada riba na
uzgajalitu tijekom uzgoja
podatke o parametrima okolia na uzgajalitu (temperatura,
kisik i dr.)
podatke i analize dobivene temeljem mjerenja riba (biometri-
jski podaci)
podatke o broju uginulih riba po svakoj evidencijskoj skupini
podatke o procjeni biomase po svakoj evidencijskoj skupini
popratne dokumente nadlenog veterinara i/ili laboratorija o
pojavama i uzrocima bolesti na uzgajalitu
dokumente o provedenom lijeenju riba
podatke o provedenim radnjama vezanima za higijenu opreme

i plovila na uzgajalitu
podatke o provedenim mjerama ouvanja higijenske
ispravnosti proizvoda (mikrobioloka analiza leda, higijena
opreme za izlov, eventualna zabrana izlova radi lijeenja).
Svaka proizvodnja hrane, pa tako i uzgoj riba, mora odrati sljedivost

informacija o proizvodu i o tijeku proizvodnje kojom je proizvod
proizveden. Sljedivost informacija o proizvodu postie se planiranim i
organiziranim prikupljanjem dokumenata:
o porijeklu i kvaliteti ulaznih sirovina i nasaenoj mlai,

o pojedinim radnjama u proizvodnji,
o stanju sastavnica proizvoda tijekom procesa proizvodnje,
o provedenim mjerenjima i analizama vezanima za proizvodni proces
o provedenim korektivnim mjerama tijekom proizvodnog procesa.
Treba prikupljati i uvati dokumente koji prate ulazne sirovine,

repromaterijal i ribu koja se unosi na uzgajalite. Radnje se najee
evidentiraju prema standardnim radnim procedurama, a posebno je
vano evidentirati podatke o provedenim radnjama koje mogu utjecati
na konanu kvalitetu proizvoda (hranidba, pranje, ienje, lijeenje).
Stanje najee podrazumijeva evidentirani nadzor o ulazu i izlazu
sirovina, repromaterijala i ribe na uzgajalitu. Mjerenja parametara okolia i
parametara kvalitete uzgajanih i izlovljenih riba, laboratorijske
analize sirovina i uzgojenih riba i evidencija zdravstvenog statusa
djelatnika vani su dokaz za higijensku ispravnost proizvoda. U sluaju
utvrivanja neusklaenosti kriterija i stanja potrebno je provesti mjere
suzbijanja uzroka nastalog odstupanja, to je takoer potrebno evidentirati
i po potrebi potvrditi provedenim mjerenjima i analizama.
Svaki posjednik ivotinja namijenjenih prehrani ljudi obvezan je prema

lanku 87 Zakona o veterinarstvu (NN, 41/07) voditi i uvati (najmanje
5 godina) evidenciju o lijeenju navedenih ivotinja. Evidencija se mora
voditi kako bi se moglo dokazati da su navedeni veterinarsko-
medicinski proizvodi primijenjeni prema uputi o lijeku te da se potivao
utvreni vremenski period od zadnje primjene veterinarsko-medicinskog
proizvoda (karenca) prije stavljanja proizvoda ivotinjskog podrijetla u
promet.
Evidencija poslovanja akvakulture prema preporuci Uprave veterinarstva
MPRRR-a, kojom se prikupljaju potrebni podaci na naelu sljedivosti nalazi
se na mrenoj stranici:
http://www.mps.hr/UserDocsImages/Andrija/ZDRAVLJE%20ZIVOTINJA/akvatic-
ne%20bolesti%20riba/EVIDENCIJE%20POSLOVANJA%20AKVAKULTURE_RIBE.pdf

Prilozi
Prilog 1
Pravni okvir za pokretanje kaveznog uzgajalita
Povlastica
Povlastica za uzgoj je isprava na temelju koje pravne ili fizike osobe

smiju obavljati gospodarsku djelatnost uzgoja. (NN. 56/2010). Pravne i fizike
osobe smiju obavljati uzgoj samo na dijelu pomorskoga dobra za koji imaju
koncesiju, ako su registrirane za obavljanje uzgoja i ako imaju osobe struno
osposobljene za uzgoj.
Povlasticu izdaje Uprava za ribarstvo MP na temelju ugovora o koncesiji i

na temelju Pravilnika o povlastici za uzgoj ribe i drugih morskih organizama
(N.N. 76/11).
Uz zahtjev za izdavanje povlastica stranke podnose:

1. izvadak iz obrtnog registra ne stariji od 30 dana i kopiju obrtnice (fizike
osobe), odnosno izvod iz registra ovjeren od nadlenog trgovakog suda
ne stariji do 30 dana (pravne osobe); 2. ugovor o koncesiji za koritenje
pomorskog dobra; 3. odgovarajue dozvole sukladno propisima o gradnji u
sluaju uzgoja na kopnu; 4. rjeenje o procjeni utjecaja na okoli sukladno
propisima o zatiti okolia; 5. popis vrsta ribe i drugih morskih organizama
te koliine koje e se uzgajati; 6. osobni identifikacijski broj (OIB).
Ugovor o koncesiji na pomorskom dobru
Uzgoj riba u moru prema Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama

(N.N.158/03;141/2006 i 38/2010) ubraja se u kategoriju gospodarskog
koritenja pomorskog dobra, za koje se moe ostvariti pravo temeljem
Ugovora o koncesiji na pomorskom dobru. Postupak davanja koncesije i
uvjete za ostvarivanje prednosti u postupku natjecanja za koncesiju ureuje
Uredba o davanju koncesije na pomorskom dobru (N.N. 23/04; 101/104;
39/06; 63/08 i 125/2010). Ugovor o koncesiji provodi se na temelju natjeaja
koji raspisuje nadlena institucija. Natjecatelj treba biti registriran za obav-
ljanje djelatnosti uzgoja, a uz ponudu treba priloiti garancije osiguranja za
koncesiju i studiju gospodarske opravdanosti. Davatelj koncesije (najee
upanija) prije raspisivanja natjeaja treba utvrditi je li zahvat usklaen
s prostorno-planskom dokumentacijom te treba pribaviti suglasnost MP i
lokacijsku dozvolu za predvieni zahvat.

