RIJE GLAVNOGA UREDNIKA

"DRAVSKA LIGA" UPOZORAVA!

Na Skuptini "Dravske lige" Saveza ekolokih udruga Drave, Mure i Dunava
odrane 15. lipnja 2002. godine u Varadinu, predsjednica gospoda Dora
R a d o s a v l j e v i , dipl. ing., podnijela je izvjee o zatiti prirode i okolia va
radinske Podravine. Izvjee se odnosi na stanje preostalih triju prirodnih dijelova
toka Drave nizvodno od akumulacijskih jezera od granice sa Slovenijom, do spoja
rijeke s kanalom HE Dubrava kod mosta u Donjoj Dubravi. Preostali prirodni
tokovi Drave zbog raznolikosti stanita i izuzetnoga biodiverziteta ugraeni su u
prostore obuhvata predloenog Biorezertvata Drava-Mura-Dunav, zatim u prostor
ni plan Varadinske upanije kao prioritet za zatitu Zakonom o zatiti prirode i za
izradu Prostornoga plana posebnih obiljeja
Iako je iskonski rijeni tok znatno degradiran, spomenuti dijelovi toka ostavljeni
kao "bioloki minimum" predstavljaju jedinu prirodnu vrijednost toga podruja.
Usprkos zatienosti toga dijela Drave, odnosno njegova ukljuenja u navedene
dokumente u tijeku je unitavanje tih prostora velikih razmjera regulacijskim rado
vima i eksploatacijom ljunka za autoceste. Tako je, primjerice, dionica prirodnog
toka Drave izmeu akumulacijskih jezera HE akovec i HE Dubrava unitena kao
stanite velikoga dijela pripadajue vodene, priobalne i kopnene flore i faune, a ne
stale su i ugroene vrste, pasji trn i kebra, te vidra, mala igra i glavatica.
Prije spomenutih regulacijskih zahvata i eksploatacije ljunka nije izraena stu
dija utjecaja na okoli. Stanita spomenutih vrsta, kao i brojnih drugih zatienih
vrsta unitena su, iako je Zakonom o zatiti prirode to najstroe zabranjeno.
Upozoreno je da e daljnjom eksploatacijom ljunka u koritu Drave nizvodno od
emovca pa do Hrenice, te isto takve eksploatacije na toku uzvodno od Varadina
uslijediti potpuni nestanak ili smanjivanje populacije vie zakonom zatienih vrs
ta. Pregraivanjem rijeke pragovima, odnosno odsjecanje ivih rukavaca od glav
nog toka onemoguuje se migracija i mrijest veine dravskih riba, a doi e do uni
tenja posljednjega hrvatskog stanita patuljastoga rogoza.
Prilikom izgradnje hidroelektrana u varadinskoj Podravini u Gospodarskoj
jedinici "Varadinske podravske ume", u umama su nastale velike tete suenjem
drvea. Daljnjim otvaranjem ljunara ume se kre i mijenjaju vodni odnosi, a
stanje njihove vodoopskrbe sve je problematinije. Smatramo daje posljednji tre
nutak da se pustoenju prirode u Podravini koje obavljaju i pojedinci i dravne insti
tucije, stane na kraj.

Prof. dr. sc. Branimir Prpi

Naslovna stranica - Front page:

Nacionalni park Krka - Krka National Park
Pakleni otoci kraj grada Hvara - Pakleni otoci (islands) near the town of Hvar
(Foto: M. Harapin)
Naklada 1770 primjeraka
UDK630*(05):54-02/061.2 ISSN 0373-1332
CODEN SULIAB

UMARSKI LIST
Znanstveno-struno i staleko glasilo Hrvatskoga umarskog drutva
Journal of the Forestry Society of Croatia - Zeitschrift des Kroatischen Forstvereins - Revue de la Societe forestiere croate

Ureivaki savjet:

1. Branko Beli, dipl. ing. 10. Herbert Krauthacker, dipl. ing. 18. Prof. dr. se. Branimir Prpi
2. Mr. sc. Vladimir Bogati 11. Dr. se. Vice Ivanevi 19. Luka Radoevi, dipl. ing.
3. Damir Dela, dipl. ing. 12. eljko Marman, dipl. ing. 20. Zvonko Roi, dipl. ing.
4. Ivan uki, dipl. ing. 13. Prof. dr. sc. Slavko Mati, 21. Tomislav Starevi. dipl. ing.
5. Prof. dr. sc. Mladen Figuri predsjednik 22. Mario Stipeti, dipl. ing.
6. Ivica Fliszar, dipl. ing. 14. Damir Matoevi, dipl. ing. 23. Dr. se. Vlado Topi
7. Dr. se. Joso Graan 15. Dujo Paveli, dipl. ing. 24. Berislav Vinaj. dipl. ing.
8. Ilija Gregorovi, dipl. ing. 16. Mr. sc. Ivan Pentek 25. Prof. dr. sc. Joso Vukeli
9. Zvonko Kranjc, dipl. ing. 17. Milan Prescan, dipl.ing.

Ureivaki odbor po znanstveno-strunim podrujima:

/. umski ekosustavi 4. Zatita uma

Prof. dr. sc. Joso Vukeli, urednik podruja
Urednici znanstvenih grana:
Prof. dr. sc. Zvonko Seletkovi, ekologija i
biologija uma
Prof. dr. se. Branimir Prpi, fiziologija i prehrana
umskog drvea
Dr. se. Joso Graan, genetika i oplemenjivanje
umskog drvea
Doc. dr. se. Nikola Pernar, umarska pedologija
Doc. dr. se. Marijan Grubei, lovstvo
2. Uzgajanje uma i hortikultura
Prof. dr. sc. Slavko Mati, urednik podruja
Urednici znanstvenih grana:
Dr. se. Stevo Orli, umsko sjemenarstvo i rasadniarstvo
Dr. se. Vlado Topi, krke ume
Doc. dr. se. eljko panjol, zatieni objekti prirode
3. Iskoriivanje uma
Prof. dr. sc. Ante B. P. Krpan, urednik podruja
Urednici znanstvenih grana:
Doc. dr. se. Dragutin Piman, umske prometnice
Izv. prof. dr. sc. Dubravko Horvat, mahanizacija umarstva
Doc. dr. se. Slavko Govorin, nauka o drvu i pilanska
prerada drva
Dr. se. Miroslav Harapin, urednik podruja
Urednici znanstvenih grana:
Prof. dr. sc. Milan Glava, umarska fitopatologija
Doc. dr. se. Boris Hraovec, umarska entomologija
Mr. sc. Petar Jurjevi, umski poari
5. Izmjera uma i umarska biometrika
Izv. prof. dr. Nikola Luki, urednik podruja
Urednici znanstvenih grana:
Doc. dr. se. Vladimir Kuan, geodezija
6. Ureivanje uma
Doc. dr. se. Juro avlovi, urednik podruja
Urednici znanstvenih grana:
Doc. dr. se. Ivan Martini, organizacija rada i
umarska ekonomika
Branko Metri, dipl. ing. um., informatika u
umarstvu
7. umarska politika
Hranislav Jakovac, dipl. ing. um., povijest umarstva,
bibliografija, staleke vijesti
Prof. dr. se. Branimir Prpi, ekologija i njega krajolika,
opekorisne funkcije uma

Glavni i odgovorni urednik prof. dr. se. Branimir Prpi Znanstveni lanci podlijeu meunarodnoj recenziji.
Recenzenti su doktori umarskih znanosti u Hrvatskoj,
Tehniki urednik Hranislav Jakovac, dipl. ing. um.
Slovakoj i Sloveniji, a prema potrebi i u drugim zemljama
Lektor - Dijana Sekuli-Blaina zavisno o odluci urednitva.

asopis je referiran u (Indexed in): Forestry abstracts, Cab abstracts, Agricola, Pascal, Geobase (IM) i dr.
Na osnovi miljenja Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, umarski list
smatra se znanstvenim asopisom te je osloboen plaanja poreza na dodanu vrijednost
 SADRAJ - CONTENTS

IZVORNI ZNANSTVENI LANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS

UDK 630* 188 + 182.1
M e d a k , J., S l a d e , D., V u k e l i , M., M e d v e d o v i , J.:
ume hrasta lunjaka u predjelima "Premuno jezero" i "Crno jezero" u Lici
Peduncled Oak Forests in the Regions of "Premuno Jezero" and "Crno Jezero" in Lika 251
UDK 630* 304 + 964
S p o r i , M., S a b o , A.: Ozljeivanje radnika u hrvatskom umarstvu tijekom razdoblja 1991-2000.
Workers' Injuring in Croatian Forestry During the Period of 1991-2000 261
PRETHODNO PRIOPENJE - PRELIMINARY COMMUNICATION
UDK 630* 181.8 + 270
K r e m e r , D.: Cvjetanje nekih drvenastih vrsta tijekom zime u Botanikom vrtu
Prirodoslovno-matematikoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu
Flowering of some Woody Plants During the Winter in the Botanical Garden
of the Faculty of Natural Sciences and Mathematics 273
STRUNI LANCI - PROFESSIONAL PAPERS
UDK 630* 232.1 + 524
Z e l i , J., M e u g o r a c , K.: Prilog poznavanju gospodarenja crvenim hrastom
(Querem borealis maxima Sarg.)
A Contribution to Management with Red Oak (Quercucs borealis maxima Sarg.) 287
UDK 630* 451 + 462
V u k e l i , M.: Paarenje na Velebitu
Grazing on Velebit 299
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA
B e z a k , K.: Oscilacije izmeu mitologije i kvantne fizike 307
OBLJETNICE
J a k o v a c , H : Otkriveno spomen obiljeje pok. prof. dr. sc. uri Rauu 310
M r k o b r a d , M.: 50 godina umarije Vrbovec 311
KNJIGE I ASOPISI
K r a m e r , H.: Obina jela (Abies alba) u Hrvatskoj - Silver Fir (Abies alba) in Croatia 313
K u a n , V: Prof. dr. sc. Marinko O l u i : Snimanje i istraivanje zemlje iz svemira:
sateliti, senzori, primjena 314
F r k o v i , A.: Ugroeni planet 316
G r o s p i , F.: L' Italia Forestale e Montana, Monti e bosehi 318, 320
ZNANSTVENI I STRUNI SKUPOVI
Hofer, M., D u n d o v i , J.: Interlaub 2001., 50. Meunarodno savjetovanje o bjelogorinom drvu
u Offenburgu - Njemaka 325
NOVI DOKTORI ZNANOSTI
G r a a n , J.: Dr. se. Sanja Peri 328
G r a a n , J.: Dr. se. Valentin Roth 329
ZATITA PRIRODE
A r a , K.: Kukavica (Cuculus canorus L.) 331
IZ IVOTA I RADA STUDENATA UMARSTVA
e l j e z i , A., M a h n i , I.: Obiljeavanje Dana planeta zemlje Cvjetni trg, 21. i 22. travnja 2002. 332
IZ HRVATSKOGA UMARSKOG DRUTVA
G r o s p i , F.: Od Trga Maurania do Sv. Jure i natrag - struna ekskurzija Hrvatskoga
umarskog drutva - ogranak Zagreb na podruje Dalmacije 333
J a k o v a c H . : ZAPISNIK s Izborne (106. redovite) skuptine Hrvatskoga umarskog drutva 337
IN MEMOR1AM
I van e v i c , V: Miroslav Prpi, (1926 - 2001) 353
V r d o l j a k , .: Oleg Vrtanik, (1926 - 2002) 354
S t a r e v i , T: Lidija Firt 355
T o m i , I.: Luka Milosevic, (1941 - 2002) 355

Napomena: Urednitvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora

IZVORNI ZNANSTVENI LANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS umarski list br. 5-6, CXXVI (2002). 251-260
UDK 630* 188 + 182.1

UME HRASTA LUNJAKA U PREDJELIMA "PREMUNO JEZERO

I " C R N O J E Z E R O " U LICI

PEDUNCLED OAK FORESTS IN THE REGIONS OF "PREMUNO JEZERO"

AND "CRNO JEZERO" IN LIKA

Jasnica MEDAK*, Danko SLADE*, Marko VUKELI**, Juraj MEDVEDOVI*

SAETAK: ume hrasta lunjaka u Hrvatskoj nalaze se najveim dijelom

u sjevernom, Panonskom dijelu, a u njenom jugozapadnom dijelu na malim
disjunktnim povrinama nalaze se na podruju kra u Lici. Dvije takve po
vrine lunjakovih uma nalaze se nedaleko mjesta Otoac, u predjelima
"Premuno jezero " i "Crno jezero ".
Lunjakove ume na kru, jo k tome na stjenovitom terenu relativno veli
kih nadmorskih visina, rijetkost je ijedna izuzetna vegetacijska pojava, pa je
stoga umarski institut u suradnji s Upravom uma Gospi proveo znanstve
na istraivanja tijekom 1999. i 2000. godine.
U tim umama provedena je analiza flornog sastava lunjakovih uma i
izraena karta umskih zajednica, uzeti su uzorci biljnog materijala hrasta
lunjaka (granice s pupovima), kako bi se utvrdilo genetsko porijeklo lunja
ka te istraena povijest tih uma.
Istraivanjima je utvreno:
1. ume hrasta lunjaka pripadaju umskoj zajednici hrasta lunjaka i
obinog graba (ass. Carpino betuli-Quercetum roboris (Ani 1959) Rau
1969.), s naglaenom abundacijom mezofllnih vrsta iz reda Fagetalia. Osim
karakteristinih vrsta asocijacije (Carpinus betulus, Euonymus europaea,
Acer campestre, Carex sylvatica, Geum urbanurri) s velikom abundacijom
pridolaze Fraxinus excelsior, Acer pseudoplatanus, zatim Phytillis scolopen-
drium, Sorbus torminalis, Abies alba i druge.
Postoje izuzetne vegetacijske pojave. Jedna je i ta to se ume lunjaka na
laze izmeu vapnenih blokova na tlima raznih dubina, a mjestimino i nema
tla, pa vapnenac izbija na povrinu. Druga neobina pojava je to to se na
lunjakove izravno nadovezuju ume bukve i jele, to je jedinstven sluaj u
Hrvatskoj, i tree, specifian je florni sastav umske zajednice. Granica tih
dviju uma ponegdje je jasna, ume su otro odijeljene, a negdje je difuzna
irine do 100 m. Postoje mjesta, gdje jela i lunjak rastu jedno pokraj drugog.
I to je jedna specifina pojava. Nadalje, ume su redovito izloene kratkotraj
nim, ali uestalim poplavama visine vode oko 1 mito 2-3 puta godinje u tra
janju od nekoliko tjedana.
2. Hrast lunjak istraivane populacije porijeklom je s Apeninskog polu
otoka, a u Lici se vjerojatno pojavio prije 11 000 do 10 000 godina.
3. ume hrasta lunjaka u Lici su prirodne, tj. nastale su prirodnim nai
nom, to se zakljuuje po pojedinim preostalim stablima u Gackom polju, a ne
postoje nikakvi zapisi o eventualnom saenju hrasta lunjaka.
Kljune rijei: hrast lunjak, Lika, karta umskih zajednica, florni
sastav, genetsko porijeklo

* Jasnica Medak, dipl. ing. um., mr. se. Danko Slade, dr. se. Juraj Medvedovi, svi iz umarskog instituta, Jastrebarsko
** Marko Vukeli, dipl. ing. um., 53220 Otoac, Branimirova 6.

251
 Medak. D. Slade. M. Vukeli. J. Medvedovi: SUME HRASTA LUNJAKA U PREDJELIMA . umarski list br 5 6, CXXVI (2002), 251-260

UVOD Introdaction
U umskim predjelima "Premuno jezero" i "Crno Ove lunjakove ume ostaci su depresija na rubnim
jezero", na planinskom masivu sjevernog Velebita u dijelovima, gdje su takoer bile zastupljene i na tipi
Gospodarskoj jedinici "Crno jezero-Markovake rudi nim tlima nastalim na naplavinama, to se jasno vidi
ne", na podruju umarije Otoac u Lici, nalaze se u na priloenim fotografijama. Njihovo pojavljivanje u
me hrasta lunjaka. Nazivi predjela preuzeti su iz topo kontaktnoj zoni i na vapnencu, na zaravnjenim tereni
grafske karte mjerila 1 : 25 000, a u Gospodarskoj os ma, uvjetovano je hidrolokim reimom depresija kao
novi koriste se nazivi "Mala Kosa" i "Sarapine Drage". specifinih staninih cjelina.
Lokaliteti su odvojeni, povrine 5,10 hau Crnom jeze Posebnost poloaja lunjakovih uma je u tome to
ru (Mala Kosa) i 14,77 ha u Premunom jezeru (Sara se nalaze na tlima izmeu kamenih, vapnenih blokova.
pine Drage) te prikazani na topografskoj karti mjerila Na njih se nastavljaju jelove ume, koje nedaleko ovih
1:25 000 (Karta 1). Osim uma kojima upravlja uma lokaliteta pridolaze na najnioj nadmorskoj visini u
rija Otoac, ima i neto (do 5 ha) privatnih lunjakovih Lici (oko 480 m). U vrijeme visokog vodostaja rijeke
uma. Razlika u povrini lunjakovih uma koju je Like, redovito se pojavljuje poplavna voda, najee
utvrdila Sluba za premjeru uma Uprave uma Gospi oko 3 m iznad najniih poloaja terena, koja u pravilu
i povrine utvrene GPS metodom (14,77 i 13,96 ha), zahvaa i lunjakove ume.
proizlazi iz individualne procjene umarskih strunja Analizom kloroplastne DNA utvrdilo se iz kojeg
ka o poloaju granice, jerje ona mjestimino jako difu- glacijalnog pribjeita potjee hrast naen na ovom lo
zna i ima mjesta gdje lunjak i jela rastu zajedno, stoje kalitetu.
jedna specifina pojava. Zbog zanimljivosti ove vegetacijske pojave, istrai
Meusobna zrana udaljenost sredita predjela je vai umarskog instituta Jastrebarsko proveli su 1999. i
2 km, a najnii poloaji terena Premunog jezera izno 2000. godine istraivanja povijesti nastanka tih uma,
se 455 m nadmorske visine. analizu reljefnih oblika, hidrolokih prilika, utvrivanje
Najnie poloaje oba predjela zauzimaju panjaci, genetskog porijekla hrasta lunjaka te analizu flornoga
nekada oranice, na viim su poloajima ume hrasta sastava. U "Premunom jezeru" su lunjakove ume vi
lunjaka, a iznad su njih ume bukve i jele. e cjelovite, kronje stabala su bolje sklopljene i vie su

Karta 1. Topografska karta dijela Like u kojem se nalaze umski predjeli "Crno jezero" i "Premuno jezero" (Preslika
karte mjerila 1 : 25 000)
Map 1 A topographic map of a part of Lika with the regions "Premuno jezero" and "Crno jezero" (a copy of the
map 1 : 25 000)

252
J. Mcdak, D. Slade, M. Vukeli, J. Medvedovi: UMK HRASTA LUNJAKA U PREDJELIMA , umarski list br. 5 6. CXXV1 (2002), 251-260

karakteristine nego u "Crnom jezeru", pa je prilikom
istraivanja tom predjelu posveena vea pozornost.
ume hrasta lunjaka na veim nadmorskim visina
ma ( od onih gdje je njegova najvea rasprostranjenost)
istraivali su S t e f a n o vi (1969) i B u c a l o (1999).
Djelatnici Uprave uma Gospi dobrom su surad
njom s djelatnicima umarskog instituta doprinjeli pri
kazu rasprostranjenosti lunjakovih uma u Lici.

PRIRODNE ZNAAJKE ISTRAIVANOG PODRUJA

Natural characteristic of the investigated area
Geoloka podloga je kredni vapnenac, a tlo je sme u rijekama Lici i Gackoj. Rijeka Lika u D. Kosinju na
e, plitko do srednje duboko, skeletno. Stijene izbijaju nadmorskoj visini 484 m ulazi u vodni tunel duine
na povrinu ponegdje i vie od 50 %. 9 km, koji ulazi u rijeku Gacku na visini od 450 m kod
Klima je umjereno topla i kina, nema sunog raz Otoca. Visinska je razlika dakle 34 m. Dio vode iz Li
doblja, oborine su jednoliko razdijeljene cijele godine, ke, koji se ne odvodi tunelom, prelijeva se i preplavlju
najsui dio godine pada u toplo godinje doba. Maksi je Lipovo polje. Izmeu Like i Gacke nalaze se "Crno"
mumu oborine u poetku toplog dijela godine pridru i "Premuno jezero" i njihov je vodni reim o njima
uje se maksimum u kasnoj jeseni, koji je vei od prvo ovisan, ali i o visini vode u retenciji Lipovog polja.
ga. Klimatska formula je "Cfsbx" (preneseno iz mono Prema zakonu o spojenim posudama, poplave u jezeri
grafije "ume u Hrvatskoj", poglavlje "Klima u Hrvat ma su u vrijeme velikog vodnog vala u Lici i Gackoj te
skoj", S e l e t k o v i i K a t u i n (1992). Povoljnost u vrijeme poplave u Lipovom polju. To se dogaa u
klime za umsku vegetaciju je dobra, jer prema karti trajanju od nekoliko tjedana, najee u proljee, rjee
indeksa povoljnosti klime ( M e d v e d o v i 1992) is zimi, kao stoje bilo 15. sijenja 2001. godine, kada je i
traivano podruje pripada indeksu K.L-8. Otoac djelomino poplavljen.
Vodni reim stanita lunjakovih uma je osim lo
kalnim oborinskim prilikama odreen i razinama vode

MATERIJAL I METODE RADA - Material and working methods

umska zajednica hrasta lunjaka i zajednice u nje
nom okruenju utvrene su analizom flornog sastava
prema metodi Braun - Blauquet (Vukeli i R a u
1998) i na temelju ranijih istraivanja (Pelcer 1972,
R a u i drugi 1992, 1998).
Digitalni model reljefa "Premunoga jezera"
izraen je digitalizacijom topografskih karata mjerila
1 : 25.000 te mjerenjem graninih i profilnih toaka me
todom globalnog satelitskog pozicioniranja (GPS).
Digitalizacijom je vektorizirana granica lunjakove
ume i livade prema stanju na karti (staro stanje) i sloj-
nice za digitalni model reljefa predmetnog podruja.
Predmetno podruje protee se na dva lista topografske
karte, te je poslije skaniranja bilo potrebno izvriti spa
janje datoteka.
Za digitaliazciju i naknadnu obradu grafikih prika
za koritenje programski paket Surfer. Vrhovima kilo
metarskih kvadrata na skaniranoj topografskoj karti
dodijeljene su jedinine vrijednosti koordinata. Potom
je izvrena digitalizacija svake pojedinane slojnice
naredbom "digitize". U datoteke je pohranjena odgo
varajua visina kao trea koordinata. Za vrijeme rada
svaka je datoteka iscrtavana na podlozi kako bi se pre-
kontrolirala tonost digitalizacije i izbjegla ponovna
digitalizacija iste slojnice. Na kraju su sve datoteke
spojene u jednu datoteku s tri broja u svakom retku:
prva dva broja predstavljaju ravninske koordinate u
Gauss-Kruegerovoj projekciji (apscisa y i ordinata x)
te nadmorska visina (H). Koordinate se odnose na lo
kalni Besselov elipsoid, a visine na priblinu srednju
razinu mora. Dobivena datoteka posluila je kao ulazni
podatak za izradu digitalnog modela reljefa. Digitalni
model reljefa izraen je u obliku pravilnog rastera, tj.
pravilne pravokutne mree. Vrijednost visina u toka
ma rastera dobivene su interpolacijom izmeu toaka
digitaliziranih slojnica.
Na terenu je izvreno odreivanje koordinata toa
ka GPS-prijamnikom GeoExplorer tvrtke Trimble. Iz
mjerena je granica lunjakove ume s livadom, lunja
kove ume s jelovom umom te kontrolni visinski pro
fili terena. Izmjereno je ukupno oko 900 toaka. Kori
tenjem GPS metode dobivaju se trodimenzionalne ko
ordinate u globalnom geodetskom sustavu WGS84,
dok se visine odnose na plohu globalnog elipsoida
WGS84. Koordinate dobivene digitalizacijom topo
grafske karte i koordinate dobivene GPS mjerenjima
ne odnose se na isti sustav. Zbog toga je potrebno izvr
iti odgovarajue transformacije koordinata, tj. uklopi
ti GPS-koordinate u model topografske karte. Najuo
ljivija razlika izmeu koordinata s topografske karte
(Basselov elipsoid) i GPS-om dobivenih koordinata
(WGS84 elipsoid) je u visinskoj komponenti koja se za
predmetno podruje razlikuje za vie od 40 m.

253
J. Medak, D. Slade, M. Vukeli, J. Medvedovi: UME HRASTA LUNJAKA U PREDJELIMA ...
Materijal za utvrivanje genetskog porijekla hrasta
lunjaka u Lici uzorkovan je i analiziran po metodi kori
tenoj u sklopu Fair Oak projekta (Synthetic maps of
gene diversity and provenance performance for utilisa
tion and conservation of oak genetic resources in Euro
pe - Sintetike mape genetske raznolikosti i pokusi pro
venijencija za upotrebu i ouvanje genetikih resursa
hrasta u Europi). Time je rezultat dobiven ovom anali
zom usporediv s rezultatima analize svih populacija
analiziranih u sklopu tog Europskog projekta. Rezultati
su publicirani u posebnom izdanju asopisa Forest Eco
logy and Managenet (ukupni rezultati P e t i t et. al.,
(2002), za srednju Europu B o r d a c s et al, (2002)), te
detaljnije za podruje Hrvatske Slade et al. (2000).
Uzeti su uzorci granica s pupovima hrasta lunjaka
iz gospodarske jedinice "Crno jezero - Markovake
rudine". Iz pupova je ekstrahirana ukupna DNA (de-
REZULTATI ISTRAZF
umske zajednice - Forests communities
umske zajednice i njihov prostorni raspored u pre
djelu "Premuno jezero" prikazano je na Karti 1. Naj
nie poloaje (u sreditu karte) zauzimaju neumske
povrine, a na samo nekoliko metara viim poloajima
nalaze se ume hrasta lunjaka i obinog graba (Carpi-
no betuli - Quercetum roboris Rau 1969) na jo viim
je poloajima uma bukve i jele (Abieti - Fagetum di-
naricum Treg 1957) te ume crnog graba s jesenskom
aikom (Seslerio - Ostryetum Ht. et H-i 1950).
Vegetacijski specifina pojava je to to se ume lu
njaka nalaze na plitkim, srednje dubokim i dubokim
tlima izmeu vapnenih blokova, gdje mjestimino i ne
ma tla, pa vapnenac izbija na povrinu. Druga pojava je
to to se na lunjakove izravno nadovezuju ume bu-
Slika 1. uma hrasta lunjaka na stjenovitom terenu u predjelu
"Premuno jezero" (u pozadini je umajcle)
Picture I Peduncled Oak forest on rocky terrain in the region of
"Premuno jezero" (Fir forest in the background)
(Foto: D. Slade)
254
umarski list br. 5 6. CXXVI (2002). 251-260
zoksiribonukleinska kiselina) po c-tab protokolu. eti
ri segmenta kloroplastne DNA umnoena su lananom
reakcijom polimeraze. Segmenti su pocijepani na frag
mente restrikcijskim enzimima (proteini koji reu mo
lekulu DNA na tono odreenim mjestima). Fragmenti
su razdvojeni elektroforezom na poliakril-amidnom
gelu. Sto je fragment DNA vei, on putuje sporije u
elektrinom polju kroz gel. Na osnovi poloaja (razlike
u veliini) vrpci na gelu, detektirani su genotipovi klo
roplastne DNA. Svaki haplotip prikazan je na karti
odreenom bojom i brojem, po internom kljuu uspo
stavljenom kroz Fair Oak projekt.
Povijest lunjakovih uma utvrena je uvidom u
gospodarske osnove, stare zapise o Imovnoj opini
Otoac i na temelju kazivanja nekadanjih djelatnika u
umarstvu Like.
NJA - Research results
kve i jele, to je jedinstveni sluaj u Hrvatskoj, i tree,
poseban je florni sastav umske zajednice.
Granica tih dviju uma je ponegdje jasna, ume su o
tro odijeljene, a negdje je difuzna, irine do 100 m. Po
stoje mjesta gdje jela i lunjak rastu jedno pokraj dru
gog. I to je jedna specifina pojava (fotografije 1, 2, 3).
Na karti 2. prikazanje i popreni presjek reljefa na
profilu "A-A", sa umskim zajednicama od najniih do
najviih poloaja terena.
Fitocenoloko snimanje lunjakovo-grabovih uma
obavljeno je 13. 9. 2000. godine, a florni je sastav pri
kazan u Tablici 1. Za ostale umske zajednice ne navo
de se fitocenoloke tablice i one se ne opisuju, jer su
opisane u ranijim radovima (monografija "ume u Hr
vatskoj" (1992), V u k e l i i R a u (1998), C e s t a r i
dr. (1972, 1978).
Slika 2. Zimski pejsa ume lunjaka i ume jele u "Premunom
jezeru"
Picture 2 Peduncled Oak forest and Fir forest in "Premuno jezero"
in Winter
(Foto: J. Medak)
J. Medak, D. Slade. M. Vukeli, J. Medvedovi: SUME HRASTA LUNJAKA U PREDJELIMA . umarski list br. 5-6. CXXVI (2002), 251-260

ume bukve i jele u okoliu "Premunog jezera" u pada zajednici "uma jele s mahovinom Pleurozium
navedenoj su literaturi opisane kao Dinarska bukovo-je- Schreberi (Pleurozio Schreberi-Ahietetum Pelcer. prov.).
lova uma (Abieti-Fagetum dinaricum Treg 1957), a
prema istraivanjima Z. P e 1 c er a (198 ), ova uma pri-

0 500 m
mn/m
550
^^fl Popreni presjek - Transection A-A
* . ! WH?^
500 A ^S| A

Legenda - Legend

uma hrasta lunjaka i obinog graba Pojedinano uee

(Carpino betuli - Quercetum roboris Rau 1969) Individual appearance

Suma bukve i jele

(Abieti-Fagetum dinaricum Treg. 1957) A Quercus robur

uma crnoga graba s jesenskom aikom Q Carpinus betulus

(Seslerio - Ostryetum Ht. et H-i 1950)

^ > Abies alba

Livada, neobraslo umom
(Meadow, non-covered forest land)

Karta 2. Karta umskih zajednica "premuno jezero" u lici

Map 2 A Vegetational map of forest communities "Premuno Jezero" in Lika

255
J. Medak, D. Slade. M. Vukeli, J. Medvedovi: SUME HRASTA LUNJAKA U PREDJELIMA . umarski list br. 5 6, CXXVI (2002). 251-260

Rezultati analize flornoga sastava uma hrasta lu
njaka u predjelu "Premuno jezero" (Tablica 1), poka
zuju daje osim tipinih vrsta i pratilica, na ovim lokali
tetima uoljiva prisutnost znatnoga udjela stranih vrsta
za ovu zajednicu, kao to su bijeli jasen i obina jela.
Na jugozapadnim padinama Premunog jezera, u umi
hrasta lunjaka pridolaze termofilne vrste kao to su
gluha (Acer obtusatum) i drijen (Cornus mas), a po
mladak jele je mjestimino obilan na terenima iznad
razine poplavne vode, tj. 3-4 m iznad najniih poloaja
terena. Lunjak dolazi ak i do 70 m iznad najniih po
loaja "Premunog jezera", gdje se pojavljuju hrast kit-
njak (Quercus petraea) i obini grab, koji jo u viim
poloajima dominira zajedno s gluhaem, crnim gra
bom, trepetljikom i brekinjom u umskoj zajednici cr
noga graba s jesenskom aikom (Seslerio-Ostryetum).

Tablica 1. Fitocenolokc snimke ume hrasta lunjaka i obinoga graba (Carpino hetuli-Quercen roboris /Ani 1959/ Rau
1969) u umskom predjelima "Premunojezero" i "Crnojezero" izraene 13. 9. 2000. godine
Table 1 Plantsociological structure of the forest of Peduncled Oak and Common Hornbeam (Carpino hetuli-Quercen
roboris /Ani 1959/ Rau 1969) in the regions of "Premuno jezero" and "Crnojezero", made on 13. 9. 2000.
Lokaliteti Lokaliteti
Biljne vrste Biljne vrste
Premuno jezero Crnojezero Premuno jezero Crnojezero
pokrovnost pokrovnost
1 Sloj drvea III Sloj prizemnog raa
70% 70% 40 % 60%
Quercus robur 3.3 3.3 A cer pseudoplatan us 1.1 +
Carpimts hetulus 1.1 + Deschampsia caespitosa 1.2 +
Ulinus carpinifolia + Carex vesicaria + +
Prunus avium + Lvsimachia numnudaria + +
Fruxinus excelsior + Solanum dulcamara + +
II Sloj grmlja 85% 60% Galium cruciata ~ +
Cornus sanguinea 3.3 2.2 Fragaria vesca - +
Rubus fruticosus 1.1 + Viola reichenbachiana + -
Fraxin us excelsior 1.1 1.1 Galium lucidum + +
Ulmus carpinifolia + 1.1 Rhamnus frangula + +
Acer pseudoplatanus t + Acer campestre +
Cornus mas + + Lvsimachia vulgaris +
Carpinus betulus + + Convallaria maja lis +
Euonvmus latifolia + + Festuca heterophvlla
Corvlus avellana + + Ulmus carpinifolia +
Pints communis + + Veronica chamaedrys -
Prunus spinosa + + Stellaria holostea +
Ligustrum vulgare + + Ajuga reptans +
Salix caprea + + Pulmonaria officinalis +
Popu/us tremu/a + + Urtica dioica +
Salix viminalis + + Asarum europaeum +
Euonvmus europaea + + Abies alba +
Rhamnus frangula + + Geranium rohertianum +
Rosa sp. + Moeringia muse osa +
Crataegus monogyna + Phyllitis scolopendrium +
Viburnum opulus + Lactuca muralis +
Rubus idaeus + Agrimonia eupatoria +
Quercus robur + Sorbus torminalis +
Acer campestre + Hypericum perforatum +
Juniperus communis + Carex sylvatica 12
Malus svi vest ris + Quercus robur +
Abies alba + Brachypodium sylvaticum 1.2
Lonicera nigra + Potentilla erecta +
Samhucus nigra + Geum urbanum +
Cynanchum vincetoxicum +
Galeopsis tetrahit +
Clematis vitalba +
Polygonatum multiflorum +

256
J. Medak. D. Slade, M. Vukeli, J. Medvedovi: UME HRASTA LUNJAKA U PREDJELIMA ... umarski list br. 5 6, CXXV1 (2002), 251-260

Na jugozapadnim je padinama zbog toga granica lu-

njakovih i jelovih uma difuzna, dok je s druge strane,
na sjeveroistonim otro izraena. Tu se jelove ume
izravno nastavljaju na ume hrasta lunjaka i obinoga
graba. Zbog toga se tu u lunjakovim umama pojav
ljuju jela i bijeli jasen u sloju grmlja i prizemnog raa.
Takoer se na blokovima stijena javljaju vrste iz reda
Fagetalia: Moehringia muscosa, Lactuca muralis,
Phyllitis scolopendrium, Geranium robertianum, Lo-
n i cera nigra, i druge.

Digitalni model reljefa - Digital elevation model

Digitalni model reljefa "Premunog jezera" je pri
kazan trodimenzionalno (u pogledu odozgo i sa strane)
na karti br. 3.
Slika 3. Poplava u umi hrasta lunjaka "Premunog jezera" na
Na najniim poloajima je livada, na viim su ume dan 15. 1. 2001. godine
hrasta lunjaka (izmeu crvenih crta) i na jo viim su Picture 3 Flood in the Peduncled Oak forest in "Premuno jezero"
mezofitne ume jele i termofitne ume crnoga graba. on 15. January 2001
(Foto: M. Vukeli)

Karta 3. Digitalni trodimenzionalni model reljefa umskog predjela "Premuno jezero"

Map 3 Digital elevation model of the forest area "Premuno jezero"

Genetsko porijeklo hrasta lunjaka u Lici - Ge
netic origin of the Peduncled Oak
Hrast lunjak u istraivanoj populaciji je haplotipa
2. Hrast ovog haplotipa kloroplastne DNA izgrauje
populacije hrasta lunjaka u Istri (Motovunska uma),
Lici (Dreniko polje, Trnovake bare kod Gospia,
spomenuta populacija kod Otoca), Turopolju (Turo
poljski lug kod Velike Gorice). Sporadino je naen i u
populacijama sredinje Hrvatske u kojoj ne izgrauje
iste sastojine, ve se mijea s drugim haplotipovima.
Distribucija haplotipa 2 u Europi prikazana je na karti
4. On je rasprostranjen od Sicilije na jugu do Litve na
sjeveroistoku ( P e t i t i dr. 2002).
Zadnje ledeno doba hrastovi su preivjeli u malim
enklavama na jugu Europe. Nalazita fosilnog polena
iz vremena maksimuma ledenog doba (glacijalnog
maksimuma, prije 18-15.000 godina) upuuju na glaci-
jalna pribjeita na obroncima planina Sierra Nevada
na Iberijskom poluotoku (dananja panjolska), Sre
dinjem dijelu Apeninskog poluotoka (dananja sred
nja Italija) i na junim obroncima Sarsko-Pindskog
gorja na jugu Balkanskog poluotoka (dananja Grka)
(Brewer i dr. 2002).
Distribucija haplotipa 2 prikazana na karti 4, upu
uje na njegovo Apeninsko porijeklo. S povlaenjem
leda on se irio od dananje srednje Italije (Laghi di
Montichio) du lanaca Apenina na sjeverozapad (Fi-
nesch i i dr. 2002). Krajem ledenog doba razina Jadran
skog mora bila je nia nego danas, pa je plitak Sjeverni
Jadran tada bio kopno. Preko ovog kopnenog mosta

257
J. Mcdak. D. Skide. M. Vukelic. J. Medvedovi: UME HRASTA LUNJAKA U PREDJELIMA ... umarski list br. 5-6, CXXVI (2002), 25L260

Karta 4. Distribucija genotipa 2 naenog u Lici

Map 4 Distribution of the genotype 2 found in Lika

hrastovi ovog haplotipa irili su se prema Istri i Lici.

Njegovo daljnje irenje usporili su planinski lanci Di-
narida. irenje ovog genotipa na zapad bilo je sprije
eno irenjem hrastova iz pribjeita s Iberijskog polu
otoka do jugozapadnih obronaka Alpa, a na istok i ju
goistok dolaskom hrastova iz Balkanskog pribjeita u
Panonsku nizinu s istoka. Prije otprilike 10 000 godina
daljnjim zatopljenjem klime hrastovi uspijevaju prei
barijere Alpa i Dinarida. Tada je haplotip 2 doao do
jugozapada Panonske nizine, ime mu je bio otvoren
put na sjeveroistok.

Povijest lunjakovih uma - Peduncled oak fo

rests history
ume lunjaka na irem prostoru Gackoga polja u
prolosti su zauzimale znatno vee povrine nego da
nas. Najveim su dijelom posjeene i pretvorene u po
ljoprivredne povrine. Lunjak je tada sluio kao vrlo
dobro graevno i ogrijevno drvo, a u vrijeme naselja
vanja ovih podruja postojala je ak obveza krenja
uma za nove doseljenike, posebice na ravnijim povr
inama. Na podruju sela Covii gdje su, po usmenim
predanjima, rasle vee i ljepe lunjakove sastojine,
esto se tijekom 40-ih i 50-ih godina prologa stoljea
prilikom obrade zemljita nailazilo na hrastove panje-
ve. Tako o prisutnosti lunjaka u prolosti na ovom po
druju govori i toponim Dubrava. Ostaci tih uma vide
se u rijetkim soliternim stablima lunjaka u Gackom
Slika 4. Hrast lunjak, soliter u Gackom polju
polju (Fotografija: 4). Takoer ne postoje nikakvi zapi
Picture 4 Peduncled Oak, single tree in Gacko polje
si o osnivanju lunjakovih sastojina na ovom podruju. (Foto: J. Medak)

258
J. Medak, D. Slade, M. Vukeli, J. Medvedovic: UME HRASTA LUNJAKA U PREDJELIMA
Istraivanjem tipova uma i umskih stanita 60-ih
(70-ih) godina utvrene su ume hrasta lunjaka, ali
radi malih povrina nisu detaljno istraivane. Prva Os
nova gospodarenja Gospodarske jedinice "Crno jezero
Z A K L J U C I - Conclusions
Istraivanjem flornog sastava uma hrasta lunjaka
u predjelima "Premuno jezero" i "Crno jezero" u Lici,
te istraivanjem genetskog porijekla i povijesti tih u
ma utvreno je:
1. Sume hrasta lunjaka pripadaju umskoj zajednici
hrasta lunjaka i obinog graba (ass. Carpino betu-
li-Quercetum roboris (A n i 1959) R a u 1969), s
naglaenom abundancijom mezofilnih vrsta iz reda
Fagetalia. Osim karakteristinih vrsta asocijacije
(Carpinus betulus, Euonymus europaea, Acer cam-
pestre, Carex sylvatica, Geum urbanum) s velikom
abundacijom pridolaze Fraxinus excelsior, Acer
pseiidoplatanus, Phyllitis scolopendrium, Sorbits
torminalis zatim Abies alba, i druge.
Postoje specifine vegetacijske pojave. Jedna je i
to se ume lunjaka nalaze na tlima izmeu vapne-
nih blokova, koja su raznih dubina, a mjestimino i
izostaju, pa vapnenac izbija na povrinu. Druga
L I L E R T U R A - References
B o r d a c s , S., P o p e s c u , F., S l a d e , D., C s a i k l , U.
M., L e s u r , I., B o r o v i c s , A., K e z d y , P.,
K n i g , A. O., G m r y , D., B r e w e r , S.,
B u r g , K , P e t i t , R. J., (2002): Chloroplast
DNA variation of white oaks in northern Bal
kans and in the Carpathian Basin. Forest Ecolo
gy and Management, 156, 197-209.
B r e w e r , S., C h e d d a d i , R., De B e a u l i e u , J. L.,
R e i l e , M., (2002): Lhe spread of deciduous
Quercus throughout Europe since the last glacial
period, Forest Ecology and Management, 156,
27-48.
B u c a l o , V. (1999): umske fitocenoze planine Ja-
dovnik. umarski fakultet Univerziteta u Banjoj
Luci, Beograd.
C e s t a r , D., H r e n , V . , K o v a e v i , Z . , M a r t i n o -
v i , J., P e l c e r , Z., (1972): Regionalni ekolo-
ko-gospodarski tipovi uma, na podruju um
skog gospodarstva Gospi, umarski institut, Ja-
strebarsko (elaborat).
C e s t a r , D., H r e n , V , K o v a e v i , Z., M a r t i n o -
v i , J., P e l c e r , Z., (1978): Lipolokeznaajke
uma na profilu tirovaa-Lee. RADOVI br.
33: 1-104, umar. inst. Jastrebarsko, Zagreb.
F i n e s c h i , S., L a u r c h i n i , D., G r o s s o n i , P., P e
t i t , R. J., V e n d r a m i n , G. G., (2002): Chloro
umarski list br. 5 6. CXXVI (2002), 251-260
- Markovake rudine" izraena je 1956. godine, ali lu
njakove ume spominju se tek u najnovijoj Gospodar
skoj osnovi (1997-2006), nakon ponovnog ureivanja
uma, kojim su ove ume ureene u posebne odsjeke.
specifina pojava je to to se na lunjakove izravno
nadovezuju ume bukve i jele, to je jedinstven slu
aj u Hrvatskoj, i tree, poseban je florni sastav
umske zajednice. Granica tih dviju uma je pone
gdje jasna, ume su otro odijeljene, a negdje je di-
fuzna irine do 100 m. Postoje mjesta, gdje jela i
lunjak rastu jedno pokraj drugog. I to je jedna spe
cifina pojava. Nadalje, ume su redovito izloene
poplavama visine vode oko 1 m i to u pravilu 2-3
puta godinje u trajanju od nekoliko tjedana.
2. Hrast lunjak istraivane populacije porijeklom je s
Apeninskog poluotoka, a u Lici se vjerojatno poja
vio prije 11 000 do 10 000 godina.
3. ume hrasta lunjaka u Lici su prirodne, tj. nastale
su prirodnim nainom, to se zakljuuje po poje
dinim preostalim stablima u Gackom polju i nema
nikakvih zapisa o eventualnom saenju hrasta lu
njaka.
plast DNA variation of white oaks in Italy, Fo
rest Ecology and Management, 156, 103-114.
M e d v e d o v i c , J.,(1992): Pluviotermiki indeksi po-
voljnosti klime za umsku vegetaciju. Radovi
umar, inst., Vol. 27, br. 1, str. 77-89, Zagreb.
P e t i t , R.J., C s a i k l , U.M., B o r d a c s , S. i dr., (2002):
Chloroplast DNA variation in European white
oaks Phylogeography and patterns of diversity
based on data from over 2600 populations, Forest
Ecology and Management, 156, 5-26.
R a u , ., L r i n a j s t i , I., V u k e l i , J., M e d v e
d o v i c , ! . , (1992): Biljni svijet hrvatskih uma.
Monografija "ume u Hrvatskoj", gl. ur. .
Rau, str. 33-80, umarski fakultet Sveuilita u
Zagrebu i LP."Hrvatske ume", Zagreb.
S e l e t k o v i , Z., K a t u i n , Z., (1992): Klima Hr
vatske. Monografija "ume u Hrvatskoj", gl. ur.
. Rau, str. 13-18, umarski fakultet Sveuili
ta u Zagrebu i J.P. "Hrvatske ume", Zagreb.
S l a d e , D., P e t i t , R. J., G r a a n , L, L i t t v a y , L ,
(2000): Genetic cartography of Oak populations
in Croatia based on Cp DNA markers, 7. Hrvat
ski bioloki kongres s meunarodnim sudjelova
njem, Postersko izlaganje, Zbornik radova, (40),
Hvar.
259
.1. \ledak. 1). Slade. M. Vukeli. J. Medvedovie: UME HRASTA LUNJAKA U PREDJELIMA ... umarski list br. 5-6. CXXV1 (2002). 251-260

S t e f a n o v i , V., (1969): Fitocenoze brdskog lunja- V u k e l i , J., R a u , ., (1998): umarska fitoceno-

ka u istonoj Bosni (Quercetum roboris monta-
num Stef. 1960). Ekologija, Vol. 4, No. 2, Beo-
grad.
umarski Institut, 1963-1991: Karte umskih zajednica
i tipova tala Hrvatske mjerila 1 : 100 000.
logija i umske zajednice u Hrvatskoj. Udbenik
sveuilita u Zagrebu, str. 1-309, umarski fa-
kultet Zagreb.

SUMMARY: Peduncled Oak forests in Croatia are mostly found in its

northern, Pannonian part, while in its south-western part these forests can be
found on small, isolated areas in the Karst area of Lika. Two such areas with
Peduncled Oak forests are located not far from Otoac, in the regions of
"Premuno jezero " and "Crno jezero ".
Forests of Peduncled Oak on Karst, on rocky terrain of relatively high alti
tudes, are a rare and extraordinary vegetation phenomenon. Thus, the Forest
Research Institute, in cooperation with the Forest Administration of Gospi,
carried out scientific investigations during 1999 and 2000.
The flora content of these Peduncled Oak forests was analysed and a map
of forest communities produced. Samples of Peduncled Oak plant material
(twigs with buds) were taken for the purpose of determining genetic origin,
and the history of these forests was investigated.
Investigations determined the following:
1. Peduncled Oak forests belong to the forest community of Peduncled
Oak and Common Hornbeam (ass. Carpino betuli-Quercetum roboris (Ani
1959, Rau 1969) with a marked abundance of mesophilic species from the
Fagetalia order. Apart from characteristic species of the association
(Carpinus betulus, Euonymus europaea, Acer campestre, Carex sylvatica,
Geum urbanum) there is a great abundance of Fraxinus excelsior, Acer
pseudoplatanus, followed by Phytillis scolopendrium, Sorbus torminalis,
Abies alba, and others.
There are some extraordinary vegetation phenomena. One such phenome
non is that the forests of Peduncled Oak are situated between limestone
blocks on soils of various depths, while in other places there is no soil and
limestone projects onto the surface. The second extraordinary phenomenon is
that the forests of Peduncled Oak are immediately beside forests of Beech and
Fir, which is unique in Croatia. The third phenomenon is the flora content of
the forest community. In some places the border between these two forests is
quite clear, i.e. the forests are clearly separated, while in other places it is dif
fuse and up to 100 m. There are some places where fir and Peduncled oak
grow next to each other. This is an extraordinary phenomenon. Furthermore,
the forests are regularly exposed to short-term, frequent floods, with water
reaching approximately one metre, lasting for several weeks and occurring
2-3 times in a year.
2. The Peduncled Oak of the investigated population originates from the
Italian Peninsula, and was most likely introduced to Lika 10 000 to 11 000
years ago.
3. The Peduncled Oak forests in Lika are natural, i.e. they developed in a
natural way, which can be concluded by the remaining single trees in Gacko
polje, and there are no records of planting Peduncled Oak.
Key words: Peduncled Oak, Lika, map of forest communities, flora
content, genetic origin

260
IZVORNI ZNANSTVENI LANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS umarski list br. 5-6, CXXV1 (2002), 261-271
UDK 630* 304 + 964

OZLJEIVANJE RADNIKA U HRVATSKOM UMARSTVU

TIJEKOM RAZDOBLJA 1991-2000.

WORKERS' INJURING IN CROATIAN FORESTRY DURING

THE PERIOD OF 1991-2000

Mario PORI*, Anton SABO**

SAETAK: U lanku su prikazane ozljede na radu kao pokazatelj razine

sigurnosti i zatite zdravlja umarskih radnika. Osnovni podaci, broj ozljeda,
broj smrtnih sluajeva, invalidi rada, broj izgubljenih radnih dana prikazani
su na razini "Hrvatskih uma" p.o. Zagreb. Radi utvrivanja trendova pro
mjena na podruju sigurnosti i zatite pri radu, analizirane su sve ozljede evi
dentirane na podruju Uprave uma Delnice u razdoblju od 1991. do 2000.
godine. Analiza 436 ozljeda obavljena je prema: vremenu nastanka, kategori
ji radnika, uzroku i izvoru ozljede, vrsti ozljede i ozljeenom dijelu tijela, dobi
ozljeenih radnika i drugim kriterijima. Postignuti rezultati pokazuju da na
podruju zatite na radu u navedenom desetljeu nije bilo unapreenja.
Kljune rijei: umski rad, zatita na radu, zdravlje i sigurnost,
ozljede na radu

1. UVOD - Introduction
Ozljede na radu, profesionalna oboljenja, smanjena
radna sposobnost i smrtni sluajevi pokazatelji su razi
ne sigurnosti i djelotvornosti zatite radnika. Prema
broju profesionalnih bolesti na 10000 zaposlenika, u
marstvo je na drugom mjestu medu svim privrednim
granama u Republici Hrvatskoj ( M a r t i n i 1999).
Fiziko optereenje i mnoge opasnosti kojima su u
marski radnici izloeni pri obavljanju radova, predstav
ljaju trajni rizik za ouvanje zdravlja i ivota radnika.
Oko 600 ozljeda i tri smrtna sluaja pri radu u "Hrvat
skim umama" p.o. Zagreb (HS) godinje (Coillte
2002) - ini stopu nesrea na radu vrlo visokom.
Preko 900 zaposlenika H registrirano je kao invali-
dno osoblje, koje ima nisku proizvodnost rada (Coill
te 2002). Invalidi rada gube radnu sposobnost uglav
nom prije stjecanja prava na starosnu ili invalidsku mi
rovinu. Do stjecanja prava na mirovinu oni ostaju zapo
slenici H te bivaju rasporeeni na radove za koje ne-
* Mario pori, dipl. ing., umarski fakultet Sveuilita u Za
grebu, Svetoimunska 25, 10000 Zagreb
** Mr. se. Anton Sabo, "Hrvatske ume", Uprava uma Delnice,
Frana upila 32, 51300 Delnice
maju izriitu radnu zabranu. Jedna desetina invalida
rada od ukupnoga broja zaposlenih ili gotovo jedna pe
tina od broja proizvodnih radnika, postaje sve znaajni
jim trajnim ekonomskim problemom u Poduzeu.
Navedene injenice upozoravaju na nepovoljno po
stojee stanje te ukazuju na nunost unapreenja sigur
nosti i zdravlja umarskih radnika. Vanost je zatite
radnika, kao sastavnice uspjenosti svake proizvodnje,
prepoznata od strane mnogih domaih i stranih stru
njaka. Sigurnost pri umskim radovima predmetom je
brojnih istraivanja, znanstvenih i strunih radova te
savjetovanja. Predlagani su modeli unapreenja zatite
na radu, programi osposobljavanja radnika za rad na
siguran nain, testirana su osobna zatitna sredstva.
Radi procjene uspjenosti unapreenja zdravlja i si
gurnosti umarskih radnika, analizirali smo ozljede na
radu za prolo desetljee. Osnovni pokazatelji u svezi
sa zatitom na radu prikazani su za razinu "Hrvatskih
uma". Detaljno su analizirane ozljede evidentirane na
podruju Uprave uma (US) Delnice u razdoblju od
1991. do 2000. godine. Sredinji cilj analiza trebale bi
biti poopene informacije kao dodatna potpora trajne
skrbi pri ouvanju zdravlja ljudskog resursa, kao nu
nog uvjeta trajnog razvoja Poduzea.

261
M. Spori, A. Sabo: OZLJEIVANJE RADNIKA U HRVATSKOM UMARSTVU TIJEKOM RAZDOBLJA . umarski lii br. 5-6, CXXVI (2002), 261-271

2. SVRHA I CILJ ISTRAIVANJA - Scope and objective of research

Svrha je istraivanja bila ustanoviti i prikazati (ne)-
postojanje trendova i promjena koje su nastupile na po
druju sigurnosti i zatite na radu u hrvatskome umar
stvu tijekom desetljea 1991-2000. Opim podacima o
ozljedama na radu nastojala se utvrditi razina sigurno
sti i zdravlja umarskih radnika te posredno ocijeniti
uspjenost Poduzea u gospodarenju vlastitim radni
cima. Analizirani podaci takoer oslikavaju dobrotu
nacionalnih normi i pravilnika kojima se ureuje zati
ta radnika u umarstvu.
Detaljne analize o ozljedama nainjene su za podru
je U Delnice. Rezultatima provedenih analiza poku
alo se dati odgovor na pitanja: Tko se ozljeuje? Koji
se dijelovi tijela ozljeuju? Zato i kako se ozljeuje?
Odgovori na ta pitanja temeljna su podloga i ishodite
svih akcija unapreenja sigurnosti i zdravlja umarskih
radnika. Logikim povezivanjem dobivenih rezultata s
pokazateljima prethodnih razdoblja i ranije koritenih
metoda, tehnika i tehnologija rada, ispitani su ostvareni
pomaci zatite na radu.

3. METODE ISTRAIVANJA - Research methods

Ozljede na radu evidentiraju se i prate prema po Da bi se dokazala (nejjednakost izmeu pojedinih
stojeim zakonskim propisima. Kada se dogodi neka skupova podataka, oni su usporeivani Hi-kvadrat tes
ozljeda slijede propisani postupci: prva pomo, pri tom (x2), a jakost je veza ispitivana koeficijentom kon-
jave, uviaji, izvjea i dr. Evidencija svake ozljede sa tingencije (Ck). Pri analizama su koritene apsolutne i
dri podatke o ozljedenom radniku, o vremenu i mjestu relativne frekvencije ozljeda.
ozljede, vrsti ozljede, uzroku i izvoru ozljede, nainu Promjene u ustroju H i organizaciji zatite na radu,
nastanka ozljede i dr. Koritenjem dostupnih dokume utjecale su i na naine evidencije o zaposlenicima,
nata prikazane su i analizirane evidentirane ozljede ozljedama i ostalim pojavama te su oteale praenje
(1991-2000) s podruja U Delnice. Za svaku je ozlje pojedinih varijabli kroz analizirano razdoblje. Rjeenja
du prikupljeno 16 pokazatelja. Kao izvor podataka o koritena u prikazu pojedinih nepotpunih ili nedostat
ozljedama na razini Poduzea, posluila su Poslovna nih skupova podataka naznaena su u rezultatima rada
izvjea "Hrvatskih uma". kao metodska ogranienja.

4. POKAZATELJI SIGURNOSTI I ZATITE RADNIKA U

"HRVATSKIM UMAMA" P.O. ZAGREB
Indicators of safety and protection of workers in "Hrvatske ume" Inc. Zagreb
Vrlo su este tvrdnje da se u hrvatskom umarstvu kazatelji ozljeivanja radnika u H prikazani su u ta
ne posveuje dovoljna pozornost sigurnosti i zatiti blici 1. Neki dodatni pokazatelji razine sigurnosti i
zdravlja radnika. Primjedbe da se na tome podruju ne zdravlja radnika u umarstvu RH prikazani su u lanci-
odvija gotovo nikakva djelatnost, dobivaju na jaini m a M a r t i n i a i V o n d r e (1998, 1999).
usporedbom sa umarstvom razvijenijih zemalja. Po
Tablica 1. Pokazatelji ozljeivanja radnika u "Hrvatskim umama"
Table 1 Indicators of workers' injuring in "Hrvatske ume"
Broj Udio proizvodnih Broj Smrtno Invalidi Prosjeno vrijeme Izgubljeni
zaposlenika, N radnika, % ozljeda, N stradali, N rada, N bolovanja po radnik-dani
Godina Number of Share of Number of Number of Disabled ozljedi, dani Lost worker-
Year employees, No productive injuries, No deaths, No workers, No Average sick days
workers, % leave time
by injury, days
1994 10201 54,90 625 4 700 29 17883
1995 10034 54,61 613 1 702 32 19898
1996 10122 54,39 736 1 786 28 20649
1997 9228 50,74 631 2 746 28 17559
1998 8488 48,04 546 7 602 27 14932
1 999 8818 49,10 602 0 597 32 19494

U promatranom razdoblju svake se godine u H do
godilo prosjeno 625 ozljeda na radu. Broj se ozljeda i
smrtni sluajevi, prisutni gotovo svake godine, nije
smanjivao usprkos smanjenju broja zaposlenika. Naj
vei pad zaposlenih dogodio se tijekom 1997. i poet
kom 1998. godine, kada su radne jedinice "Hrvatskih
uma" bile izdvojene u posebna poduzea, drutva s
ogranienom odgovornou ("d.o.o.") osnovana u vla
snitvu H.

262
M. pori. A. Sabo: OZLJEIVANJE RADNIKA U HRVATSKOM UMARSTVU TIJEKOM RAZDOBLJA ... umarski list br. 5 6, CXXVI (2002). 261-271

Velik broj invalida rada postaje sve znaajniji eko
nomski problem u Poduzeu. Njima valja pridruiti i
znatan broj zaposlenih invalida rata i radnika s umanje
nom radnom sposobnou.
Navedeni pokazatelji upozoravaju da sigurnost i
zdravlje umarskih radnika zapravo ne predstavljaju
strateki interes H. Ozljede i bolesti radnika, odnosno
izgubljeno radno vrijeme zbog bolovanja, moe uzro
kovati i financijske tekoe u Poduzeu. Za 1999. go
dinu izgubljeni su radni dani zbog ozljeda predstavljali
troak od 3 886 864 kn (0,25 % od ukupnih trokova).

5. ANALIZA OZLJEDA RADNIKA ZA UPRAVU UMA DELNICE

Analysis of workers' injuries in Delnice Forest Administration
U tablici 2 prikazana je raspodjela ozljeda po godi razdoblju ustroj radnih jedinica mijenjan u nekoliko
nama i organizacijskim jedinicama. Osim za umarije, navrata, pa su radi preglednosti i saetosti prikaza po
tablica sadri podatke i za strune odjele Uprave uma daci za radne jedinice stavljeni pod zajedniki naziv
(S. O. Delnice) te za radne jedinice. U promatranom je "Radne jedinice".
Tablica 2 Pregled ozljeda na Upravi uma Delnice
Table 2 Survey of injuries in Delnice Forest Administration
Raspodjela broja ozljeda po godinama i organizacijskim jedinicama Ukupno
Organizacijska jedinica
Break down of injuries by years and Management Units Total
Management Unit
1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 N %
Crni Lug 9 6 3 4 1 3 3 0 1 3 33 7,57
F
Delnice 6 2 7 3 11 6 3 6 4 3 51 11,70
0
Fuine 4 5 2 4 2 3 3 1 1 3 28 6,42
re Gerovo 7 3 3 3 3 6 5 1 4 2 37 8,49
u Gomirje 4 5 2 2 1 2 6 5 2 0 29 6,65
s
m Klana 8 2 5 1 4 1 1 2 2 3 29 6,65
t
a Lokve . - - - - 1 1 0 1 3 6 1,38
r Mrkopalj 0 5 3 0 1 2 7 3 2 5 28 6,42
0
1 Prezid 4 3 3 0 1 1 3 1 4 2 22 5,05
f
J Ravna Gora 4 3 0 2 6 2 1 0 3 1 22 5,05
f
a Rijeka 0 1 1 1 1 1 1 1 0 0 7 1,61
i
Skrad 2 2 2 5 5 s3 6 2 0 3 30 6,88
c
Tre 2 5 0 0 1 1 0 4 2 4 19 4,36
e
Vrbovsko 4 1 1 2 4 9 3 6 8 0 38 8,72
S.O. Delnice
0 1 0 5 2 4 2 3 1 2 20 4,59
Compartments
Radne jedinice
2 6 7 4 4 5 8 1 0 0 37 8,49
Operational Units
Ukupno N 56 50 39 36 47 50 53 36 35 34
436 100,00
Total % 12,84 11,47 8,94 8,26 10,78 11,47 12,16 8,26 8.03 7,80

Broj se ozljeda na podruju U Delnice u promatra
nom razdoblju kretao od najmanje 34 do najvie 56 oz
ljeda godinje. Svake se godine dogodilo prosjeno
oko 44 ozljeda na radu. Testiranjem podataka pokazala
se statistiki znaajna razlika izmeu 1991. i 2000. go
dine (x2 = 29; Ck = 0,49). Meutim, naznaeni pad bro
ja ozljeda ne predstavlja trend. Naime, u promatranom
desetljeu zabiljeeno je i razdoblje poveanja uesta
losti ozljeivanja radnika (1994-1997). Istraivanjima
stavova umarskih radnika o vlastitoj profesiji (Von-
dra 1998) upozoreno je na smanjenje razine organizi
ranosti radilita na oko 60 % predratne djelotvornosti.
Ispitanici su takoer naveli da broj i temeljitost stru
nih obrada na redovitim lijenikim sistematskim pre
gledima opada.
Razlike koje su prisutne izmeu organizacijskih je
dinica mogu se objasniti posebnostima svake umarije,
obzirom na povrinu kojom gospodari, etat, broj zapo
slenika i dr. U istraivanje uzroka razlika razine sigur
nosti na radu u pojedinim razdobljima te izmeu poje
dinih organizacijskih jedinica, valjalo bi ukljuiti i
imbenike iz ireg okruenja (drutvenog, politikog,
ekonomskog). Sigurno je da svaka US i svaka umarija
odraava neke specifine uvjete geopolitikog i radnog
prostora u kojem djeluje. Prouavanje pojava i procesa
nuno zahtijeva uvaavanje svih uvjeta i ogranienja u
kojima oni nastaju.

263
M. Spuri. A. Sabo: OZLJEIVANJE RADNIKA U HRVATSKOM UMARSTVU TIJEKOM RAZDOBLJA umarski list br. 5-6, CXXV1 (2002), 261-271

5.1. Proizvodni i reijski radnici - Productive workers and nonproductive workers

Broj se zaposlenih radnika u U Delnice tijekom Ukupan je broj zaposlenih te ukupan broja ozljeda pro
godina mijenjao. Prikupljeni su podaci omoguili ispi izvodnih i reijskih radnika prikazan u tablici 3.
tivanje razlika izmeu proizvodnih i reijskih radnika.
Tablica 3. Ozljede proizvodnih i reijskih radnika
Table 3 Injuries with productive workers and nonproductive workers
Ozljede - Injuries Zaposlenici - Employees
Proizvodni radnici Reijski radnici Proizvodni radnici Reijski radnici
Godina Productive Nonproductive Ukupno, N Productive Nonproductive Ukupno, N
Year workers workers Total, N workers workers Total, N
Udjeli, % - Shares, % Udjeli, % - Shares, %
1991 87,50 12,50 56 56,20 43,80 1210
1992 92,00 8,00 50 48,91 51,09 1104
1993 89,74 10,26 39 60,00 40,00 1035
1994 80,56 19,44 36 48,32 51,68 983
1995a 80,85 19,15 47 47,40 52,60 1000
1996 76,00 24,00 50 42,74 57,26 992
1997" 86,79 13,21 53 39,39 60,61 749
1998h 69,44 30,56 36 35,78 64,22 682
1999" 74,29 25,71 35 41,26 58,74 761
2000 82,35 17,65 34 47,89 52,11 923
Ukupno
82,57 17,43 436 46,79 53,21 944
Total
a
Struktura zaposlenika odreena je prema stvarnim kvalifikacijama
Structure of employees established with respect to actual qualification
h
Ne sadri podatke za radne jedinice - No data for Operational Units

U promatranom je razdoblju broj ozljeda na tisuu
zaposlenih kolebao od najmanje 37 (2000) do najvie
53(1998). Ako se promatraju samo proizvodni radnici,
te se vrijednosti penju do 156 ozljeda na tisuu radnika
(1997). Naime, u 82 % sluajeva ozljeduju se proizvo
dni radnici. Velik udio reijskih zaposlenika, skoro
kroz cijelo razdoblje inili su vie od polovice svih za
poslenih, moe stvoriti krivu predodbu o broju ozlje
da. Proizvodni radnici su kritina kategorija i broj oz
ljeda ne treba povezivati s ukupnim brojem zaposleni
ka, ve s onom skupinom radnika na koju se odnose.
Razliite udjele ozljeda u strukturi zaposlenih rad
nika ilustrira slika 1.

B Udio ozljeda u ukupnom broju zaposlenih

Share of injuries in tola! number of employees
Udio ozljeda u broju proizvodnih radnika
Share of injuries in productive workers
E] Udio ozljeda u broju reijskih radnika
Share of injuries in nonproductive workers

C/3

1991 19i)2 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 201111 Ukupno
Total
Godine - Years
Slika 1. Relativni udjeli ozljeda u strukturi zaposlenih
Figure 1 Relative shares of injuries in the structure of employees

264
M. Spori. A. Sabo: OZLJEIVANJE RADNIKA U HRVATSKOM UMARSTVU 1 "MEKOM RAZDOBLJA ... umarski list br. 5-6, CXXV1 (2002), 261-271

Uz pretpostavku da broj ozljeda odgovara broju oz-
ljedenih radnika, odnosno da se radnik u jednoj godini
ne ozljeuje vie puta, mogli bi rei da se godinje ozlje-
duje tek oko 0,5 % svih zaposlenih. Posve razliiti re
zultati dobivaju se za dvije temeljne kategorije radnika.
Uz uvaavanje izreene pretpostavke, prosjeno se sva
ke godine ozljeuje 8,5 % proizvodnih radnika ili svaki
12-ti radnik. Istodobno se ozljeuje oko 1,6 % reijskih
radnika ili svaki 73-i radnik. Najmanje se proizvodnih
radnika (5,6 %) ozljedilo 1993., a najvie (15,6 %)
1997. godine. Razlika od 10 % posljedica je broja ozlje
da ali i razliitih udjela proizvodnih radnika u strukturi
ukupnoga broja zaposlenika.

5.2. Vrijeme ozljeivanja radnika - Workers' injuring time

S obzirom na vrijeme ozljeivanja analizirana je: gaj ec 1989). Rezultati su naih istraivanja potvrdili
mjesena, tjedna i dnevna dinamika ozljeivanja. Po pravilnosti u pojavljivanju ozljeda na radu.
znato je da se ozljede najee dogaaju u prvim sati Raspodjela je ozljeda po mjesecima i tjednima u
ma rada. Ponedjeljak je dan s najveim brojem ozljeda, mjesecu prikazana u tablici 4. U etvrti su tjedan uvr
a prema kraju tjedna njihov se broj smanjuje (Rano- tavani i preostali dani do kraja promatranoga mjeseca.
Tablica 4. Raspodjela ozljeda po mjesecima i tjednima u mjesecu
Table 4 Break down of injuries by months and weeks in the month
Tjedan Mjesec - Month Ukupno - Total
Week I II III IV V VI Vll VII IX X XI XII N %
1. 5 13 10 5 4 17 13 11 11 3 12 5 109 25,00
2. 7 9 14 12 10 15 4 8 9 10 10 4 112 25,69
3. 9 9 7 9 7 11 15 3 14 6 3 3 96 22,02
4. 11 13 7 8 9 12 11 12 13 12 8 3 119 27,29
Ukupno N 32 44 38 34 30 55 43 34 47 31 33 15
436 100,00
Total % 7,34 10,09 8,72 7,80 6,88 12,61 9,86 7,80 10,78 7,11 7,57 3,44

Iz podataka proizlazi da se na U Delnice ozljede promatranih varijabli potvreno i statistikim podaci

dogaaju relativno ravnomjerno tijekom cijele godine. ma. Uz 33 stupnja slobode (SS = 33) dobio se x2 = 39 i
Uestalost ozljeda ovisi o broju radnih dana u pojedi Q = 0,29.
nom mjesecu i proizvodnoj zadai koja se mora obavi Na slikama 2 i 3 prikazan je tjedni i dnevni broj
ti. Nepostojanje je znaajne razlike izmeu trendova ozljeda.

251

20
/
15

10

5-

0
Ponedjeljak Ulorak Srijeda elertak Petak Subota
Monday Tuesday Wednesday I aarsda'. Friday Saturday

Dani - Days Doba dana, sati - Time of day, hours

Slika 2. Raspodjela ozljeda tijekom tjedna Slika 3. Raspodjela ozljeda tijekom dana
Figure 2 Distribution of injuries during the week Figure 3 Distribution of injuries during the day

Izmeu broja ozljeda na poetku i kraju tjedna
postoji znaajna razlika. U ponedjeljak se dogodilo
24,1 %, a u petak 14,2 % ozljeda. Subote su najee
neradne i otuda mali udio ozljeda. Na razini radnoga
dana, najvei se dio ozljeda dogodio u prvim satima ra
da. Od poetka rada do 10 sati dogodilo se 44 % ozlje
da, a do 12 sati ak 76 %.
Razlog uestalog ozljeivanja ponedjeljkom i po
etkom radnoga dana valja traiti u nainu na koji rad
nici provode vikend te vremenu koje je radnicima po
trebno za uraivanje. Prema kraju tjedna, odnosno pre
ma kraju dana, radnici rade smanjenim intenzitetom,
pa su stoga manje izloeni opasnostima i ozljedama.

5.3. Uzroci i izvori ozljeda - Causes and sources of injuries

Izvorom ozljeda radnika na radu smatraju se sred- jali, materije, ivotinje i tetnosti koje proizlaze iz teh-
stva rada i drugi izvori ovisno o procesu rada (materi- nolokog procesa rada) koji izazivaju ozljede. Deset-

265
M. Spori. A. Sabo: OZLJEIVANJE RADNIKA U HRVATSKOM UMARSTVU TEIEKOM RAZDOBLJA . umarski list br. 5-6. CXXVI (2002). 261-271

godinjom su evidencijom ozljeda na podruju U povrina s kojih se obavlja rad - Faulty, slip
Delnice biljeeni njihovi uzroci i izvori sukladno za pery and obstructed passage and working area
konskim propisima. Pri formiranju tablice 5 koritene 833 Poremeaji u tehnolokom procesu rada
su stvarne oznake za grupe izvora i vrste uzroka povre Malfunctions of technological working process
da. Izvori su predstavljeni sljedeim oznakama: 850 Ostala neprimijenjena osnovna pravila zatite
1 - Postrojenja, strojevi i ureaji - Plants, machines na radu - Other non-implemented basic rules
and units of protection at work
2 - Transportna sredstva - Means of transport Neprimijenjena posebna pravila zatite na radu su:
3 - Sredstva opreme - Equipment 855 - Izvoenje radne operacije na nain protivan
4 - Izvori ovisni o procesu rada - Sources depending pravilima zatite na radu - Performance of the
on work process working operation against the rules of protec
tion at work
5 - Radna okolina - Working environment
856 Izvoenje radne operacije bez uporabe odgova
6 - Drugi izvori - Other sources rajueg osobnog zatitnog sredstva ili neisprav
Najei su uzroci ozljeda u HS: obavljanje radnih nog osobnog zatitnog sredstva
operacija protivno pravilu zatite na radu, nepravilan Performance of the working operation with
nain rada te proputene mjere sigurnosti i neopreznost no use of the adequate personal protective
( M a r t i n i 1999). Uzroci zastupljeni s manje od je equipment or use of faulty personal
dan posto zdrueni su u zajedniku rubriku "ostalih 8" protective equipment
(tablica 5). Uzroci s veim udjelima razdijeljeni su u tri 870 Ostala neprimijenjena posebna pravila zatite
glavne skupine. na radu - Other non-implemented special rules
Neprimijenjena osnovna pravila zatite na radu su: of protection at work
812 - Neispravnost, klizavost i zakrenost prolaza i Via sila - Force majeure
Tablica 5. Raspodjela ozljeda prema uzroku i izvoru
Table 5 Break down of injuries by cause and source
Uzrok ozljede - Cause of injury Ukupno - Total
Ostalih 8 -
Source 812 833 850 855 856 870 891 N %
Other 8
1 34 5 15 11 3 4 7 4 83 19,04
2 5 0 1 4 0 0 4 3 17 3,90
3 6 1 4 1 1 0 2 2 17 3,90
4 41 3 18 7 4 5 12 3 93 21,33
5 80 1 13 8 0 4 5 1 112 25,69
6 33 0 14 9 3 17 36 2 114 26,15
Ukupno N 199 10 65 40 11 30 66 15
436 100,00
Total % 45,64 2,29 14,91 9,17 2,52 6,88 15.14 3,44

Oko 65 % analiziranih ozljeda bilo je uzrokovano

neprimijenjenim osnovnim pravilima zatite na radu.
To znai da su najei uzroci ozljeda bili u ovjeku i
njegovu odnosu prema radu. Udio ozljeda uzrokovanih
viom silom (l 5,1%) ukazuje na rizik pojave ozljeda i
nakon poduzimanja tehnikih, tehnolokih i drugih
mjera sigurnosti. Na djelovanje sluajnih, nepredvidi-
vih imbenika moe se tek neznatno utjecati. Stoga e
oni uvijek biti prisutna opasnost. Medu ostalim uzroci
ma ozljeda su: neispravnost sredstava rada, pomanjka
nje ili neispravnost zatitne naprave na oruu za rad,
dijelovi pod naponom elektrine struje, biotiki imbe
nici radne okoline, pomanjkanje strune sposobnosti,
rad bez razraene tehnologije rada, loa organizacija
rada te protupravno djelovanje tree osobe. Neprimije
njenim posebnim pravilima zatite na radu pripisano je
Slika 4. Mjesto ozljede na radu
Figure 4 Spot of injury at work 19,7% ozljeda.

266
M. Spori, A. Sabo: OZLJEIVANJE RADNIKA U HRVATSKOM UMARSTVU TIJEKOM RAZDOBLJA umarski list br. 5-6, CXXVI (2002), 261-271

Obzirom na izvor ozljeda, najzastupljenija grupa je
radna okolina (25,7 %). Pojedinano najznaajniji izvor
ozljeda su strojevi i ureaji za iskoritavanje uma i
obradu drva sa 15,1 %. Slika 4 prikazuje mjesto i uvjete
nastanka ozljede na radu. Ozljeda se dogodila 9. travnja
2001. godine u umariji Tre, Gospodarska jedinica
Crni Lai, odjel 74, prilikom kresanja grana motornom
pilom. Pri radu je jedna napeta grana odbacila motornu
pilu koja je lancem ozljedila lijevu potkoljenicu radnika.
Velik broj ozljeda iji su uzroci i izvori svrstani u
kategoriju "ostalo, nenavedeno" govori o neprilagoe
nosti postojeeg izvjeivanja i statistike stvarnim po
trebama umarstva. Temeljni je motiv unapreivanja
sigurnosti na radu sprjeavanje ozljeda, a da bi se od
govarajue mjere zatite mogle provesti, osnovni je
uvjet raspolaganje svim kljunim informacijama.

5.4. Starost ozljeenih radnika - Age of injured workers

U tablici 6 prikazana je raspodjela ozljeda po ivot- Svaka ozljeda uvrtena je u starosni razred prema godi-
noj dobi radnika i broju njihovih prijanjih ozljeda. nama radnika u vrijeme ozljeivanja.
Tablica 6. Raspodjela ozljeda po starosnim razredima radnika i broju ranijih ozljeda
Table 6 Break down of injuries by age categories and number of previous injuries
Broj ranijih ozljeda Starosni razredi, godina - Age categories, years Ukupno - Total
Number of
<20 21 - 2 5 26-30 31 - 3 5 3 6 - 4 0 41 - 4 5 4 6 - 5 0 51-55 >56 N %
previous injuries
0 2 15 49 57 48 51 39 21 9 291 66,74
1 0 1 9 20 22 29 13 4 3 101 23,17
2 0 1 3 3 8 5 5 3 1 29 6,65
3 0 0 0 2 0 2 1 3 0 8 1,83
>4 0 0 0 1 2 1 2 1 0 7 1.61
Ukupno N 2 17 61 83 80 88 60 32 13
436 100,00
Total % 0,46 3,90 13,99 19,04 18,35 20,18 13,76 7,34 2,98

Najvei broj ozljeda dogodio se radnicima izmeu
41. i 45. godine ivota (20,2 %). Zanimljivo je da se
gotovo najvei broj radnika (17,5 %) po prvi puta ozl-
jedio tek u toj ivotnoj dobi. Dosada provedenim
istraivanjima utvreno je da se najvei broj radnika
ozljeuje u prvih pet godina rada (Ranogajec 1989,
Vondra 1998). Ogranienje usporedbi utvrenih
zakonitosti i rezultata prikazanih u tablici 6 proizlazi iz
nesigurnosti veze starosti radnika s godinama staa u
umarstvu. Ipak, malo je vjerojatno da znaajan broj
radnika poinje raditi u umarstvu tek s 40 godina.