Lokacijska dozvola
Kavezni uzgoj riba predstavlja zahvat u prostoru za koji se provodi,

sukladno Zakonu o prostornom ureenju i gradnji (N.N.76/07 i 38/09). Tim
je zakonom utvren i zatieni obalni pojas (ZOP) koji se na moru protee
od obale do udaljenosti od 300 metra od obale. Unutar ZOP-a nije dozvoljen
kavezni uzgoj tuna. Lokacijska dozvola za postavljanje kaveznog uzgajalita
upravni je akt koji se izdaje na temelju navedenog zakona, u skladu s
dokumentima prostornog ureenja i posebnim propisima. Za dodjelu
koncesije za zahvat postavljanja uzgajalita u prostoru prema
posebnom zakonu mora se prethodno pribaviti lokacijska dozvola. U postupku
izdavanja lokacijske dozvole potrebno je uz suglasnost prema posebnim
propisima priloiti idejni projekt zahvata za koji se trai lokacijska dozvola.
U tom segmentu nuna je suradnja davatelja koncesije ili izraivaa idejnog
projekta s nositeljima pisama inicijative za postavljanje uzgajalita kako bi
se udovoljilo i ekonomskim kriterijima isplativosti zahvata uzgoja.
U tijeku ishoenja lokacijske dozvole potrebno je izmeu ostalih uvjeta

utvrditi i uvjete zatite okolia (Zakon o zatiti okolia N.N. 110/07) i uvjete
zatite prirode (Zakon o zatiti prirode N.N. 70/2005).
Uvjeti zatite okolia
Prema Zakonu o zatiti okolia osnovni uvjeti za obavljanje gospodarskih

djelatnosti donose se na razini drave ili na razini podrunih jedinica putem
Strateke procjene utjecaja na okoli za svaku djelatnost posebno i njegova
je izrada obavezna prilikom donoenja prostornih planova upanija i gradova.
Stratekom procjenom stvara se osnova za promicanje odrivog

razvitka kroz objedinjavanje uvjeta za zatitu okolia u planove i programe
pojedinog podruja. Time se omoguava da se mjerodavne odluke o
prihvaanju plana i programa donose uz poznavanje moguih znaajnijih
utjecaja koje bi plan i program svojom provedbom mogao imati na okoli,
a nositeljima zahvata pruaju se okviri djelovanja i daje se mogunost
ukljuivanja bitnih elemenata zatite okolia u donoenje odluka. (ZZO
N.N. 110/07).
Za pojedine je zahvate u postupku ishoenja lokacijske dozvole

potrebno provesti procjenu utjecaja zahvata na okoli. Za kavezni uzgoj
dano je razgranienje izmeu zahvata za koje je potrebno provesti procjenu
utjecaja na okoli, od zahvata za koje je potrebno provesti ocjenu o potrebi
procjene utjecaja zahvata na okoli i od zahvata za koje nije potrebno
provesti procjenu utjecaja zahvata na okoli.

Granice razgranienja izmeu zahvata uzgoja za koje je potrebno provesti
ocjenu o potrebi procjene i procjenu zahvata na okoli dane su u Uredbi o
procjeni utjecaja zahvata na okoli (N.N.64/08 i 67/09). Procjena o utjecaju
zahvata na okoli provodi se na temelju Studije utjecaja zahvata na okoli
koja u svojem sadraju ima i mjere zatite okolia i plan provedbe mjera
zatite okolia koji su sastavni element provoenja dobre proizvoake
prakse u kaveznom uzgoju riba. Zato je uzgajalitima za koja je priveden
postupak procjene utjecaja na okoli znatno olakana izrada vodia dobre
prakse za samo uzgajalite.
Zahvati podizanja uzgajalita bijele ribe za koje je obavezna procjena

utjecaja zahvata na okoli:
uzgajalita bijele ribe u zatienom obalnom podruju mora (ZOP)

godinje proizvodnje vee od 100 t
uzgajalita ribe izvan ZOP-a do 1 Nm udaljenosti, godinje proizvodnje
vee od 700 t
uzgajalita ribe izvan ZOP-a koja su od obale otoka ili kopna udaljena
vie od 1 Nm, godinje proizvodnje vee od 3.500 t
Za uzgajalita bijele ribe u zatienom obalnom podruju mora (ZOP),

godinje proizvodnje manje od 100 tona, potrebno je provesti ocjenu
o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli za koju je nadleno
Ministarstvo.
Prema navedenom se zakonu moe objediniti procjena utjecaja zahvata na

okoli s ocjenom prihvatljivosti zahvata na prirodu kroz jedinstven postupak
koji se provodi u sklopu postupka procjene utjecaja zahvata na okoli.
Autorizacija uzgajalita u MP (Uprava za veterinarstvo)
Kontrola i nadzor nad bolestima uzgajanih organizama s ciljem

suzbijanja zaraznih i nametnikih bolesti u administrativnoj je nadlenosti
MP, kao higijena proizvoda kada se organizmi uzgajaju radi proizvodnje hrane
za ljude. Sukladno Zakonu o veterinarstvu (N.N. 42/08) donesen je Pravilnik
o uvjetima zdravlja ivotinja, koji se primjenjuje na ivotinje akvakulture i
njihove proizvode te radi spreavanja i suzbijanja odreenih bolesti akvatikih
ivotinja (N.N. 42/08 i 36/10). U skladu s tim svako uzgajalite treba biti
autorizirano, a da bi se stekli uvjeti za autorizaciju potrebno je
udovoljiti kriterijima zadanima u navedenom pravilniku. Posebno se navodi
potrebna evidencija radi sljedivosti te provoenje dobre higijenske prakse koja je
sastavni dio ovoga vodia. Potrebno je i da uzgajalite bude pod nadzorom
nadlenog tijela te je potrebna sva dokumentacija o provoenju traenih
mjera.