25
j Ukupan broj ozljeda
Total number of injuries

20- 1 Pojava prve ozljede

Occurrence of the first injury
^fc-

1?
r

<20 21-25 26-30 31-35 36-40 41-45 46-50 51-55

aJ >56

Starosni razredi, godina - Age categories, years

Slika 5. Raspodjela ozljeda po starosnim razredima

Figure 5 Break down of injuries by age categories

Slika 5 ilustrira vrijeme pojave prvih ozljeda. Mali strukturi svih zaposlenika U Delnice. Izmeu raspo
broj ozljeda u prvim starosnim razredima moe se djele broja svih i prvih ozljeda u starosne razrede zabi
objasniti malim udjelom mladih radnika u ukupnoj ljeena je vrsta veza. Najvie je ozljeenih radnika u

267
VI. Sporic. A. Sab: OZLJEIVANJE RADNIKA U HRVATSKOM UMARSTVU TIJKKOM RAZDOBLJA . umarski list br. 5 6, CXXVI (2002), 261-271

starosnim razredima u kojima je najvie zaposlenih.

Struktura zaposlenih radnika 2000. godine prikazana
je na slici 6.
U proteklom je desetljeu izostalo zapoljavanje
mladih radnika. S druge strane, razina izvoenje rado
va neovisnim poduzetnicima nije dovoljna da pokrije
manjak radnih kapaciteta ( M a r t i n i 1998). Takoer
valja napomenuti da ne postoje objedinjeni podaci o
radnicima i ozljeivanju radnika vanjskih izvoaa.
20 - 29 60 - 65
U promatranom razdoblju najvei se broj radnika
ozljedio samo jedanput (66,7 %). Koliko e se puta Starosni razredi, godina
Age categories, years
neki radnik ozljediti tijekom radnoga vijeka ne moe
se pouzdano procijeniti. Prikupljeni podaci nisu omo Slika 6. Struktura zaposlenika US Delnice 2000. godine
guili povezivanje broja ozljeda s brojem radnika koji Figure 6 Distribution of employees of Delnice Forest Administra
ma su se one dogodile. Prema Vondri (1998) neto tion in 2000
vie od petine proizvodnih radnika se ne ozljeuje.

5.5. Vrsta ozljede i ozljeeni dio tijela - Type of injury and injured part of body
Evidencija svake ozljede mora izmeu ostalog sadr 41 - Ostale rane (posjekotine, rane nastale uslijed
avati i podatke o vrsti ozljede i ozljedenom dijelu tije nagnjeenja, rane s povredama ivaca i dr.)
la. U tablici 7 prikazane su najee ozljede dijelova ti Other wounds (cuts, wounds caused
jela. Manje uestale vrste ozljede zdruene su u zajedni squashing, wounds with injured nerves, etc.)
ki razred. Ozljedama su dodijeljene sljedee oznake: 50 - Povrinska ozljeda (oderotine, ogrebotine
10 - Prijelom - Fracture plik i dr.)
25 - Uganue i nategnue - Sprain and strain Superficial injury (abrasions, scratches
30 - Komocije i ostale unutarnje povrede blisters, etc.)
Commotions or other internal injuries 55 - Kontuzija i nagnjeenje - Contusion and squash
40 - Amputacija i enukleacija 95 - Ostala nenavedena oteenja
Amputation and enucleation Other non-mentioned damages
Tablica 7. Raspodjela ozljeda prema vrsti ozljede i ozljeenom dijelu tijela
Table 7 Break down of injuries by type of injury and injured part of body

Ozlj eden i Vrsta ozljede - Type of injury Ukupno - Total

dio tijela
Ostalih 5
Inj uri cd part 10 25 30 40 41 50 55 95 N %
Other 5
ofbody
Glava - Head 2 2 3 18 39 6 9 6 9 94 20,30
Trup - Body 8 7 10 0 10 2 14 4 1 56 12,10
Ruke - Anns 10 12 3 1 54 10 18 5 5 118 25,49
Noge - Legs 17 57 5 1 65 7 30 1 4 187 40,39
Ostalo - Other 0 2 0 0 1 1 1 1 2 8 1,73
Ukupno N 37 80 21 20 169 26 72 17 21
463 100,00
Total % 7,99 17,28 4,54 4,32 36,50 5,62 15,55 3,67 4,54

Ukupan je broj ozljeda u tablici 7 vei zbog ozljei
vanja vie dijelova tijela pri pojedinim nesreama. Za
nimljivo je daje za razliite dijelove tijela ozljeene u
jednoj nesrei uvijek evidentirana ista vrsta ozljede.
Najee stradavaju noge. One su predmet ozljei
vanja u 40,4 % sluajeva. Najvei dio ozljeda nogu i
ne ozljede potkoljenice (36,4 %), zatim ozljede koljena
(16 %). Na rukama se najvie ozljeduju prsti (29,7 %),
na glavi oi (38 %), a na trupu prsni ko (55,4 %).
Najvei dio ozljeda su razliite posjekotine i rane
uslijed nagnjeenja (36,5 %). Znaajna su jo uganua
i nategnua te kontuzije i nagnjeenja s udjelima od
17,3 % odnosno 15,6 %. Ostalih pet manje zastupljenih
vrsta ozljeda su: iaenja, opekotine, akutna trovanja i
intoksikacija, oteenja stranim tijelom i viestruke
ozljede.
Veliku vanost u otklanjanju ili ublaivanju moguih
ozljeda imaju osobna zatitna sredstva. U naim je orga
nizacijskim jedinicama (umarijama) odnosno uprava
ma uma stanje opskrbe osobnim zatitnim sredstvima

268
M. Spori. A. Sabo: OZLJEIVANJE RADNIKA U HRVATSKOM UMARSTVU TIJEKOM RAZDOBLJA
razliito. Naime, poslodavac opskrbljuje radnike propi-
sanim zatitnim sredstvima: pravodobno u 14 % slua-
6. RASPRAVA - Discusion
Na osnovi analiziranih dokumenata procijenjeno je
da se u "Hrvatskim umama" od osnutka 1991. dogodilo
oko 6 800 ozljeda na radu. Stvarni broj ozljeda u umar
stvu Republike Hrvatske obuhvaa jo i ozljede zapo
slenika neovisnih poduzetnika te odreen broj lakih oz
ljeda koje se ne prijavljuju. O ozljedama vanjskih izvo
aa ne postoje objedinjeni podaci. H ne evidentiraju
te ozljede niti je pri ugovaranju radova razina sigurnosti
i zatite zdravlja radnika vrijednosni kriterij za odlui
vanje o najpovoljnijem ponuau. Razvoj poduzetnitva
u svim djelatnostima umarstva morao bi se temeljiti na
ispunjenju jasno definiranih tehnikih, tehnolokih,
ekolokih i sigurnosnih kriterija za izvoenje umskih
radova. Upravo zato to HS imaju zadau (mandat) cje
lovitog gospodarenja dravnim umama, one moraju
imati u tome glavnu ulogu i biti nositelj razvoja.
U umarstvu se pored brojnih ozljeda bez trajnih
posljedica, ozljeda s posljedicama po zdravlje i radnu
sposobnost radnika dogaaju i najtee, smrtne ozljede.
Pokazatelji sigurnosti i zatite zdravlja radnika utvre
ni u ovom radu upozoravaju da u proteklom desetljeu
nisu ostvareni pozitivni pomaci. Nepovoljno stanje
najbolje ilustrira injenica da 50 % umarskih radnika
nakon svega to su doivjeli ne bi ponovo odabralo istu
profesiju (Vondra 1998). Naime, 82 % svih ozljeda
odnosi se na proizvodne radnike, a broj ozljeda na tisu
u radnika kree se i do 156 (1997).
Iako radnici ouvanje vlastitog zdravlja istiu kao
prioritetni kriterij (Vondra 1998), ak 65 % analizira
nih ozljeda bilo je uzrokovano neprimijenjenim osnov
nim pravilima zatite na radu. Ozljede se i dalje najvie
dogaaju ponedjeljkom i u prvim satima rada, a noge
predstavljaju najee ozljeivani dio tijela. Najvie se
(20 %) ozljeda na podruju U Delnice dogodilo rad
nicima izmeu 41. i 45. godine ivota. To stanje moe
se objasniti najveim brojem zaposlenih u tim staro
snim razredima te nedovoljnom upuenou o skoko-
vitom smanjenju vitalnosti i radne sposobnosti koja se
kod umarskih radnika pojavljuje nakon navrenih e
trdeset godina ivota ( D o l e n e c 1993). U pravilu se
oekuje kompenzacija te promjene velikim iskustvom i
mudrou pri radu. Poznata je i ugroenost mladih,
7. ZAKLJUCI
umarstvo je u Hrvatskoj na visokom mjestu po
broju ozljeda na radu, invalida rada te brojnosti pro
fesionalnih oboljenja.
U "Hrvatskim umama" p. o. Zagreb godinje se
dogodi oko 600 ozljeda i tri smrtna sluaja pri radu.
umarski lisl br. 5 6. CXXV1 (2002). 261-271
jeva, s malim zakanjenjem u 39 % i s velikim zakanjc-
njem u47 % sluajeva (Vondra 1998).
neiskusnih radnika u prvim godinama rada. Radnici
esto istiu potrebu za osnivanjem kole (centra) za os
posobljavanje umarskih radnika i profesionalnim os
posobljavanjem u trajanju od jedne do dvije godine
(Vondra 1998).
Predmet analiza u ovom radu bile su ozljede na
radu. Meutim, esta profesionalna oboljenja takoer
su vana sastavnica cjelovite skrbi o ljudskom resursu i
nikako se ne smiju zanemariti. Godine 1997. zbog oz
ljeda na radu izgubljeno je 17 559 radnik-dana, a zbog
bolesti 181 482 radnik-dana (Ranogaj ec 1999). Ra
zina trokova koje poduzee trpi zbog ozljeda i bolesti
radnika trebala bi trokove prevencije te osmiljavanja
i provedbe razliitih sigurnosnih programa tretirati kao
vrlo isplativa ulaganja. Naa je stvarnost jo udaljena
od takve razine gospodarenja ljudima u poduzeu.
Veliko ogranienje u provoenju ovakvih i slinih
istraivanja predstavlja neusklaenost postojee statis
tike o zdravlju u umarstvu. Neujednaeni naini pri
kupljanja i obrade podataka onemoguavaju usporedbe
izmeu pojedinih razdoblja, podruja ili izmeu poje
dinih organizacijskih jedinica. Osnovni je uvjet una
preivanja sigurnosti i zdravlja umarskih radnika po
sjedovanje svih relevantnih informacija o ozljedama i
bolestima koje su potrebne za njihovo razumijevanje i
smisleno tumaenje. Moderna informatika tehnologi
ja, brzi pristup informacijama (Internet) iz svjetskih
baza znanja omoguava jednostavnu i jeftinu razmjenu
podataka. Za oekivati je da e ta tehnoloka pogod
nost i u nas biti iskoritena u oblikovanju meunaro
dno i meustrukovno usporedive statistike.
Negativni pokazatelji sigurnosti i zatite zdravlja
radnika navode na zakljuak da ljudi, njihov razvoj,
motivacija i zadovoljstvo nisu prepoznati kao osnovni
naini postizanja organizacijske uspjenosti, vitalnosti
i razvoja Poduzea. Sasvim je sigurno da znanja, spo
sobnosti, kreativni i razvojni potencijali naih radnika
ne mogu doi do izraaja ako nisu ispunjeni osnovni
uvjeti zatite njihovog zdravlja i ivota. U tom smislu
cjelovita skrb o sigurnosti i zdravlju radnika treba
predstavljati poduzetniki interes ne samo poduzea
"Hrvatske ume" ve i ireg drutvenog okruenja.
Conclusions
Svake godine ozljeuje se 8,5 % proizvodnih radni
ka ili svaki 12-ti radnik.
U razdoblju 1991-2000. na podruju sigurnosti i za
tite zdravlja radnika nisu ostvareni pozitivni po
maci.
269
M. Sporic. A. Sabo: OZLJEIVANJE RADNIKA U HRVATSKOM UMARSTVU TIJEKOM RAZDOBLJA . umarski list br. 5 -6, CXXVI (2002). 261-271

4. Najei uzroci ozljeda su u ovjeku, njegovu od
nosu prema radu, prema opasnostima iz okoline i
prema vlastitom zdravlju te ivotu uope.
5. Veliko ogranienje unapreenja zatite na radu
predstavlja neusklaenost postojee statistike. Po
stojei naini izvjeivanja o zatiti i zdravlju radni
ka nisu prilagoeni stvarnim potrebama umarstva.
6. O radnicima i ozljedama radnika neovisnih podu
zetnika ne postoje objedinjeni podaci. Pri ugovara
nju radova, razina sigurnosti i zatite radnika nije
vrijednosni kriterij za odluivanje o najpovoljnijem
ponuau.
Razvoj, motivacija i zadovoljstvo radnika nisu pre
poznati kao osnovni naini postizanja organizacij
ske uspjenosti, vitalnosti i razvoja Poduzea.

8. LITERATURA - References
1. D o 1 ene c, S., 1993: Utjecaj socioekonomskih i psi
holokih initelja na radnu sposobnost i uin
kovitost umarskih radnika. Magistarski rad. u
marski fakultet Sveuilita u Zagrebu. Zagreb,
str. 1-115.
2. Gogi i a, V, 1997: Ergonomske znaajke umarske
mehanizacije - problemi njihova mjerenja i
vrednovanja. Mehanizacija umarstva, 22 (4):
209-217.
3. M a r t i n i , I., 1997: Na pragu novog tisuljea-si
gurniji rad u umarstvu. Mehanizacija umar
stva, 22 (3): 149-155.
4. M a r t i n i , I., 1998: Stanje i razvoj izvoenja um
skih radova u Hrvatskoj neovisnim poduzetnici
ma. Mehanizacija umarstva, 23 (1): 7-15.
5. M a r t i n i , I., 1999: Sigurnost i zdravlje umskih
radnika - poticaj za njihovo unapreenje u Hr
vatskoj. umarski list, CXXIII (5-6): 201-211.
6. P e t z , B., 1994: Statistika za praksu. MUP Hrvat
ske. Zagreb, str. 1-155.
7. R a n o g a j e c , B., 1989: Povrede na radu u umar
stvu. "Slavonska uma Osijek, str. 1-80.
8. R a n o g a j e c , B., 1999: Sigurnost i zdravlje um
skih radnika - poticaj za njihovo unapreenje
u Hrvatskoj (2). umarski list, CXXIII (7-8):
339-343.
9. V o n d r a , V, 1995: Radne norme i optereenje um
skog radnika. Mehanizacija umarstva, 20 (4):
189-197.
10. V o n d r a , V., 1998: Promiljanje umskih radnika
o vlastitoj profesiji. Mehanizacija umarstva, 23
(3-4): 101-129.
11. U r i , C. & A. F a t u r - V i d e t i , 1998: Reeva-
nje delovne i zaposlitvene problematike invalid-
nih delavcev v gozdarstvu. Gozdarski vestnik,
56 (9): 396-403.
12. *** "Hrvatske ume", p.o. Zagreb: Poslovna izvje
a 1994. do 1999., Zagreb.
13. *** "Hrvatske ume", p.o. Zagreb: Zbirka pravnih
propisa, Bilteni 1 do 7, Zagreb 1995-1998.
*** Zapisnici o prijavi nesree na poslu od 1.
1.1991. do 31.12.2000. godine, Delnice.
15. *** Poslovni izvjetaji Uprave uma Delnice od
1991. do 2000., Delnice.
***Godinji izvijetaji o povredama i profesional
nim oboljenjima radnika na radu Uprave uma
Delnice od 1991. do 2000., Delnice.
17. *** Izvjee konzultantske tvrtke "Coillte.
http://www.hrsume.hr/restrukturiranje/ /izvje
taji/ htm
*** Zakon o umama (N.N. 52/90 & N.N. 9/91 &
N.N. 6/93)
19. *** Zakon o zatiti na radu (N.N. 59/1996)
20. *** Zakon o inspekciji rada (N.N. 59/1996)
21. *** Pravilnik o zatiti na radu u umarstvu Hrvat
ske (N.N. 10/1986)
22. *** Pravilnik o zatiti na radu u "Hrvatske ume"
p.o. Zagreb, 1992.
23. *** Pravilnik o evidenciji, ispravama, izvjetajima
i knjizi nadzora iz podruja zatite na radu
(N.N. 52/1984)

SUMMARY: This paper shows injuries at work as an indicator of the level

of safety and health protection of forestry workers. The research objective
was to establish and show the (non) existence of trends and changes occurred
in the area of safety and protection at work in the Croatian forestry during the
last decade (1991 to 2000). The basic indicators related to protection at work
are shown at the level of the enterprise "Hrvatske ume". Detailed analyses
of injuries have been made for the area of Delnice Forest Administration.

270
M. pori. A. Saho: OZLJEIVANJE RADNIKA U HRVATSKOM UMARSTVU TIJEKOM RAZDOBLJA ... umarski list hr. 5 6. CXXV1 12002). 261-271

On the basis of the analyzed documents, it has been established that since
the foundation of "Hrvatske ume" (1991) about 6800 injuries at work have
occurred or 600 injuries each year. Business year with no incidence of fatali
ties are an exemption rather than a rule. In fact three deaths occur annually
on the average. A conspicuous loss of working capacity is illustrated by the
data that approximately 700 employees are disabled workers. This figure
should be increased by a considerable number of disabled war veterans and
workers with limited working capacity.
A series of interesting data have been obtained by a detailed analysis of
injuries. Here are some of them:
Directly involved workers get injured in 82 % of cases. The number of
injuries per a thousand of employees, in the analyzed period, ranged between
min. 37 (in 2000) and max. 53 (in 1998). If only directly involved workers are
considered the values are much higher. They reach up to 156 injuries per a
thousand of productive workers (1997). On the average, each year 8,5 % of
directly involved workers get injured or every 12th worker.
The accidents are most frequent on Mondays (24,1 %) and in early work
ing hours (44 % of injuries occur until 10 o'clock). As much as 65 % of all
injuries were caused because the basic rules of protection at work were not
implemented. Machines for forest harvesting and wood processing are the
most significant source of injuries with a share of 15,1 %.
Workers aged between 41 and 45 suffered the highest number of injuries
(20 %) in the area of Delnice Forest Administration. This unusual situation
can be partly explained by insufficient workers' awareness of the sudden
decrease of their vitality and work capacity regularly appearing with forest
workers after their forties.
Legs are usually the first to be hurt. They are injured in 40,4 % of cases.
Speaking of leg injuries, the most frequent are the injuries of the lower leg
(36,4 %) and then the injuries of the knee (16 %). The most frequent injuries
on the arms are those of fingers (29,7 %), on the head the eyes (38 %) and on
the body the chest (55,4 %). Injuries are mostly made of different cuts and
wounds caused by squashing (36,5 %). Sprains and strains are also signifi
cant as well as contusions and squashes with the share of 17,3 %and 15,6 %,
respectively.
Negative indicators of safety and protection of workers established in
their work lead us to believe that people, their progress, motivation and satis
faction are not recognized as the basic tool for achieving organizational suc
cess, vitality and development of the enterprise. It is beyond question that the
knowledge, skill, creative and development potentials of our workers cannot
be revealed unless the basic conditions of their health and life protection are
met. In this respect, a comprehensive care of the safety and health of workers
should not only be the entrepreneur interest of the enterprise "Hrvatske
ume " but also of a wider social environment.
Key words: forest work, protection at work, health and safety, injuries
at work

271
 .->: . w

V-%vJ-

:
*
x
%wi
iV^-J ** f ^ ,.V S
ik, (

f :
- * v ; % *sf<SV ' -' *>.VV,V,V V
8r 3 ',-.W$?% N ?;
. > - ' -4 -"*
.Si . * r. <

- V . .
1 .\\ '.'.'<' ;>'; .#i
Y- u * " *,
i*. > \. "" '*** \ ' 1 ':'%/?
W
i
' N- *
jt *." - ^ ^pn

VI l *

* ::*/ Y/ J
:H#>Y
YV>~" **Ai '"" > *j? '<;
** ' ' Vi " S';ijf<'S,'- '
<SV-', . " *
' $ .

"i w- ...
&.' ''#*Vk
*!\^ *t/4-*^" SiU

1
- ^StiJt
*' ?J * *
f
b .'.V
nm
S3 - ,-M

WEISS'

unikomerc-uvoz
Tel.: 01 6221 555, Fax: 01 6221 569
PRETHODNO PRIOPENJE - PRELIMINARY COMMUNICATION umarski list br. 5-6, CXXVI (2002), 273-286
UDK 630* 181.8 + 270

CVJETANJE NEKIH DRVENASTIH VRSTA TIJEKOM ZIME U

BOTANIKOM VRTU PRIRODOSLOVNO-MATEMATIKOGA
FAKULTETA S V E U I L I T A U Z A G R E B U

FLOWERING OF SOME WOODY PLANTS DURING THE WINTER

IN THE BOTANICAL GARDEN OF THE FACULTY OF
NATURAL SCIENCES AND MATHEMATICS

Dario KREMER*

SAETAK: U razdoblju od 1998-2000. godine u Botanikome vrtu Priro-

doslovno-matematikoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu biljeeni su vrijeme
poetka cvjetanja, vrhunac i kraj cvjetanja nekih vrsta koje cvjetaju tijekom
zime ili u rano proljee. Rije je o vrstama iz rodova Chimonanthus, Cornus,
Corylopsis, Forsythia, Hamamelis, Jasminum, Lonicera i Sarcococca. Pri to
me je ustanovljeno da se za vrste Chimonanthus praecox, Jasminum nudiflo-
rum, Lonicera fragrantissima i Lonicera xpurpusii, koje u povoljnim vremen
skim uvjetima cvjetaju tijekom cijele zime, ne moe unaprijed predvidjeti vri
jeme poetka, a esto ni vrhunca cvjetanja. Vrijeme cvjetanja je u ovih vrsta
pod vrlo snanim utjecajem vremenskih prilika, ponajprije srednjih dnevnih i
srednjih mjesenih vrijednosti temperature zraka. Druge vrste (Sarcococca
hookeriana var. humilis, S. saligna, Corylopsis sinensis var. glandulifera, ve
ina vrsta roda Forsythia, Lonicera praeflorens,) cvjetaju svake godine pribli
no u isto vrijeme i na njih djeluju samo vee klimatske promjene, posebno
vie temperature u drugom dijelu zime. Njima su bliske vrste tree skupine
('Cornus mas, Corylopsis spicata, C. willmottiae, Hamamelis japonica. 'Zuc-
cariniana', Forsythia viridissimaj koje su tijekom tri godine cvjetale prakti
no u isto vrijeme. Openito moemo zakljuiti da vrste koje cvjetaju ranije
pokazuju veu varijabilnost u pogledu vremena cvjetanja nego one koje cvje
taju kasnije (krajem zime ili poetkom proljea). Pri tome sve vrste u pravilu
pokazuju najveu stabilnost u pogledu vremena zavretka cvjetanja, neto
manje vrhunca cvjetanja, dok je vrijeme poetka cvjetanja najvarij'obilnije.
Kljune rijei: Fenologija, vrijeme cvjetanja, Chimonanthus, Cor
nus, Corylopsis, Forsythia, Hamamelis, Jasminum, Lonicera, Sarcococca

UVOD
U urbanom umarstvu rijetke su vrste koje se sade
zbog njihova cvjetanja tijekom zime ili u rano proljee.
S obzirom daje malen broj naih domaih vrsta drvea
ili grmlja koje cvjetaju pri niskim temperaturama sade
se strane vrste. Mnoge od njih nakon introdukcije u
Botanikom vrtu i prilagodavanja naem podneblju po
kazuju i svoju prilagodljivost u velikim urbanim sredi-
* Mr. sc. Dario Kremer, umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu,
Svctoimunska 25
Introduction
nama. Da bi istraili fenologiju cvjetanja domaih i
stranih vrsta koje u nas cvjetaju zimi, pratili smo cvje
tanje vrsta i kultivara zasaenih u Botanikome vrtu
Prirodoslovno-matematikoga fakulteta u Zagebu. Bo
taniki vrt u Zagrebu prikladno je mjesto za takva istra
ivanja, jer se u njemu nalazi zasaeno preko 10.000
biljnih svojti (taksona) ( U n g a r i R e g u l a - B e v i l a c -
q u a 1989), medu kojima vaan dio zauzimaju vrste i
kultivari drvea i grmlja. Veina tih vrsta dosegla je
svoju fizioloku zrelost. Zastupljne su u dovoljnom bro-

273
D. Kremer: CVATNJA NEKIH DRVENASTIH VRSTA TIJEKOM ZIME U BOTANIKOM VRTU ...
ju da bi se vidjela njihova raznolikost u vremenu cvjeta
nja kroz due razdoblje, kako izmeu razliitih vrsta,
tako i unutar vrste, ukoliko je zasaeno vie primjeraka.
Cvjetanje je praeno tijekom 1998., 1999. i 2000. godi
ne, kako bi podaci bili pouzdaniji i to primjenljiviji pri
planiranju i sadnji u okunicama, parkovima i arboretu-
mima. Sadnjom zimi cvjetajuih vrsta, kao i proljetnih
ranocvjetajuih vrsta unijelo bi se vie ivosti tijekom
zime u opustjele gradske parkove stvarajui dojam sko-
roga dolaska proljea i toplijih dana.
Brojni su radovi koji se bave fenolokim istraiva
njima drvenastih vrsta. Detaljniji prikaz tih radova na
veden je ve ranije (Kremer 2001). Od domaih au
tora to su E t t i n g e r (1882, 1883, 1883a), U r b a n i
(1914),Ani (1946), Vajda (1946), Ilij ani etal.
(1974), M. J u r k o v i (1987, 1988, 1990, 1994), M.
J u r k o v i i B. J u r k o v i (1996, 1997), B o r z a n i
K r a p i n e c (1996), S e l e t k o v i i T i k v i (1996).
MATERIJAL I METODE ISTRAZR
Fenologija cvjetanja nekih vrsta i kultivara rodova
Chimonanthus Lindl., Cornus L., Corylopsis Siebold et
Zucc, Forsythia Vahl, Hamamelis L., Jasminum L., Lo-
nicera L. i Sarcococca Lindl. praena je u Botanikom
vrtu Prirodoslovno-matematikoga fakulteta Sveuilita
u Zagrebu. Botaniki vrt smjeten je u samom sreditu
grada Zagreba na geolokoj podlozi koju ine ljunani i
pjeani nanosi rijeke Save. Najvia toka Botanikoga
vrta nalazi se na 115 m nadmorske visine, dok prema
Kppenovoj klasifikaciji vrt pripada klimatskom podru
ju Cfwbx". To je umjereno topla, kina klima bez suhog
razdoblja, s oborinama jednoliko razdijeljenim tijekom
cijele godine, a najsui je hladni dio godine. Temperatura
najhladnijega mjeseca je iznad -3 "C, dok su ljeta svjea
sa srednjom mjesenom temperaturom najtoplijega mje
seca ispod 22 C. Klimatski dijagram prema Walteru za
meteoroloku postaju Zagreb-Gri za razdoblje od 1987.
do 1996. godine, a koji moemo smatrati relevantnim za
Botaniki vrt navodi T i k v i (1997).
REZULTATI ISTRAIVANJA I RASPR
Uz literaturne podatke (Ani 1946, B a i l e y 1960,
Bean 1973, K r s s m a n n 1976-1978, F u k a r e k
1983, 1983a, Gazi 1983, J o v a n o v i 1983, Ka-
ravla 1983, Rajevski 1983, V i d a k o v i 1983) o
izgledu cvjetova i vremenu cvjetanja vrsta ije smo
cvjetanje pratili, navest emo ukratko i naa opaanja.
No, prije toga ukrako bi iznijeli jednu zanimljivost. Za
nimljivo je da su u Zagrebu neke vrste drvea i grmlja,
koje u okviru ovih istraivanja nismo redovito pratili, u
kasnu jesen i poetkom zime 2000. godine po drugi put
obilno procvjetale. Posebnu pozornost zavreuje Davi-
dia involucrata Baill. - golublji davidovac koja je u par
ku umarskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu obilno
274
umarski list br. 5-6. CXXVI (2002). 273-286
Takoer emo spomenuti nepoznatog autora (1917)
koji preuzima lanak iz "N. N.", u kojemu pie da su se
zbog neobino jake zime potpuno smrzli cvjetni pupo
vi magnolija u zagrebakom Botanikom vrtu. P a n o v
(1949) pie da su u nae najvrijednije vrste, hrasta lu
njaka list i cvijet potpuno razvijeni 23. travnja, na dan
Svetoga Jurja (odatle stari naziv u narodu hrast-jurjev-
njak), za razliku od kasnoga hrasta lunjaka (Quercus
robur var. tardissima) u kojega je list potpuno razvijen
21. svibnja, na dan Svete Jelene (odatle u narodu naziv
hrast-jelenak). Rano i kasno listanje hrasta lunjaka
pratio je i S t o j k o v i (1991). U n g a r (1971) je istra
ivala utjecaj temperature na fenologiju biljaka, a od
stranih autora znaajniji i nama dostupni radovi su
K r a m e r a (1957), M a k s i m o v a (1961), S t a r s h o -
ve (1972),Kukave (1988), B l a s s e i H o f m a n n a
(1993),Fittera etal. (1995), Y o s h i n a etal. (1996).
NJA - Material and working metods
Opaanja su biljeena jednom ili dva puta (u vrije
me intenzivne cvjetanja) tjedno tijekom 1998., 1999. i
2000. godine. Radi boljega uvida u fenologiju cvjeta
nja za neke su vrste navedeni i rezultati opaanja s po
etka 2001. godine. Biljeeni su vrijeme poetka cvje
tanja, vrhunac i kraj cvjetanja. Za dan poetka cvjeta
nja uzet je onaj dan tijekom kojega su na biljci opaeni
prvi potpuno razvijeni cvjetovi. Vrhuncem cvjetanja
smatran je dan tijekom kojega je opaen najvei broj
procvjetalih cvjetova na biljci, a krajem cvjetanja dan u
kojem vie nije bilo otvorenih cvjetova s laticama svje-
ega izgleda, ve su one bile dijelom suhe ili su poele
otpadati. Zabiljeeno vrijeme cvjetanja promatrano je
u odnosu prema srednjim dnevnim vrijednostima tem
perature zraka. Znanstvena i hrvatska imena istraiva
nih vrsta su prema B o r z a n u (2001).
- Results of research and discussion
cvjetala, ponovo prelistala i formirala plod u kasnu je
sen i poetkom zime 2000. godine (Borzan, neobjav
ljeni podaci, slika 1 i 2). Razlog tomu su svakako po
voljne vremenske prilike u rujnu 2000. godine, pa emo
za ilustraciju samo navesti da su uz prosjenu mjesenu
temperaturu zraka od 17,8 C zabiljeena 22 dana sa
srednjom dnevnom temperaturom zraka izmeu 15,1 i
20,0 C, 5 dana s temperaturom izmeu 20,1 i 25,0 C, te
3 dana s temperaturom izmeu 10,1 i 15,0 C. To nas je
navelo da posebnu pozornost obratimo na stabla golub-
ljega davidovca zasaenog u Botanikom vrtu u Zagre
bu, no na njemu te godine u to vrijeme taj fenomen nije
zapaen. Mogue je daje upravo poloaj stabla na otvo-
P. Krcmer: CVATNJA NEKIH DRVENASTIH VRSTA TIJEKOM ZIMK U BOTANIKOM VRTU ...
Slika 1. Davidia involucrata Baill. - golublji davidovac (4. 10.
2000.)
Figure 1 Davidia involucrata Baill. - dove tree (4th October 2000)
(Foto: . Borzan)
Slika 2. Davidia involucrata Baill. - golublji davidovac (4. 10.
2000.)
Figure 2 Davidia involucrata Baill. - dove tree (4th October 2000)
(Foto: Z. Borzan)
renom, a vezano uz to i potpuna izoenost sunevom
svjetlu bio odluujui imbenik koji je potaknuo cvjeta grm poeo s cvjetanjem 7. veljae, vrhunac je bio 14.
nje stabla samo u fakultetskom parku. Tijekom zime na
stablu golubljega davidovca u parku oko umarskog fa
kulteta listovi su se smrznuli, pocrnili i posuili, a plo
dovi nisu dozreli, ali su ipak dosegli polovicu svoje nor
malne veliine. Na proljee 2001. godine je to stablo
normalno prolistalo, a zatim i procvjetalo tijekom trav
nja. Ovaj podatak iznijeli smo kao primjer koji ukazuje
na veliku povezanost temperature i fenofaza nekih vrsta
koje u ekstremno blagim zimama drukije reagiraju.
Poznati su takoer neki primjeri kad vrste izrazito hlad
nih podruja, prenijete u toplije klimatsko podruje ra
nije potjeraju u proljee pa stoga stradavaju od kasnih
mrazova. Primjere navode P e t r a i (1955) i Vida-
kovi (1982). Detaljan prikaz cvjetanja i njenu ovis
nost o temperaturnim kolebanjima opaali smo na slje
deim taksonima:
umarski list br. 5-6. CXXVI {2002). 273-286
Rod Chimonanthus Lindl. - mirisovac pripada
porodici Calycanthaceae Lindl. Rod obuhvaa tri li
stopadne, odnosno vazdazelene vrste podrijetlom iz
Kine. Cvjetaju prije listanja. Cvjetovi su dvospolni, na
kratkoj stapci, s vie listia ocvijea, bez posebno izdi-
ferenciranih listia aske i vjenia. Pranika ima 5-6.
Plod je tobolac.
Chimonanthus praecox (L.) Link. (= Ch. fragans
(Loisel.) Lindl., Calycanthus praecox L.) - rani miri
sovac, je listopadni do 2 (u podrujima s blagom kli
mom do 4) metra visoki kineski grm. Cvjetovi se razvi
jaju na dvogodinjim izbojcima. Mirisavi cvjetovi su
oko 2,5 cm iroki, vanjski listii ocvijea vei i uka
sto zeleni, a unutranji manji, smedeuti do purpurni
(slika 3). Prema Kriissmannu (1976) cvjeta od sije
nja do oujka, a prema Be an u (1973) od studenoga do
Slika 3. Chimonanthus praecox (L.) Link - rani mirisovac
Figure 3 Chimonanthus praecox (L.) Link - winter sweet
(Foto: D. Kremer)
oujka. Za nas su vana opaanja J u r k o v i a (1990)
koji za ovu vrstu navodi da cvjeta od 18. prosinca do 7.
oujka. Praena je cvatnja dvaju grmova, za prvi grm
1998. godine zabiljeen je poetak cvjetanja 31. sije
nja, vrhunac 7. veljae i zavretak 5. oujka. Drugi je
veljae, a kraj 5. oujka 1998. godine. U prosincu 1998.
godine nisu uoeni cvjetovi, to se moe obrazloiti
neto niim temperaturama, pa je tako (prema podacima
za meteoroloku postaju Zagreb-Gri) u prosincu 1998.
godine zabiljeeno 16 dana sa srednjom dnevnom vri
jednosti temperature zraka izmeu -4,9 i 0,0 C, 9 dana
s temperatom izmeu 0,1 i 5,0 C, te 6 dana s temperatu
rom izmeu -9,9 i -5,0 C. Najvia srednja dnevna tem
peratura zraka je iznosila 3,2 C. Sljedee, 1999. godi
ne, prvi je grm procvjetao 4. veljae, vrhunac cvjetanja
je bio 20. veljae, a zavretak 6. oujka 1999. godine. I
drugi grm je imao slino vrijeme cvjetanja, a jedina raz
lika je bila u neto ranijem poetku cvjetanja (31. sije
nja), dok su vrhunac i zavretak cvjetanja bili kao i u
prvoga grma (20. veljae, odnosno 6. oujka). Iste ka
lendarske godine (15. prosinca 1999) uoena je pojava
275
D. Kremcr: CVATNJA NEKIH DRVENASTIH VRSTA TIJEKOM ZIME U BOTANIKOM VRTU
novih cvjetova (oko 10 % u odnosu na broj cvjetova
otvorenih na vrhuncu cvjetanja) na obje biljke. Zbog
niskih temperatura tijekom sijenja cvjetanje je presta
lo, a cvjetovi se ponovo pojavljuju 1. veljae 2000. go
dine. Vrhunac cvjetanja nastupio je u oba grma 7. velja
e, a kraj 3. oujka 2000. godine. Ponovno smo 5. pro
sinca 2000. godine uoili pojavu cvjetova (oko
15 % u odnosu na broj cvjetova na vrhuncu cvjetanja)
na oba grma. U prvoga grma vrhunac je nastupio ve
22. prosinca, a sve manji broj cvjetova nalazili smo do
kraja kalendarske godine. U drugoga grma vrhunac je
nastupio 19. sijenja 2001. godine. Ovakav pomak u
vremenu vrhunca cvjetanja moe se obrazloiti neuobi
ajeno visokim temperaturama tijekom prosinca 2000.
godine, kada su zabiljeena tek 3 dana s vrijednou
srednje dnevne temperature zraka izmeu -4,9 i 0,0 C,
11 dana s temperaturom izmeu 0,1 i 5 C i ak 12 dana
s temperaturom izmeu 5,1 i 10,0 C, odnosno 5 dana s
temperaturom izmeu 10,1 i 15,0 C. Tijekom razdoblja
cvjetanja srednje dnevne vrijednosti temperature zraka
varirale su izmeu-5,4 i 14,8 C. Vidljivo je da se u vrs
te C. praecox ne moe tono pretpostaviti poetak, pa ni
vrhunac cvjetanja. Jedino zavretak cvjetanja nastupa
svake godine gotovo u isto vrijeme. Prema naim opa
anjima razdoblje cvjetanjaje u ove vrste od 5. prosinca
do 6. oujka, to se velikim dijelom poklapa s opaanji
ma J u r k o v i a (1990). Zbog toga se problematika
vremena cvjetanja vrste C. praecox u Botanikome vrtu
moe smatrati velikim dijelom istraenom.
Rod Cornus L. - drijen pripada porodici Corna-
ceae Dumort. Rod obuhvaa oko 40 vrsta listopadnoga
grmlja ili manjega drvea. Cvjetovi su sitni, dvospolni,
etverolani, s jednim tukom, u titastim ili patitas-
tim cvatovima. Plod je kotunica.
Cornus mas L. (= C. mascula L.) - tvrdi drijen je
grm ili manje stablo srednje i june Europe, Male Azi
je, Armenije i Kavkaza. Cvjetovi su sitni (oko 4 mm i
roki), uti, u oko 2 cm irokim titastim cvatovima,
koji su pri osnovi okrueni sa etiri pricvjetna listia.
Cvjetanje je prije listanja, prema K r s s m a n n u
(1976) od veljae do travnja, a prema J o v a n o v i u
(1983) i Be an u (1973) u veljai i oujku. E t t i n g e r
(1882, 1883, 1883a) navodi za ovu vrstu daje 1882.
godine poela cvjetati 26. veljae, a 1883. godine 11.
oujka. B o r z a n i K r a p i n e c (1996) pratei genera
tivne fenofaze ove vrste navode da je cvat u oba pro
matrana stabla u cijelosti bio razvijen 24. veljae 1994,
odnosno 23. veljae 1995. godine. Dana 3. oujka
1994. godine, odnosno 28. veljae 1995. procvjetalo je
50 % cvata, a svi su cvjetovi procvjetali do 17. oujka
1994., odnosno do 14. oujka 1995. godine. Otpadanje
latica je 1994. godine uslijedilo 25. oujka, a 1995. go
dine u razdoblju izmeu 21. i 28. oujka. Mi smo prati
li cvjetanje dvaju stabala koja su 1998. godine poela s
cvjetanjem 20. veljae, vrhunac je nastupio 26. velja
276
umarski list br. 5-6. CXXVI (2002), 273-286
e, a kraj 9. oujka. Sljedee, 1999. godine oba su sta
bla s cvjetanjem zapoela 23. veljae. Vrhunac cvjeta
nja je u jednoga stabla nastupio 15., a u drugog 18.
oujka, dok je cvjetanje u oba stabla zavrilo 26. ouj
ka 1999. godine. Tree godine fenologija cvjetanjaje u
oba stabla bila istovjetna, pa poetak biljeimo 23. ve
ljae, vrhunac 15. oujka, a kraj 26. oujka 2000. godi
ne. Dakle, poetak cvjetanja je u drijena ujednaen i
redovito nastupa oko 20. veljae, iako treba napome
nuti da nijedna od triju zima tijekom kojih je cvjetanje
praeno nije bila osobito jaka. Neto je hladnija bila
veljaa 1999. godine kada je srednja mjesena tempe
ratura zraka iznosila 3,2 C, te su nie temperature po-
maknule vrhunac cvjetanja u sredinu oujka. Tijekom
razdoblja cvjetanja srednje dnevne vrijednosti tempe
rature zraka kretale su se od -3,8 do 14,8 C. Promatra
jui odnos vrhunca cvjetanja i srednjih dnevnih vrijed
nosti temperature zraka, uoljivo je daje vrhunac cvje
tanja pod znatno veim utjecajem temperaturnih kole
banja od poetka ili zavretka cvjetanja. Zavretak
cvjetanja ovisi o vrhuncu cvjetanja, te u pravilu nastu
pa desetak dana nakon to je cvjetanje doseglo svoj
maksimum.
Rod Corylopsis Siebold et Zucc. - korilopsis pri
pada porodici Hamamelidaceae R. Br. Rod obuhvaa
oko 20 listopadnih grmova ili manjih stabala Japana,
Kine i Himalaja. Cvjetovi su dvospolni, peterolani,
uti, mirisavi, u grozdastim cvatovima, na osnovi s
tankim listiima nalik braktejama. Plod je tobolac.
Corylopsis sinensis Hemsl. var. glandulifera Ren
der et Wilson (= C. glandulifera Hemsl.) - varijetet
glandulifera kineskoga korilopsisa je 4-5 m visoki
grm sredinje i zapadne Kine, u kojeg su mlade grani
ce ljezdaste. Mirisavi cvjetovi su limunute boje, lati
ce jajaste (oko 8 mm duge) i due od pranika, a lapovi
zelenkastouti, kratki i zaobljeni. Polenovnice su ute.
ukastozeleni pricvjetni listii su konkavni, s unutra-
Slika 4. Corylopsis sinensis Hemsl. var. glandulifera Rehdcr &
Wilson - varijetet glandulifera kineskog korilopsisa
Figure 4 Corylopsis sinensis Hemsl. var. glandulifera Rehder &
Wilson - variety glandulifera of Chinese winterhazel
(Foto: D. Kremer)
D. Kremer: CVATNJA NEKIH DRVENASTIH VRSTA TIJEKOM ZIME U BOTANIKOM VRTU .
nje strane i uz rub svilenasti, s vanjske strane goli. Od
12 do 18 cvjetova okupljeno je u 3-5 cm duge, visee
grozdaste cvatove (slika 4). K r i i s s m a n n (1976) i
Bean (1973) za ovu vrstu navode da cvjeta u travnju.
Prema naim opaanjima 1998. godine poetak cvjeta
nja je bio 7. oujka, vrhunac 26. oujka, a kraj 10. trav
nja 1998. godine. Sljedee godine cvjetanje je poelo
8. oujka, vrhunac je bio 24. oujka, a kraj 3. travnja
1999. godine. Tree godine poetak cvjetanja zabilje
ili smo 15. oujka, vrhunac 25. oujka, a kraj 4. travn
ja 2000. godine. Ako zbrojimo rezultate, vidjet emo
da poetak cvjetanja moemo oekivati u prvoj polovi
ci oujka, vrhunac od sredine do kraja oujka, a zavr
etak poetkom travnja. Dakle, rije je o vrsti kod koje
postoje tek manja odstupanja u vremenu cvjetanja od
jedne do druge godine.
Corylopsis spicata Siebold et Zucc. - klasnsti kori-
lopsis je do 2 m visoki grm Japana (slika 5). Cvjetovi su
mirisavi, svijetlouti s oko 1 cm dugim laticama i pur
purnim polenovnicama. Latice su duge kao pranici. Od
6 do 12 cvjetova okupljeno je u viseim, 3-4 cm dugim
grozdastim cvatovima. Pricvjetni listii su ukastoze-
leni, s unutranje strane svilenkasti. Prema Kriissma
nn u (1976) cvjeta u travnju, a prema Be anu (1973) u
Slika 5. Corylopsis spicata Siebold et Zucc. - klasasti korilopsis
Figure 5 Corylopsis spicata Siebold et Zucc. - spike winterhazel
(Foto: D. Kremer)
umarski list br. 5-6. CXXVI (2002). 273-286
oujku i travnju. J u r k o v i (1994) za ovu vrstu navodi
da cvjeta krajem zime. Prema naim opaanjima 1998.
godine poetak cvjetanja zabiljeili smo 12. oujka, vr
hunac 20. oujka, a kraj 4. travnja 1998. godine. Druge
godine cvjetanje je poelo 8. oujka, vrhunac je bio 22.
oujka, a zavretak 6. travnja 1999. godine. Tree godi
ne cvjetanje je poelo 8. oujka, vrhunac je bio 22. ouj
ka, a kraj 6. travnja 2000. godine. Dakle, slino kao u
vrste C. sinensis var. glandulifera, tako i u ove vrste po
stoje tek manja odstupanja u vremenu cvjetanja od jed
ne do druge godine. Kraj cvjetanja i u ove vrste pokazu
je najmanja odstupanja tijekom promatranoga razdo
blja, pa zakljuujemo daje najmanje ovisan o srednjim
dnevnim vrijednostima temperature zraka
Corylopsis willmottiae Rehder et Wilson - Wil-
lmottov korilopsis je do 4 m visoki kineski grm. Svi
jetlouti, mirisavi cvjetovi imaju lopataste do bubrea-
ste latice, koje su mnogo due od pranika. Polenov-
nice su ute boje. Do 20 cvjetova okupljeno je u
5-7 cm duge grozdaste cvatove. K r i i s s m a n n (1976)
za ovu vrstu navodi da cvjeta od oujka do travnja.
Prema naim opaanjima poetak cvjetanja je 1998.
godine nastupio 12. oujka, vrhunac 4. travnja, a kraj
18. travnja. Sljedee, 1999. godine poetak cvjetanja
bio je 10. oujka, vrhunac 24. oujka, a kraj 6. travnja.
Tree godine cvjetanje je poelo 11. oujka, vrhunac je
bio 27. oujka, a kraj 10. travnja 2000. godine.
Tijekom razdoblja cvjetanja srednje dnevne vrijed
nosti temperature zraka kretale su se za pojedine vrste
izmeu sljedeih vrijednosti: u C. sinensis var. glandu
lifera od 2,3 do 17,9 C, u C. spicata od 2,3 do 18,2 C,
te u C. willmottiae od 2,3 do 18,2 C. Openito, sve tri
promatrane vrste roda Corylopsis cvjetaju svake godi
ne priblino u isto vrijeme, te se bez obzira na vanjske
prilike moe pretpostaviti vrijeme cvjetanja tijekom
sljedeih godina. Uz druge znaajke, poput ranoga
cvjetanja ili dekorativnih cvjetova, ovo je jedna od ka
rakteristika koja ih ini vrlo pogodnim za primjenu u
urbanom umarstvu.
Rod Forsythia Vahl - forsitija pripada porodici
Oleaceae Hoffmanns, et Link. Rod obuhvaa 6-7 vrsta
listopadnog grmlja od kojih jedna od prirode raste u ju
goistonoj Europi, a ostale u istonoj Aziji. Cvjetaju
prije listanja. Cvjetovi su dvospolni, na kratkim stap-
kama, od 1 do 6 zajedno, a nastaju iz pupova koji se
razvijaju u pazucima prologodinjih izbojaka. Cvje
tne stapke imaju 2-4 male ljuske. aska je etverolapa,
zelena, a vjeni ut, u donjem dijelu cjevast, u gor
njem etverodijelan s duguljastim zubeima (vrcima)
vjenia. Njuka tuka je dvodijelna, a vrat tuka dug
ili kratak. Pranika su dva. Plod je viesjemeni, dugu
ljasti, suhi tobolac.
Forsythia europaea Degen et Bald. - albanska
forsitija je 1,5-2,5 (3) m visoki grm sjeverne Albanije,
277
D. Kremer: CVATNJA NEKIH DRVENASTIH VRSTA TIJEKOM ZIME U BOTANIKOM VRTU
zapadnoga Kosova i Makedonije. Cvjetovi su pojedina
ni, ponekad u parovima, tamnouti, na kratkim stapka-
ma sa iroko jajastim lapovima koji su krai od cjevas
toga dijela vjenia. Vjeni je oko 3 cm irok s usko-
duguljastim, usiljenim zubcima. Pranici su relativno
krupni. Kriissmann (1977) za ovu vrstu navodi da
cvjeta u travnju, a Bean (1973) u oujku. Prema naim
opaanjima 1998. godine poetak cvjetanja je nastupio
28. veljae, vrhunac 7. oujka i kraj 6. travnja 1998. go
dine. Sljedee, 1999. godine, cvjetanje je poelo 15.
oujka, vrhunac je bio 19. oujka, a kraj 16. travnja
1999. godine. Iste jeseni se po nekoliko cvjetova moglo
opaziti u razdoblju od 11. do 25. listopada (slika 6). Tre
e godine cvjetanje je poelo 13. oujka, vrhunac je bio
21. oujka, a kraj 10. travnja 2000. godine.
Slika 6. Forsythia europaea Degen et Bald - albanska forsitija
Figure 6 Forsythia europaea Degen et Bald - European golden ball
(Foto: D. Kremer)
Forsythia giraldiana Lingelsh. - j e 1,5 - 4 m vi
soki, uspravni grm sjeverozapadne Kine gdje raste u
provincijama Kansu, Shensi i Hupeh. Cvjetovi su
pojedinani, vjeni svijetlout, u prosjeku 3,7 cm
irok s kratkim cjevastim donjim dijelom i s etiri du-
guljastolancetasta, usiljena zubea. Pranici su uti.
Bean (1973) za ovu vrstu navodi da cvjeta kraj em ve
ljae ili prvog tjedna u oujku (obino neto prije nego
F. ovata). Prema naim opaanjima cvjetanje je 1998.
godine poelo 28. veljae, vrhunac je bio 7. oujka, a
kraj 10. travnja. Druge godine cvjetanje je poelo 15.
oujka, vrhunac je bio 20. oujka, a kraj 16. travnja
1999. godine. Tree godine poetak cvjetanja zabi
ljeen je 13. oujka, vrhunac 21. oujka, a kraj 12.
travnja 2000. godine.
Forsythia xintermedia Zabel 'Mertensiana' -
kultivar 'Mertensiana' hibridne forsitije jedan je od
petnaest kultivara hibridne F. xintermedia (= F. sus
penso (Thunb.) Vahl x F. viridissima Tindl.) koje na
vodi K r i i s s m a n n (1977). Cvjetovi su svijetlouti,
mnogobrojni, s kratkim vratom tuka. Literaturni po
datak za vrijeme cvjetanja ovoga kultivara nismo pro
278
umarski list br. 5 6. CXXV1 (2002). 273-286
nali, dok tipini hibrid cvjeta u travnju (Kriis
s m a n n 1977). Prema naim opaanjima poetak
cvjetanja je 1998. godine nastupio 25. veljae, vrhunac
7. oujka, a kraj 6. travnja. Sljedee, 1999. godine
cvjetanje je poelo 11. oujka, vrhunac je bio 18. ouj
ka, a kraj 24. travnja. U jesen iste godine moglo se po
nekoliko cvjetova opaziti u razdoblju od 11. listopada
do 2. studenog. Tree godine zabiljeili smo poetak
cvjetanja 13. oujka, vrhunac 21. oujka i kraj 15. trav
nja 2000. godine. I ujesen 2000. godine ponovo smo
mogli vidjeti po koji otvoreni cvijet u razdoblju od 15.
do 29. prosinca.
Forsythia ^intermedia Zabel 'Spectabilis'-kulti
var 'Spectabilis' hibridne forsitije je do 2,5 m visoki
grm bujnoga rasta. Cvjetovi su gusto zbijeni, mnogo
brojni, tamnouti. aska je neto kraa od cjevastog di
jela vjenia. Vjeni je u prosjeku 3,7 cm dug i 8 mm
irok, na vrhu obino sa etiri (ponekad s pet ili est)
uvijenih zubaca u kojih je rub povinut prema natrag.
Vrat tuka je kratak. Ovo je jedna od najpoznatijih i naj
omiljenijih forsitija. Literarurni podatak za vrijeme
cvjetanja ovoga kultivara nije pronaen, dok tipini hi
brid cvjeta u travnju (Kriissmann 1977). Prema na
im opaanjima poetak cvjetanja je 1998. godine na
stupio 5. oujka, vrhunac 12. oujka, a kraj 14. travnja.
Druge godine cvjetanje je poelo 14. oujka, vrhunac je
bio 18. oujka, a kraj 27. travnja 1999. godine. Tree
godine poetak cvjetanja zabiljeen je 13. oujka, vrhu
nac 21. oujka, a kraj 21. travnja 2000. godine.
Forsythia ovata Nakai - korejska forsitija je obi
no do 1 m visoki grm Koreje. Cvjetovi su pojedinani
ili po 2 zajedno, svijetlouti, lapovi aske iroko jaja
sti, krai ili jednako dugi kao cjevasti dio vjenia.
K r i i s s m a n n (1977) i Bean (1973) za ovu vrstu na
vode da cvjeta u oujku. Prema naim opaanjima
cvjetanje je 1998. godine poelo 23. veljae, vrhunac
je bio 7. oujka, a kraj 18. travnja. Sljedee, 1999. go
dine cvjetanje je poelo 8. oujka, vrhunac je zabilje
en 18. oujka, a kraj 16. travnja. Posljednje, tree go
dine zabiljeili smo poetak cvjetanja 9. oujka, vrhu
nac 21. oujka i kraj 21. travnja 2000. godine.
Forsythia suspensa (Thunb.) Vahl - visea for
sitija je do 3 m visoki grm Kine. Cvjetovi su pojedi
nani ili do 6 zajedno, zlatnouti. Tapovi aske su du-
guljastolancetasti, u prosjeku 6 mm dugi. Vjeni je
oko 2 cm dug i oko 3 cm irok, na do 2 cm dugoj stap-
ci. B ean (1973) za ovu vrstu navodi da cvjeta krajem
oujka i poetkom travnja. Prema naim opaanjima
cvjetanje je 1998. godine poelo 25. veljae, vrhunac
je bio 5. oujka, a kraj 6. travnja. Druge godine cvjeta
nje je poelo 8. oujka, vrhunac je bio 13. oujka, a
kraj 26. travnja 1999. godine. Ujesen iste godine po
novno smo u razdoblju od 11. do 25. listopada zabilje
ili poneki otvoreni cvijet. Tree godine zabiljeili
smo poetak cvjetanja 6. oujka, vrhunac 21. oujka i
D. Kremer: CVATNJA NEKIH DRVENASTIH VRSTA TIJEKOM ZIME U BOTANIKOM VRTU ...
kraj 21. travnja 2000. godine. I ujesen 2000. godine
mogao se u razdoblju od 5. listopada do 6. studenoga
vidjeti poneki otvoreni cvijet.
Forsythia suspensa (Thunb.) Vahl var. sieboldii
Zabel - varijetet sieboldii visee forsitije je do 2,5 m
visoki grm porijeklom najvjerojatnije iz vrtova Japana,
gdje je tipina vrsta unijeta vrlo davno iz Kine. Cvjeto
vi su na dugim stapkama. Cjevasti dio vjenia je i
rok, crveno i uto isprugan, dok su zubci vrnoga dije
la vjenia iroki, plosnati i malo razmaknuti. U odno
su na F. suspensa var. fortunei (Lindl.) Rehder zubci
vrnoga dijela vjenia su manje razmaknuti, a i njihov
gornji rub je manje povinut unatrag. K r i i s s m a n n
(1977) za ovu vrstu navodi da cvjeta u prvoj polovici
travnja. Prema naim opaanjima prve je godine cvje
tanje poelo 25. veljae, vrhunac je bio 7. oujka, a
kraj 6. travnja 1998. godine. Druge godine cvjetanje je
poelo 10. oujka, vrhunac je bio 18. oujka, a kraj 17.
travnja 1999. godine. Tree godine zabiljeili smo po
etak cvjetanja 6. oujka, vrhunac 21. oujka i kraj 21.
travnja 2000. godine. U zimi iste godine mogao se po
neki cvijet vidjeti u razdoblju od 22. prosinca 2000. do
10. sijenja 2001. godine.
Forsythia viridissima Lindl. - zelena forsitija je
do 2,5 m visoki grm Kine. Cvjetovi su svijetlouti, po
jedinani ili do 3 zajedno (slika 7). Lapovi su jajasti, a
duljina im dosee polovicu ili tri etvrtine duljine cje
vastoga dijela vjenia. Vjeni je oko 2 cm dug i oko
3 cm irok, s 4 uskoduguljasta zubca. K r i i s s m a n n
(1977) za ovu vrstu navodi da cvjeta u drugoj polovici
travnja, a B e a n (1973) da cvjeta obino u travnju (1-2
tjedna nakon F. suspensa). Prema naim opaanjima
cvjetanje je 1998. godine poelo 5. oujka, vrhunac je
nastupio 12. oujka, a kraj 6. travnja. Sljedee, 1999.
godine cvjetanje je poelo 9. oujka, vrhunac je bio 15.
oujka, a kraj 26. travnja 1999. godine. Ujesen iste go
dine poneki cvijet mogao se vidjeti u razdoblju od 9.
do 23. listopada. Tree godine cvjetanje je poelo 10.
Slika 7. Forsythia viridissima Lindl. - zelena forsitija
Figure 7 Forsythia viridissima Lindl. - greenstem forsythia
(Foto: D. Kremcr)
umarski list br. 5 6. CXXVI (2002). 273-2X6
oujka, vrhunac je nastupio 21. oujka, a kraj 20. trav
nja 2000. godine.
Analizirajui vrijeme cvjetanja tijekom tri pro
matrane godine vidjet emo daje 1998. godine cvjeta
nje u veine vrsta poelo, te dosegla vrhunac 1-2 tjedna
ranije nego 1999. i 2000. godine. Razlog tomu je neu
obiajeno topla veljaa 1998. godine, sa srednjom mje
senom temperaturom zraka od 7,7 C (1999. godine
3,2 C, a 2000. godine 6,5 C) i ak 14 dana sa srednjom
dnevnom temperaturom zraka izmeu 10,1 i 15,0 "C.
Openito, cvjetanje u forsitija moemo oekivati od za
dnje dekade veljae do sredine travnja. Tijekom cvje
tanja vrijednosti srednje dnevne temperature zraka kre
tale su se za pojedine vrste izmeu sljedeih vrijednosti:
u F. europaea od 1,4 do 18,2 C, u F. giraldiana od 1,4
do 18,2 C, u F. x intermedia 'Mertensiana' od 1,4 do
18,2 C, u F. ^intermedia 'Spectabilis' od 1,4 do
20,6 C, u F. ovata od 1,4 do 20,6 C, u F. suspensa od
1,4 do 20,6 C, u F. suspensa var. sieboldii od 1,4 do
20,6 C, u F. viridissima od 1,4 do 19,8 C. Temperature
zraka pri daleko slabijem drugom (jesenskome ili zim
skom) cvjetanju nisu uzete u obzir, jer to cvjetanje pri
ozelenjavanju urbanih sredina ima malu praktinu vri
jednost. Iz naprijed navedenog vidimo da sve promatra
ne forsitije cvjetaju pri jednakim minimalnim vrijedno
stima srednje dnevne temperature zraka, te da se ne
mogu izdvojiti one vrste koje bi cvjetale pri niim tem
peraturama tj. znatno ranije od drugih. Tako pri izboru
vrsta za sadnju treba voditi o drugim znaajkama, kao
to su visina biljaka, bogato cvjetanje, veliina i uvije-
nost vrhova vjenia.
Rod Hamamelis L. - palijeska pripada porodici
Hamamelidaceae R. Br. Rod obuhvaa 6 vrsta listo
padnoga grmlja i manjega drvea Sjeverne Amerike i
istone Azije. Cvjetovi su dvospolni, etverolani,
okupljeni u postrane, glaviaste cvatove. Plod je tobo-
lac s dvije sjemenke.
Hamamelis japonica Siebold et Zucc. 'Zuccarini-
ana' - kultivar 'Zuccariniana' japanske palijeske
raste kao grm ili manje stablo do 5 m visoko (slika 8).
Cvjetovi su slabije mirisavi, svijetle, limunute boje, la
tice 11-12 mm duge i naborane, aska razdijeljena, s
vanjske strane dlakava, s unutranje zelenkasta ili u
kasto zelena (slika 9). Prema Kriissmann u (1977)
cvjeta krajem oujka, a prema Beanu (1973) krajem
veljae i u oujku. Vi akov i (1983) za tipinu vrstu
H. japonica navodi da cvjeta od sijenja do oujka. Pre
ma naim opaanjima poetak cvjetanja je 1998. godine
nastupio 18. veljae, vrhunac 25. veljae, a kraj 5. ouj
ka. Sljedee godine cvjetanje je poelo 22. veljae, vr
hunac je zabiljeen 3. oujka, a kraj 22. oujka 1999.
godine. Tree godine cvjetanje je poelo 21. veljae, vr
hunac je doseglo 2. oujka, a kraj 13. oujka 2000. godi
ne. Vidimo da ovaj kultivar cvjeta svake godine pribli
no u isto vrijeme, pa je i neobino topla veljaa 1998.
279
D. Kremer: CVATNJA NEKIH DRVENASTIH VRSTA TIJEKOM ZIME U BOTANIKOM VRTU ...
Slika 8. Hamamelis japonica Sibold et Zucc. 'Zuccariniana' -
kultivar 'Zuccariniana'japanske palijeske
Figure 8 Hamamelis japonica Sibold et Zucc. 'Zuccariniana' -
cultivar 'Zuccariniana' of Japanese witch-hazel
(Foto: D. Kremer)
Slika 9. Hamamelis japonica Sibold et Zucc. 'Zuccariniana' -
kultivar 'Zuccariniana'japanske palijeske
Figure 9 Hamamelis japonica Sibold et Zucc. 'Zuccariniana' -
cultivar 'Zuccariniana' of Japanese witch-hazel
(Foto: D. Kremer)
godine tek neznatno ubrzala poetak cvjetanja. Zato se s
prilinom sigurnou moe pretpostaviti vrijeme cvjeta
nja tijekom sljedeih godina, to takoer ovu vrstu ini
zanimljivom za urbano umarstvo. Inae, tijekom cvje
tanja vrijednosti srednje dnevne temperature zraka kre
tale su se izmeu 0,2 i 14,2 C.
Rod Jasminum L. -jasmin pripada porodici Olea-
ceae Hoffmanns, et Link. Rod obuhvaa oko 300 listo
padnih grmova ili penjaica, veinom tropskih i sup
tropskih krajeva. Cvjetovi su dvospolni, uti ili bijeli
(rijetko crveni), najee mirisavi, okupljeni u patitaste
cvatove. Vjeni je cjevast ili ljevkast, na vrhu tanjura-
sto proiren i razdijeljen na 4 do 9 zubaca. Pranika su
dva. Plod je crna boba s jednom ili dvije sjemenke.
Jasminum nudiflorum Lindl. (= J. sieboldianum
Blume) - rani jasmin je listopadni, do 3 m visoki i
iroki kineski grm. Cvjetovi se razvijaju prije listanja u
pazucima lisnih pupova na prologodinjim izbojci
ma (slika 10). Pojedinani cvjetovi su na oko 0,5 cm
280
umarski list br. 5-6, CXXV1 (2002). 273-286
Slika 10. Jasminum nudiflorum Lindl. - rani jasmin
Figure 10 Jasminum nudiflorum Lindl. -winter jasmine
(Foto: D. Kremer)
Slika 11. Jasminum nudiflorum Lindl. - rani jasmin
Figure 11 Jasminum nudiflorum Lindl. - winter jasmine
(Foto: D. Kremer)
dugoj stapci, 2-2,5 cm iroki, uti, s nekoliko malih i
uskih, zelenih pricvjetnih listia. aska je sastavljena
od 6 linearnih i usiljenih lapova. Vjeni je oko 2,5 cm
dug, na osnovi cjevast, na vrhu razdijeljen u est zuba
ca (slika 11). Prema K r i i s s m a n n u (1977) cvjeta od
prosinca do travnja, prema Be an u (1973) od stude
noga do veljae, a prema F u k a r e k u (1983a) od ve
ljae do travnja. Prema naim opaanjima 1998. godi
ne poetak cvjetanja zabiljeen je 16. sijenja, vrhunac
31. sijenja, a kraj 4. travnja. Iste godine, 11. studeno
ga jasmin je poeo ponovo s cvjetanjem, da bi sa snje
nim padavinama (3. prosinca) cvjetovi smrzli i propali.
Pojava novih cvjetova zabiljeena je 15. veljae 1999.
godine, vrhunac cvjetanja nastupio je 11. oujka, a kraj
3. travnja 1999. godine. I ujesen 1999. godine od 5.
studenog, pa sve do 25. sijenja 2000. godine, biljei
mo pojavu manjeg broja cvjetova. Nakon pauze od de
setak dana novi cvjetovi su zabiljeeni 5. veljae te se
postupno njihov broj poveava do vrhunca cvjetanja
10. oujka 2000. godine. Cvjetanje je zavrilo 24. trav
nja 2000. godine. Ve od 16. listopada iste godine po
javljuju se pojedinani cvjetovi, te najvei broj otvore
nih cvjetova (ukljuujui i poetak sljedee kalendar-
D. Kremer: CVATNJA NEKIH DRVENASTIH VRSTA TIJEKOM ZIME U BOTANIKOM VRTU
ske godine) biljeimo 15. prosinca 2000. godine. Me
utim, na vrhuncu cvjetanja bilo je samo oko 50 %
cvjetova u odnosu na broj otvorenih cvjetova na vr
huncu cvjetanja tijekom 1998. i 1999. godine. Za vrije
me cvjetanja vrijednosti srednje dnevne temperature
zraka varirale su izmeu -6,6 i 21,7 C.
Rod Lonicera L. - kozokrvina pripada porodici
Caprifoliaceae Juss. Rod obuhvaa oko 200 vrsta. Po
2 cvijeta na stapci nalaze se u postranim patitastim
cvatovima u pazucu lista ili su cvjetovi udrueni u
vrne cvatove sastavljene od trocvjetnih patitastih
cvatova. Cvjetovi su peterolani, s cjevastim ili zvon-
astim vjeniem, koji je u gornjem dijelu razdijeljen u
5 zubaca. Oni su aktinomorfni ili zigomorfni. Pranika
ima 5. Kozokrvine su entomofilne vrste. Plod je vie-
sjemena boba.
Lonicera fragrantissima Lindl. ex Paxton - miri
sna kozokrvina je zimzeleni, do 2 m visoki kineski
grm. Cvjetovi su po dva zajedno, mirisavi, kremasto
bijeli, oko 1,5 cm dugi, na golim i oko 6 mm dugim
stapkama. Cjevasti dio vjenia je kratak, izvana gol.
K r s s m a n n (1977) i Bean (1973) za ovu vrstu na
vode da cvjeta od prosinca do oujka. Prema naim
opaanjima, cvjetanje je 1998. godine poelo 25. ve
ljae, vrhunac cvjetanja nastupio je 7. oujka, a kraj 1.
travnja. Druge godine cvjetanje je poelo 11. oujka,
vrhunac je bio 24. oujka, a kraj 13. travnja 1999. go
dine. Tree godine cvjetanje je poelo 7. oujka, vrhu
nac je nastupio 14. oujka, a kraj 7. travnja 2000. godi
ne. U zimi iste godine (15. prosinca) uoena je pojava
novih cvjetova na biljci, tako daje 29. prosinca inten
zitet cvjetanja bio oko 50 % od maksimuma cvjetanja
koji je nastupio 9. oujka 2001. godine.
Lonicera praeflorens Batalin - j e listopadni, do 2 m
visoki grm Mandurije i Koreje. Cvjetne stapke su gu
sto i kratko dlakave, vjeni ukastobijel, oko 1,5 cm
dug, s unutranje i s vanjske strane gol, slabije dvous-
nat. Cjevasti dio vjenia je kratak i malo naboran. Po-
lenovnice su purpurne. K r s s m a n n (1977) za ovu
vrstu navodi da cvjeta od oujka do travnja. Prema na
im opaanjima cvjetanje je 1998. godine poelo 7. ve
ljae, vrhunac je bio 14. veljae, a kraj 23. veljae. Slje
dee godine poetak cvjetanja biljeimo 1. oujka, vr
hunac 4. oujka, a kraj 10. oujka 1999. godine. Tree
godine cvjetanje je poelo 13. oujka, vrhunac je nastu
pio 21. oujka, a kraj 27. oujka 2000. godine.
Lonicera Xpurpusii Rehder (= L. fragrantissima
Lindl. ex Paxton X L. standishii Jacques) - ranocvje-
tna hibridna kozokrvina je do 3 m visoki listopadni
grm gustog, zaobljenog habitusa. Od 2 do 4 bijela, miri
sava cvijeta nalaze se u postranim kiticima. Vjeni je
oko 1,5 cm dug i 1,2 cm irok, izvana gol. Pranike niti
su sjajnobijele, a polenovnice zlatnoute boje (slika 12).
K r s s m a n n (1977) za ovu vrstu navodi da cvjeta od
umarski list br. 5-6. CXXV1 (2002), 273-286
Slika 12. Lonicera Xpurpusii Rehder - ra-
nocvjetna hibridna kozokrvina
Figure 12 Lonicera Xpurpusii Rehder
(Foto: D. Kremcr)
prosinca do travnja, dok prema B eanu (1973) cvjeta u
veljai. Prema naim opaanjima 1998. godine cvjeta
nje je poelo 14. veljae, vrhunac je nastupio 19. velja
e, a kraj 4. travnja. Druge godine cvjetanje je poelo 2.
oujka, vrhunac je nastupio 15. oujka, a kraj 8. travnja
1999. godine. Tree godine cvjetanje je poelo 21. ve
ljae, vrhunac je bio 15. oujka, a kraj 6. travnja 2000.
godine. U zimi (15. prosinca) iste godine ve je uoena
pojava novih cvjetova, no intenzitet cvjetanja nije tije
kom prosinca prelazio vie od 15 ili 20 % broja cvjetova
na vrhuncu cvjetanja (10. veljae 2001. godine).
Toplija veljaa 1998. godine imala je utjecaj i na vri
jeme cvjetanja kozokrvina, pomaknuvi cvatnju pojedi
nih vrsta za 1-3 tjedna ranije u odnosu na 1999. i 2000.
godinu. Tijekom razdoblja cvjetanja vrijednosti srednje
dnevne temperature zraka kretale su se za pojedine vrste
izmeu sljedeih vrijednosti: za L. fragrantissima izme
u 1,4 i 16,7 C, zaL. praeflorens izmeu 2,1 i 14,8 C,
te za L. xpurpusii izmeu -2,9, i 17,9 C. Uzevi u ob
zir da L. xpurpusii, prema naim opaanjima, cvjeta od
15. prosinca do 8. travnja, pri najveem rasponu tempe
ratura od svih promatranih kozokrvina, te da obiluje
cvjetovima intenzivnog mirisa moemo je svakako pre
poruiti za potrebe urbanog umarstva.
Rod Sarcococca Lindl. - bobara pripada porodici
Buxaceae Dumort. Rod obuhvaa 16-20 vrsta Indije,
Kine i Malezije. To su niski, vazdazeleni grmovi s je-
dnospolnim i jednodomnim, sitnim, bjelkastim cvjeto
vima okupljenim u patitaste cvatove. Cvjetovi su bez
vjenia, s 4 do 6 lapova i isto toliko pranika, te 2 do 3
tuka. Plod je jajasta do kuglasta boba.
281
D. Kremcr: CVATNJA NEKIH DRVENASTIH VRSTA TIJEKOVI ZIME U BOTANIKOM VRTU umarski list br. 5 6. CXXVI (2002), 273-286

Slika 13. Sarcococca humilis (Rehder et E. H. Wilson) Stapf ex

Sealy - niska bobara
Figure 13 Sarcococca humilis (Rehder et E. H. Wilson) Stapf ex
Sealy
(Foto: D. Krcmcr)

Slika 16. Sarcococca saligna (D. Don) Mll.

Slika 14. Sarcococca humilis (Rehder et E. H. Wilson) Stapfex
Sealy - niska bobara
Figure 14 Sarcococca humilis (Rehder et E. H. Wilson) Stapfex
Sealy
(Foto: D. Kremer)
Sarcococca humilis (Rehder et E. H. Wilson)
Stapf ex Sealy (= S. hookeriana var. humilis Rehder
et E. H. Wilson) - niska bobara je vazdazeleni, raz
granati, do 50 cm visoki grm Kine, gdje raste u provin
cijama Hupeh i Seuan (slika 13). Cvjetovi su sitni, bi
jeli, intenzivnoga mirisa, okupljeni u kitice smjetene u
pazucima listova (slika 14). enski cvjetovi imaju dva
tuka, a muki ruiastocrvene polenovnice. Prema
K r s s m a n n u (1978) cvjeta od sijenja do oujka,
dok J u r k o v i (1994) navodi da se cvjetovi "pojavlju
ju prosjeno u prvoj polovici veljae". Prema naim
opaanjima 1998. godine cvjetanje je poelo 30. sije
nja, vrhunac je nastupio 18. veljae, a kraj 5. oujka
1998. godine. Druge godine cvjetanje je poelo 1. velja
e, vrhunac je bio 25. veljae, a kraj 15. oujka 1999.
godine. Tree godine cvjetanje je poelo 21. sijenja, vr su se za vrstu S. hookeriana var. humilis izmeu -6,9 i
hunac je bio 25. veljae, a kraj 13. oujka 2000. godine.
Sarcococca saligna (D. Don) Mll. Arg. (= S. pru-
niformis Lindl.) - j e vazdazeleni, 0,6-1,2 m visoki grm
Figure 16 Sarcococca saligna (D. Don) Mll.
(Foto: D. Krcmer)
zapadnih Himalaja i Afganistana (slika 15). Cvjetovi su
mirisavi, zelenkasti, u kratkim, postranim kiticama
(slika 16). enski cvjetovi imaju dva tuka, a muki ute
polenovnice. Krssmann (1978) za ovu vrstu navodi da
cvjeta od prosinca do oujka. Prema naim opaanjima
1998. godine cvjetanje je poelo 2. veljae, vrhunac je
nastupio 18. veljae, a kraj 5. oujka 1998. godine.
Druge godine cvjetanje je poelo 12. veljae, vrhunac je
bio 25. veljae, a kraj 15. oujka 1999. godine. Tree
godine cvjetanje je poelo 29. sijenja, vrhunac je bio
25. veljae, a kraj 13. oujka 2000. godine.
Iz naprijed navedenoga vidimo da tijekom tri godi
ne praenja fenologije cvjetanja, pomaci u vremenu
cvjetanja od jedne do druge godine za ove dviju vrsta
iznose desetak dana. Zato se razdoblje u koje pada
cvjetanje ovih dviju vrsta moe unaprijed predvidjeti s
prilinom preciznou. Tijekom razdoblja cvjetanja
vrijednosti srednje dnevne temperature zraka kretale
14,8 C, a za S. saligna izmeu -3,8 i 14,8 C.
U tablici 1 pregledno je prikazano vrijeme cvjeta
nja svih naprijed navedenih zimi cvjetajuih vrsta.