Pravilnik o uvjetima zdravlja ivotinja koji se primjenjuje na ivotinje
akvakulture i njihove proizvode te radi spreavanja i suzbijanja odreenih
bolesti akvatikih ivotinja (N.N. 42/08).
lanak 8.
Poslovanja akvakulture moraju voditi evidenciju o:
(a) svim premjetanjima ivotinja akvakulture i njihovih proizvoda na ili iz
farme ili podruja za uzgoj mekuaca;(b) uginuima u svakoj epidemiolokoj
jedinici prema vrsti proizvodnje; i (c) rezultatima programa nadziranja
zdravstvenog statusa koji se temelje na procjeni rizika u skladu s lankom
10. ovoga Pravilnika.
Autorizirani objekti za preradu moraju voditi evidenciju o svim
premjetanjima ivotinja akvakulture i njihovih proizvoda u/iz navedenih
objekata.
U sluaju prijevoza akvatinih ivotinja prijevoznici moraju voditi
evidenciju o:
(a) uginuima tijekom prijevoza, u mjeri u kojoj je to mogue s obzirom
na vrstu prijevoza i vrste koje se prevoze; (b) uzgajalitima, podrujima
za uzgoj mekuaca i objektima za preradu u koje je ulazilo prijevozno
sredstvo; i (c) svakoj zamjeni vode tijekom prijevoza, pogotovo o
podrijetlu svjee vode i mjestu isputanja vode.
Ne dovodei u pitanje posebne odredbe o sljedivosti, sva premjetanja
ivotinja koja su evidentirali subjekti u poslovanju akvakulture, kako je
odreeno stavkom 1. tokom (a) ovoga lanka moraju biti evidentirana na
nain da se moe jamiti utvrivanje podrijetla i odredita.
Nadleno tijelo moe podatke iz stavka 4. ovoga lanka biljeiti u registru i
podatke o njima uvati u raunalnom obliku.
lanak 10.
Sva uzgajalita i podruja za uzgoj mekuaca moraju provoditi program
nadziranja zdravlja ivotinja koji je primjeren vrsti proizvodnje.
Program nadziranja zdravlja ivotinja iz stavka 1. ovoga lanka, koji se
temelji na procijeni rizika, mora imati za cilj utvrditi:(a) svako poveanje
uginua na svim uzgajalitima i podrujima za uzgoj mekuaca, ovisno o
vrsti proizvodnje; i (b) bolesti koje su navedene u Dodatku IV. Dijelu II.
ovoga Pravilnika na uzgajalitima i podrujima za uzgoj mekuaca u kojima
se nalaze vrste prijemljive na te bolesti.
Preporuke o uestalosti provedbe programa nadziranja zdravlja ivotinja,
ovisno o zdravstvenom statusu predmetne zone ili kompartmenta, odreene
su u Dodatku III. Dijelu B ovoga Pravilnika. Navedeni program nadziranja
provodi se ne dovodei u pitanje uzorkovanje i nadzor koji se obavlja u
skladu s Poglavljem V. ili lankom 49. stavkom 3., lankom 50. stavkom 3.
i lankom 52. ovoga Pravilnika.
Program nadziranja zdravlja ivotinja iz stavka 1. ovoga lanka koji se
temelji na procijeni rizika, uzima u obzir vodie koje priprema Europska
komisija.

Registracija uzgajalita u Upravi za veterinarstvo
Kavezni uzgoj riba ima za cilj proizvesti hranu za ljude pa je samim time
obuhvaen i Zakonom o hrani (N.N. broj 46/07). Prema Zakonu o hrani i
propisima koji iz njega slijede uzgajalite riba treba biti registrirano, odnosno
upisano u Upisnik registriranih objekata. U poslovanju hranom registrirani
se objekti koriste vodiem za dobru higijensku praksu i primjenu naela
HACCAP-a. Registraciju je potrebno obaviti najmanje trideset dana prije
plasiranja proizvoda (hrane) na trite (Pravilnik o voenju upisnika
registriranih i odobrenih objekata te o postupcima registriranja i odobravanja
objekata u poslovanju hranom (N.N. 125/2008; 55/2009; 130/2010).
Pravilnik o voenju upisnika registriranih i odobrenih objekata te o

postupcima registriranja i odobravanja objekata u poslovanju hranom (N.N.
125/2008;55/2009;130/2010)
Objekti koji podlijeu registraciji: lanak 5.
2) Objekti iz stavka 1) toke a) ovoga lanka u podruju primarne

proizvodnje hrane ivotinjskog podrijetla su:
a) objekti u kojima se proizvode sirovo mlijeko, konzumna jaja, pelinji
proizvodi i uzgajalita riba;
b) plovila za gospodarski ribolov, osim plovila iz lanka 8. toke a) podtoke
8. ovoga Pravilnika;
c) drugi objekti u kojima se obavljaju djelatnosti primarne proizvodnje
hrane ivotinjskog podrijetla, a nisu obuhvaeni tokama a) i b) ovoga
stavka
Registrirana uzgajalita duna su provoditi higijenu na uzgajalitu sukladno

Pravilniku o higijeni hrane (N.N. 99/2007; 27/2008; 118/2009).
Prilog 2
Popis zakonodavstva (hrana za ivotinje)
Zakoni:
Zakon o hrani (Narodne novine broj: 46/07, 55/11)

Zakon o veterinarstvu (Narodne novine broj: 41/07, 55/11)
Zakon o genetski modificiranim organizmima (Narodne novine broj:
70/05, 137/09)
Zakon o veterinarsko-medicinskim proizvodima (Narodne novine broj:
84/08)

Pravilnici:
Pravilnik o higijeni hrane za ivotinje (Narodne novine broj: 41/08,

28/09);
Pravilnik o voenju upisnika registriranih i odobrenih objekata te o
postupcima registriranja i odobravanja objekata u poslovanju s hranom
(N.N. 125/2008;55/2009;130/2010)
Pravilnik o higijeni hrane (N.N. 99/2007; 27/2008; 118/2009).
Pravilnik o registraciji i odobravanju objekata u kojima posluju subjekti u
poslovanju hranom za ivotinje (Narodne novine broj: 72/08);
Pravilnik o stavljanju na trite i koritenju hrane za ivotinje (Narodne
novine broj: 72/11);
Pravilnik o Katalogu krmiva (Narodne novine broj: 27/11)
Pravilnik o dodacima hrani za ivotinje (Narodne novine broj: 86/11);
Pravilnik o nepoeljnim tvarima u hrani za ivotinje (Narodne novine
broj: 80/10);
Pravilnik o popisu predvienih namjena koritenja hrane za ivotinje za
posebne hranidbene namjene (Narodne novine broj: 61/10);
Pravilnik o uvjetima za odobravanje u skladu s pravilnikom o
higijeni hrane za ivotinje objekata za proizvodnju ili stavljanje na trite
dodataka hrani za ivotinje kategorije kokcidiostatici i histomonostatici
(Narodne novine broj: 55/10);
Pravilnik o ljekovitoj hrani za ivotinje (Narodne novine broj: 120/11);
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o veterinarsko-medicinskim
proizvodima(Narodne novine broj: 32/11);
Pravilnik o uvjetima koje moraju zadovoljavati pravne osobe u
obavljanju djelatnosti prometa na veliko i malo veterinarskim lijekovima,
ljekovitim dodacima i veterinarsko-medicinskim proizvodima (Narodne
novine broj: 73/99)
Pravilnik za spreavanje pojave, kontrolu i iskorjenjivanje odreenih
transmisivnih spongiformnih encefalopatija (Narodne novine broj:
85/09);
Pravilnik o nusproizvodima ivotinjskog podrijetla koji nisu za prehranu
ljudi (Narodne novine broj: 87/09);
Pravilnik o uvjetima i postupku izdavanja doputenja za stavljanje
genetski modificirane hrane ili genetski modificirane hrane za ivotinje
prvi put na trite Republike Hrvatske i zahtjevima koji se odnose na
sljedivost, posebno oznaavanje genetski modificirane hrane i genetski
modificirane hrane za ivotinje (Narodne novine broj: 110/08);
Pravilnik o sadraju prijave i tehnike dokumentacije za stavljanje na
trite genetski modificiranih organizama ili proizvoda koji sadre i/
ili se sastoje ili potjeu od genetski modificiranih organizama te o
uvjetima oznaavanja i pakiranja genetski modificiranih organizama ili
proizvoda koji sadre i/ili se sastoje ili potjeu od genetski modificiranih
organizama (Narodne novine broj: 106/08);
Pravilnik o uvjetima monitoringa utjecaja genetski modificiranih
organizama ili proizvoda koji sadri i/ili se sastoje ili potjeu od
genetski modificiranih organizama i njihove uporabe (Narodne novine