282
D. Kremer: CVATNJA NEKIH DRVENASTIH VRSTA TIJEKOM ZIME U BOTANIKOM VRTU ... umarski list br. 5-6. CXXVI (2002). 273-286

Tablica 1. Razdoblje cvjetanja zimi cvjetajuih vrsta - Table 1 Flowering period of the winter flowering species
Vrsta God. Poetak Vrhunac Kraj Drugo cvjetanje u istoj godini
Species Year Beginning Culmination End Second flowering in the samr year
Chimonanthus 1998 31. 1. 7.2. 5.3. -
praecox 1999 4.2. 20.2. 6.3. 15. 1 2 . - 3 1 . 12.
(prvi grm - first shrub) 2000 1.2. 7.2. 3.3. 5. 1 2 . - 3 1 . 12
1998 7.2. 14.2. 5.3. -
C. praecox 1999 31. 1. 20.2. 6.3. 1 5 . 2 . - 3 1 . 12.
(drugi grm - second shrub) 2000 1.2. 7.2. 3.3. 5. 1 2 . - 3 1 . 12.
1998 20.2. 26.2. 9.3. -
Cornus mas 1999 23.2. 15.3. 26.3. _
(prvo stablo - first tree) 2000 23.2. 15.3. 26.3. -
1998 20.2. 26.2. 9.3. -
Cornus mas 1999 23.2. 18.3. 26.3. -
(drugo stablo - second tree) 2000 23.2. 15.3. 26.3. -
Corylopsis 1998 7.3. 26.3. 10.4. -
sinensis 1999 8.3. 24.3. 3.4. -
var. glandulifera 2000 15.3. 25.3. 4.4. -
1998 12.3. 20.3. 4.4. -
C. spicata 1999 8.3. 22.3. 6.4. -
2000 8.3. 22.3. 6.4. -
1998 12.3. 4.4. 18.4. -
C. willmottiae 1999 10.3. 24.3. 6.4. -
2000 11.3. 27.3. 10.4. -
1998 28.2. 7.3. 6.4. -
Forsythia 1999 15.3. 19.3. 16.4. 11. 1 0 . - 2 5 . 10.
europaea 2000 13.3. 21.3. 10.4. -
1998 28.2. 7.3. 10.4. -
F. giraldiana 1999 15.3. 20.3. 16.3. -
2000 13.3. 21.3. 12.4. -
1998 25.2. 7.3. 6.4. -
F. x intermedia 1999 11.3. 18.3. 24.4. 11. 1 0 . - 2 . 11.
'Mertensiana' 2000 13.3. 21.3. 15.4. 15. 1 2 . - 2 9 . 12.
1998 5.3. 12.3. 14.4. -
F. x intermedia 1999 14.3. 18.3. 27.4. -
pectabilis' 2000 13.3. 21.3. 21.4. -
1998 23.2. 7.3. 18.4. -
F. ovata 1999 8.3. 18.3. 16.4. -
2000 9.3. 21.3. 21.4. -
1998 25.2. 5.3. 6.4. -
F. suspensa 1999 8.3. 13.3. 26.4. 11. 1 0 . - 2 5 . 10.
2000 6.3. 21.3. 21.4. 5. 10.- 6. 11.
1998 25.2. 7.3. 6.4. -
F. suspensa 1999 10.3. 18.3. 17.4. -
var. sieboldii 2000 6.3. 21.3. 21.4. 22. 12.- 10. 1.2002.
1998 5.3. 12.3. 6.4. -
F. viridissima 1999 9.3. 15.3. 26.4. 9. 1 0 . - 2 3 . 10.
2000 10.3. 21.3. 20.4. -
Hamamelis 1998 18.2. 25.2. 5.3. -
japonica 1999 22.2. 3.3. 22.3. -
'Zuccariniana' 2000 21.2. 2.3. 13.3. -
1998 16. 1. 31. 1. 4.4. 11. 1 1 . - 3 . 12.
Jasminum 1999 15.2. 11. 3. 3.4. 5. 1 1 . - 2 5 . 1.2000.
nudiflorum 2000 5.2. 10.3. 24.4. 16. 1 0 . - 9 . 4 . 2 0 0 1 .
1998 25.2. 7.3. 1.4. -
Lonicera 1999 24.3. 13.4.
fragrantissima
11.3. -
2000 7.3. 14.3. 7.4. 15. 1 2 . - 9 . 4 . 2 0 0 1 .
1998 7.2. 14.2. 23.2. -
L. praeflorens 1999 1.3. 4.4. 10.3. -
2000 13.3. 21.3. 27.3. -
1998 14.2. 19.2. 4.4. -
L. Xpurpusii 1999 2.3. 15.3. 8.4. -
2000 21.2. 15.3. 6.4. 15. 12,- 9 . 4 . 2 0 0 1 .
1998 30. 1. 18.2. 5.3. -
Sarcococca 1999 1.2. 25.2. 15.3. -
humilis 2000 21. 1. 25.2. 13.3. -
1998 2.2. 18.2. 5.3. -
S. saligna 1999 12.2. 25.2. 15.3. -
2000 29. 1. 25.2. 13.3. -

283
D. Kremer: CVATNJA NEKIH DRVENASTIH VRSTA TIJEKOM ZIME U BOTANIKOM VRTU ...
ZAKLJUAK - Conclusion
Kod vrsta ije je cvjetanje praeno, mogu se uoiti
odreene razlike u reakciji na promjene vrijednosti sre
dnje dnevne i srednje mjesene temperature zraka.
Tako neke vrste (Chimonanthus praecox, Jasminum
nudiflorum, Lonicera fragrantissima, Lonicera xpur-
pusii) za povoljnih vremenskih prilika cvjetaju gotovo
tijekom cijele zime. Za njih nije mogue tono pretpo
staviti vrijeme poetka, a esto ni vrhunca cvjetanja,
jer je ono pod snanim utjecajem vremenskih prilika,
ponajprije temperature. Druge vrste (Sarcococca spp.,
Corylopsis sinensis var. glandulifera, veina vrsta For-
svthia, Lonicera praeflorens) cvjetaju uz manje
pomake svake godine priblino u isto vrijeme. Na ove
vrste djeluju jedino vee promjene temperature u dru
gom dijelu zime, posebno u veljai. Njima su bliske
LITERATURA - References
A n i , M., 1946: Dendrologija. U: afar, J. (ur.), u
marski prirunik, I dio, Poljoprivredni nakladni
zavod, Zagreb, 475-582.
Bai ley, L. H. 1960: The Standard Cyclopedia of Hor
ticulture (vol. I). The Macmillan Company, New
York, 858-859.
B e a n , W. J., 1973: Trees and Shrubs Hardy in the Bri
tish Isles (8: I-III). M. Bean and John Murray
Ltd, Frome and London.
B l a s s e , W., Hofmann, S., 1993: Phanologische Un
tersuchungen an Suss und Sauerkirschen. Er
werbsobstbau 35(4): 88-91.
B o r z a n , ., 2001: Imenik drvea i grmlja - latinski,
hrvatski, engleski, njemaki sa sinonimima. Hr
vatske ume, p. o. Zagreb, 485 pp.
B o r z a n , ., Krap in ec, K., 1996: F enoloka opaa
nja nekih taksona roda Cornus u Botanikom vr
tu u Zagrebu. U: Mayer, B. (ur.), Unapreenje
proizvodnje biomase umskih ekosustava, u
marski fakultet Sveuilita u Zagrebu & umar
ski institut, Jastrebarsko, Zagreb, pp. 37-54.
E t t i n g e r , J., 1882: Izkaz kada je godine 1882. u
okolici grada Zagreba i Maksimira poimalo
cvjetati umsko drvee i grmlje. um. list 6(4):
204-207.
E t t i n g e r , J., 1883: Izkaz kada je godine 1882. i
1883. u okolici grada Zagreba i Maksimira poi
malo cvjetati umsko drvee i grmlje. um. list
7(5): 252-255.
E t t i n g e r , J., 1883a: Izkaz o cvatnji i dozrijevanju
ploda umskog drvea i grmlja u okolici Zagre
ba. um. list 7(6): 303-305.
F i t t e r , A. H., F i t t e r , R. S. R., H a r r i s , I . T B. &
W i l l i a m s o n , M. H., 1995: Relationships bet-
284
umarski list br. 5 6. CXXVI {2002). 273-286
vrste tree skupine (Cornus mas, Corylopsis spicata,
C. willmottiae, Hamamelis japonica 'Zuccariniana',
Forsythia viridissima) koje su tijekom tri godine cvje
tale praktino u isto vrijeme. Openito moemo zaklju
iti da vrste koje cvjetaju ranije pokazuju manju stabil
nost u pogledu vremena cvjetanja nego one koje cvje
taju kasnije (krajem zime ili poetkom proljea). Pri
tome sve vrste u pravilu pokazuju najveu stabilnost u
pogledu vremena zavretka cvjetanja, neto manje vr
hunca cvjetanja, dok je vrijeme poetka cvjetanja naj-
varijabilnije. No, bez obzira na odreene razlike u vre
menu cvjetanja, svaka od promatranih vrsta samim tim
to cvjeta zimi zasluuje posebnu pozornost u okviru
urbanoga umarstva.
ween first flowering date and temperature in the
flora of a locality in central England. Functional
Ecology 9(1): 55-60.
F u k a r e k , P., 1983: Forzitija. U: Potoi, Z. (ur.), u
marska enciklopedija, JLZ Miroslav Krlea, Za
greb, 1:558-559.
F u k a r e k , P., 1983: Jasmin. U: Potoi, Z. (ur.), u
marska enciklopedija, JLZ Miroslav Krlea, Za
greb, 2:177-178.
G a z i , V., 1983: Himonant. U: Potoi, Z. (ur.), u
marska enciklopedija, JLZ Miroslav Krlea, Za
greb, 2: 61.
I l i j a n i , Lj., S u g a r , J., T o p i c , J., e g u l j a , N.,
1974: Prouavanje sezonskih promjena u vege
taciji Zagrebake gore u 1972. godini. Ekologija
9(2): 107-132.
J o v a n o v i , B., 1983: Dren. U: Potoi, Z. (ur.), u
marska enciklopedija, JLZ Miroslav Krlea, Za
greb, 1:361-362.
J u r k o v i , M., 1987: Genofond drvenastih egzota
Botanikog vrta i nekih zagrebakih parkova
(Magistarski rad). umarski fakultet Sveuilita
u Zagrebu, Zagreb, 402 pp.
J u r k o v i , M., 1988: Fruktifikacija i subspontano
razmnoavanje drvenastih egzota u arboretumu
Botanikog vrta u Zagrebu. um. list 112(7-8):
327-334.
J u r k o v i , M., 1990: Fenoloke karakteristike nekih
drvenastih egzota u Zagrebu. um. list 114(6-8):
237-249.
J u r k o v i , M., 1994: Nove vrste dendroflore intro-
ducirane na podruju Hrvatske. um. list
118(11-12): 237-249.
D. Kremer: CVATNJA NEKIH DRVENASTIH VRSTA TIJEKOM ZIME U BOTANIKOM VRTU
J u r k o v i , M., J u r k o v i , B., 1996: Introdukcija i
aklimatizacija drvenastih egzota - etinjae - u
zagrebakim parkovima. um. list 120(7-8):
327-334.
J u r k o v i , M , J u r k o v i , B., 1997: Prilog intro
dukciji i aklimatizaciji drvenastih e g z o t a - lista-
e - u zagrebakim parkovima. um. list 121
(5-6): 269-276.
K a r a v l a , J., 1983: Kozokrvine. U: Potoi, Z. (ur.),
umarska enciklopedija, JLZ Miroslav Krlea,
Zagreb, 2: 297.
K r a m e r , P. J., 1957: Thermoperiodism in Trees. In:
Thimann, K. V., W. B. Critchfield, M. H. Zim
mermann (eds.), The Physiology of Forest
Trees, The Ronald Press Company, New York,
573-580.
K r e m e r , D., 2001: Cvjetanje nekih drvenastih vrsta
u Botanikom vrtu Prirodoslovno-matema-
tikog fakulteta u Zagrebu. um. list. 125(9-10):
476-486.
K r i i s s m a n n , G., 1976-1978: Handbuch der Laubge
hlze (I-III). Paul Parey, Berlin und Hamburg.
K u k a v a , A. A., 1988: Flowering biology and pro
ductivity in some hazel cultivars in the Kolkhida
lowlands. Subtropicheskie Kul'tury, Georgia, 5:
25-31.
M a k s i m o v, N. A., 1961: Fiziologija bilja. Dnevnik,
Novi Sad, 467 pp.
Nepoznati autor, 1917: Iz zagrebakog sveu. botani
kog vrta. um. list 41(3-4): 129.
P a n o v, A., 1949: Naelna razmatranja o fruktifikaciji
umskog drvea. um. list 73(12): 407-413.
P e t r a i , A., 1955: Uzgajanje uma, ekoloki osnovi
(2 izd.). Poljoprivredni nakladni zavod, Zagreb,
171 pp.
R a j e v s k i , L., 1983: Sarkokoka. U: Potoi, Z. (ur.),
umarska enciklopedija, JLZ Miroslav Krlea,
Zagreb, 3: 162.
S e l e t k o v i , Z., Tikvi, I., 1996: Fenoloka motre
nja hrasta lunjaka (Quercus robur L.) u Hrvat
skoj. U: Sever, S. (ur.), Zatita uma i pridobi
Z A H V A L A - Acknowledgement
Na poticaju za ova istraivanja i korisnim savjetima
prilikom izrade ovoga rada zahvaljujem se prof. dr. sc.
elimiru Borzanu. Ovim putem takoer zahavljujem
mr. se. Biserki Jureti i mr. se. Mati Jurkoviu, te dje
latnicima Botanikoga vrta Prirodoslovno-matemati-
arski list br. 5-6. CXXVI (2002). 273-286
vanje drva, umarski fakultet Sveuilita u Za
grebu & umarski institut, Jastrebarsko, Zagreb,
pp.89-102.
S t a r s h o v a , N. P, 1972: The 'anthccology' of Phel-
lodendron amurense in the Middle Volga region,
I. Ecology of flowering. Botanicheskii Zhurnal
57(11): 1402-1412.
S t oj k o v i , M., 1991: Varijabilnost i nasljednost lis
tanja hrasta lunjaka (Quercus robur L.). Glas.
um. pokuse 27: 227-259.
T i k v i , I., 1997: Klimadijagram prema Walteru za
meteoroloku postaju Zagreb - Gri. U: Mati,
S., . Metrovi, J. Vukeli (ur.), Gospodarenje
umama i umskim prostorom na podruju gra
da Zagreba i Zagrebake upanije, umarski fa
kultet, Zagreb, 213 pp.
U n g a r , S., 1971: Zapaanja o zimskoj otpornosti bilja
domaeg i stranog porijekla u zbirkama Bota
nikog vrta PMF Sveuilita u Zagrebu. Horti
kultura 3: 68-75.
U n g a r , S., Lj. Regula-Bevilacqua, 1989: Vodi kroz
Botaniki vrt Prirodoslovno-matematikog fa
kulteta Sveuilita u Zagrebu, Botaniki zavod.
Hrvatsko ekoloko drutvo, Zagreb, 188 pp.
U r b a n i , N., 1914: Phenoloke biljeke. um. list
38(1): 16-20.
V a j d a , Z., 1946: Uzgajanje uma. U: afar, J. (ur.),
umarski prirunik, II dio, Poljoprivredni nakla
dni zavod, Zagreb, pp. 615-724.
V i d a k o v i , M., 1982: etinjae, morfologija i vari
jabilnost. JAZU i Sveuilina naklada Liber, Za
greb, 710 pp.
V i d a k o v i , M., 1983: Hamamelis. U: Potoi, Z.
(ur.), umarska enciklopedija, JLZ Miroslav Kr
lea, Zagreb, 2: 49-50.
Y o s h i n o , M., P a r k - O n o , H. S., O m a s a , K., K a i ,
K., T a o d a , H., 1996: Variations in the plant
phenology affected by global warming. Climate
change and plants in East Asia, Springer-Verlag
Tokyo, Tokyo, 9:93-107.
koga fakulteta Sveuilita u Zagrebu, koji su mi omu-
guili da obavim ova istraivanja.
285
D. Kremer: CVATNJA NEKIH DRVENASTIH VRSTA TIJEKOM ZIME U BOTANIKOM VRTU ... umarski list br. 5-6. CXXVI (2002). 273-286

SUMMARY: The time of the beginning, culmination and ending of flower

ing was recorded during 1998, 1999 and 2000 on some species which flower
during the winter or early in the spring in the Botanical garden of the Faculty
of Natural Sciences and Mathematics University of Zagreb. Those were the
species of genus Chimonanthus, Cornus, Corylopsis, Forsythia, Hamamelis,
Jasminum, Lonicera and Sarcococca. It was found out that for the species
('Chimonanthus praecox, Jasminum nudiflorum, Lonicera fragrantissima,
Lonicera xpurpusiij, which in good weather conditions flower during the
whole winter, we cannot predict the time of the beginning of flowering and
neither very often the time of the culmination of flowering. For those species
the time of flowering is under the strong influence of the weather conditions,
especially the average value of daily and monthly air temperature. Other
species ('Sarcococca spp., Corylopsis sinensis var. glandulifera, most species
from the genus Forsythia, Lonicera praeflorensj flower approximately at the
same time every year and only greater changes of weather conditions, espe
cially higher temperature in the second part of the winter, have influence on
these species. The species of the third group (Cornus mas, Corylopsis spicata,
C. willmottiae, Hamamelis japonica 'Zuccariniana', Forsythia viridissimaj,
which flowered at the same time during the period of three year, are closely
related to the species of the second group. Generally, we can conclude that
species which flower earlier show more variability as regards the time of
flowering than species which flower later (at the end of winter or at the begin
ning of spring). All species show the most stability according to the time of
ending of flowering, according to the time of culmination stability is less,
while the time of the beginning of flowering is the most variable.
Key words: phenology, time of flowering, Chimonanthus, Cornus,
Corylopsis, Forsythia, Hamamelis, Jasminum, Lonicera, Sarcococca

286
STRUNI LANCI - PROFESSIONAL PAPERS umarski list br. 5 6. CXXVI (2002), 287-298
UDK 630* 232.1 + 524

PRILOG POZNAVANJU GOSPODARENJA CRVENIM HRASTOM

(Quercus borealis maxima Sarg.)

A CONTRIBUTION TO MANAGEMENT WITH RED OAK

(Quercucs borealis maxima Sarg.)

Juraj ZELI*, Kreimir MEUGORAC**

SAETAK: Crveni hrast (Quercus borealis maxima Sarg.) unesen je prije

etrdesetak godina kao umska satojinska vrsta alohtonog porijekla na po
druje Poeke kotline.
Prirodni areal rasprostranjenja crvenog hrasta je Sjeverna Amerika. U
19. stoljeu prenesen je u Europu kao parkovna i umska vrsta. Zbog iroke
amplitude prilagodljivosti ekolokim uvjetima, kao gospodarska vrsta drvea
uzgaja se od prije stotinjak godina i u Hrvatskoj.
Osnivanje sastojina crvenog hrasta u poekim umama obavljeno je dvo
godinjim sadnicama na degradiranim povrinama hrasta kitnjka, graba i
bukve, na lesiviranom umskom tlu. Poumljavanje je obavljeno s oko pet ti
sua komada sadnica po hektaru.
Poslije osnivanja sastojina nije sustavno praen rast i razvoj sastojina, a u
gospodarenju sastojinom oponaala se tehnika gospodarenja hrastom lunja
kom i kitnjakom.
U radu su istraivane ekoloko-gospodarske znaajke crvenog hrasta.
Svrha istraivanja je utvrivanje vertikalne i horizontalne strukture sastojine,
visinski, debljinski i volumni rast, prirast i razvoj, vrijeme kulminacije teaj
nog periodinog prirasta, a cilj je utvrditi vrijeme, intenzitet i metode njege i
obnove sastojine. Parametri strukture sastojine utvrivani su metodom anal
ize stabla i metodom izvrtaka.
Utvrene zakonitosti prikazane su matematikim funkcijama i grafikonima.
Posebno je obraena distribucija broja stabala po hektaru i po debljin-
skim stupnjevima, te usporeena s teoretskom raspodjelom.
KIj u n e r ij e i: crveni hrast, ekoloko-gospodarske znaajke, analiza
stabla, rast, prirast, distribucija stabala, normalna raspodjela stabala.

UVODNO RAZMATRANJE - Introduction

Crveni hrast (Quercus boreali maxima Sarg.) je in-
troduciran u Hrvatsku kao sastojinska umska vrsta
prije stotinjak godina. Vjeruje se da je kao parkovna
vrsta unesen ranije, no ne prije devetnaestog stoljea1.
* Mr. sc. Juraj Zeli, dipl. ing. um., Uprava uma Poega, Milke
Trninc 2, 34000 Poega
** Kreimir Mcugorac, dipl. ing. um., "Hrvatske ume" Uprava
uma Poega, Milke Trnine 2, 34000, Poega
Prva kultura crvenog hrasta osnovana je u Hrvat
skoj prije 110 godina u umskom predjelu Piulin, u
dolini rijeke Kupe2.
Mladen Obad itaroci: Hrvatska parkovna batina, zatita i ob
nova, kolska knjiga, Zagreb. Autor nabraja unesene parkovne
vrste, str. 192. i 193. i spominje crveni hrast pod nazivom
Quercus rubra.
B. Prpi, . Rau, P. Prebjci: Mogunost unoemja crvenog
hrasta u umska stanita SR Hrvatske (Quercus borealis maxima
Sarg.), umarski list, Zagreb, 1981.

287
J. / d i e . K. Medugorac: PRILOG POZNAVANJU GOSPODARENJA CRVENIM HRASTOM.. umarski list br. 5-6, CXXV1 (2002), 287-298

Kao vrsta drvea iroke ekoloke amplitude, pori
jeklom iz istonog dijela Sjeverne Amerike, dobro se
prilagoava u umjerenom pojasu Europe i zapadnom
dijelu Azije.
Odlikuje se brzim rastom i prirastom te je u tom po
gledu konkurentna domaim hrastovima lunjaku i kit-
njaku. Javlja se na razliitim geolokim podlogama i ti
povima tala, dobro se regenerira prirodnim putem iz
sjemena.
U naim uvjetima preporuuje se da se unaa zajed
no s brzorastuom crnogoricom (duglazija borovac,
ari) na degradiranim umskim tlima, i to posebno na
podrujima rasprostranjena umskih zajednica bukve s
rebraom (Blechno - Fagetum Horv.), kitnjaka i graba
(Querco - Carpinetum croaticum Horv.) i lunjaka i
graba (Carpino betuli - Quercetum roboris Rau).
Najbolji visinski i volumni rast ima crveni hrast u u
mi kitnjaka i graba, te je u tom pogledu superiorniji u
odnosu na domae hrastove, kitnjak i lunjak. U kultu
rama crnogorice brzog rasta (duglazija, borovac, ari)
odoljeva konkurenciji, a preporua se unaanje u grupa
ma u omjeru smjese 15-20 % uz unoenje autohtonih
vrsta kitnjaka ili lunjuka u omjeru smjese 15-20 %. U
istim kulturama crvenog hrasta preporuuje se primje
sa do 30 % autohtonih vrsta, kitnjaka ili lunjaka.

SVRHA I CILJ ISTRAIVANJA

Aim and purpose of investigations
Crvani hrast je na poekom podruju unaan u ne
koliko sastojna poetkom esdesetih godina. Od tada
je prolo etrdesetak godina, te se na temelju zapaa
nja u gospodarenju tim sastojinama mogu donijeti re
levantni zakljuci za budue gospodarenje.
Sastojine stare 40 godina nalaze se u g.j "Sjeverni
Dilj I", odjel la (0,56 ha) i 2d (3,92 ha), te u g.j. "Sje
verna Babja gora", odjel 75a (3,99 ha).
Na temelju utvrivanja visinskog, debljinskog i vo-
lumnog prirasta, konkretne i teoretske distribucije bro
ja stabala po 1 ha, te ostalih taksacijskih elemenata u
odabranoj sastojini utvrdit e se uinkovitost gospoda
renja sastojinama crvenog hrasta.4
Cilj istraivanja je da se na temelju dobivenih re
zultata odrede daljne smjernice u gospodarenju i even
tualno potakne vei interes za podizanje istih ili mje
ovitih kultura crvenog hrasta.

Slika 1. Sastojina crvenog hrasta, odjel la Slika 2. Popreni presjek stabla crvenog hrasta
Picture 1 The forest assocation off Red Oak, department la Picture 2 The transversal section off Red Oak - tree

4
O komercijalnoj uporabi crvenoga hrasta nema jasnog saznanja. U "Hrvatskom standardu" (H S) za drvne Sortimente nije uvrten crveni
hrast. Na svjetskom tritu (posebno amarikom) nude se izvjesne koliine rezane grae, te su ga poneke drvne industrije koristile za
razliite namjene. Za potrebe ureivanja uma koritene su tablice, odnosno tarife za hrast lunjak.

288
J. Zeli, K. Meugomc: PRILOG POZNAVANJU GOSPODARENJA CRVENIM HRASTOM...
METODA ISTRAIVANJA
The research method
Kako bi se utvrdila bioloka, uzgojna i gospodarska
svojstava crvenog hrasta odabrana je karakteristina
sastojina starosti 40 godina, povrine 0,56 ha teje istra
ivanje obavljeno u etiri osnovna smjera:
1) utvrivanje temeljnih ekoloko-gospodarskih ka
rakteristika stanita,
2) utvrivanje rasta i prirasta putem analize stabla cr
venog hrasta (visinski, debljinski i volumni rast i
prirast),
3) izraunavanje teajnog debljinskog prirasta meto
dom izvrtaka, odreivanje sastojinske visinske kri
vulje, procjena drvne mase po hektaru pomou
srednjeg kubnog stabla (po Hohenadlu) i ukupnog
broja stabala
4) izmjera taksacijskih elemenata konkretne sastojine
totalnim klupiranjem, utvrivanje konkretne i teo
rijske distribucije stabala po debljinskim stupnjevi
ma po 1 ha.
Opis rada
1) Temeljne ekoloko-gospodarske karakteristike sta
nita dane su u tablinom obliku. Obuhvaene su
geografske, orografske, geoloke, pedoloke i kli
matske znaajke istraivanog podruja unutar g.j.
"Sjeverni Dilj I".
2) Utvrivanje rasta i prirasta metodom analize stabla.
Stabla za analizu uzeta su u odjelu la, g.j. "Sjeverni
Dilj I".
Prvo stablo (1), starosti 40 godina, na panju 32 go
da, prsnog promjera 14,36 cm, visine 15,23 m, odabra
no je kao donje primjerno stablo (dd) po metodi Hohe-
nadla. Sekcioniranje je obavljeno u 4 sekcije po 2 m
duine i 5 sekcije po 1 m duine.
Drugo stablo (2) starosti 40 godina, na panju 38 go
dova prsnog promjera 27,36 cm, visine 20,84 m, oda
brano je kao gornje primjerno stablo dg po metodi Ho-
henadla. Sekcioniranje je obavljeno u 5 sekcija po 2 m
duine i 8 sekcija po 1 m duine.
Visina panja je za oba stabla iznosila 30 cm visine.
Prilikom sekcioniranja izraen je ostatak drvne mase
kao prostorno drvo, te zajedno s drvnom masom debla
i panja iskazan kao bruto drvna masa stabla.
U istoj sastojini izmjereno je pedesetak visina visi-
nomjerom Blume - Leis, statistiko - matematikom
metodom izravnata je visinska krivulja funkcijom Mi-
hajlova, te prikazana u tablinom i grafikom obliku.
Analiza kolutova (presjeka) obavljena je u uredu
brojanjem godova i mjerenjem promjera do tonosti
1 mm, uz procijenu desetog djela milimetra. Zbog lak
eg brojanja godova povrina presjeka (koluta) obrae
umarski list br. ? ft. CXXV1 [21)1)2). 2S7-29X
na je blanjalicoma, a prilikom brojanja godova korite
na je lupa.
3) Teajni debljinski prirast mjerenje metodom izvrta
ka pomou Preslerovog svrdla. Izvri su analizirani
u uredu, uz prethodnu obradu i uz pomo lupe. Re
zultati mjerenja prikazani su u obliku tablica i jed
nadbi.
4) Distribucija broja stabala i distribucija drvne mase
po debljinskim stupnjevima u konkretnoj sastojini
(0,56 ha) i svedeno po 1 ha obavljena je na osnovu
podataka totalne klupae sastojine. Dobiveni poda
ci su izjednaeni B e t a - funkcijom i prikazani grafi
ki. Priblino je izraunata ukupna drvna masa sas
tojine i drvna masa po hektaru pomou drvne mase
srednjeg kubnog stabla po Hohenadlu i ukupnog
broja stabala te usporeena s drvnom masom obra
unatom po tarifnom nizu za hrast lunjak iz
osnove gospodarenja.
Za matematiko-statistiku obradu koriteni su slje
dei postupci i funkcije:
a) Za odreivanje srednje vrijednosti izmjerenih pro
mjera upotrebljena je aritmetika sredina po formuli:
Xa = I f; Xj / 1 f,
b) Za izraunavanje varjance primijenjen je postupak,
a 2 = S ((fj X,)2 / I fj) - (X fj X, / Z f,)2
c) Visine sastojine izjednaene su funkcijom Mihaj-
lova,
Hc = (B 2 *e- B I D
)+l,30
d) Izjednaenje rasta po starosti obavljeno je funkci
jom oblika,
Yc = B 2 *e" B 1 / x
e) Za izjednaenje distribucije prsnih promjera satoji-
ne upotrebljena je beta - distribucija,
f (x) = konst. I (x - a)" * (b - x)',
a za koeficijent asimetrije
, = m 3 / a \
te za koefcijent zaobljenosti,
2 =(m 4 /a 4 )-3.
f) Prosjeni teajni prirast visine i volumena izjedna
enje funkcijom parabole,
Yc = a + b X + c X2
g) Volumen stabla odreenje po formuli:
V = D2*n/4*H*f,
D - prsni promjer, H - pripadajua visina,
f- oblini broj
g) Za izjednaenje teajnog debljinskog prirasta upo
trebljena je linearna jednadba
Yc = a + b X
289
J. Zeli. K. Meugomc: PRILOCi POZNAVANJU GOSPODARENJA CRVKNIM HRASTOM... umarski list br. 5-6. CXXV1 (2002), 287-298

REZULTATI ISTRAIVANJA - The results of investigation

1) Temeljne ekoloko-gospodarske karakteristike stanita
1) The basic ecological and menagment characteristics of a site.
Tablica 1.

Red.
Ekoloko-gospodarski parametar Znaajke ekoloko gospodarskog parametra
broj
umski predjel
1. Gosopodarska jedinica, umski predjel, odjel odsjek "Sjeverni Dilj I"
odjel 1, osjek a
2. Povrina odsjeka ha 0,56
3. Nadmorska visina m 140
4. Geografske koordinate 6 487 905.60 Y 5 011 859.82 X
5. Ekspozicija Preteno juna i jugozapadna ( S. SW )
6. Inklinacija Blaga nagnutost, 5 - 10
7. Prosjena godinja temperatura 11 C (1975-1985), 10,1 C (1961-1970)
810 mm (1975-1985), 795 mm (1961-1970)
8. Srednja godinja koliina padalina (mm)
Ljeto je najkiovitije, proljee vie padalina od zime
47 (1948-1960), najranija pojava 9. rujna a
9. Broj dana s mrazom
najkasnije 29. svibnja. Nije zapaena zimotrenost.
Zapadni i sjeverozapadni smjer vjetra u toplijem dijelu
10. Smjer vjetrova
godine, zimi mogu utjecaj istonih vjetrova.
"Cfwbx", temperatura najhladnijeg mjeseca izmeu
- 3 C - 18 C, ljeta svjea sa srednjom temperaturom
11. Klasifikacija klime po Kppenu najtoplijeg mjeseca ispod 22 C, padaline su jednoliko
rasporeene tijekom godinjh doba, najsui je zimski
a najvlaniji ljetni period.
Geoloku podlogu ine glinoviti lapori, pjeskovite gline i
12. Geoloka podloga pjeenjaci, djelom lesne naslage i vapnoviti lapor,
aluvijalni nanosi.
Ovisno o matinom supstratu i mikrogeomorfologiji
razvio su se najveim dijelom pseudoglej obronani,
lesivirano tlo tipino i pseudoglejno. Manje su se
razvila eutrina smea tla i rendzine. U odjelu la
razvio se pseudoglej obronani na podlozi glinovitig
13. Tlo lapora. U istraivanoj sastojini tlo je lesivirano,
duboko, produktivno, kisele reakcije (pH 3,5 - 5,5).
Po mehanikom sastavu su lake gline s neto
pjeskovitih glina. Tlo je deficitarno na fizioloki
aktivnom fosforu, dobro j e opskrbljeno kalijem i
bogato duikom.
EGT - tip II - E 10, uredajni razred sjemenjaa
14. Ekoloko-gospodarski tip i uredajni razred
crvenog hrasta
Starost 40 godina, obrast 1,0, sklop potpun, omjer
smjese; crveni hrast (81), kitnjak(8), OTB (3), OMB (7),
hs = 18,71 m, ds = 20,86 cm, drvna zaliha crvenog hrasta
15. Taksacijski elementi
je 242 m3 / ha, broj stabala je 681 po hektaru, srednje
kubno stabla crvrnog hrasta je 0,36 m3, prosjeni
godinji volumni prirast je 6,0 m3 / ha.

2) Analiza stabala (1) i (2) crvenog hrasta, rast i prirast visine, prsnog promjera i volumena prema starosti
2) The analysis of trees (1) and (2) Red Oak, growth and increment of height, breast diameter and volume by the ages
Rezultati analize dvaju stabala crvenog hrasta (1) i bla. Izjednaenje rasta visina po starosti za stablo (1)
(2) iz odjela la gospodarske jedinice "Sjeverni Dilj I" iskazano je funkcijom: Hc = 17,37882 * e S476587 >5 Za
prikazani su u tablicama 1-3 i grafikonima 1-4. Tablica stablo (2) funkcijom Hc = 37,57606 * e 2145185 '. Rast u
1 prikazuje visinski rast i prirast donjeg i gornjeg sta- visinu po starosti predstavljen je na grafikonu 1.

290
J. Zelic. K. Medugorac: PRILOG POZNAVANJU GOSPODARENJA CRVENIM HRASTOM.. umarski list br. 5 6, CXXVI (2002), 287-298

Izjednaenje teajnog godinjeg prirasta visine bla (2) funkcijom Yc = 1,346 - 0,0847 X + 0,00146 X2.
donjeg stabla (1) iskazuje se funkcijom: Teajni godinji prirast za oba stabla predoen je u
Yc = 1,346 - 0,0847 X + 0,00146 X2, a gornjeg sta- tablici 2.
Tablica 2. Visinski rast i prirast
Stablo (1, donje) Stablo (2, gornje)
Tablica 2(1) Tablica 2(2)
Starost Visina Teajni prirast Prosjeni Starost Visina Teajni prirast Prosjeni
t izravnalo periodini godinji prirast t izravnato periodini godinji prirast
godina m m m m godina m m m m
32 13.33 0.42 38 21.37 0.56
30 0.63 0.13 35 1.75 0.35
27 12.70 0.47 33 19.62 0.59
25 0.88 0.18 30 2.15 0.43
22 11.82 0.54 28 17.47 0.62
20 1.26 0.25 25 2.68 0.54
17 10.56 0.62 23 14.79 0.64
15 1.98 0.40 20 3.38 0.68
12 8.58 0.72 18 11.41 0.63
10 3.41 0.68 15 4.19 0.84
7 5.17 0.74 13 7.22 0.56
5 4.92 0.98 10 4.65 0.93
2 0.25 0.13 8 2.57 0.32
5 1.57 0.31
3 1.00 0.33

ci

20 25 30 35 40 45

Starost (godina)
Grafikon 1. Rast u visinu, (1) donje stablo, (2) gornje stablo

Iz tablice 2 i grafikona 1 i 2 moe se zakljuiti da sjena) tjekom razvoja sastojine. Do desete godine sta-
stablo (1) i stablo (2) razliito rastu i prirauju u visi- rosti donje stablo ima prosjean godinji prirast vei od
nu, to je odraz promjene staninih uvjeta (svjetlost i gornjeg stabla. U rastu se izjednauju u 17 godini, a iza

291
J. Zeli. K. Mcjdugumc: PRILOG POZNAVANJU CiOSPODARKNJA CRVHMM HRASTOM... umarski list br. 5-6, CXXVI (2002). 2S7-29S

toga gornje stablo bre raste od donjeg stabla, no ve u ti metode i intenziteti njegovanja sastojine u cilju regu-
35. godini i gornje stablo ima prosjeni godinji visin- lacije odnosa izmeu pojedinih individua. Najvei vi
ski prirast od svega 25 cm sinski prirast dominantnih stabala crvenoga hrasta iz
Pored gotovo istovjetnih biolokih (genetskih) ka- meu 15 i 20 godine navodi nas daje upravo poslije te
rakteristika svakog stabla u sastojini na rast u visinu dobi nuna regulacija odnosa u svrhu poticanja de
utjeu edafski uvjeti, meuodnosi s drugim individua bljinskog prirasta, jer je visinski u opadanju.
ma sastojine u borbi za vodu, hranu i svjetlo. Sazna Rast i prirast stabla u debljinu na prsnoj visini pri
njem o rastu i prirastu stabala u visinu mogu se odredi- kazanje u tablici 3 i grafikonu 2.
Tablica 3. Debljinski rast i prirast
Debljinski rast i prirast, stablo (1, donje) Debljinski rast i prirast, stablo (2, gornje)
Tablica 3(1) Tablica 3(2)
Starost Promjer Teajni prirast Prosjeni Starost Promjer Teajni srirast Prosjeni
t d periodini godinji prirast t d periodini godinji prirast
godina cm cm cm cm godina cm cm cm cm
32 14.40 0.45 38 27.40 0.72
30 1.40 0.28 35 1.60 0.32
32 13.00 0.41 38 25.80 0.68
30 1.20 0.24 35 3.60 0.72
27 11.80 0.44 33 22.20 0.67
25 1.80 0.36 30 3.60 0.72
22 10.00 0.45 28 18.60 0.66
20 2.20 0.44 25 3.60 0.72
17 7.80 0.46 23 15.00 0.65
15 2.40 0.48 20 4.80 0.96
12 5.40 0.45 18 10.20 0.57
10 3.40 0.68 15 5.20 1.04
7 2.00 0.29 13 5.00 0.38
10 3.00 0.60
8 2.00 0.25

1.20

T3
G

0.40

0.20

0.00

Starost (godina)

Grafikon 2. Prosjeni teajni godinji debljinski prirast donjeg stabla (1) i gornjeg stabla (2)

292
.1. /ciic. K. Mcdugorac: PRILOG POZNAVANJU GOSPODARENJA CRVHN1M HRASTOM.. umarski list br. 5 6. CXXV1 (2002). 287-298

U tablici 3 vidljivo je da donje stablo u dobi od 40 35 godine iznosio gotovo istovjetnih 0,72 cm godinje,
godina dosee promjer u prsnoj visini od 14,36 cm, a Upravo podatak daje dolo do zastoja u teajnom deb-
gornje stablo 27,36 cm. Analiza pokazuje daje i prosje- Ijinskom prirastu poslije dvadesete godine pokazuje po
eni teajni debljinski prirast bio za donje stablo vei do trebu prorjeivanja sastojine u toj dobi.
deset godine (0,68 cm), no ve u petanaestoj godini gor- K a o r e z u i t a t rasta stabla u visinu i debljinu je razvoj
nje stablo ima maksimalan prosjeni godinji prirast volumena stabla. Analiza volumnog rasta i prirasta pri-
(1,04 cm). U dvadesetoj godini taj prirast opada da bi do kazana je u tablici 4 i grafikonima 3 i 4.
Tablica 4. Analiza volumnog rasta i prirasta debla
Volumna analiza, stablo (1) Volumna analiza, stablo (2)
Tablica 4(1) Tablica 4(2)
Starost Volumen Teajni prirast Prosjeni Starost Volumen Teajni prirast Prosjeni
t periodini godinji prirast t periodini godinji prirast
godi la m3 m3 m3 m3 godina m3 m3 m3 m3
32 0.13897 0.00434 38 0.53171 0.01399
30 0.02502 0.00500 35 0.06080 0.01216
32 0.11395 0.00356 38 0.47091 0.01239
30 0.02610 0.00522 35 0.12778 0.02556
27 0.08785 0.00325 33 0.34313 0.01040
25 0.03516 0.00703 30 0.12936 0.02587
22 0.05269 0.00240 28 0.21377 0.00763
20 0.02242 0.00448 25 0.08781 0.01756
7 0.03027 0.00178 23 0.12596 0.00548
15 0.01819 0.00364 20 0.06916 0.01383
12 0.01208 0.00101 18 0.05680 0.00316
10 0.01063 0.00213 15 0.04524 0.00905
7 0.00145 0.00021 13 0.01156 0.00089
5 0.00143 0.00029 10 0.00970 0.00194
2 0.00002 0.00001 8 0.00186 0.00023
5 0.00180 0.00036
3 0.00006 0.00002

20 25 45
Starost (godina)
Grafikon 3. Rast volumena donjeg stabla (1) i volumena gornjeg stabla (2)

293
J. Zcli, K. Mcugorac: PRILOG POZNAVANJU GOSPODARENJA CRVENIM HRASTOM... umarski lii br. 5-6, CXXV1 (2002), 287-298

Izjednaenje rasta volumena u odnosu na starost
donjeg stabla iskazano je funkcijom:
Vc = 0,41174 * e 43-08110/,j a gornjeg stabla funkcijom
Vc = 3,02519 * g-72'33833". Rast volumena pokazan je bez
kore i odnosi se na deblo stabla. Za izraunavanje
ukupnog volumena stabla dodan je volumen kore i vo
lumen grana. Tako je izraunato daje ukupan volumen
donjeg stabla s korom 0,1390 m3, a gornjeg stabla
0,6072 m3.
Na grafikonu 3 i u tablici 4 uoava se znatno superi
orniji razvoj volumena stabla (2) u odnosu na volumen
stabla (1).
Prosjeni teajni godinji volumni prirast u ovisno
sti sa starou za donje stablo iskazan je funkcijom:
Yc = - 0,0045 + 0,00084 X + 0,000017 X2,
a za gornje stablo funkcijom:
Yc = - 0,00791 + 0,00117 X + 0,0000039 X2.
Iz grafikona 4 vidljivo je da volumni prirast donjeg
stabla poinje opadati u tridesetoj godini, dok se trend
porasta prosjenog prirasta za gornje stablo i dalje na
stavlja.
Prosjeni dobni volumni prirast za gornje stablo u
tridesetpetoj godini je 0,01239 m3 i jo znatno zaostaje
za prosjenim teajnim volumnim godinjim prirastom
koji iznosi u istoj starosti 0,02556 m3. Izjednaenje ova
dva prosjena prirasta oekuje se u osamdesetoj godi
ni, na koliko je odreena ophodnja crvenog hrasta.
Analizom stabla izraunat]Q faktor kore (K), koji za
stablo (2) iznosi 1,0621, po emu se zakljuuje daje
kora crvenog hrasta relativno tanka (0,90 cm).
Meutim, izraunati volumen kore u ukupnom vo
lumenu stabla iznosi za stablo (2) 13,61 %.