broj: 110/08, 41/10);
Pravilnik o maksimalnim razinama ostataka pesticida u hrani i hrani za
ivotinje biljnog i ivotinjskog podrijetla (Narodne novine broj: 148/08,
49/09, 118/09, 36/10, 26/11);
Pravilnik o metodama uzorkovanja i analitikim metodama za provedbu
slubenih kontrola hrane za ivotinje (Narodne novine broj: 146/10);
Pravilnik o slubenim kontrolama koje se provode radi verifikacije
postupanja u skladu s odredbama propisa o hrani i hrani za ivotinje,
te propisa o zdravlju i zatiti ivotinja (Narodne novine broj: 99/07,
74/08);
Popis slubenih laboratorija u podruju provedbe veterinarske djelatnosti
(Narodne novine broj: 123/11).
Prilog 3
Pravni okvir za provedbu mjera kontrole zdravlja akvatinih ivotinja:
Izvor: http://www.mps.hr/default.aspx?id=7035
Zakon o veterinarstvu, NN 41/07

Pravilnik o nainu prijave bolesti ivotinja, NN 62/11
Pravilnik o uvjetima zdravlja ivotinja koji se primjenjuju na ivotinje
akvakulture i njihove proizvode te spreavanju i suzbijanju odreenih
bolesti akavatinih ivotinja, NN 42/08
Pravilnik o planovima uzorkovanja i dijagnostikim metodama za
otkrivanje i potvrivanje odreenih bolesti riba, NN 142/08
Pravilnik o izradi planova uzorkovanja i dijagnostikih metoda za
otkrivanje i potvrivanje bolesti mekuaca Bonamioze (Bonamia
ostreae) i Marteilioze (Marteilia refringens), NN 142/08
Pravilnik o utvrivanju kriterija za zoniranje i slubeno nadziranje u
sluaju sumnje ili potvrenog sluaja zarazne anemije lososa, NN 150/09
Pravilnik o mjerama za spreavanje i suzbijanje odreenih bolesti
akvatinih ivotinja, NN 23/10
Pravilnik o izmjeni Pravilnika o uvjetima zdravlja ivotinja koji se
primjenjuju na ivotinje akavakulture i njihove proizvode te o spreavanju
i suzbijanju odreenih bolesti akvatinih ivotinja, NN 36/10
Pravilnik o elektronikom upisniku o poslovanjima akvakulture i
autoriziranim objektima za preradu, NN 78/10
Pravilnik o uvjetima za stavljanje u promet i uvoz ivotinja akvakulture i
njihovih proizvoda te o propisu vektorskih vrsta, NN 5/10
Pravilnik o smjernicama za programe nadziranja zdravlja ivotinja
temeljenih na procjeni rizika, NN 88/10
Pravilnik o odobrenim nacionalnim mjerama odreenih drava lanica
Europske unije za ograniavanje uinka odreenih bolesti ivotinja
akvakulture i slobodnoivuih akvatinih ivotinja, NN 98/11.

Prilog 4
Literatura
Ackefors H. and White P. 2002. A framework for developing bestenvironmen-

tal practices for aquaculture, World Aquaculture vol. 33. pp 54-59.
Ali M., Nicieza A., Wootton R. J., 2003. Compensatory growth in fishes: a
response to growth depression. Fish and Fisheries. 4. 147-190
Alvarez D., Nicieza A. G., 2005. Compensatory response defends energy

levels but not growth trajectories in brown trout. Salmo trutta L. Proc. R.
Soc. B 272. 601-607.
Andrew J.E., Holm J., Huntingford F. A., 2004. The effect of competition on
the feeding efficiency and feed handling behaviour in gilthead sea bream
(Sparus aurata L.) held in tanks. Aquaculture 232. 471-479.
Askens A., Izquierdo L., Robaina L., Vegara J. M., Montero D., 1997.
Influence of fish meal quality and feed pellet on growth. Feed efficiency and
muscle composition in gilthead seabream (Sparus aurata). Aquaculture 153.
251-261.
Azzaydi M., Martinez F. J., Zamora S., Snchez-Vzquez F. J., G. Madrid J. A.,
2000. The influence of nocturnal vs. diurnal feeding under winter conditions
on growth and feed conversion of European sea bass (Dicentrarchus labrax
L.). Aquaculture 182. 329-338.
Barnab G., 1990. Rearing bass and gilthead sea bream. In: Barnab G. (ed)
Aquaculture, vol 2. Ellis Horwood, London, pp 647686
Bavevi L., olak S., Luzzana U., Petrovi S., Coutteau P. and Burlini M.,
2007. Spring feeding protocols in cage cultured sea bream, Krmiva 1.,
37-44.
Bavevi L., 2009. Model duljinskog prirasta komare (Sparus aurata) u

funkciji procjene masenog rasta. Disertacija. Agronomski fakultet Sveuilita
u Zagrebu. p 113.
Bavevi. L., Klanjek T., Karamarko V., Anii I., Legovi T., 2010. Compen-
satory growth in Gilthead Sea Bream (Sparus aurata) compensates weight,
but not length. Aquaculture, 301, 57-63.
Bavevi L., Lovrinov M., 2006. Hrana za kavezni uzgoj lubina i komare.
Ribarstvo. 64. 2006. (3). 103112

Bell, M. V., Henderson, R. J., Sargent, J. R. 1986. The role of polyunsaturated
fatty acids in fish. Comp. Biochem. Physiol., 83B, 711719.
Bertalanfy von L., 1938. A quantitative theory of organic growth. Human

Biology. 10. 181-213
Best management practices for sustainable aquaculture in Ontario 2008.

5TH draft, http://www.ontarioaquaculture.com/Best_Management_Practic-
es_for_Sustainable_Aquaculture_in_Ontario.pdf
Bronson C. H., 2007. Aquaculture Best Management Practices Rule, Florida

Department of Agriculture and Consumer Services-Division of Aquaculture.
pp 126.
Bogut i Horvath 2006., Uzgoj toplovodnih vrsta riba. Ivan Bogut. Poljo-
privredni fakultet Sveuilita u Osijeku. 3-205.
Bonaldo A., Rizzi L., Badiani A., Testi S, Gatta P. P. 2004. Growth response
and body composition of sharpsnout sea bream (Diplodus puntazzo) fed a
high energy diet with different protein levels, Ital. J. Anim. Sci., 3, 235-242
Bossu T., Bilei S., Finoia M. G., Gennari L., Ricci G., Saccares S., 1997. Winter
disease outbreak in cultured sea bream (Sparus aurata) in Italy. Biochemi-
cal, histopathological and bacteriological observations. In: Eur Assoc Fish
Pathol Congress, Edinburgh Abstract
Bovo G., Borghesan F., Comuzzi M., Ceschia G., Giorgetti G., 1995.
Winter disease in orati di allevamento: osservazioni preliminari. Boll. Soc. Ital.
Patol. Ittica. 17:211
Brett J. R. and Groves T. D. D., 1979. Physiological Energetics In: Fish

physiology. Volume VIII. Bioenergetics and Growth. Edited by W. S. Hoar. D.
J. Randall and J. R. Brett. Academic Press Inc. London. 280-344
Brett J. R., 1979. Environmental factors and growth In: Fish physiology.
Volume VIII. Bioenergetics and Growth. Edited by W. S. Hoar. D. J. Randall
and J. R. Brett. Academic Press Inc. London. 559-667.
Busacker G. P., Adelman. I. R., and Goolish E. M., 1990. Growth chapter
11, In: Methods for Fish Biology, edit. Schreck C. B. and Moyle P. B., Ameri-
can Fisheries Society, Maryland USA. 363-382.
Chatakondi N. G. and Yant R. D., 2001. Application of compensatory growth

to enhance production in channel catfish Ictalurus punctatus, Journal of the
World Aquaculture Society, 32., 278-285

Cho C. Y., 1992. Feeding systems for rainbow trout and other salmonids with
reference estimates of energy and protein requirements, Aquaculture 100,
107-123.
Cho C. Y., Kaushik S. J., 1990. Nutritional energetics in fish: energy and
protein utilization in rainbow trout. World Rev. Nutr. Diet. 61. 132-172.
Coutteau P., Robles R., De Nigris G., Cirillo A., Verstraete P., Tort L., 2001.
Update on Nutritional Solutions to Winter Syndrome in Gilthead Seabream
Verification at a land based farm. Aquafeed International 2:30-33.
Cowey C. B. and Sargent J. R., 1979. Physiological energetics In: Fish

physiology, Volume VIII, Bioenergetics and Growth, Edited by W. S. Hoar, D.
J. Randall and J. R. Brett, Academic Press Inc. London., 1-58.
Craig S. H., Reed B., Keith W., Reagan E., Scott S, 2006. Best
Management Practices for Finfish Aquaculture in Massachusetts, University of
Massachusetts Extension. pp 53.
Department of Environment, Ministry of Environment and National Develop-

ment Unit, 2009. http://www.gov.mu/portal/goc/fisheries/file/eia.doc pp 43.
Dumas A., France J., Bureau D. P., 2007. Evidence of three growth stanzas
in rainbow trout (Oncorhynchus mykiss) across life stages and adaptation of
the thermal-unit growth coefficient Aquaculture 267 139146.
Eroldoan O. T., M. Kumlu. Akta M., 2004. Optimum feeding rates for
European sea bass Dicentrarchus labrax L. reared in seawater and
freshwater Aquaculture 231. 501515.
Farrell A. P., Richards J. G., Brauner C. J., 2009. Hypoxia, Fish physiology Vol.
27, Academic Press is an imprint of Elsevier, London, pp 503.
FAO. Cultured Aquatic Species Information. 2009. http://www.fao.org/fish-

ery/culturedspecies/Dicentrarchus_labrax/en
http://www.fao.org/fishery/culturedspecies/Sparus_aurata/en
FAO 2007. Cage aquaculture Regional reviews and global overview, A review
of cage aquaculture: Mediterranean Sea (Cardia F. i Lovatelli A.), Fisheries
technical paper 498. pp 159-187.
FAO 2004. Capture-based aquaculture. Global overview., izdavai Lovatelli,

A.; Holthus, P. F., FAO Fisheries Technical Paper. No. 508. Rome, FAO. 2008.
298 p.

Farkas T., Csengeri I., Majoros I., Olah J., 1980. Metabolism of fatty acids in
fish: III Combined effect of environmental temperature and diet on forma-
tion and deposition of fatty acids in the carp Cyprinus carpio Linnaeus 1758.,
Aquaculture Vol. 20, Issue 1, pp 29-40.
Fijan N., 2002. Zatita zdravlja riba. Ivan Bogut. Poljoprivredni fakultet
Sveuilita u Osijeku.
Fournier V., Gouillou-Coustans M. F., Mtailler R., Vachot C., Guedes M. J.,
Tulli F., Oliva-Teles A., Tibaldi E. and Kaushik S. J., 2002. Protein and arginine
requirements for maintenance and nitrogen gain in four teleosts, British
Journal of Nutrition (2002). 87. 459469.
GESAMP (IMO/FAO/Unesco-IOC/WMO/WHO/IEA/UN/UNEP Joint Group of Ex-

perts on the Scientific Aspects of Marine Environmental Protection), (1996.)
Monitoring the ecological effects of coastal aquaculture wastes.
Gillooly J. F., Brown J. H., West G. B., Savage V. M. and Charnov, E. L. (2001)
Effects of size and temperature on metabolic rate. Science 293, 22482251.
Greene, D. H. S., Selivonchick, D. P. 1987. Lipid metabolism in fish. Prog.