3) Teajni debljinski prirast utvren metodom izvrtaka, sastojinska visinska krivulja, procjenjena drvna zaliha po
hektaru
3) The anaual current diameter increment by Pressler method, stand height curve, provisional volume per hectare
Na temelju uzorka od 88 stabala i matematiko-sta- prirast crvenog hrasta. Obraeni podaci prikazani su u
tistike obrade, utvren je teajni godinji debljinski tablici 5.

Tablica 5. Teajni godinji prirast i postotak teajnog godinjeg prirasta (metoda izvrtaka)

Gospodarska jedinica "Sjeverni Dilj I", odjel la Teajni godinji prirast

(metoda izvrtaka)
umarija Y c = 4,497 +0,034171 X
T
Pletemica Prsni promjer (D) cm
vrijeme Prirast (z,)
T
12.5 17.5 22.5 27.5 32.5 37.5 prijelaza Y, Yc Xc
6 4 2 6 x,
12.50 3.76 4.924 24.84
7 1 2 7 17.50 3.76 5.095 24.84
8 1 4 1 8 22.50 4.55 5.266 24.92
9 1 4 3 1 9 27.50 5.21 5.437 24.99
10 2 6 3 10 32.50 7.90 5.608 25.25
11 2 1 4 2 11 37.50 6.90 5.778 25.15
12 2 6 4 1 12 150.00 32.08 32.11 149.99
13 6 4 1 13
14 3 2 1 1 14
15 2 2 2 15
16 4 1 16
17 1 1 17
18 18
S 23 17 23 15 6 4 88
Me 13.0 13.0 11.0 9.0 6.5 7.0 medijana
p% 6.15 4.40 4.04 4.04 4.77 5.81 post. prirasta
As 13.30 13.30 11.00 9.60 6.33 7.25 aritmet. sredina
Z| (mm) 3.76 3.76 4.55 5.21 7.90 6.90 prir. po a. sred.
z2 (mm) 3.85 3.85 4.55 5.56 7.70 7.14 prir. po med.
rY = 0.244888 8.. = 8.54 r I XY - NXaYa ^
rx = 0,098677 5V = 1,55 N5X8,

294
J. Zcli. K. Medugurac: PRILOG POZNAVANJU GOSPODARENJA CRVENIM HRASTOM.. umarski list br. 5-6, CXXVI (2002), 287-298

pa

15 20 25 30 35 45

Debljinski stupanj (cm)

Grafikon 5. Konkretna i izravnata distribucija broja stabala po ha

Prema frekvenciji vremena prelaza (T) po debljin
skim stupnjevima od 12,5 do 37,5 cm prsnog promjera,
izraunate su srednje vrijednosti, medijana i aritmeti
ka sredina vremena prelaza. Za srednje vrijednosti
(medijana, aritmetika sredina) izraunati su teajni
debljinski prirasti z, i z2. Izjednaenje je obavljeno za
podatke teajnog godinjeg prirasta po aritmetikoj
sredini iskazano je linearnnom funkcijom:
Yc = 4,497+ 0,034171 X.
Jaina veze (korelacije) po Chaddocku je neznatna,
tj nema znaajne i praktine vrjednosti veza izmeu te
ajnog godinjeg prirasta i prsnog promjera. Izraunati
koeficijent korelacije (po Pearsonu) rx = 0,098677.
Ukupni koeficijent korelacije r = 0,31.
Iz tablice 5 vidljivo je da se porastom debljinskog
stupnja teajni godinji debljinski prirast blago pove
ava.
Sastojinska visinska krivulja konstruirana je na
temelju izmjerenih pedesetak visina crvenog hrasta u
svim debljinskim stupnjevima. Izjednaenje podataka
obavljeno je funkcijom Mihajlova
Hc = 28,46166 *e l ( U " 7 3 D +1,3.
Porast visine je u niim debljinskim stupnjevima ja
i te se blago sniava u viim debljinskim stupnjevima.
U debljinskom stupnju 40 cm, crveni hrast dosee
visinu 23,5 m.
Oblini broj izraunat je iz analize volumena do
njeg, gornjeg primjernog stabla i srednjeg primjernog
stabla i volumena valjka za isti prsni promjer i visinu
stabla. Oblini broj pokazuje trend smanjenja od niih
k viim debljinskim stupnjevima. Za donje primjerno
stablo oblini broj f = 0,5646, za srednje primjerno
stablo, f = 0,5822, a za gornje primjerno stablo,
f= 0,4958.
Ako se tako izraunati oblini broj usporedi sa Shi-
effelovim oblinim kvocijentom q2, kao kvocijentom
promjera debla na polovici visine stabla i prsnog pro
mjera istog stabla, dobit e se koeficijent punodrvnosti
debla. Tako izraunati oblini kvocijent iznosi za sta
blo (1); q2 = 0,72337, a za stablo (2); q2 = 0,56172.
Priblina drvna masa sastojine izraunata je mnoe
njem volumena srednjeg primjernog stabla 0,355 m3 s
brojem stabala po hektaru 681. Izraunata je drvna ma
sa crvenog hrasta u sastojini 241,76 mVha.
Obraunom drvne zalihe u konkretnoj sastojini
prema tarifi 113, hrast lunjak (piranec), koja je
primijenjena prilikom izrade Osnove gospodarenja do
bije se drvna masa crvenog hrasta konkretne sastojine
(0,56 ha) u iznosu od 280,43 mVha.
Razlika od 38 mVha u odnosu na procjenjanu drvnu
masu po srednjem kubnom stablu ukazuje na mogue
pogreno odabran tarifni niz za hrast lunjak.

4) Konkretna i teorijska distribucija broja stabala po debljinskim stupnjevima

4) Concrete and theoretically distribution of trees per diameter grade
Izmjerom svih stabala u sastojini, odjel la, g.j. 1 cm) dobivena je konkretna distribucija broja stabala
"Sjeverni Dilj I" po debljinskim stupnjevima (stupanj po debljinskim stupnjevima na povrini 0,56 ha.

295
J. Zeli, K. Meugorac: PRILOG POZNAVANJU GOSPODARENJA CRVENIM HRASTOM... umarski list br. 5-6. CXXVI (2002), 287-298

Ukupan broj stabala je 381, odnosno 681 / ha.
Izravnanje distribucije broja stabala crvenoga hras
ta po hektaru iskazano je beta - funkcijom:
f (x) = 0,000363267 * I (x - 9,50 ) 66 * ( 39,50 - x )
Na grafikonu 5 uoava se daje teorijska distribucija
broja stabala po debljinskim stupnjevima lijevo (pozi
tivno) asimetrina, tj. pomaknuta prema niim debljin
skim stupnjevima (a < y, odnosno 0,66 < 3,37) u odno
su na konkretnu distribuciju, koja je blago negativno
asimetrina, pomaknuta udesno, a koeficijent asimetri-
jeje, =-0,2043.
Koeficijent zaobljenosti je , = - 0,7592, tj. spljo-
tenost ili zaobljenost konkretne distribucije je nega
tivna. Normalna distribucija iljastija je od konkretne.
I mjera asimetrinosi i mjera zabljenosti pokazuje da
je konkretna distribucija stabala po debljinskim stupnje
vima razliita od normalne, tj. ima negativnu asimetriju
i negativnu zaobljenost. Broj stabala po hektaru iznad
srednjeg sastojinskog stabla, (aritmetika sredina je
20,86 cm) vei je nego je po normalnoj distribuciiji. Iz
nad srednjeg sastojinskog stabla nalazi se 315 stabala,
dok normalna distribucija pokazuje 154 stabla.
Zamjeuje se nedostatak stabala u niim debljin
skim stupnjevima 12,5 i 17,5, a ima viak stabala u de
bljinskim stupnjevima 22,5, 27,5 i 32,5.
Prema podacima doznake za njegu sastojine prore
dom uoava se daje nepotrebno mnogo stabala dozna
eno 1996. godine u debljinskim stupnjevima 12,5, i
17,5, ukupno 100 stabala po hektaru, a u svim viim
debljinskim stupnjevima 45 stabala po hektaru.

DISKUSIJA - Discussion
lako je sastojina crvenoga hrasta osnovana kao kul prirasta izmeu petnaeste i dvadesete godine trebalo
tura dvogodinjim sadnicama, poela se razvijati pre obaviti njegu sastojine proredom uz uvaavanje normal-
ma zakonitostima prirodne sastojine, kao ekosustava nosti distribucije stabala po debljinskim stupnjevima.
koji se formira na bazi inter-retro djelovanja. Pojedini Odabir stabala za sjeu i sjea proredom obavljena
individui sastojine u meusobnoj utakmici bore se u je relativno kasno, u tridesetpetoj godini i u neadekvat
mikroedafskim i mikroklimatskim uvjetima, te prema nim debljinskim stupnjevima.
genetskoj produktivnoj sposobnosti zauzimaju prema Prema podacima analize gornjeg primjernog stabla
rastu, prirastu i razvoju svoje mjesto u sastojini. vidljivo je daje teajni godinji debljinski prirast po
Distribucija stabala po horizontalnoj i vertikalnoj sljednjih petnaestak godina na istoj razini (0,72 cm
strukturi sastojine vie nije sluajna, ona postaje zako /god), a teajni godinji prirast dobiven metodom izvr-
nitost, mjera asimetrije pomie se s lijeve u desnu stra taka pokazuje da ne postoji jaka veza izmeu prsnog
nu u korelaciji sa starou, a zaobljenost (spljotenost) promjera i debljinskog prirasta (r = 0,31).
je sve vea.
Kao pokazatelj poremeenog normaliteta sastojine
Analizom visinskog, debljinskiog i volumnog rasta je pojava obilnog pomlatka i izbojaka iz panja crveno
prirasta i razvoja utvrena je navedena zakonitost raz ga hrasta, kao poslijedica "niske prorede". Stabla u do
voja sastojine kao skupa ivih individua, te je pokazano minantnoj etai su punodrvna s visokim teitem, sa
da je donje stablo u mladosti, izmeu 10 i 15 godina slabo razvijenom kronjom te nakon prorede dolazi do
imalo bri visinski, debljinski i volumni rast i prirast. vjetroizvala koje su pored navedenog pospjeene edaf-
Uslijed konkurencije okolnih stabala bilo je potisnuto u skim imbenicima (lesivirano tlo na glinovitim lapori
nuzgrednu i podstojnu etau, dok je drugo stablo uslijed ma). Meutim, preostala stabla u podstojnoj etai su
okolinih uvjeta zauzelo poloaj u dominantnoj etai. zdrava i vitalna. To potvruje injenicu da crveni hrast
U gospodarenju sastojinom crvenoga hrasta nije dobro podnosi zasjenu, da mu je za razvoj dovoljno i
uvaena injenica da je nakon maksimalnog visinskog difuzno svijetlo.

ZAKLJUCI -- Conclusions
U istraivanoj sastojini, starosti 40 godina u omjeru
smjese s drugim vrstama (kitnjakom, grabom, tre
njom, lipom) crveni hrast je sudjelovao s 81 %.
Srednji sastojinski prsni promjer je 20,86 cm, sred
nja sastojinska visina 18,71 m, prosjeno kubno stablo
je 0,355 m\ broj stabala po hektaru 681, a drvna zaliha
crvenog hrasta 241,76 mVha .
Visinski teajni godinji prirast crvenoga hrasta
najvei je izmeu 5. i 15. godine. Teajni godinji deb-
ljinski prirast, dobiven analizom stabla, je izmeu 15. i
20. godina starosti, iznosi prosjeno 1,00 cm godinje,
a izraunat metodom izvrtaka 1,07 cm godinje.
Nije utvrena znatna veza (korelacija) izmeu po
veanja prsnog promjera i teajnog godinjeg prirasta.
Izraunati koeficijent korelacije r = 0,31.
Sastojina crvenoga hrasta osnovana kao kultura
dvogodinjim sadnicama, razvija se prema zakonitosti
ma prirodne sastojine.

296
J. Zeli, K. Medugorac: PRILOG POZNAVANJU (jQSPODARHNJA CRVKMM HRASTOM... umarski list br. 5 6. CXXVI (20(12), 2K7-29X

Teorijska, beta - distribucija broja stabala po de-
bljinskim stupnjevima je lijevo (pozitivno) asimetrina,
tj. pomaknuta prema niim debljinskim stupnjevima
(a < Y, odnosno 0,66 < 3,37) u odnosu na konkretnu dis
tribuciju, koja je blago negativno asimetrina, poma
knuta udesno, a koeficijent asimetrije je l = - 0,2043.
Koeficijent zaobljenosti je 2 = - 0,7592, tj. spljote-
nost ili zaobljenost konkretne distribucije je negativna.
Normalna distribucija je iljastija od konkretne.
Gospodarenje sastojinom treba prilagoditi utvre
nim parametrima, tj njegu sastojine provoditi u vreme
nu i prostoru te intenzitetom koji su u skladu s njima.

L I T E R A T U R A - References
B e z a k , K. 1992: Priguene oscilacije fenomena rasta i
prirasta praene Levakovievim analitikim izra
zima, Zbornik o Antunu Levakoviu, Vinkovci.
B e z a k , K., 1997: Visinske krivulje i jednoulazne vo-
lumne tablice hrasta lunjaka u umama vlanog
tipa, Radovi, umarski institut, Jastrebarsko,
broj 2.
E m r o v i , B., 1960: O najpodesnijem obliku izjed-
nadbene funkcije potrebne za raunsko izjed-
naivanje pri sastavu dvoulaznih drvno - gro-
madnih tablica, Glasnik za umske pokuse, knji
ga 14, Zagreb.
Gospodarska jedinica, "Sjeverni Dilj I" (1991-2001)
Osnova gospodarenja (1998 - 2007).
H or v a t , J. 1995: Statistika pomou SOSS / PC +,
Ekonomski fakultet Osijek, Osijek.
H r e n , V i K o v a i , . 1987: Normalna raspodjela
stabala po debljinskim stupnjevima i dobnim
razredima...; Radovi, umarski institut Jastre
barsko.
K l e p a c , D. 1963: Rast i prirast umskih vrsta drvea
i sastojina, Nakladni zavod, Znanje, Zagreb.
K l e p a c , D. 1965: Ureivanje uma, Nakladni zavod
Znanje, Zagreb.
K l e p a c , D. i K o v a i , . 1993: Jo jedna mogu
nost primjene jednadbi funkcije rasta, Anali za
umarstvo 1 8 / 2 , str. 41-53 (1-13), Zagreb. u
marski institut Jastrebarsko, broj 78.
K o v a i , . 1993: Zakon rasta i numeriko boni-
tiranje uma, Sveuilite u Zagrebu, umarski
fakultet, Glasnik za umske pokuse 29, str.
77-132, Zagreb
L e v a k o v i , A. 1938: Fizioloko-dinamiki osnovi
funkcija rastenja, Glasnik za umske pokuse,
Zagreb.
M a t i , S. 1991: Njega uma proredom, umarski fa
kultet, Hrvatske ume, Zagreb.
P e t z , B. 1997: Osnovne statistike metode za nemate-
matiare, "Naklada Slap", Jastrebarsko.
P r a n j i , A . , 1979: Standardne visinske krivulje i je
dnoulazne tablice hrasta lunjaka, umarski list,
br. 7-8, Zagreb.
P r a n j i , A. i L u k i , N. 1997: Izmjera uma, Sve
uilite u Zagrebu, umarski fakultet, Za
greb, 1997.
P r p i , B., R a u , . P r e b j e i , P. 1981:
Mogunost unoenja crvenog hrasta u umska
stanita SR Hrvatske (Quercus borealis maxima
Sarg.), umarski list, Zagreb.
R a u , .: umarska fitocenologija (skripta) Zagreb.
S e r d a r , V: Udbenik statistike, kolska knjiga -
Zagreb.
i t a r o c i Mladen Obad: Hrvatska parkovna bati
na, zatita i obnova, kolska knjiga, Zagreb
p i r a n e c , M. 1975: Prirasno prihodne tablice (hrst
lunjak, kitnjak, bukva, grab, pitomi kesten),
umarski institut Jastrebarsko, Zagreb.
umarska enciklopedija, (I - II), JLZ, Zagreb, 1963, i
(I - III), JLZ, Zagreb.
V u k e l i , J., R a u , . 1998: umarska fitocenologi
ja i umske zajednice u Hrvatskoj, umarski
fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb.

SUMMARY: Red oak ('Quercus borealis maxima Sarg.) was introduced in

Poega Valley forty years ago. In the past period, red oak was denominated
and managed as Quercus robur.
The paper deals with ecological conditions of the site (geographical, geo
logical, pedological, climatic) and management characteristics of red oak.
The investigation presents data analysis of two trees (inferior and superior
model trees, by Hohenadel) in the observed period (40 years). The annual
current diameter increment was measured with the Pressler method, as were
the stand height curve, the shape number and shape quotient.

297
J. /flic. K. Mcdugorac: PRILOG POZNAVANJU GOSPODARhN.IA CRVENIM HRASTOM... umarski list hr. 5-6. C'XXVl (2002). 287-298

The provisional volume per hectare of red oak and the concrete and theo-
retical distribution of trees per diameter grades were based on the above
parameters.
Statistical analysis and mathematical function show basic characteristics
of growth and Increment height, diameter and volume by ages. There is no
proportion (correlation) between the annual current diameter increment and
the diameter grades (rx= 0.098677, by Pearson).
Key words: red oak, ecological conditions of the site, tree analysis,
growth and increment, annual current diameter Increment, concrete and theo-
retical distribution.

298
STRUNI LANCI - PROFESSIONAL PAPERS umarski list br. 5-6, CXXVI (2002), 299-305
UDK 630* 451 + 462

PAARENJE NA VELEBITU

GRAZING ON VELEBIT

Marko VUKELI*

SAETAK: Iskoritavanje sporednih umskih proizvoda u Lici i Velebitu,

kao stoje paa i brst, u povijesti ima dugu tradiciju i moe se podijeliti na:
a) razdoblje do Drugog svjetskog rata,
b) razdoblje poslije Drugog svjetskog rata.
Prvo razdoblje odnosi se na Vojnu krajinu i Kraljevinu SHS, kada itelji
Like nisu plaali sporedne umske proizvode zbog servitutnih prava u Austro
ugarskoj Monarhiji, a koja su naslijedili 1918. u Kraljevini SHS.
U razdoblju poslije Drugog svjetskog rata itelji na prostoru bive Vojne
krajine gube ta prava i mogu ih koristiti samo uz naknadu po propisima ZO-a
i odredbama umskogospodarskih osnova.
Svrha ovog lanka je da ukae na povijest paarenja na Velebitu i u sjever
noj Dalmaciji, s posebnim osvrtom na problem koza i kozarenja, koje je u po
vijesti doivjelo nekoliko zabrana zbog devastacije uma, a u nekim naim
krajevima odralo se i danas.
Na pisanje ovog lanka ponukala me je izjava jednog stoara - kozara iz
Obrovca koji je na HTV-u u emisiji "Svakodnevica "prilikom rasprave o cje
niku paarenja izjavio daje koza "kanader", da je korisna jer djeluje preven
tivno u suzbijanju umskih poara. Nakon nekoliko minuta javio se telefonom
u emisiju kao sluatelj moj stari prijatelj i kolega Tompak i otro uzvratio, re
kavi daje taj kozar izrekao totalnu neistinu, u emu sam ga i sam u mislima
podrao. Koza nije nikakav 'kanader', ve demon za umarstvo i okoli.
Neprocjenjive su tete koje su koze uinile na prostorima od Istre, Pri
morja, Velebita i sjeverne Dalmacije.
Kljune rijei: Paarenje, brst, naknada, kanader i demon

UVOD
Stoari Like, dijelom Gacke, sjeverne Dalmacije i
Primorja, stoljeima su paarili na Velebitu. Stoke je
bilo mnogo i to: ovaca, goveda i koza. Liani su bili
prisiljeni na stoarska kretanja radi pae i brsta poto
stoku nisu mogli prehraniti sa svojih polja. Na Velebit
su kretali ljeti, a zimi u Primorje i sjevernu Dalmaciju.
Primorski i sjevernodalmatinski stoari kretali su sa
svojom stokom na ispasite samo ljeti i to na Velebit i
liko sredogorje. Zbog velikog broja stoke dolo je do
devastacije uma na Velebitu i likom sredogorju. To su
meu prvima zakljuili austro-ugarski umari krajikih
* Marko Vukeli, dipl. ing. um., 53300 Otoac, Branimirova 6
Introduction
pukovnija Karlovakog generalata. Da bi se u umama
uvelo vie reda i prestalo s devastacijom uma, Karlo
vaki generalat 1765. g. donosi propis "Meutimni
umski red" kojim se izmeu ostalog regulira paa i
brst. Stoka se mogla napasati samo na odreenim pa
njacima i umama, a kozama je bilo zabranjeno paare
nje i brst u umi i u blizini uma. Toje bilo prvi put u po
vijesti umarstva da je jedan takav propis donesen. Tom
propisu najvie je doprinijeo weldmeister F r a n z o n i.
Otada pa sve do razvojaenja Vojne krajine 1971. g. ko
ze su bile skoro nestale. Polovicom 18. st., prema povi-
jesniaru V a n i e k u , u Vojnoj krajini je bilo mnogo
stoke, ne gledajui na kvalitet grla, a svaka graniarska

299
M. Vukeli: PASARENJE NA VELEBITU umarski list br. 5-6, CXXVI (2002), 299-305

kua imala je i do 300 koza. Zbog velikog broja stoke,
ume su kroz iduih stotinjak godina devastirane. Tako
taksator D. I l i j i 1889. g. pie "Memorandum" kra
ljevskom upanu u kom izvjetava o velikim i ogrom
nim tetama to ih ine graniari sa svojom brojnom sto
kom i zakljuuje: "Dokle god na graniar svoje blago
bude napasao u umi, a ne ne jaslama svojim, dotle se
nae ume zeleniti nee ".
Druga zabrana dranja koza na otvorenom prostoru
te paa i brst u dravnim umama uslijedila je 1877. g.,
kada je u Vojnoj krajini uvedena civilna uprava, a trea
je donesena 1954. g.
Niti jedna zabrana dranja koza i brsta u umama
nije se striktno provodila, pogotovo ne junije od Gos
pia te u Primorju i sjevernoj Dalamciji.
Uzaludno je protiv koza agitirao jezikoslovac i lju
bitelj Velebita prof. u 1 e k u Otocu i Gospiu, koji je
javno izjavio: "Koza je dobroinitelj koji dva puta vie
uzima nego daje ".
Svi nai krajevi uz more su devastirani i erodirali su
zahvaljujui kozi, a tek nakon migracije stanovnitva s
tih prostora koza je bilo sve manje, pa su se devastirane
povrine poele prirodno obnavljati autohtonom vege
tacijom.
Danas je zabrinjavajue brojno stanje koza u nekim
mjestima Primorja i sjeverne Dalmacije (Bukovica),
gdje umarstvo ima problema s kozarima koji uzgajaju
koze, iz razloga to koza nije izbirljiva u ishrani, jede
sve od trnine, gloga, ipka do ostalog raslinja i umskog
bilja, na terenima gdje druga stoka ne moe prii.

P O V I J E S T K R E T A N J A S T O A R A U LICI
The history of cattle breeding in Lika
Gospodarska orijentacija Like (manje Gacke i Kr podjednaku ishranu kroz sva godinja doba, bili su pri
bave) stoljeima je bila vezana uz transhumantno sto siljeni na stoarska kretanja. Ljeti se najvei broj tih
arstvo. Planine koje okruuju ovaj prostor sa svih stoara kretao sa svojom stokom u okolne planine.
strana pogodovale su takvoj orijentaciji. Najvie su to Najvie stoke prebivalo je u zoni Velebita, likog sre-
me pogodovali klimatski fenoloki uvjeti u nastupanju dogorja i Potaka. Na Pljeivicu nisu dizali svoja stada
panjake vegetacije tijekom pojedinih godinjih doba. zbog toga to su to bila granina podruja i tadanje
Liani, da bi osigurali svojoj stoci - posebno ovcama vlasti su zabranjivale ispau zbog sigurnosti. Zimi su

Karta nekadanjih kretanja stoara iz sjeverne Dalmacije na podruje Like

300
M. Vukeli: PASARENJE NA VELEBITU umarski lisl br. 5 6. CXXV1 {21)1)2). 2W-J(I5

se stoari iz Like zbog velikog snijega kretali sa svo

jim stadima na ispau u Primorje i sjevernu Dalmaciju.
Dalmatinski stoari su svoju stoku izgonili ljeti na pa
njake Velebita, u liko sredogorje i Potak.
Tako su se stoarska kretanja odvijala u reciprocite
tu interesa obiju strana i to sve do Drugog svjetskog
rata. Poslije Drugog svjetskog rata dolo je do velike
migracije stanovnitva za boljim ivotom i stoni fond
je znatno smanjen, pa nije bilo potrebe za stoarskim
kretanjima i ona su gotovo prestala.
Stoarska kretanja u Lici i na podruju Velebita za
poela su jo u davnoj prolosti, kada su na tim prosto
rima obitavali praslavenski narodi. O kretanjima stoa
ra i stoke iz tog vremena svjedoe pisani spomenici. U
Lomskoj Dulibi na Velebitu postoji i danas tkzv. "pisa
ni kamen" koji potjee jo iz rimskih vremena, na ko Pastir s ovcama u Likom Sredogorju, Fortica, Otoac
(Foto: M. Vukeli)
me je uklesan natpis na latinskom jeziku, iz kojeg je
vidljivo kako su tadanja ilirska plemena Ortoplini i
Parentini sklopili mir i dogovorili se oko koritenja i likih panjaka i to na junom Velebitu, Potaku i li
ve vode u Begovai, koja je bila od ivotnog znaenja kom sredogorju, dok su liki stoari Novigradskim
za opstanak ljudi i stoke na Velebitu. ugovorom stekli pravo na zimsku ispau u sjevernoj
Dalmaciji u podruju Bukovice i Ravnih kotara.
Razdoblje turske vlasti prekinuo je stoarska kre
Predmetni ugovori su tijekom vremena dopunjavani,
tanja u Lici i taj prekid trajao je sve do protjerivanja
tako su poetkom 19. stoljea na usavravanju Radu-
Turaka, kada se ponovo vraaju raniji oblici stoarskih
kretanja. kog i Novigradskog ugovora radile mjeovite terenske
komisije. U to vrijeme bilo je pojedinanih prijestupa i
Prvi dokumenti o stoarskim kretanjima u Lici po
krenja stoarskih prava. Liki zemljoposjednici najvi
tjeu iz arhiva Vojne Krajine iz 18. stoljea. Ti doku
e su se tuili na dalmatinske stoare to se prilikom
menti vezani su uglavnom za prijestupe dalmatinskih
prolaza do panjaka ne pridavaju utvrenih stoarskih
stoara na likom podruju. Prijestupi stoara rjeavali
puteva i to se prilikom prolaza stoka napaja na vrelima
su se u krugu tadanjih seoskih glavara. Ako ih glavari
na kojima to nije doputeno, a esto je bilo i prituaba
nisu mogli rijeiti, tada se spor oko ispae i kretanja
na podizanje nastambi za stoare to nije bilo dozvolje
stoke rjeavao na sudu tadanje dravne vlasti. U Lici
no. Ovakva problematika uspjenije se poela rjeavati
se sudbena vlast nalazila u rukama lokalnih zapovjed
po dovrenju likog i sjevernodalmatinskog katastra.
nika Vojne Krajine, dok se u mletakoj Dalmaciji sre
Nakon toga pristupilo se novom tekstu ugovora s novim
dinji sud nalazio po namjesnikoj upravi u Zadru. To
kartama i kartiranim panjakim povrinama. Tako je 7.
su tada bili sudovi dviju razliitih drava. Cesto uzroci
prosinca 1887. godine nakon skoro 100 godina sainjen
stoarskih sporova oko ispae tim sudovima nisu bili
novi ugovor nazvan "Gospiki ugovor". Isti je otisnut
jasni, jer nisu znali po kojem pravnom propisu se tre
u obliku knjige i razdijeljen svim likim i sjevernodal-
baju voditi. Sudu nije bilo jasno tko je kome poinio
matinskim opinama i stoarima.
tetu, jer su se stoari na sudu pozivali na svoja starin
ska prava. Mnogi sporovi stoara zavravali bi grubim Gospiki ugovor sastojao se od 35 lanaka u kojima
fizikim obraunavanjima. Tada su glavari likih sela su date odrednice stoarskih prava i obveza iz podruja
zajedno sa zapovjednitvom Vojne krajine traili da se transhumantnog stoarstva na podruju Like.
saine ugovori o stoarskim kretanjima, te pravima i U uvodu Gospikog ugovora utvrena su sva os
obvezama stoara koji bi bili prihvatljivi kako za like novna prava likih i dalmatinskih stoara na bazi zaje
tako iza dalmatinske stoare. dnikog interesa i reciprociteta. Dalmatinsko namje-
Takva incijativa urodila je plodom prvi puta u Ra- snitvo iz Zadra priznaje pravo likim stoarima da
duu i Graacu. Krajika uprava u Karlovcu i Gospiu mogu preko zime napasati svoja stada na dalmatin
nakon pregovora s mletakim namjesnitvom u Zadru skim panjacima na desnoj strani Zrmanje i Morlakog
je 29. srpnja 1775. godine potpisala "Raduki ugovor", kanala na prostoru od Priveza do Tribnja. Za tu uslugu
a godinu dana kasnije 24. listopada 1776. godine "No lika strana jami dalmatinskim stoarima slobodu pri
vigradski ugovor". S ova dva ugovora stoarska kreta stupa i koritenje panjaka na podruju Like. Na like
nja unutar likog i sjevemogdalmatinskog podruja sezonske panjake moglo je preko ljeta dolaziti do
pravno su regulirana. 60.000 ovaca i to 35.000 na planinske panjake junog
Radukim ugovorom dalmatinski stoari dobili su Velebita, a ostalih 25.000 ovaca imalo je slobodu pri
jamstvo da njihova stoka moe slobodno paariti na 35 stupa na Potak i liko sredogorje. U Gospikom ugo-

301
M. Vukeli: PAARENJE NA VELEBITU
voru bilo je tono precizirano koja dalmatinska sela
imaju pravo na ljetni uzdig u Liku. Ta sela nalazila su
se u sastavu dalmatinskih opina Knin, Kistanje, Skra
din, Benkovac, Obrovac i Nin. U pogledu trajanja ljet
ne odnosno zimske pae, bio je utvren toan vremen
ski raspored. Paa dalmatinske stoke na likom teritori
ju otpoinjala je svake godine 1. lipnja, a morala je
okonati do 30. rujna. Zimska ispaa likih stoara na
dalmatinskom teritoriju zapoinjala je 1. listopada i
trajala do 30. travnja idue godine. U daljnjem tekstu
Gospikog ugovora bilo je govora o svih 35 panjaka
Like koji su bili rezervirani za stoare iz Dalmacije.
S dalmatinske strane nije bilo tako precizno zacrtano
o panjacima koji su bili namijenjeni za like stoare. To
je vjerojatno ijedan od razloga stoje krajem 19. stoljea
poeo jenjavati interes likih stoara za panjake u sje
vernoj Dalmaciji. Zbog toga se u Gospikom ugovoru
govori uglavnom o ogranienju prava kretanja i ispae
dalmatinske stoke u Lici, a puno manje o ograniavanju
prava like stoke u Dalmaciji. Glavni pristupni putevi
dalmatinske stoke u Liku vodili su preko velebitskog
prijelaza kod Vujaka u Graac, te dalje Glogovo i Ce-
mernicu sve do Mazina. Drugi vaniji put vodio je doli
nom Zrmanje preko Velike Pop i ne za Potak, a trei do
linom Butinice izravno na Potak. Jaka ogranienja
branila su posvuda dalmatinskoj stoci koritenje li
kih uma. Vlasnicima dalmatinskih stada nije bilo do
puteno da na teritoriju Like podiu svoje sezonske nas
tambe. Gospiki ugovor potpisali su predstavnici zain
teresiranih likih i dalmatinskih opina i predstavnici ta
danjih vlada u Zagrebu i Zadru.
Stupanjem na snagu Gospikog ugovora stoari iz
Bukovice i Ravnih kotara izgonili su svoju stoku u Li
ku sve do poetka Drugog svijetskog rata. Prema karti
koja se nalazi u prilogu ovog lanka vidi se daje sju
ne strane rijeke Zrmanje bilo nekad pet skupina dalma
tinskih sela, koja su se preko ljeta kretala sa stokom u
Liku radi ispae.
Najzapadniju, prvu, skupinu inila su sela: Brievo,
Visoane, Draevac, Poljica, Rubac i Raanac. Stada
su se prevozila amcima preko Velebitska kanala u tri
glavna smjera: prvi prema Tribnju, drugi prema Lede
niku, a trei prema Starigradu.
Stada koja su se prevozila prema Tribnju kretala su
se dalje preko Poiteljskih vrata na panjak Jelovac.
Stada iz Ledenika kretala su se preko Ribnikih vrata
na panjak Oglavinovac, a "stada iz Starigrada nastav
ljala su put kroz Veliku Paklenicu na panjak Doce ili
Struge.
Druga skupina sjevernodalmatinskih stoara pola
zila je prema Lici iz ire okolice Novigrada i to sela:
Paljuv, Prigrada, Karin i Popovi. Stoka iz Slivnice i
Posedarja kretala se smjerom preko Vinjerca. Sva sto
ka prevozila se laama preko Velebitskog kanala do
302
umarski list br. 5-6. CXXV1 (2002), 299-305
Starigrada ili Selina. Dalje su se razilazili po Velebit
skim panjacima od Javornika do Svetog brda.
Trea skupina stoara iz Dalmacije polazila je iz kr
evite Bukovice te sela iz Ravnih kotara: Benkovac,
Lisii, Lepuri, Dobropoljci i Brgud. S podruja Buko
vice najvie je stoke dolazilo iz Krueva. Bukovika
stada kretala su se preko Bruke i Zelengrada do
Obrovca gdje je bilo glavno krianje stoarskih puteva.
Iz Obrovca jedan dio iao je na Mali Halan, drugi dio
na panjake Milu i ulinu, a trei se kretao preko Ma-
kovaca za Crnopac.
etvrta skupina kretala je junije od Ervenika i stoka
iz Bjeline, Modrinog i Bioviinog sela. U Erveniku su
se stoari razilazili u dva pravca. Jedan dio je kretao pre
ko egra i Krupe do Golubia i dalje na panjake Jabu-
kovac i Vujak, a drugi je iao preko Doca za Javornik.
Veina dalmatinskih stoara koji su se kretali prema Ja-
vorniku produavala bi kretanje u unutranjost Like, sve
do Guteinog vrela izmeu Dabanice i Mazina.
Peta skupina, s ishoditem u okolici Skradina, kre
tala se preko Kistanja, Rudelje i Raduia, gdje se je
dijelila u tri pravca. Prvi pravac vodio je dolinom Zr
manje prema Javorniku, drugi preko Prljeva na Potak,
a trei dolinom Budinice na Potak i Guteino vrelo.
Liki stoari, koji su u 19. stoljeu zimovali u Dal
maciji, kretali su se u dva pravca. Prvi pravac vodio je
velebitskim stazama do Primorja, a drugi dolinom Zr
manje.
Na zimsku ispau u Primorje kretala su se stada iz
sela: itluk, Poitelj, Medak, Kukljica, Meuvode,
Sveti Rok, Stikada, Graac, Glogovo, Omica, Bruvno,
Mazin i Velika i Mala Popina. To su sela koja su dijelila
svoje panjake sa stoarima iz Dalmacije. Lika stada
zadravala su se u Primorju do proljea, kada bi okop
nio snijeg vraali su se u Liku. Liki stoari prvi su
obustavili stoarska kretanja u Dalmaciju, dok su dal
matinski stoari to uinili mnogo kasnije.
Stoarska kretanja poslije Drugog svjetskog rata
potpuno su prestala. Tamo gdje je jo prije nekoliko de
setljea trajao dinamian stoarski ivot, danas na tim
prostorima vie nema ive due.
Taj nagli preokret u gospodarskoj orijentaciji Like i
sjeverne Dalmacije poslije Drugog svjetskog rata po
sljedica je velike migracije stanovnitva u potrazi za
boljim ivotom. Nastupile su velike drutvene promje
ne popraene razvojem industrije, kolstva, turizma,
kulture, stoje sve izmijenilo nain ivota na ovim pro
storima.
Likih i dalmatinskih polunomadskih stoara vie
nema, ostala je samo pria iz prolosti, kao nepobitna is
tina naglog progresa koje je donijelo vrijeme ivljenja.
VI. Vukeli: PASARKNJK NA VELEBITU
NAKNADA ZA PAARINU I ZO-a
Naknade za paarinu, kao i druge sporedne umske
proizvode, u Vojnoj krajini nije se plaala, jer su kraji
nici imali prava servituta (slunosti). Ta ista prava su
naslijedili u Kraljevni SHS.
Poslije Drugog svjetskog rata ukida se pravo servi
tuta i itelji Vojne krajine morali su plaati paarinu i
druge sporedne umske proizvode. Zakonom o uma
ma i odredbama umskogospodarskih osnova regulira
no je pravo paarenja i iskoritavanje drugih sporednih
umskih proizvoda prema vaeim cjenicima.
Paarenje u prebornim umama Like i Velebita nije
bilo dozvoljeno, te se moglo paariti samo na umskim
panjacima i povrinama izvan ume. Broj stoke je
stalno opadao, pa je i potreba za paom znatno smanje
na. Danas se jo moe naii na manja stada ovaca na is
pai, dok krupne stoke i nema, jer se hrani na jaslama.
U sjevernoj Dalmaciji moe se naii na manja stada
ovaca na poljoprivrednim povrinama, a rijetko na um
skim panjacima, dok se kozarstvo zadralo u veoj
mjeri. U sjevernoj Dalmaciji i Primorju koze su esta
pojava u veim stadima. Podneblje ljutog kra pogodni
je kozarstvu, jer ona se nahrani tamo gdje druga stoka ne
moe ni prii, a u izboru hrane nije zahtjevna.
U povijesti se nisu sve zabrane dranja koza i ishra
ne u umama u potpunosti ostvarile, u sjevernoj Dalm-
ciji ih neki smatraju "kanaderima", neki politiari to
podravaju, a umari ute.
Prema lanku 44. st. 2. Zakona o umama (NN
52/1990) zabranjeno je iskoritavanje sporednih um
skih proizvoda kao i pae, brsta i dr., ako to nije predvi
eno umskogospodarskom osnovom podruja, osno
vom gospodarenja gospodarskom jedinicom, odnosno
programom za gospodarenje umama.
Izuzetno od odredaba lanka 44. st. 2 ovog zakona
dozvoljeno je iskoritavanje pod uvjetom da nije u su
protnosti sa umskogospodarskom osnovom podruja,
osnovom za gospodarenje gospodarskom jedinicom ili
programom za gospodarenje umama.
Poduzee za ume, odnosno pravna osoba koja gos
podari umom, moe opim aktom predvidjeti za svoje
potrebe, kao i za potrebe graana, ali uz naknadu isko
ritavanje svih sporednih umskih proizvoda, a pau,
brst i irenje u umama i umskom zemljitu, osim u
umama raznodobnih sjemenjaa i plantaa, te u uma teim propisima, i to prema cjeniku Poduzea za ume.
ma jednodobnih sjemenjaa i panjaa za vrijeme traja-
ZAKLJUAK
Iskoritavanje sporednih umskih proizvoda kao to
su paa i brst imaju u Lici i sjevernoj Dalmaciji dugu
tradiciju. Stoljeima je na tim prostorima bilo mnogo
stoke, goveda, ovaca i koza, a to je jedan od glavnih
razloga devastacije uma.
umarski list br. 5 6. CXXVI (2002). 299-305
nja obnove i rasta mladika i kultura u prvom dobnom
razdoblju, ali uz obvezno uvanje stoke.
Poduzee za ume, odnosno pravne osobe koje gos
podare umama, utvruju opim aktom vrstu spored
nih umskih proizvoda, te uvjete pod kojima ih graani
mogu skupljati, kao i nain koritenja.
Opim aktom iz navedenog lanka u skladu s progra
mom za gospodarenje umama Poduzee za ume, od
nosno pravna osoba, izuzetno moe predvidjeti odree
ne povrine degradiranih uma i ikara na kojima se
moe dozvoliti "brst" pod uvjetima da takve povrine
ine cjeloviti kompleks vei od 100 ha, uz obvezno u
vanje stoke. Brst se ne moe dozvoliti na povrinama
degradiranih uma i ikara za vrijeme njihove obnove,
ako su u tim umama zastupljene vrste drvea koje omo
guuju njihov razvoj, a vrednije ume, kao i u ume u
kojima se provode ili pripremaju uzgojne mjere melio
racije ili konverzije, sve do vremena uzrasta glavnih
vrsta drvea do 6 metara visine, ili ako su to ume koji
ma se zatiuju objekti ili povrine ugroene od erozije.
Za ume s pravom vlasnitva akt iz st. 1. navedenog
lanka donosi opinska skuptina, odnosno organi koje
ona odredi.
Prema lanku 84. istog zakona predviene su otre
kazne za one koji dozvole, kao i za poinitelje pro
tupravnih radnji iskoritavanja sporednih umskih
proizvoda.
U ZO-u su tono precizirana i regulirana pita-
nj'a pae i brsta, pa se pitamo da li se te odredbe
provode na terenu i da li je umarski inspektor oba
vio nadzor i poduzeo mjere protiv svih prekritelja.
Pretpostavlja se da Poduzee za ume nije podnijelo
prekrajnu prijavu protiv kozara koji nisu platili pau i
brst u dravnim umama, i da umarska inspekcija nije
poduzela mjere u skladu sa ZOS-em. Ovakva situaci
ja nije zauujua, jer u nekim naim upanijama
umarski inspektori nemaju diplomu inenjera u
marskog fakulteta biolokog smjera, pa im kozari
dre lekcije kako su koze korisne u protupoarnoj
zatiti u Dalmaciji.
Nitko ne brani kozarima da uzgajaju koze u svojim
ograenim prostorima, ali paa i brst koza izvan istih
moe se dozvoliti samo u skladu sa ZO-a i drugim pra
Prve rezultate na sprjeavanju devastiranja uma u
Lici biljeimo u doba vladavine Austro-ugarske Mo
narhije, kada je barun von Beck, zapovjednik Karlo
vakog generalata naredio "weldmeisteru" Franzoniju
1765. godine, da saini propis kojim bi se u dravnim
303
M. Vukeli: PAARENJE NA VELEBITU umarski list br. 5-6, CXXV1 (2002), 299-305