Lipid Res., 26, 5385.
Grigorakis K., Alexis M. N., Anthony Taylor K. D. & Hole M., 2002.
Comparison of wild and cultured gilthead sea bream (Sparus aurata);
composition. Appearance and seasonal variations. International Journal of
Food Science and Technology 37. 477484
Halver J. E., 2002. The Vitamins in Fish Nutrition Third Edition. Edited by J.
E. Halver and R. W. Hardy. Academic Press London. 62-141.
Harday R. W. and Barrows F. 2002. Diet formulation and Manufacture in Fish

Nutrition Third Edition. Edited by J. E. Halver and R. W. Hardy. Academic
Press London. 506-596.
Hazel, J. R., Prosser, C. L., 1974. Molecular mechanisms of temperature

compensation in poikilotherms. Physiol. Rev., 54, 620677.
Hernandez J. M., Gasca-Leyva E., Leon C. J., Vergara J. M., 2003. A growth
model for gilthead seabream (Sparus aurata). Ecological Modeling 165. 265-
283.
Ibarz A., Fernndez-Borrs J., Blasco J., Gallardo M. A., Snchez J., 2003.
Oxygen consumption and feeding rates of gilthead sea bream (Sparus
aurata) reveal lack of acclimation of cold. Fish Physiol Biochem 29:313321

Ibarz A., Padrs F., Gallardo M. G., Fernndez-Borrs J., Blasco J., Tort L.,
2010. Low-temperature challenges to gilthead sea bream culture: review of
cold-induced alterations and Winter Syndrome, Rev Fish Biol Fisheries, Vol-
ume 20, Number 4, p.p. 539-556.
Jobling M., 2003. The thermal growth coefficient (TGC) model of fish growth:
a cautionary note. Aquaculture Research. 34 581-584.
Johansen S. J. S., Ekli M., Stagnes B., Jobling M., 2001. Weight gain and lipid
deposition in Atlantic salmon. Salmo salar. during compensatory growth:
evidence for lipostatic regulation? Aquaculture Research 2001. 32. 963-974.
Katavi I., 2002. Marikultura. Ribogojstvo. Ivan Bogut. Poljoprivredni fakultet

Sveuilita u Osijeku. 349-509.
Katavi I., Herstad T-J., Kryvi H., White P., Franievi V., Skakelja N., (2005)
Guidelines to marine aquaculture planning, integration and monitoring in
Croatia, Project Coastal zone management plan for Croatia Zagreb, 2005,
pp78.
Kaushik S. J., 1997. Recent developments in the nutrition and feeding of

marine finfish of interest to the Mediterranean
http://www.bordeaux.inra.fr/st-pee/document/files/97sk/skinve97.htm
Kaushik S. J., 1998. Nutritional bioenergetics and estimation of waste

production in non-salmonids. Aquatic Living Resources. 11 (4). 211-217.
Kooijman S.A.L.M., 2000. Dynamic energy and mass budgets in biological

systems. 2nd edition. Cambridge university press. Cambridge. UK. ISBN 0
521 78608 8.
Kojman S.A.L.M., 2009. Basic concepts (p.p. 1-22) u knjizi: Dynamic Energy
Budget theory for metabolic organization, Cambridge University Press 2009,
p 484.
Kraljevi M., 1995. Rast komare (Sparus aurata L.) i pica (Diplodus
puntazzo Cetti) u prirodnim i kontroliranim uvjetima, doktorska disertacija,
PMF Sveuilite u Zagrebu, Zagreb, 157.
Laiz-Carrin R., Sangiao-Alvarellos S., Guzmn J. M., Martn del Ro M.,

Soengas J. L., Mancera J. M., 2005. Growth performance of gilthead sea
bream Sparus aurata in different osmotic conditions: Implications for
osmoregulation and energy metabolism. Aquaculture 250. 849-861.

Lanari. D., Poli B. M., Ballestrazzi R., Lupi P. DAgaro E., Meccati M., 1999.
The effects of dietary fat and NFE levels on growing European sea bass
(Dicentrarchus labrax L.). Growth rate. body and filet composition. carcass
traits and nutrient retention efficiency. Aquaculture 179. p.p. 351-364.
Libralato S., Solidoro C., 2008. A bioenergetic growth model for comparing
Sparus auratas feeding experiments. Ecological Modeling 214. 325-337.
Liu F-G., Yang S-D., Chen H-C., 2009., Effect of temperature, stocking
density and fish size on the ammonia excretion in palmetto bass (Morone
saxatilis _M. chrysops), Aquaculture Research, 2009, 40, p.p. 450-455
Losa D. A., Muratab N. O., 2004. Membrane fluidity and its roles in the
perception of environmental signals, Biochimica et Biophysica Acta 1666
(2004) 142 157.
Luzzana U., Coutteau P., Bavevi L., olak S., Franzolini E., Di Giancamillo
A., Domeneghini C., 2003. Nutritional solutions to winter syndrome in gilt-
head seabream: verification at a cage farm in Croatia. Aquafeed Interna-
tional 6:14-18.
Luzzana U., Coutteau P., Culemans S., Franzolini E., Bavevi L., olak S., Da
Giancamillo A., Domeneghini C., 2004. Farm-Scale Evaluation of Protocols
for Winter Diets in Giltehed Seabream (Sparus aurata). European Aquacul-
ture Society. Special publication No. 34. p.p. 514-515.
Luzzana U., Coutteau P., Bavevi L., olak S., Franzolini E., Burlini M., Di
Giancamillo A., and Domeneghini C. 2005. Nutritional solutions to Winter
Syndrome in Gilthead seabream: optimization of feeding protocols for Winter
diet International Aquafeed 8,2.
Lupatsch I., 2004. Factorial Approach to Determining Energy and Protein

Requirements of Gilthead seabream (Sparus aurata) for Optimal Efficiency
of Production. Inaugural-Dissertation. Hohen Landwirtschaftlichen Fakultt.
Rheinischen Friedrich-Wilhelms-Universitt Bonn. pp.92.
Lupatsch I., 2004. Species Specifics Gilthead Seabream. Aqua Feeds; For-
mulations & Beyond. Vol. 1. Iss. 1. 16-18.
Lupatsch I., 2005. Protein and energy requirements in Mediterranean spe-

cies; Cahiers Options Mditerranennes. Volume 63. pp. 9-18.
Lupatsch I., Kissil G. W., Sklan D., 2001. Optimization of feeding regimes for
European sea bass Dicentrachus Labrax: a factorial approach. Aquaculture
202.289-302.