umama uvelo vie reda. Franzoni je iste godine sai
nio i predloio propis koji se nazivao "Medutimni
umski red". To je bio jedan od prvih propisa u umar
stvu na podruju tadanje Hrvatske i Vojne krajine, s
kojim se izmeu ostalog reguliralo paarenje i brst u
dravnim umama. Rezultati nisu izostali, izdvojene su
povrine za paarenje, a kozama se zabranjuje paa i
brst u umama i u blizini uma, to je znailo zabranu
dranja koza. Prema historiaru Vanieku polovicom
18. st. u Vojnoj krajini svakoje domainstvo imalo i do
300 koza, a nakon osnivanja imovnih opina, prema
statistici andora Perca, u Otokoj imovnoj opini
1894. godine bilo je samo 8 koza. U Gospikoj imov
noj opini, koja nije bila konstituirana, broj koza bio je
znatno vei. To je bio jedan od razloga da se 1877. go
dine izda nova uredba o zabrani dranja koza, a trea
uredba o zabrani dranja koza na otvorenom prostoru
donesena je 1954. godine.
Zabrana koza i ispae u umama na Velebitu najma
nje su se potivale na podruju junije od Gospia, te u
Primorju i sjevernoj Dalmaciji gdje ih i danas ima u
veem broju. Rezultati nakon donoenja propisa o
umskom redu i o zbrani kozarstva znatno su doprinjeli
smanjenju devastacije uma. Propisi o stoarskim kre
tanjima, kao to su Raduki, Novigradski i Gospiki
ugovor, koji su pravno regulirali paarenje na Velebitu
i sjevernoj Dalmaciji, kozu uope ne spominju zato to
je kozi bilo zabranjeno kretanje na ispau i brst. Razlo
zi zbog kojih koza nije unitena lei u tome stoje sta
novnitvo podruja Istre, Hrvatskog Primorja i sjever
ne Dalmacije bilo ivotno vezano za kozu, koja je jedi
na mogla opstati u tim surovim predjelima ljutog kra,
gdje druga stoka nije mogla preivjeti. Koza i kozar
stvo u genima su tog stanovnitva, jer ih je odhranila i
prehranila. Koliko je koza nekada znaila, danas se
moe vidjeti na znaku jedne nae stranke i grbu Istar
ske upanije, kojoj je koza zatitni znak.
Migracijom stanovnitva u potrazi za boljim ivo
tom, te razvojem turizma, industrije i drugih grana pri
vreivanja, razdoblje poslije Drugog svjetskog rata do
nijelo je preokret i novi nain ivljenja, broj stoke i
koza smanjivao se, stoje doprinjelo daljnjem smanje
nju devastacije uma, a na tim prostorima dolo je do
prirodne obnove autohtone vegetacije.
Danas je paarenje i brst sveden na lokalne panja
ke, te se mora obavljati u skladu s postojeim popisima
ZO-a, uz punu primjenu vaeih cjenika.
Na kraju, najvee rezultate na uzgoju uma i sprje
avanju devastacije uma postii emo ako se budemo
pridravali postojeih propisa ZO-a i drugih akata o
iskoritavanju sporednih umskih proizvoda. Jo jed
nom valja ponoviti: koza nije 'kanader' i ona nee rije
iti problem umskih poara, ve ovjek, umar, ako
poduzme sve preventivne i represivne mjere za zatitu
uma od poara.

LITERATURA
l . A r d a l i , V : Bukovica-Zbornik za narodni ivot i
obiaje, JAZU, knj. 4, 5. i 7, Zagreb 1899-1902.
2. G ui , B. 1973: Naseljenje Like do Turaka, Lika u
prolosti i sadanjosti. Materijali s naunog sku
pa odranog na Plitvicama.
3. M a r k o v i , M. 1971: Stoarska kretanja na Dinar
skim planinama, Zbornik za narodni ivot i obi
aje, JAZU, knj. 45, Zagreb.
4. M a r k o v i , M. 1979: Narodni ivot i obiaji se
zonskih stoara na Velebitu, Zbornik za narodni
ivot i obiaje, knj. 48, Zagreb.
5. P a v i , S. 1963: Seobe i naselja u Lici, Zbornik za
narodni ivot i obiaje, JAZU, knj. 41, Zagreb.
6. S i m o n o v i , R. 1936: Stoari u Lici na Velebitu,
Liki kalendar za 1937. godinu, Zagreb.
7 Ugovor Sklopljen na temelju previnjih odlukah od
13. srpnja 1878. i 23 svibnja 1886., Gospi 1886.
8 M a r k o v i , M. 1979: Udio Like u znanosti i pri
vredi, Zbornik radova sa znanstvenog simpozija.
Iz prolosti kretanja stoara na podruju Like,
Gospi.

SUMMARY: The exploitation of secondary forest products in Lika and

Velebit, such as grazing and browsing, has a very long tradition and can be
divided into:
a) the period up to the Second World War,
b) the period after the Second World War.
The first period relates to the Military Border and the Kingdom of Serbs,
Croats and Slovenes, when the inhabitants of Lika did not pay for secondary
forest products owing to servitude rights in the Austro-Hungarian Monarchy,
which were transferred to the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes in 1918.

304
M. Vukcli: PAARHNJE NA VELEBITU unuirski lisl hr. 5 b. CXXVI (21)021. 299-31)5

In the period after the Second World War, the inhabitants of the former
Military Border lost those rights and could only use them for a fee according
to the regulations in the Forestry Act and in forest management plans.
The article deals with tne history of grazing on Velebit and in northern
Dalmatia with a special reference to the issue of goats and goat rearing.
Rearing goats was banned several times in the past on the ground of its dev
astating effects on forests, but it has been preserved in some parts of Croatia
till present times.
The idea for this article came from a TV programme "Svakodnevica"
(Eventsofthe Day), in which one goat breeder from Obrovac compared a goat
to a "kanader" (a fire-fighting plane) and claimed that goats contributed to
the prevention of forest fires. After several minutes my old friend and col
league Mr Tompakphoned in and sharply refuted the goat-breeder s words as
total untruth, which I silently agreed with in my mind. A goat is not a
"kantzder"; on the contrary, it is a demon for forestry and the environment.
The damage inflicted by goats in the area from Istria, Primorje, Velebit
and Northern Dalmatia is incalculable.
Key words: grazing, browsing, compensation, fire-fighting plane
("kanader") and demon
 INSTRUMENTI I OPREMA
U UMARSTVU

OJ

":,

Visinomjeri: digitalni (Hagiof), sa skalom (Blume Leiss), sa skalom (Sunto)

J
Jff A&gMj0b

Spiegel Relascop i Promjerke: digitalne, P. svrdla (boreri) za

Telerelascop Fob drvene i aluminijske, tvrdo ili meko drvo +
taksac, cm, mm rezervni djelovi
(boreri i igle)

. *
n ml l f ,JI
I
\
^5Ir

Kompasi (SUNTO) GPS Garmin (12, III plus) Vrpce, niveliri, stanice,
geodetski pribor

dalekozori, snajperi COMMUNiCATtOn\ "'"

ormari za nacrte
stolovi sa svjetlom za itanje karata
crtai pribor
KOMTEH ^ I TECHNOLOGIES
ploteri, fotokopirni aparati KOMTEH-GEO
Majzekovi trokuti, razmjernici 10000 ZAGREB, Trg portova 11
planimetri, kurvimetri tel. 01/3650-451 ; fax. 01/3091-027
trasirke, prizme, daljinomjeri, niv. letve e-mail: komteh@zg.tel.hr
http:I'/www, recro.hr/komteh
 IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA
OSCILACIJE IZMEU MITOLOGIJE I KVANTNE FIZIKE
Nikada mi se nije sviala upotreba
finalnih uzroka u istraivanju prirode
Ruer Bokovi
Smije li si hrvatsko umarstvo, krajnje praktina
struka koja gospodari treinom dravnog teritorija,
uope dopustiti oscilacije izmeu mitologije i kvantne
fizike?
Odgovor na metaforiko pitanje Olega A n t o n i a,
dipl. ing. umarstva, iz Instituta Ruder Bokovi, Za
greb, postavljenog u zadnjoj reenici Zakljuka u lan
ku "Prilog raspravi o prihvatljivom reimu podzemnih
voda sa stajalita odranja umskih ekosustava - gledi
te izvoditelja istoimene studije za "HE NOVO VIR-
JE", objavljenog u umarskom listu broj 3-4 (2002).
Gibanje je jedan od najsloenijih pojmova u fizici.
Predodbe vezane uz gibanja proteu se od treperenja
lia, poveanja obujma kroanja, plodonoenja, rasta
u debljinu, rasta u visinu pa sve do pada stabla tijekom
sjea. Fiziki je zakon stalna veza izmeu neke pojave
i odgovarajuih veliina, a koja se moe napisati po
mou matematikih simbola u obliku jednadbi.
Pojmovi, zakoni, formule, i slino, uzeti zajedno,
ine egzaktnu znanost. I rastenje je egzaktna znanost.
Promatrajui popreni presjek hrastovog debla na
slici 1. uoavamo karakteristine pojave - koncentri
ne krugove, godove.
Slika 1. Popreni presjek hrastovog debla
Ako analiziramo malo detaljnije, uoavamo godove
ranog i kasnog drva. Uoavamo i oscilacije u irini go
dova. No, sve te pojave povezuje neto zajedniko, ve
zano uz neke periodine procese. Izazivaju predodbe,
a vezano uz predodbe stvoren je pojam val. Da bi ga
uinili posve jednoznanim pripisana su mu etiri pa
rametra:
amplituda, A, brzina v, valna duljina, X, i frekvencija co.
Istinski jezik prirode je jezik kvantne mehanike. On
nas uvodi u svijet kvantnih pojava u prirodi. Taj jezik
arolija otvara mikrosvijet elementarnih estica, otkri
va vrste veze izmeu mikrosustava i makrosustava te
sile koje ih kontroliraju.
Kvantna mehanika je ope prihvaena fundamental
na teorija prirode.
Kvantna mehanika je sustav formula, pojmova i pre
dodbi koje nam omoguavaju da objasnimo i predvidi
mo uoljiva svojstva kvantnih objekata.
Kvantni objekt je fizikalna stvarnost kojoj je osnov
no naelo dualizam i ija se svojstva mogu opisati upo
trebom kvantne mehanike ( P o n o m a r e v , 1988).
Kvantni objekt je svaka biljka, svako stablo, umske
sastojine, sa svim pojavama koje nismo mogli objasniti
aksiomima, klasinim zakonima i metodama.
Biljka je jedina u stanju hvatati valne pakete crvene
suneve svjetlosti, pohraniti energiju, reciklirati valne
pakete ugljinog dioksida i isto tako isporuiti valne
pakete kisika te pritom proizvesti valne pakete organ
ske tvari.
U jednom satu kvadratni metar lia uzme iz zraka
6-8 grama ili 3-4 litre ugljinog dioksida te ispustiti
jednak volumen kisika. ovjek potroi oko 500 litara
kisika na dan i vrati istu koliinu ugljinog dioksida
biljkama. Toliko daju tri odrasla stabla hrasta, jasena,
graba i svake druge umske vrste.
Sada postavljam pitanje kolegi Olegu A n t o n i u:
Zar emo staviti na kocku umu Repa - Gabajeva
greda, Koprivnike nizinske ume, Svibovicu i Banov
brod, ekosustav zaobalja HE VIRJE, taj udesni labo
ratorij to nam ivot znai, da bi dobili samo kilovate?
Kilovate koje e elektroprivreda skupo naplatiti, a
Hrvatsko umarstvo e o svom troku sanirati poslje
dice.
Planeta Zemlja prima 2 kalorije u minuti na 1 cm2.
Od 4.2 milijuna tona fotona, koliko Sunce emitira sva
ke sekunde, Zemlja prima samo 1.85 kg. Prema Ein-
steinovoj formuli E = me2 snaga 2 kilograma fotona je
307
 1.7 IO17 J/s, stoje 20 tisua puta vie od snage svjetskih
elektrana. Veina te energije apsorbirana je u tlu, a sa
mo 0.1 % energije zraenja Sunca hvataju biljke kroz
fotosintezu organske tvari iz ugljinog dioksida i vode.
U hladnoj pustoi svemira tih manje od dva kilogra
ma fotona u sekundi je ono to odrava oazu na naem
planetu toplom i zelenom. Zahvaljujui njima, teku
rijeke, pusu vjetrovi, ute ume i napreduje ljudska
vrsta ( P o n o m a r e v , 1988).
U svojoj studiji "HE NOVO VIRJE" fotosintezu u
nekoliko navrata samo ste spomenuli, ali i ispravno za
kljuili da fotosinteza ovisi o temperaturi zraka, inten
zitetu Suneve radijacije, koncentraciji C0 2 , i o opskr
bi biljke vodom. To su kljuni imbenici o kojima ovisi
fotosinteza, a za nas umare najvanije, rast i razvoj sa-
stojinske strukture.
Ako je kemija kvantna, zar to nije i fotosinteza?
Kemijski sastav plavozelenkastog klorofila a sa
stoji se od 137 atoma:
(CssH72N405MJ
Brzina elektrona u vodikovom atomu reda je veli
ine ac ~ 1/137, gdje je a - konstanta fine strukture,
ac - brzina svjetlosti.
Konstanta fine strukture jedna je od kljunih funda
mentalnih prirodnih konstanata. Empirijska konstanta,
u smislu da nema teorijskog objanjenja za njenu veli
inu. Kad bi njena brojana vrijednost bila velika, svi
jet bi izgledao sasvim drukije; moglo bi se rei, neza
mislivo drukije (Wich m a n , 1971).
Svaka se kemijska veza ostvaruje preko para elek
trona. Kada se kidaju dvije veze vodik - kisik, treba po
maknuti etiri elektrona. Promjena razmjetaja atoma
zahtijeva mnogo energije: 3.32 eVza. raskidanje veze iz
meu vodika i kisika u molekuli vode, a jo 1.68 eV za
uklanjanje atoma kisika iz C0 2 . Taj se atom zatim spaja
s drugim atomom kisika iz molekule H20, i nastaje mo
lekula 0 2 .
Potrebnu energiju zeleni list uzima od toka kvanata
sunane svjetlosti, a za to je potrebno najmanje osam
kvanata crvene svjetlosti, tj. dva kvanta po elektronu.
Dozraena energija, temperatura, ugljini dioksid i voda
su valni paketi o kojima ovisi fotosinteza, produkcija ki
sika i organske tvari. Valne amplitude (maksimumi i mi
nimumi) su nepogodne sile koje ograniavaju rastenje.
Valni paketi su prostorno vremenski ograniena
valna gibanja.
Valni paketi su i godovi koje ste prikazali na slici 8. i
10. u studiji Glavnog izvjea. Na slici 8. vidljive su os
cilacije u radijalnom prirastu. Valni paketi su srednje
mjesene vrijednosti temperature zraka i dozraene
Suneve energije prikazane na slici 19. studije. Prakti-
opaanja > pojava predodba > pojam > formula > pokus
t
308
no harmonina gibanja s vrlo malim oscilacijama mak
simalnih i minimalnih amplituda. Valni su paketi dostu
pna voda u tlu i razine podzemne vode, vidi slika 26.
Tijekom definiranja zavisnih i nezavisnih varijabli,
autori su oito lutali prostorom i vremenom kada su se
odluili za aproksimacije iznijete u studiji. Levakovi
je to uradio elegantnije (usporedi npr. Levakovi 1935,
1938) kada je rastenje doveo u vezu s dinamikim zbi
vanjima. Rastenje je jedna vrsta nejednolinog gibanja
na koje djeluju vanjske i unutarnje sile. Vanjske sile
je podijelio na dvije glavne skupine:
1. sile koje pokreu rastenje i podravaju ga, dotino
pogoduju mu (pogodne sile);
2. sile, koje se suprotstavljaju rastenju (nepogodne
sile).
Ukupna snaga prve skupine sila stoji u upravnom
omjeru s brzinom rastenja, a s ukupnom snagom druge
skupine sila u obrnutom omjeru. Najprihvatljivija je hi
poteza da broj nepogodnih sila, kao i njihova pojedina
na snaga, raste s vremenom u smislu eksponencijalne
funkcije. Levakovieve funkcije rastenja, pa i Kollero-
va funkcija, osnivaju se na omjeru sila pogodnih i ne
pogodnih, jednih i drugih uzetih samo u pozitivnom
smislu. Levakovi unutranje sile nije ni razmatrao.
Ja sam otiao korak dalje i u prouavanja temeljnog
fenomena prirode ukljuio unutarnje sile. Hipotezom
daje u stablu diskretni skup biolokih oscilatora s pul-
sirajuom frekvencijom, uspio sam postaviti komplek
sne jednadbe sastojinskog debljinskog i visinskog ras
tenja. Model debljinskog rasta i prirataje Zakon pri
guenih sinusoidnih oscilacija, a visinskog rasta i pri
rasta Zakon prisilnih gibanja. Koeficijent elastinosti
co, zamijenio sam koeficijentom pulsacije cop, koji je za
hrast lunjak (nije sluajno) reda veliine ac ~ 1/137.
Poznavajui interferenciju valova, svaka promjena
frekvencije i amplitude moe dovesti do raspada susta
va. Tijekom same izgradnje hidroelektrane poremetit
e se opskrba biljke vodom, a posljedica su suenje u
ma. Primjere imate u zaobalju HE akovec i He Du
brava uzvodno uz rijeku Dravu.
Sveobuhvatnu zakonitost rasta i razvoja sastojinske
strukture istraujem ve preko etvrt stoljea. Pritom
sam u okviru tipolokih istraivanja osobno postavio
preko 500 primjernih ploha, izmjerio preko 30 000 vi
sina, analizirao preko 30 000 izvrtaka i osobno obavio
analizu preko 1000 stabala glavnih vrsta drvea, svih
starosti, a za hrast lunjak 3 dominantna stabla starih
150. godina. Usput uredio sam timski i osobno preko
60 000 ha uma.
U osobnim istraivanjima primijenio sam metodu
zajedniku za sve znanstvenike svijeta, shematski pri
kazanu formulom:
 U tom kaosu podataka uoio sam mnoge pojave
koje do danas nisu objanjene i doao do spoznaja o
kojima kolega Antoni moe samo sanjati. Vi sa dvo
godinjim istraivanjima, na 21. plohi i 330 izvrtaka
niste ni mogli uoiti pojave i zakonitosti razvoja sasto-
jinske strukture, a usuujete se dati zeleno svjetlo za
izgradnju "HE NOVO VIRJE".
Prihvatljiv reim podzemnih voda sa stajalita odr
anja umskih ekosustava, studija koju je izradila tvrtka
OIKON d.o.o., za Hrvatsko je umarstvo neprihvatljiv.
Zahvaljujem kolegi Antoniu na dobronamjernoj
sugestiji i savjetima kako da istraujem i gdje da obja
vim rezultate svojih istraivanja. Rezultate sam obja
vio u brojnim asopisima s meunarodnom recenzi
jom, jedan na IUFRO kongresu 1995. u Finskoj, u Ra
LITERATURA
A n t o n i , O., 2Q02: Openito o studiji "HE NOVO
VIRJE - prihvatljivi reim podzemnih voda sa
stajalita odranja umskih ekosustava". umar
ski list 3-4, 176-181.
A n t o n i , O., 2002: Prilog raspravi o prihvatljivom
reimu podzemnih voda sa stajalita odranja
umskih ekosustava - gledite izvoditelja isto
imene studije za "HE NOVO VIRJE". umarski
list 3-4, 181-188.
B e z a k , K., 1982: Prouavanje strukture i veliine sa-
stojinskog debljinskog rasta i prirasta hrasta lu
njaka (Quercus robur L.) u zajednici hrasta lu
njaka s velikom utilovkom (Genisto elatae -
Quercetum roboris Horv. 38), Radovi br. 52;
B e z a k , K., 1990: Prouavanje strukture i veliine sa-
stojinskog rasta i prirasta hrasta lunjaka (Quer
cus robur L.) u zajednici hrasta lunjaka s veli
kom utilovkom (Genisto elatae - Quercetum
roboris Horv. 38), Disertacija, umarski fakul
tet, Sveuilita u Zagrebu.
B e z a k , K., 1992: Priguene oscilacije fenomena rasta
i prirasta praene Levakovievim analitikim iz
razima, Zbornik o Antunu Levakoviu, HAZU,
Centar za znanstveni rad Vinkovci, Posebna iz
danja VI: 57-83 Vinkovci.
B e z a k , K., 1995: The supressed oscilations of the pe
dunculate oak (Quercus robur L.) stand diame
ter growth (Priguene oscilacije sastojinskog de
bljinskog rasta hrasta lunjaka), IUFRO XX
World Congress, 6-12 August 1995, Danish Fo
rest and Landscape Research Institute: 7-17.
Tampere, Finland.
B e z a k , K., 2000: The Uncertainty principle of dia
meter growth and increment in pedunculate oak
(Quercus robur L.), (Naelo neodreenosti deb-
ljinskoga rasta i prirasta hrasta lunjaka (Quer
cus robur L.), IUFRO WORKING GROUPS,
International Conference OAK 2000, Imrove-
ment of Wood Quality and Genetic Diversity of
dovima umarskog instituta, a mnogi rezultati osobnih
istraivanja pohranjeni su u ladici i ekaju neka bolja
vremena. Unato priguenom razvoju, a esto puta i
prisilnom radu, uspio sam postii znanstveno zvanje -
vii znanstveni suradnik.
Naelo potrajnog gospodarenja umama temeljni je
postulat gospodarenja i razvojne strategije Hrvatskog
umarstva, ugraeno u sve osnove i programe gospo
darenja umama. Zahvaljujui Hrvatskom umarstvu,
krajnje praktinoj struci, umarskoj znanosti i uma
rima praktiarima, Hrvatske su ume najvrjednije i naj
prirodnije u Europi.
Lekcije Hrvatskom umarstvu, umarskim znan
stvenicima i strunjacima, u stilu dr. se. Olega Antoni-
a ne elim ni komentirati.
Oaks, Poster Abstracts, s. 13-14., Zagreb.
B o k o v i , J. R., 1763: Theorija philosophiae natu
ralis, Venetiis MDCLXIII, Prijevod 1974: Teori
ja prirodne filozofije, Institut za filozofiju Sve
uilita u Zagrebu; Zagreb.
K l e p a c , D., 1975: Oscilacija i struktura debljinskog
prirasta hrasta lunjaka u gospodarskoj jedinici
"Josip Kozarac" od 1950 do 1971. godine, JAZU,
Centar za znanstveni rad Vinkovci, Vinkovci.
K l e p a c , D., 1996: Rast i prirast hrasta lunjaka; knji
ga: HRAST LUNJAK (Quercus robur L.) U
HRVATSKOJ, HAZU, Centar za znanstveni rad
Vinkovci, Vinkovci - Zagreb;
L e v a k o v i , A., 1935: Analitiki oblik zakona raste -
nja, Glas. um. pokuse 4., Zagreb.
L e v a k o v i , A.,1938: Fizioloko-dinamiki osnovi
funkcija rastenja, Glas.um. pokuse 6., Zagreb.
Oikon d.o.o., 1999: HE Novo Virje - prihvatljiv reim
podzemnih voda sa stajalita odranja umskih
ekosustava (Glavni izvjetaj). Oikon d.o.o., Za
greb.
P o n o m a r e v, L. I. 1988: The Quantum dice, prijevod
1995: Kvantna kocka, kolska knjiga, Zagreb.
P r p i , B., 2002: Utjecaj vodotehnikih zahvata na
stabilnost sastojina hrasta lunjaka (Quercus ro
bur L.) u Hrvatskoj u primjeru HE NOVO VIR
JE. umarski list 7-8, 181-188.
P r p i , B., 2002: Miljenje o gleditu izvoditelja u
marske studije za "HE NOVO VIRJE". umar
ski list 3-4, 189-191.
S u p e k , I., Furi M., 1994.: Poela fizike, kolska
knjiga, Zagreb.
W i c h m a n , E. H., 1971: Quantum physics, Berceley
physics course - volume 4, Prijevod: Zovko N.,
1988: Kvantna fizika. Udbenik fizike Sveuili
ta u Berkeleyu - svezak 4., Tehnika knjiga,
Zagreb.
Karlo Bezak
309
 OBLJETNICE
OTKRIVENO SPOMEN OBILJEJE POK. PROF. DR. SC. URI RAUSU
U povodu pete godinjice smrti naeg istaknutog
znanstvenika i umarskog strunjaka prof. dr. sc. ure
R a u a , 21. svibnja 2002. god. okupili su se na Rabu
na Nastavno pokusnom umskom objektu predstavnici
znanosti i prakse, lanovi obitelji, obnaatelji biveg i
sadanjeg rukovodstva Raba i ostali prijatelji i potiva-
telji pok. profesora, da mu otkrivanjem spomen obilje
ja odaju priznanje i zahvalnost, kao glavnom uteme
ljitelju i prvom upravitelju petog Nastavno pokusnog
umskog objekta umarskog fakulteta Sveuilita u Za
grebu. U etvrtoj knjizi "Sveuilina umarska nastava
u Hrvatskoj 1898-1998. u izdanju umarskog fakulte
ta, tiskanoj povodom obiljeavanja 100-te obljetnice
visokokolske umarske nastave u Hrvatskoj, itamo,
daje jo 1923. godine prof. dr. sc. Andrija P e t r a i
doveo studente umarstva na Rab da im pokae bilje i
ume najzelenijeg otoka na Jadranu. Uz prekid tijekom
II svjetskog rata, to su postale stalne studentske eks
kurzije do osnivanja NPO Rab, kada poinje stalna
Potovana obitelji Rau, cijenjene gospoe i gospo
do, dragi prijatelji!
U relativno kratkom vremenskom odmaku, nepunih
pet godina od smrti naeg profesora ure Raua, vei
na nas je opet zajedno ovoga dana koji posveujemo
profesoru i njegovu dijelu. To je bez sumnje snana po
tvrda prigodnih rijei oprotaja kojima smo opisali
profesorov rad, rezultate i velika postignua u stru
nom, drutvenom i privatnom ivotu. Ovaj put podie
mo spomenik kao trajno obiljeje sjeanja na naeg
profesora i njegov doprinos razvoju umarskog fakul
teta, odgoju mladih strunjaka i uspjehu cjelokupne
hrvatske umarske struke. Sto smo eljeli postii podi
zanjem i dananjim otkrivanjem spomenika i koje su
310
studentska praksa. Njegov utemeljitelj pok. prof. Rau
u publikaciji 1986. je zapisao. "umarski fakultet sve
uilita u Zagrebu za potrebe obrazovanja visokostru-
nih kadrova i znanstvenoistraivakog rada gospodari
dijelom mediteranskih uma na otoku Rabu. ume su
preuzete na upravljanje i gospodarenje od Skuptine
opine Rab, ugovorom br. 01/1-105/1-75. od 6. 03.
1975. Spomenute ume imaju posebnu namjenu i spe
cifian karakter (ume s posebnom namjenom, Zakon
o umama N.N. br. 52/90), a glavni im je cilj zorna izo
brazba studenata umarstva, obavljanje znanstvenois
traivakog rada u vezi s prirodnom obnovom uma
naeg Mediterana i postizanje optimalne turistiko-re-
kreativne uloge uma otoka Raba"
O pok. prof. dr. sc. uri Rauu i svrsi otkrivanja
ovog spomen obiljeja, sve zaznajemo iz prigodne rije
i njegovog nasljednika prof. dr. sc. Jose V u k e l i a ,
koju prenosimo u cijelosti:
nas ideje vodile? Ponajprije vodio nas je osjeaj za
hvalnosti i obveze vraanja dijela duga naemu profe
soru za sve to je u svome znanstveno-nastavnom i
edukativnom radu uinio, ne zbog toga to dug, ma
kakav bio, morate vratiti, ve zbog istinske zahvalnosti
za sve ono to nam je profesor nesebino podario. 1 na
glaavam, ovo je samo malen dio toga duga, ostatak e
vraati narataji umarskih strunjaka u Hrvatskoj
itajui njegova djela, uei po njegovu nauku, citira
jui i primjenjujui brojne njegove spoznaje u funda
mentalnom, ali i u primjenjenom radu. Ostatak e vra
ati obini ljudi uivajui, i ne znajui tko je za to za
sluan, na mnogim zatienim prirodnim objektima u
Hrvatskoj, od Vukovara do Raba, koji su istraeni, opi-
 sani i vrednovani zahvaljujui ingenioznim idejama
profesora Raua. On je u njima znao prepoznati iskon
sku ili vrijednu prirodnu batinu, koja e nekomu po
sluiti za produbljivanje strunih i znanstvenih spozna
ja, a nekomu e posluiti da se na trenutak prepusti za
grljaju s prirodom i da jednostavno uiva, prenosei
svoju ljubav i osjeaje na druge ljude i stvari oko sebe.
Zahvalnost osjeamo i prema gradu Rabu. Ovdje smo
u svako vrijeme i u svakom sustavu naili na razumije
vanje i pomo jer su Rabljani umarski fakultet pri
hvatili kao dio svoga grada. Spomen obiljeje podie
mo u Kalifrontskom carstvu hrasta crnike zato to je
profesor Rau posebno volio ovaj kraj i vjeni um va
lova u Uvali svete Mare, a volio je i ovdanje ljude koje
je dobro razumio. Grad Rab zasluuje i ovaj i jo mno
ge druge spomenike zbog vie nego primjerenog odno
sa prema svojoj prirodnoj, posebice umskoj batini.
Ne mogu se u ovom trenutku sjetiti da jo neko mjesto u
Hrvatskoj poput Raba u svojim parkovima i umama
ima dva spomenika dinim umarskim strunjacima:
jedan u parku Komrar podignut 1974. godine u znak
zahvalnosti svomu utemeljitelju i umaru Pravdoju
Beliji, a drugi evo otkrivamo danas utemeljitelju
ovog nastavno-pokusnog objekta prof uri Rauu.
Imao je Rab u svojoj prolosti, a ima i danas svoje
sinove, vrsne umare, ali je nesebino prigrlio strance
s velikim idejama omoguivi im njihovo ostvarenje
bez obzira na sve tekoe. Oni su mu na najbolji mogu
i nain vratili istiui uvijek u prvi plan njegove lje lik, za koji smo molili gospodina Jurkia da istakne
pote, prirodno bogatstvo i turistike atrakcije. I zbog
toga je ovaj in neobino znaajan jer pokazuje daje
odnos prema prirodnoj batini zapravo odnos prema
nama svima. Gospoe i gospodo, ovo spomen obiljeje
nosi nekoliko poruka. Jednu svakako upuenu sada
njim i buduim studentima umarstva, ali i drugih pri-
rodnoznanstvenih disciplina. Svi oni dolaze uiti na
ovaj objekt, a za djelo profesora Raua znaju iz litera
ture. Spomenik je poticaj da zastanu, da razmisle i da
se poklone istinskom velikanu iz svoje struke i da to ne
zaborave, da Rab napuste ponosniji na svoju struku i
bogatiji za spoznaju primjerenog odnosa prema njezi
nim zaslunim pojedincima. Druga je poruka upuena
stranim posjetiteljima Raba kojih u ljetnim mjesecima
50 G O D I N A U M A R I J E V R B O V E C
Sveanom priredbom 28. srpnja umarija Vrbovec
obiljeila je 50. godinjicu osnutka i rada. Bio je to sre
dinji dogaaj dvodnevne manifestacije tijekom koje je,
dan ranije, u vrbovekoj Narodnoj knjinici otvorena
prigodna izloba fotografija o povijesti umarije, a na
veer u umi Novakui odrano literarno umarsko vee. umarije Vrbovec opisao umariju i izrekao zahval
Vrboveka umarija danas je dama u pedesetim go
dinama, sva u punini svoje ljepote, dama i mati koja
ovdje proe na stotine. Oni svake godine moraju vidjeti
odreene promjene i napredak, oni e se raspitati i
znati komu je i zato podignut ovaj spomenik. Bit e si
gurno jo uvjereniji da narod koji umjetnikim djelima
vraa dugove svojim sinovima sigurno ima i dugu i bo
gatu povijest, plemenitu duu i izglednu budunost-ma
kako kratka bila njegova dravotvornost. Potovana
obitelji, potovana gospoo Rau, od danas vaa briga
koju nakon svakoga posjeta profesorovu poivalitu na
Mirogoju, uz znak zahvalnosti u razgovoru istaknete-
samo nam je vano da ga ne zaboravite nee biti potre
bna: ovo je dokaz privrenosti i zahvalnosti svih djelat
nika umarskog fakulteta u Zagrebu, posebice lanova
Zavoda za uzgajanje uma autoru preko 190 znanstve
nih i strunih radova, autoru est skripata i udbenika,
dvadeset vegetacijskih karata, uredniku najpoznatijih
umarskih monografija na kraju prolog stoljea. U
izradi spomen-obiljeja i ugodi ovoga dana nesebino
su nam pomogli akademski kipar gospodin Anto Jur-
ki, direktor umjetnike ljevaonice Likovne akademije
gospodin Goran Maei, Uprava uma Senj na
elu s gospodinom Juricom Tom Ijen o viem, gra
ani Raba, posebno gospodin Zeljko Vi das -B a car,
pa im od srca i s istinskim priznanjem zahvaljujemo.
Sama ideja postavljanja reljefa i natpisa na prirodni
kamen s otoka Raba potekla je od nas prvih uenika i
suradnika profesora Raua. Njome smo eljeli spojiti
simbole prirode-kamen i i umjetnosti-bronani reljefni
karakteristino nagnutu glavu udesno i pomalo otar i
prodoran istraivaki pogled pokojnog profesora. Po
gled koji nas je uvijek hrabrio, podravao, i kad je bilo
najtee, pratio nas brino, pogled koji, vjerujte, draga
gospodo, i danas osjeamo.
Nakon prigodnih rijei sadanjeg gradonaelnika
Raba gosp. Zdenka A n t e i a , dipl. ing., Predsje
dnika Opinske skuptine Rab 1975. god,, gosp. Josipa
F a f l j a i dr. se. Vicka I v a n e v i a , predstavnika
Hrvatskih uma d.o.o., spomen obiljeje otkrio je de
kan umarskog fakulteta prof. dr. sc. Ivica G r b a c .
H. Jakovac
nas mazi i dri u svojem krilu i prema kojoj se ponekad
odnosimo kao prema maehi, a ona nam oprata nae
pogreke...
Tako je dipl. ing. uro K a u z l a r i , poetski i za
ljubljeno, na sveanoj priredbi povodom 50. obljetince
nost svim prethodnicima koji su "svojim i najmanjim
radom doprinijeli da ona bude prepoznata kako u stru-
311
nom tako i svakom drugom pogledu". Poelio je uma
riji i njenim umama ono stoje svakom umaru najva
nije, "mnogo redovitih uroda ira, manje suenja i to
prirodnije i zdravije ume za budue generacije". Spo
menuo je dananji upravitelj Kauzlari i sve svoje pret
hodnike, od Vladimira e g a r e c a , Vlade L o n a r i -
a, Pavla Vo j t a do mr. Zdravka M o t a l a i Tomisla
va S t a r e v i a , koji su ustrojili umariju i dali svoj
obol onome stoje danas.
Osnovana spajanjem dravnih uma bive umarije
Draganec i Imovinskih uma umarije Sv. Ivan abno,
te kasnije pripajanjem jo nekih podruja, vrboveka
umarija danas gospodari s 8.175 ha uma. Tijekom
proteklih 50 godina i brojnih reorganizacija umarstva,
i vrboveka je umarija mijenjala status, od ekonom
ske jedinice u umskom gospodarstvu Kalnik 1959.
godine do pogona s iro-raunom a kanije i OOUR-a u
umskom gospodarstvu "Mojica Birta" Bjelovar.
Danas je vrboveka umarija jedan od znaajnih
subjekata u Upravi uma Podrunici Bjelovar, s godi
njim etatom od oko 40.000 m3, prostire se na pet opi
na, brine o drvnoj zalihi od preko 2,4 milijuna kubika
ili 369 mVha, u kojoj je najzastupljeniji hrast lunjak s
55 %. Godinje se obavlja njega pomlatka na 125 ha,
poumljavanje i popunjavanja na 40-ak ha. No, jedna
Sa sveane priredbe
rima, u Krievcima, bilo i prvo umarsko uilite jo
1860. godine.
Zadovoljstvo je biti meu najboljima, a da bi se to
postiglo, mora postojati izazov, motiv, podsjetio je jo
jedan vrboveki umar, dipl. ing. Tomislav Starevi.
Za taj iskorak potrebna je ljubav, odricanje, potreban je
red, rad i disciplina ega u vrbovekoj umariji nikad
nije nedostajalo. Ovdje je posebno njegovan kolektivni
duh, ovdje se nikad nije pazilo na radno vrijeme.
umarstvo nije djelatnost u kojoj su promjene revo
lucionarne, no brojne reorganizacije, pa i skoro restruk
turiranje uvijek su izazov, rekao je pozdravljajui goste
zamjenik direktora dipl. ing. Ivan H o d i . No u svim
tim promjenama cilj je isti, ouvati potrajnost gospoda
312
ko je vano, istaknuo je ing. Kauzlari, stoje na ovom
podruju Specijalni zooloko-ornitoloki rezervat Va-
roki lug te vie posebnih rezervata prirode, pet trajnih
ploha meunarodnog projekta ovjek i biosfera, to su
Vrbovec svih ovih godina posjeivale skupine umara
sa svih kontitnenata i "divile se ljepoti uma i klanjali
hrastu lunjaku", stoje umarija dva puta bila domain
strunim ekskurzijama Kongresa IUFRO i to su stu
denti ovdje redovito na terenskoj nastavi. U umariji su
danas zaposlena 72 radnika, a od osnutka do danas tu je
radilo preko 250 ljudi, to znai daje umarija hranila
preko 250 obitelji.
Pridruujui se estitkama slavljeniku, prof. dr.
Slavko IVI at i prisjetio se stare uzreice:"Kad vidim
kakove su vam ume, rei u vam kakvi ste ljudi. A ovo
su kvalitetne i kvalitetno pomlaene ume u kojima
dominira lunjak, zatitni znak hrvatskoga umarstva.
One su rezultat smiljenoga rada ovdanjih umara u
ne tako dugoj povijesti umarije, kada se zna da se u
Hrvatskoj sustavno gospodari umama ve 237. godi
na". ume su vjeni snimatelji i promatrai svega to
se u njima i u njihovoj okolini dogaa s klimom, voda
ma, faunom. ume i ovjek neraskidivio su povezani
od pamtivjeka i taj je odnos prolazio kroz vie etapa,
rekao je prof. Mati podsjeajui daje na ovim prosto-
EHJ I wt
'Jt l w"m i
V
W^-*%
renja. Putokaz u takvim situacijama mogu biti umari i
umarije koje kao vrboveka ovako uspjeno rade.
Sudionicima proslave obratili su se i prof. Paula
D u r b e i poruujui "da ume ne sjeemo nego nje
gujemo i obnavljamo", te zaljubljenik u umu prof.
Antun r a m e k iz Sv. Ivna abna za koga je "boravak
u umi sveanost na kojoj uma pred goste izlae svoje
bisere". Cjelokupnom sveanom ugoaju pridonijeli su
vrboveki KUD "Petar Zrinski" sa svojim tambura
kim orkestrom i mukim oktetom, a proslava ovog vr-
bovekog jubileja zavrila je domjenkom za uzvanke u
lugarnisci Fuki.
Miroslav Mrkobrad
 KNJIGE I ASOPISI
ALLGEMEINE
FORST-JAGDZEITUNG
SILVER FIR (Abies alba) IN CROATIA
Herausgeber M at i und B. P rp i . Verffentlicht
von Akademija umarskih Znanosti gemeinsam mit
Hrvatske ume, Zagreb. 2001. ISBN 953-98571-0-4
(Akademija). 896 Seiten mit zahlreichen Abbildungen,
Tabellen und Graphiken.
Nachdem 1996 das ber die Grenzen Kroatiens sehr
beachtete Buch ber "die Stieleiche in Kroatien" unter
der Redaktion von Professor Dr. Duan K l e p a c her
ausgegeben wurde, ist nunmehr eine weitere bedeu
tende Baumarten-Monographie ber die "Weitanne in
Kroatien" erschienen. Dieses glnzend ausgestattete
Werk wurde nach 5-jahriger Arbeit gemeinsam von der
Akademie fr Forstwissenschaften und dem Verlag
"Kroatische Walder" (Croatian Forests) in kroatischer
und englischer Sprache herausgegeben.
Die Weitanne liefert nach der Eiche das wertvoll
ste Holz in Kroatien. Sie hat einen Anteil von 9,4 % am
Holzvorrat der kroatischen Wlder, whrend die bri
gen Nadelhlzer, wie Fichte, Kiefer, Schwarzkiefer
und Douglasie, insgesamt nur einen Vorratsanteil von
5,2 % aufweisen. Sie stockt, vor allem in Buchen-Tan
nen-Bestnden auf insgesamt 220 000 ha. Gemeinsam
mit der Buche bildet sie eine Hauptbaumart der kro
atischen Plenterwlder, die eine Flche von 150 000 ha
einnehmen.
An dem beinahe 900 Seiten starken Buch haben 57
Autoren mitgearbeitet. Nach einem Vorwort durch den
Prsidenten der Akademie fr Forstwissenschaften
Professor Dr. Dr. h. c. M at i und einer ausfhrlichen
Einleitung durch den Chefredakteur Professor Dr.
P r p i folgt ein umfassender Bericht von Professor
Dr. K l e p a c ber die Entwicklung der kroatischen
Forstwirtschaft und hierbei v. a. der Forsteinrichtung
vom 17. Jahrhundert an bis zur Gegenwart, unter be
sonderer Bercksichtigung der Weitanne. Der Haupt
OBINA JELA (Abies alba) U HRVATSKOJ
Za izdavaa M a t i i B. P r p i , objavilaAkademi- Zagreb 2001. ISBN 953-98571-0-4 (Akademija), 896
ja umarskih znanosti zajedno s Hrvatskim umama, stranica s brojnim slikama, tabelama i grafikonima.
teil des Werkes ist in 8 groe Abschnitte gegliedert, die
jeweils von einem bedeutenden Forstwissenschaftler
redigiert wurden.
1. Professor Dr. V u k e l i : Waldgesellschaften und
kologische Bedingungen.
2. Professor Dr. P r p i : Die kologische Konstitution
der Weitanne.
3. Professor Dr. V i d a k o v i : Pflanzenziichtung bei
Weitanne.
4. Professor Dr. M a t i : Waldbau einschlielich Sa
menproduktion, Baumschulen und waldbaulichen
Manahmen im Plenterwald.
5. Professor Dr. K l e p a c : Wachstum, Forstplanung
und Dendrochronologie bei Tanne.
6. Professor Dr. G1 a v a : Forstschutz und Jagd.
7. Professor Dr. Ljuljka: Holznutzung, Mechanisie
rung, Verwendunag von Tannenholz, Anatomie und
Technologie des Holzes.
8. Professor Dr. F i g ur i : konomie der Tannenwirt
schaft. Tannenholzmarkt weltweit und in Kroatien.
Berechnung des Wertes der Tannenwlder unter
Bercksichtigung seiner Wohlfahrtswirkungen.
Das Buch wird durch ein sehr umfangreiches Lite
raturverzeichnis bereichert.
Die sehr breit angelegte Monographie wendet sich
nicht nur an die Forstwissenschaft und Forstwirtschaft
Kroatiens, vielmehr spricht sie auch die Tannenwirt
schaft in ganz Europa an. Die Herausgeber des Werkes
haben daher smtliche Beitrge durch ausgewiesene
Experten aus Deutschland, der Tschechischen Repu
blik, der Slowakei, Sloweniens, Bosniens und Herze
gowinas, Italiens und Kroatiens rezensieren lassen.
Diesem erfreulichen, sehr interessanten Werk ist
eine weite Verbreitung auch auerhalb Kroatiens zu
wnschen.
313
 Nakon stoje 1996. godine izdana i doekana s veli
kim zanimanjem i izvan granica Hrvatske, knjiga u re
dakciji dr. Duana K l e p c a , Hrast lunjak u Hrvatskoj,
ova predstavlja jo jednu znaajnu monografiju o obi
noj jeli u Hrvatskoj. Ovo blistavo opremljeno djelo je po
petogodinjem radu na hrvatskom i engleskom jeziku
objavila Akademija umarskih znanosti u suradnji s po
duzeem "Hrvatske ume".
Od obine jele se, nakon hrasta, dobiva najvrijedni-
je drvo u Hrvatskoj. Njen udjel je 9,4 % u drvnoj zalihi
hrvatskih uma, dok je ukupan udjel ostalog crnogo-
rinog drvea - smreke, bora, crnog bora i duglazije -
5,2 %. Ona se pojavljuje, ponajprije u bukovo-jelovim
sastojinama na ukupno 220 000 ha. Zajedno s bukvom
tvori glavnu vrstu drvea u hrvatskim prebornim uma
ma na povrini od 150 000 ha.
Na gotovo 900 stranica je sudjelovalo 57 autora. Iza
predgovora predsjednika Akademije umarskih znano
sti profesora dr. dr. h.c. M a t i c a i iscrpnog uvoda
glavnog urednika profesora dr. P r p i a , slijedi opir
no izvjee profesora dr. K l e p c a o razvitku hrvat
skog umskog gospodarstva, popraeno lancima osta
lih autora o ureivanju uma od 17. stoljea do danas, s
posebnim osvrtom na obinu jelu. Glavni dio knjige
podijeljen je na 8 velikih poglavlja, koje su redigirali
znaajni umarski znanstvenici.
1. Profesor dr. V u k e l i : umske zajednice i ekolo
ki uvjeti.
Prof. dr. se. Mannko 01 u i :
SNIMANJE I ISTRAIVANJE ZEMLJE IZ SVEMIRA:
SATELITI, SENZORI, PRIMJENA
Dana 25. rujna 2001. godine u velikoj vijenici
HAZU odrano je predstavljanje knjige Snimanje i is
traivanje Zemlje iz Svemira: sateliti, senzori, primje
na autora Marinka 01 u i a, sveuilinog profesora u
mirovini.
Knjiga Snimanje i istraivanje Zemlje iz Svemira:
sateliti, senzori, primjena obima je 516 stranica, s 310
slika i crtea (cmobijelih i u boji) te 95 tablica. Da su
knjigom obuhvaena najnovija znanja iz domene da
ljinskih istraivanja potvruje i 467 citata recentne
strane i domae literature.
Sadraj knjige podijeljen je u osam poglavlja s pod-
poglavljima (do etvrte razine). Time je knjiga vrlo do
bro strukturirana i u skladu je s trendovima koji su uo
biajeni pri pisanju knjiga iz podruja daljinskih istra
ivanja u svijetu. Knjiga sadri:
1. Uvod
2. Fizikalne osnove daljinskih istraivanja
3. Rakete nosai
314
2. Profesor dr. P r p i : Ekoloki sastav obine jele.
3. Profesor dr. V i d a k o v i : Oplemenjivanje obine
jele.
4. Profesor dr. M a t i : Uzgoj uma i proizvodnja sje
mena, rasadnici i umsko-uzgojne mjere u prebor-
noj umi.
5. Profesor dr. K1 e p a c : Ureivanje uma, rast, um
sko planiranje i dendrokronologija obine jele.
6. Profesor dr. G1 a v a : Zatita uma i lovstvo
7. Profesor dr. Lj u 1 j k a: Uporaba drva, mehanizaci
ja, primjena jelovine, anatomija i tehnologija drva.
8. Profesor dr. F i g uri : Ekonomija gospodarenja je
lom, trite jelovine u svijetu i u Hrvatskoj. Obrau
navanje vrijednosti jelovih uma s obzirom na op
ekorisne funkcije.
Knjiga je obogaena vrlo opirnim popisom litera
ture.
Vrlo iroko koncipirana, ova monografija obrauje
ne samo umarsku znanost i gospodarstvo Hrvatske,
ve govori i o gospodarenju jelom u cijeloj Europi. Iz
davai ovog djela su stoga sve priloge dali na recenziju
odabranim strunjacima iz Njemake, eke Republi
ke, Slovake, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Italije i
Hrvatske.
Veselimo se ovom zanimljivom djelu, te mu elimo
odlazak daleko izvan granica Hrvatske.
H. Kramer
4. Svemirske letjelice
5. Analiza i interpretacija snimaka
6. Primjena satelitskih daljinskih istraivanja
7. Daljinska istraivanja i GIS
8. Popis pojmova, izraza i skraenica
Satelitska daljinska istraivanja, koja su tema ove
knjige pripadaju u mlae discipline za prikupljanje,
obradu i analizu podataka o povrini Zemlje i njenim
resursima. Stoga su znanja iz ove domene neophodna
irokom krugu strunjaka koji se bave prouavanjem
Zemljine povrine i njenih resursa, osobito danas u
promijenjenim i naruenim ekolokim prilikama.
U knjizi je ukratko opisana povijest satelitskih da
ljinskih istraivanja kroz razvoj tehnika snimanja, sate
litskih tehnologija te metoda za interpretaciju snimaka.
Osim toga definirani su temeljni pojmovi iz domene
daljinskih istraivanja te opisani ciljevi koji vrlo dobro
opisuju karakter i irinu ove discipline. Nadalje su de
taljno opisane teoretske postavke neophodne za razu-
mijevanje tehnika snimanja Zemlje iz Svemira te inter
pretaciju snimaka, (elektromagnetska energija, EMV
spektar i njegove karakteristike, interakcija EMZ, re
fleksija od Zemlje, objekata i atmosfere, registriranje
EMZ). Ujedno su opisani i naini snimanja koji se ko
riste ili su se koristili u daljinskim istraivanjima te
senzori za snimanja.
Opisane su takoer i rakete nosai koje su neophod
ne pri odnoenju satelita za snimanje u Svemir, odnos
no u putanju oko Zemlje. Opisane su gotovo sve rakete
koje su razliite zemlje koristile prilikom lansiranja
svojih satelita za potrebe snimanja Zemlje. Svojim
obujmom i sadrajem ovo poglavlje predstavlja jedin
stven primjer u pisanju knjiga iz domene daljinskih is
traivanja. Naime rijetke su knjige u kojima je ovaj
segment tako iscrpno obraen.
Nadalje su opisane letjelice kao nosai senzora po
mou kojih se snima povrina Zemlje. Opisom su obu
hvaeni svi aktivni sateliti kao i oni koji to vie nisu,
kako bi se dobio uvid u razvoj Dl te prikazale mogue
smjernice daljnjeg razvoja. Pritom su detaljno opisane
karakteristike senzora koji slue za snimanje, kao i
tehnike karakteristike letjelica koje ih nose. Za veinu
opisanih senzora prikazani su primjeri snimaka.
Poglavlje o analizi snimaka predstavlja logian sli
jed prethodnih poglavlja. U njemu su opisane glavne
tehnike analize i interpretacije snimaka te naini izd
vajanje specifinih informacija iz njih.
Najvei dio knjige opisuje primjenu daljinskih istra temeljne postavke, metodoloki pristup te ideje za pri
ivanja u geologiji, umarstvu, poljoprivredi, kartogra mjenu daljinskih istraivanja, dok e iskusnijim stru
fiji, meteorologiji, prostornom planiranju i urbanizmu, njacima iz te domene predstavljati izvrstan podsjetnik.
za vojne potrebe te u ekologiji. Taje primjena opisana Knjiga e mnogim studentima agronomije, arheologi
na temelju mnogobrojnih primjera iz literature. Veina je, geodezije, geofizike, geografije, geologije, gradi
opisanih primjera popraena je originalnim slikovnim teljstva, oceanografije, povijesnog nasljea, rudarstva,
materijalom. Na taj su nain opisana mnogobrojna istra umarstva predstavljati temeljni izvor znanja o daljin
ivanja koja su diljem svijeta obavljena primjenom da skim istraivanjima i mogunostima njihove primjene.
ljinskih istraivanja. U ovom je poglavlju znaajno na Stoga se moe rei daje ova knjiga izuzetno vrijedan
pomenuti da se pojavljuju i primjeri primjene daljinskih doprinos razvoju daljinskih istraivanja kao znanstve
istraivanja domaih autora, to je za razvoj daljinskih ne discipline i njihove primjene u mnogim strukama.
istraivanja u Hrvatskoj vrlo znaajno.
Knjige s ovakvom tematikom na hrvatskom jeziku
U sedmom poglavlju ukratko su opisani geografski nema. Usporeujui je sa slinim knjigama na engle
informacijski sustavi koji ine temelj za praktinu pri skom, njemakom, francuskom i talijanskom jeziku,
mjenu rezultata daljinskih istraivanja, ali i korisno moe se uoiti da sadrajno i koncepcijski nimalo ne
pomagalo prilikom interpretacije snimaka openito. zaostaje za recentnom literaturom iz domene daljin
Posljednje, osmo poglavlje, predstavlja znaajan do skih istraivanja u Europi i Svijetu. Osobita vrijednost
prinos razvoju daljinskih istraivanja i njihovom ire ove knjige oituje se u tome da su mnogi primjeri
nju, jer su u njemu dani popisi pojmova i izraza (245) te primjene daljinskih istraivanja rezultat rada autora
skraenica (138) sa tumaenjima, pa ovo poglavlje mo samog, ili u suradnji s drugim strunjacima.
emo smatrati prethodnicom rjenika pojmova iz daljin Unato sloenosti i irini opisane materije, knjigaje
skih istraivanja, koji se sve vie namee kao potreba. napisana jednostavno, razumljivo te sistematski logi
Ova knjiga vrijedan je doprinos razvoju daljinskih no. Koritene mjerne jedinice i struni nazivi u skladu
istraivanja u Hrvatskoj. Mnogim e strunjacima su s mjeriteljskim propisima i normama te sa termino
predstavljati prvu informaciju o daljinskim istraiva logijom daljinskih istraivanja, ali i ostalih struka koje
njima i mogunostima njihove primjene, gdje e nai su opisane u ovoj knjizi.