Lupatsch I., Kissl G. W., Sklan D., Pfeiffer E., 2001. Effects of varying
dietary protein and energy supply on growth. Body composition and protein
utilization in gilthead seabream (Sparus aurata L.). Aquaculture nutrition 7.
p.p. 71-80.
Lupatsch I., Kissil G. W., Sklan D., 2003. Comparison of energy and
protein efficiency among three fish species gilthead sea bream (Sparus
aurata). European sea bass (Dicentrarchus labrax) and white grouper
(Epinephelus aeneus): energy expenditure for protein and lipid deposition.
Aquaculture 225.175-189.
Margeirsson B., Lauzon H. L., orvaldsson L., rnason S. V., Arason S., Valts-
dttir K. L., Martinsdttir E. 2010. Optimised Chilling Protocols for Fresh Fish,
Skrsla Mats 54-10. pp 28.
Nicols M. . E., Gonzlez F. J. R., Lpez M., Garca B. G. 2002. Efecto de

la realimentacin tras un periodo de ayuno sobre el crecimiento en el sargo
picudo Diplodus puntazzo (Cetti, 1777) Bol. Inst. Esp. Oceanogr. 18 (1-4).:
357-362.
Nisbet R. M., Muller E. B., Lika K., Koojiman S.A.L.M, 2000. From molecules
to ecosystems trough dynamic energy budget models, Journal of Animal
Ecology 69, 913-926.
Oliva-Teles A., 2000. Recent advances in European sea bass and gilthead sea
bream nutrition. Aquaculture International 8. p.p. 477-492.
zyurt G., Polat A. and zktk S., 2004. Seasonal changes in the fatty
acids of gilthead sea bream (Sparus aurata) and white sea bream (Diplodus
sargus) captured in Iskenderun Bay, eastern Mediterranean coast of Turkey,
European Food Research and Technology Volume 220, Number 2, 120-124,
Padros F., Tort L., Crespo S., 1996. Winter disease in the gilthead seabream
Sparus aurata: Some evidences of a multifactorial etiology. Europ. Aquac.
Soc. Verona. pp. 305-307.
Padros F., Crespo S., Sala S., Snchez J., Blasco J., Fernndez J., Rotlland
J., Tort L., 1998. Winter syndrome in gilthead seabream (Sparus aurata):
some evidences of a multifactorial etiology. In: International workshop on
seabass and sea bream culture: problems and prospects, European Aqua-
culture Society, p.p. 305-307.
Pagand P., Blancheton J. P. and Casellasa C., 2000. A model for

predicting the quantities of dissolved inorganic nitrogen released in effluents
from a sea bass (Dicentrarchus labrax) recirculating water system. Aquacultural
Engineering. 22(1-2): 137-153.

Pagliarini A., Pirini M., Trigari G., Ventrella V., 1986. Effect of diets
containing different oils on brain fatty acid composition in sea bass
(Dicentrarchus labrax L.). Comp. Biochem. Physiol., 83B, 277282.
Randall D., Burggren W., French K 1997.a, Molecules, Energy, and

Biosynthesis In: Eckert Animal Physiology Mechanisms and Adaptations,
Fourth Edition, W. H. Freeman and Company New York, 37-91.
Randall D., Burggren W., French K 1997.b, Using Energy: Meeting

Environmental Challenges In: Eckert Animal Physiology Mechanisms and
Adaptations, Fourth Edition, W. H. Freeman and Company New York,
655-722.
Ravagnan G., 1978. Elementi di vallicultura moderna. Edagricole, Bologna,

p 283.
Ravagnan, G., 1984. Llevage du loup et de la daurade en valliculture. In:

Barnab G., Billard R. (Eds.), LAquaculture Du Bar Et Des Sparids. INRA
Publications, Paris, pp. 435446.
Richards J. G., Farrell A. P., Brauner C. J. 2009. Hypoxia, Fish Physiology vol.
27, Academic Press. pp 528.
Ronald W. H. R., 1989. Diet Preparation. Fish Nutrition. Halver E. J. Academic

Press. San Diego.
Rubio V. C., Snchez-Vzquez F. J., Madrid J. A., 2003. Nocturnal feeding

reduces sea bass (Dicentrarchus labrax L.) pellet-catching ability, Aquacul-
ture, 220, 697-705.
Rubio V. C., Vivas M., Snchez-Mut A., V. C., Snchez-Vzquez F. J., Coves D.,
Dutto G., Madrid J. A., 2004. Self-feeding of European sea bass (Dicentra-
rchus labrax L.) under farming conditions using a string sensor, Aquaculture
233, 393-403.
Sabaut J. J., Luquet P., 1973. Nutritional requirements of the gilthead

seabream (Chrysophrys aurata). Quantitative protein requirements. Mar.
Biol., 18: 50-54.
Saether B. S. and Jobling M., 1999. The effects of ration level on feed
intake and growth, and compensatory growth after restricted feeding in
turbot Scophthalmus maximus l., Aquaculture Research 30,647-653
Saliant E., Dupont-Nivet M, Haffray P., Chatain B., 2006. Estimates of

heritability and genotype environment interactions for body weight in sea
bass (Dicentrarchus labrax L.) raised under communal rearing conditions,
Aquaculture., 254, 139-147.

Sahin T., Akbulut B., Aksungur M. 2000. Compensatory Growth in Sea bass
(Dicentrarchus labrax), Sea bream (Sparus aurata) and Rainbow trout
(Oncorhynchus mykiss), Turk J Zool 24, 81-86.
Santinha, P. I. M., Gomes, E. F. S., Coimbra, J. O., 1996. Effect of

protein level of the diet on digestibility and growth of gilthead seabream
(Chrysophrys aurata L.). Aquac. Nutr., 2: 81-87.
Sargent J. R. Henderson R. J. Tocher D. R. 1989. The Lipids. Fish Nutrition.

Halver E. J. Academic Press. San Diego. p.p.157.
Silva-Galcia. A. J. 1996. Growth of gilthead seabream (Chrysophrys aurata)

reared under different photoperiod regimes. Bamidgeh. 48: 84-93.
Schurman i Steffensen (1997.) Effects of temperature, hypoxia and activity

on the metabolism of juvenile Atlantic cod, Journal of Fish Biology (1997)
50, p.p. 11661180.
Stucchi D., Sutherland T-A., Levings C., Higgs D. (2005.) Near-Feeld

Depositional Model for Salmon Aquaculture Waste, Environmental
Effects of Marine Finfish Aquaculture, Ed. B. Hargrave; The Handbook of
Environmental Chemistry, Vol. 5 Part M, 157-181.
Sarusic G., 1999. Clinical signs of the winter disease phenomenon in sea
bream (Sparus aurata L.). Bull Eur Ass Fish Pathol 19(3):113.
arui G., L. Bavevi 2000. Hranidba kao mogui etioloki uzronik

sindroma zimske bolesti u podlanice. Ribarstvo 58:153-162.
Tacon A. G. J., 1988. The nutrition and feeding of farmed fish and shrimp
a training manual. FAO Brasilia. Brazil. p213.
Treer T., Saftner R., Anii I., Lovrinov M., 1995. Ribarstvo, Nakladni zavod
Globus, Zagreb, 456.
Tort L., Padrs F., Rotllant J., Crespo S., 1998. Winter syndrome in the gilt-
head sea bream Sparus aurata. Immunological and histopathological fea-
tures. Fish Shellfish Immunol 8:3747.
Vargas-Charcoff L., Arjona J., Polakof S., del Rio MP., Soengas JL., Mancera
JM., 2009. Interactive effects of environmental salinity and temperature on
metabolic responses of gilthead sea bream Sparus aurata., Comp. Biochem.
Physiology A Mol. Integr Physiology. 154(3), pp 417-424.
Vergara J. M., Lopez-Calero G., Robaina L., Caballero M. J., Montero D.,
Izquierdo M. S., Aksnes A. 1999. Growth, Feed Utilization and Body Lipid

Content of Gilthead Seabream Sparus aurata Fed Increasing Lipid Levels and
Fish Meals of Different Quality, Aquaculture 179, 3544.
Velzquez M., Zamora S. and Martnez F. J., 2006. Effect of Dietary Energy
Content on Gilthead Sea Bream (Sparus aurata) Feeding Behaviour and Nu-
tritional Use of the Diet, Aquaculture Nutrition 12, pp 127-133.
Watanabe T., 1982. Lipid Nutrition in Fish. Comp. Biochem. Physiol., 73B,
315.
Wilson P. R. 2002. Amino Acids and Proteins in Fish Nutrition Third Edition.
Edited by J. E. Halver and R. W. Hardy. Academic Press London. 143-179.

www.savjetodavna.hr

Priručnik Lubin

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Priručnik Lubin

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PRIRUNIK I VODI ZA DOBRU

POLJOPRIVREDNA SAVJETODAVNA SLUBA

Prirunik i vodi za dobru

Zagreb, listopad 2012.

POLJOPRIVREDNA SAVJETODAVNA SLUBA

Glavni urednik mr. sc. Marina Miki

Urednitvo Vanda uljat, dipl. ing.

Grafiko oblikovanje Ljiljana Jelakovi, ing.

Lektor mr. sc. Marko Kovai

Tisak Riba izdavatvo

Recenzija prof. dr. sc. Ivica Anii

Naklada 100 primjeraka

iKavezni uzgoj lubina i komare 3

Intenzivni uzgoj ivotinja predstavlja proces kontroliranog dranja

Uzgoj morskih riba potjee od lagunarnog uzgoja (talijanska vallicultura

Marikultura obuhvaa uzgoj akvatikih organizama u vodenom okoliu,

Kavezni uzgoj riba treba obavljati u podrujima koja su pogodna za

Uspostavom dobre proizvoake prakse na kaveznom uzgajalitu riba uvodi

4 iKavezni uzgoj lubina i komare

Utvrivanje prethodnih procedura, dokumenata i dozvola potrebnih za

iKavezni uzgoj lubina i komare 5

Kavezni uzgoj riba podrazumijeva dranje pojedine vrste ribe u zatoenitvu,

Osoba odgovorna za tehnologiju uzgoja riba mora poznavati osnovnu grau

prednja lena peraja

lena modina stranja lena peraja

srce analni i urogenitalni otvor

Slika 1. Presjek kroz tijelo lubina

Tijelo ribe u funkcionalnom je smislu graeno od vie organskih sustava:

6 iKavezni uzgoj lubina i komare

ivot ribe u kavezu podrazumijeva ogranienje ivotnog prostora, zbog

Ribe u uzgoju vrlo su dobro zatiene od grabeljivaca. Ipak, okupljanje riba

Riba se uzgaja radi poveanja biomase (prirasta), koji se postie

iKavezni uzgoj lubina i komare 7

Probava hrane jest proces razgradnje kompleksnih organskih spojeva u

Usta podravaju kosti eljusti na kojima su smjeteni zubi. Zubi su

Bilanca materijala i energije u uzgoju odnosi se na procese koji su

8 iKavezni uzgoj lubina i komare

Metabolizam u ivom organizmu obuhvaa sve fizioloke i biokemijske

Metaboliki se procesi u svakom organizmu odvijaju po nekom odreenom

Izluivanje kemijske energije iz molekula koje su unesene hranom i

Energija koja se oslobaa tijekom metabolikih procesa uskladitena je u

Mehaniku kinetiku energiju (sva gibanja tvari u stanici uz energetski

Toplinska energija koja se oslobaa kod uzgajanih riba u otvorenim

iKavezni uzgoj lubina i komare 9

Metaboliki korisna tvar

Poznavanje brzine metabolikih procesa vano je radi utvrivanja energet-

Metabolizam u biokemijskom smislu predstavlja razmjenu energije i

10 iKavezni uzgoj lubina i komare

Kako bi riba u kavezu mogla iskoristiti energiju pohranjenu u hrani,

Poveanje koncentracije izluenih tvari, kao i pad koncentracije kisika, na

Za postizanje dobrih uzgojnih uvjeta potrebno je predvidjeti prirast riba

iKavezni uzgoj lubina i komare 11

Temperatura okolia zbog navedenih je razloga glavni regulator brzine

Tijekom uzgojnog procesa u kavezima riba prolazi razvojne faze od mlai do

Temperatura okolia i metabolizam uzgajanih riba

Temperatura okolia predstavlja jedan od temeljnih limitirajuih faktora

Temperatura povrinskog sloja mora korelira sa sezonskim klimat-

Za svaku se vrstu tako moe odrediti temperatura na kojoj openito

12 iKavezni uzgoj lubina i komare

Katavi i sur. (2005) daju sljedee parametre okolia za uzgoj komare:

Optimalna temperatura za uzgoj = 24C,

Temperatura okolia ima velik utjecaj na odvijanje energetskih

Ribe su najveim dijelom poikilotermne, osim pojedinih vrsta koje su

U prouavanju i usporedbi meusobne ovisnosti brzine metabolizma i