315
 Bogatom opremom i irinom tematskog obuhvata
ova knjiga nadilazi klasine udbenike te se pribliava
kategoriji monografija.
O kvaliteti najbolje govore recenzije, a ovdje e se
prikazati izvodi onako kao su navedeni u knjizi.
"Razmatrana knjiga sveobuhvatno, sustavno, meto-
dino i na jasan nain iznosi fizikalne osnove daljinskih
istraivanja, lansiranje vanijih satelita i svemirskih po
staja te odgovarajuih senzora za snimanje i mjerenje
pojava na Zemlji i u atmosferi. Opisana je analiza i in
terpretacija satelitskih snimaka, pri emu se naglaava
svrsishodnost raunalne tehnologije za analizu podata
ka. Iznijeti su glavni postupci digitalnog procesiranja
satelitskih snimaka i odgovarajua raunalna interpre
tacija. Opirno su iznijete primjene satelitskih podataka
u razliitim znanostima, to je ilustrirano brojnim pri
mjerima. Izloeni su postupci satelitskih opaanja i pri
mjena u znanstvenim i strunim podrujima u: geologi
ji, geofizici, geodeziji, umarstvu, poljoprivredi, karto
grafiji, prostornom planiranju i urbanizmu, meteorolo
giji, ekologiji i za vojne potrebe. Takoer je opisana me
usobna povezanost daljinskih istraivanja i GIS tehno
logija. Zbog svega iznesenog smatram da je potrebno i
opravdano ovu knjigu objaviti te je toplo preporuam ".
Akademik Dragutin Skoko
"Zakljuno se moe rei da djelo obrauje vrlo aktu
alnu tematiku koja je, zbog svoje multidisciplinarnosti
od interesa za iroki krug strunjaka i znanstvenika.
Tekst, kako je komponiran i ilustriran prilozima, sadri
korektno prikupljena i jasno prikazana metodska znanja
za koritenje satelitskih snimaka i njihovu interpreta
ciju. Knjiga je po tematici obraene materije sveobu-
UGROENI PLANET
Knjiga Ugroeni planet, ili kako to u podnaslovu
stoji Prie o biolokoj raznolikosti zoologinje dr. se.
Ranke S e k u l i u mnogome podsjea na rado itane
rubrike o zanimljivostima iz biljnog i ivotinjskog svi
jeta to ih susreemo u nekim naim i/ili stranim aso
pisima, kojima je priroda predmet pisanja. Ova knjiga,
kako to u uvodu istie autorica, govori o nekim bolje
poznatim ivotinjama i nekim biljkama, razmatrajui
probleme njihove zatite. Najprije ukazuje na primjere
zatite ugroenih vrsta u razliitim dijelovima svijeta,
poevi od Afrike ("gdje se ovjek razvio s mogim
vrstama velikih ivotinja") pa preko Azije, Australije i
obje Amerike pa sve do "dobre stare" Europe, u kojem
poglavlju raspravlja i o ugroenoj fauni i flori "lijepe
nae Hrvatske".
Naime, valja imati na umu daje na Planet (iji smo
Dan Zemlje proslavili 22. travnja!) suoen s najveim
316
hvatna i do sada u nas (pa ni u nama dostupnoj literatu
ri) ne postoji slino djelo. Stoga preporuam da se knji
ga objavi u izdanjima HAZU".
Akademik Ivan Gui
"Knjige s ovakvom tematikom na hrvatskom jeziku
nema. Usporeujui je sa slinim knjigama na engle
skom, njemakom, francuskom i talijanskom jeziku mo
e se uoiti da sadrajno i koncepcijski ova knjiga ni
malo ne zaostaje za recentnom literaturom iz domene
daljinskih istraivanja u Europi i Svijetu. Ova knjiga
predstavlja sveobuhvatan prikaz temeljnih postavki,
metoda snimanja i interpretacije snimaka te primjenu
rezultata interpretacije u svim disciplinama koje se bave
prouavanjem Zemlje. Neka poglavlja su vrlo original
na te predstavljaju jedinstven primjer u pisanju knjiga iz
domene daljinskih istraivanja. Knjiga je suvremeno i
logino koncipirana, jasno i koncizno napisana, te e
mnogim strunjacima, studentima i zainteresiranim lai
cima predstavljati temeljni izvor znanja o daljinskim is
traivanjima i mogunostima njihove primjene. Za oe
kivati je da e ova knjiga pobuditi i interes ireg kruga
ljudi, jer daljinska istraivanja svakim danom zauzima
ju sve znaajnije mjesto u ivotu svakog ovjeka. Stoga,
ovu knjigu preporuujem svima koji ele biti aktivni su
dionici dogaanja u 21. stoljeu ".
Doc. dr. se. Vladimir Kuan
Knjiga se moe nabaviti u tvrtki GEOSAT d.o.o.
Zagreb, Poljana B. Hanekovia 31,
Tel./fax: (01) 38 33 910; e-mail: geo-sat@zg.tel.hr.
Priredio dr. sc. Vladimir Kuan
izumiranjem vrsta. Neki strunjaci smatraju da ovjek
danas gubi jednu vrstu svakih 20 minuta ili do 100 vrs
ta svaki dan. Mnogi sisavci, ribe, biljke, kukci - kojima
su trebali milijuni godina da se razvijaju - sada su u ne
volji, rezolutna je Ranka Sekuli, okrivljujui za to o
vjeka - preteito unitavanjem podruja u kojima ive
razne vrste, ali postoje i mnogi drugi razlozi. Genetiki
inenjering jo je jedna ljudska aktivnost koja moe
ugroziti prirodnu bioloku raznolikost.
Sto je zapravo bioraznolikost i zato je tako vana,
upitat e mnogi revnosni itatelji u ije ruke dospije
ova knjiga. Znanstvenici procjenjuju da na naem Pla
netu danas obitava izmeu 14 i 100 milijuna vrsta bi
ljaka, ivotinja i mikroorganizama. Sva ova raznoli
kost ivota na Zemlji naziva se bioloka raznolikost. O
vanosti bioraznolikosti moemo, po autorici, govoriti
iz tri razloga:
 1. sve vrste su vrijedne potovanja, ak i ako nisu od
neposredne koristi,
2. sve vrste - ukljuivi i njihov okoli - odravaju
na Planet zdravim i
3. bioraznolikost je vana ovjeku za hranu, lijekove i
mnoge druge potrebe.
Od brojnih isprianih "pria" i "pouka" iz Afrike
panju ljubitelja prirode, pa i nas umarnika, zasigurno
e zanimati ona o ptici "dodo", najpoznatijoj izumrloj
ptici na svijetu. Rije je o golemom neleteem golubu s
velikim kljunom, koji sve do dolaska pomoraca na oto
ku Mauricius nije imao neprijatelja. Dolaskom mornara
i avanturista ptica "dodo" (rije dolazi od nizozemske
rijei koja znai debeo i polagan) ova im je ptica postala
laka hrana i posve je istrijebljena do 1670. godine.
Sprema li se tako neto naem vuku, "najugroeni
jem kopnenom sisavcu u Hrvatskoj"? To je mnogima,
rei e Sekuli, teko za povjerovati, jer se od malena
ui da se vuka treba bojati. Vuk rijetko napada ovjeka.
Ne postoji ni jedan jedini sluaj u itavom svijetu daje
vuk ubio ovjeka. Pored obrane vuka autorica die
svoj glas za zatitu smedeg medvjeda, puhova, dupina,
sredozemne medvjedice, imia, kornjae anare,
elvi... ali i nekih insekata, koljki, cvijea, jela (Mo
emo li spasiti nae jele?) i drugog.
Prema Svjetskom fondu za prirodu (WWF) pet je
imbenika sadranih u kratici PRIZG, koji najvie
ugroavaju ivot na Zemlji. To su: prevelika potronja,
rast stanovnitva, introdukcija stranih vrsta, zagaenje
i gubitak stanita. itajui knjigu Ugroeni planet i
sami se moemo upitati: kakvu smo pogreku uinili
spram izvornih vrsta isputajui primjerice divlju svi
nju na neke nae otoke? Zar otok Mljet nema i previe
muke s uneenim mungosom daje bre bolje "dobio"
lopatara, aksisa, divlju svinju? Ipak glavni razlog nes
tanka pojedinih vrsta je gubitak stanita. Jesmo li svje
sni da smo istom sjeom ume ili isuenjem movare
unitili zapravo sav ivi svijet tih biotopa?
Jedno poglavlje iz drugog velikog dijela knjige pod
naslovom Primjer iz Europe - lijepa naa Hrvatska,
(C. Jadran) autorica je, na primjeru Kornata, posvetila
restauraciji mediteranskih uma. "Prije poetka takvog
programa najvanije je pitanje jesu li uzroci nestanka
uma otklonjeni. Ima li smisla zapoeti skupe progra
me, ako mnoga stabla nee preivjeti u dananjoj Eu
ropi, gdje se etvrtina stabala klasificira kao oteena,
ukljuujui 30 % hrastova, glavne vrste zrele medite
ranske ume. Restauracija se uma mora, naravno, za
poeti zajedno s naporima smanjivanja zagaenja, jer
ono i u manjim koncentracijama dovodi do stresa sta
bala. Na sreu, naa obala je manje zagaena od veeg
dijela Europe. No valja se potruditi da se zagaenje jo
vie smanji ... Krajnji je rezultat restaurirana medite
ranska uma".
Prenosei izjavu o nainu gospodarenja umama iz
reenu na konferenciji Ujedinjenih naroda za okoli i
razvoj 1992.godine ("umama treba gospodariti eko
loki odrivo da bi se zadovoljile drutvene, ekonom
ske, ekoloke, kulturne i duhovne ljudske potrebe da
nanjih i buduih generacija") te pet glavnih elemenata
WWF/IUCN strategije za ume, na samom kraju auto
rica citira misao Jeffreya Me N e e 1 y a, glavnog znan
stvenika IUCN-a, koja glasi: Jedno stablo moe trebati
800 godina da naraste, podari nam istu vodu, umjere
nu klimu, ekoturizam, ljekove i ljepotu, a 800 sekundi
da se posijee za graevno drvo i papir!
Knjigu Ugroeni planet (Zemlja nam je jedino po
znato mjesto u Svemiru gdje nam je ivot mogu!)
mogla je napisati samo osoba poput zoologinje Ranke
Sekuli. Roena u Rijeci (1953), sa 11 godina odlazi s
roditeljima u Tanzaniju, gdje nakon srednje kole
1972. odlazi u SAD i upisuje biologiju na Sveuilitu
Harvard. Doktorirala je na University of Maryland
(Oregon, SAD). Specijalnost su joj antilope i majmuni
o kojima je snimila vie filmova u BBC National Hi
story Unit. Povratkom u Rijeku osniva udrugu "Ugro
eni Planet".
I za sam kraj posluimo se zavrnom reenicom
autoriina uvodnika: Uivajte u knjizi!
Alojzije Frkovi
317
 L' ITALIA F O R E S T A L E E M O N T A N A
(asopis o ekonomskim i tehnikim odnosima
izdanje talijanske Akademije umarskih znanosti-Firenze)
Iz broja 6 studeni-prosinac 2001. izdvajamo: Autori naglaavaju da je problem poara aktualan,
ali je pogreno misliti daje sva vegetacija obuhvaena
Stefano M a z z o 1 e n i, Mario B e 11 e 11 i, Assunta
vatrom unitena. Poari koji danas sve ee obuhvaa
E s p o s i t o , Carlo R i c o 1 1 a , Gaetano di P a s q u a l e ,
ju mediteransku zonu izravno su ili neizravno antropo
Carlo BI as i: Poari i krajolik, primjer Cilento
genog porijekla. Najee obuhvaaju slabije razvijenu
(Campania)
vegetaciju koja je sastavljena od vrsta koje imaju obilje
U ovom lanku autori su prikazali rezultate istrai je samoobnove u kratkom razdoblju.
vanja o poarima na podruju Nacionalnog parka Ci
Vatra je jedan od glavnih imbenika koji utjeu na
lento. Zona istraivanja protee se od razine mora do
definiranje vegetacije krajolika u mediteranskoj zoni, i
2000 m n.v. na vapnenim i laporastim terenima. Klimu
obiljeava sijeanjska temperatura od 10 C i tempera predstavlja prirodnu komponentu koja se pojavljuje
tura u kolovoza od 25 C, dok su u unutranjosti te vri vie-manje redovito u prirodnim ciklusima dajui obi
jednosti 3 C i 19 C. Oborine se kreu od 800 mm uz ljeje mozaiku fitocenoze, koja se mijenja u prostoru i
obalu, do 1200 mm u planinskom dijelu unutranjosti. vremenu.
Projekt istraivanja obuhvatio je tri pojasa: obalni po
Vittorio L e o n e : Uzgojni zahvati za obnovu opo
jas makija i grmlja s velikim rizikom poara, meuzo-
arenih umskih povrina
nu koja obuhvaa breuljke na vapnenom supstratu
obrasle esminom i kestenom, te unutranju zonu uma Svake godine u mediteranskom bazenu evidentira
esmine, kestena, mjeovitih uma i bukve. se prosjeno 50 000 poara koji obuhvaaju preko
600 000 ha umskih povrina. U sjevernom dijelu
Prouavanje poara i njihovih utjecaja na vegetaci
Amerikog kontinenta te su vrijednosti desetak puta
ju krajolika obuhvatilo je tri faze:
vee. U nekim zonama kao na primjer podruje Ama
1. sastavljanje banke podataka dogaanja i prostorne zone ili jugoistok Azijskog kontinenta obim poara po 1
rasprostranjenosti poara, prima katastrofalne dimenzije s tekim posljedicama
2. analiza promjena uporabnih vrijednosti tla, kao to su: smanjena vidljivost, magle, zdravstveni
3. uspostavljanje kartografije poara i prouavanje problemi stanovnitva i ivotinja, razaranje prirodnih
prostorne konfiguracije opoarenih povrina.
resursa, raseljavanje populacija i ugroavanje ivota u
Za sastavljanje banke podataka upotrjebljene su in raznim oblicima. Rauna se da svake godine poari po
formacije uprava umskih jedinica. Na taj nain skup haraju povrinu uma od 52 000 kvadratnih kilometara.
ljeni su podaci zadnjih 25 g. za povrine 40 opina. Na U Italiji je tijekom 2000. g. evidentirano 8600 poara
bazi kartiranih podataka i izjava umara uspostavljena na povrini od oko 115 000 ha (u istom razdoblju u Hr
je "tablica poara" na kojoj su evidentirani: datum po vatskoj je opoareno 33 212 ha op. autor).
ara, lokacija, tipovi opoarene vegetacije (grmovi,
makija, panjae, visoke ume-etinjae i listae i druge Uzrok poara najee su zlonamjerne ili nesmotre
kulture), zatim povrina u ha parcijalna i totalna. Za ne ljudske aktivnosti. Radi se o fenomenu koji ima ka
svaki pojedini poar ustanovljene su koordinate kao pacitet da uzrokuje tete i da se ponavlja sve ee, uni
osnovica za kartografiju. Dobiveni podaci su arhivirani tavajui umsku i ostalu vegetaciju te faunu, a u kraj
na matrice Excel za daljnju obradu. Analiza uporabne njem sluaju uzrokuju eroziju i osiromaenje tla, pres-
vrijednosti tla obavljena je na bazi analize katastarskih tavljajui tako veliku prijetnju prirodnim ekosustavima.
podataka i starih arhivskih karata te aviosnimaka iz Taj fenomen ima najee takve dimenzije da ivo
1943. i 1990. g. Ovi podaci takoer su arhivirani. aktivira javno miljenje i emocije zbog kojih se esto
Radi obnove i uspostavljanja kartografije odabrani poduzimaju neodgovarajue intervencije, koje ne do
su poari veliine od najmanje 4 ha povrine. Tako do prinose optimalnoj ekolokoj obnovi.
bivene karte zatim su digitalizirane uz uporabu softwa Autor upozorava da ekosustavi obuhvaeni poa
re Ilwis 2,23-ITC the Netherlands. rom trebaju biti optimalno tretirani kako se ne bi poja
Popisom poara evidentirano je preko 2700 sluajeva avali negativni uinci poara.
u posljednjih 25 g. Najvie je poara bilo u obalnom po Problematikom postpoarnih intervencija bavi se
jasu, gdje dominiraju travnate formacije i grmlje, i gdje nova ekoloka grana definirana kao "ekologija poa
je antropoloki utjecaj najvei. Analizom je ustanovlje ra", koja sugerira zahvate suglasne ekolokim obilje
no daje u posljednje vrijeme dolo do poveanja uesta jima opoarenih biocenoza. Ti zahvati trebali bi biti
losti poara, ali na manjim povrinama, te da u 50 % slu realizirani u funkciji mnogih imbenika kao to su raz
ajeva povrine obuhvaene poarom ne prelaze 3 ha. doblje djelovanja, intenzitet djelovanja, teina otee-

318
nja, dimenzija povrina, a posebice regenerativne stra
tegije glavnih vrsta koje se ponovo unose a to su:
- strategija sprouter, koja se bazira na vegetativnoj
reprodukciji,
- strategija seeder, bazirana na razmnaanju sjeme
nom,
facultative resprouter, strategija mjeovitog naina.
Vrste koje imaju sposobnost vegetativnog obnavlja
nja bilo iz panja ili iz korijena (sprouters), imaju nespa-
vajue sjemenje koje je osjetljivo na visoke temperatu
re, te je vegetativni nain glavni oblik obnove mnogih
listaa (stabala i grmlja), a posebno roda hrastova.
Obnova sjemenjem (seeders) koje je ostalo sauva
no u tlu ili u kronjama opoarenih stabala obiljeava
vrste koje se obnavljaju iskljuivo sjemenom. U tu gru
pu spadaju borovi Pinus halepensis i P. pinaster, ije je
sjemenje zbog debelog zatitnog ovoj a otporno na vi
soke temperature te ostaje sauvano u tlu ili u eerima
na kronjama stabala.
Metode obnove opoarenih povrina trebaju res
pektirati prirodne mehanizme i ne initi nepotrebne
traume zahvatima koji nemaju ekoloko obiljeje. Tu
spada obvezna jesenska sjea poslije poara u ljeto
(koju je propisao zakon) koja djeluje negativno osobito
u panjaama zbog naglog otvaranja opoarene povri
ne, to pospjeuje zagrijavanje tla, gubitak vlage i or
ganske materije. Osim toga, mnoge vrste kao na prim
jer hrast imaju debelu koru, koja pri povrinskom po
aru manjeg intenziteta sauva iva tkiva kambija, te je
njihova preuranjena sjea tetna. Takoer, pod utjeca
jem emocija, zakonskih propisa i javnog mijenja esto
se nerazborito pribjegava ishitrenim akcijama, te se
pretjeruje sadnjom etinjaa na povrinama opoare
nih listaa.
Kod opoarenih povrina alepskog bora treba voditi
rauna o karakteristikama sjemena koje ostaje zatvore
no u eeru i poslije sazrijevanja, i koje je opskrbljeno
vrstom i na temperaturu otpornom ovojnicom, to ini
banku sjemena u kronji koja je sposobna naploditi ci
jelu opoarenu povrinu. Takva se stabla bora ne
smiju uklanjati, jer e omoguiti zasijavanje sjeme
nom odozgo.
Autor u daljnjem lanku sugerira da ienje opoa
renih terena ne bude nikako prije kraja prve zime posli
je poara, ili bolje ne prije kraja drugog vegetacijskog
razdoblja. Povoljno je da opoareni materijal bude sa
mljeven na licu mjesta, a ne spaljen. Autor ne preporu-
a stvaranje plantaa poslije poara, jer negativno dje
luju na genetsku raznolikost i izgled krajolika.
Kao preventivne mjere za smanjenje opasnosti i te
ta od poara autor preporua pravovremene uzgojne
radove, i to prorede i ienje od grana kako bi se po
veao razmak od tla do kronje, to smanjuje mogu
nost da povrinski poar obuhvati kronju.
Giovanni Bo v i a : Planiranje zatite od umskih
poara u okviru zakona 353/2000
U razdoblju od 1980. do 2000. g. u Europi je opoa-
reno 10 620 000 ha povrine s godinjim prosjekom od
oko 505 000 ha. U odnosu na europske zemlje najma
nji postotak poara je u Francuskoj (0,55 % povrine),
a najvie u Portugalu (2,71 %). Za Italiju ta vrijednost
iznosi 1,33 % povrine (Hrvatska oko 0,6 % op. autor).
Uinci vatre raznoliki su, ali je sigurno da su najtet-
niji poari na povrinama koje su obrasle umom.
Planiranje protupaarne zatite obuhvaa sve aktiv
nosti koje se primjenjuju u borbi protiv poara. Tu spa
daju preventivni uzgojni radovi, programirana (dirigi
rana) vatra, kontrola zapaljivog materijala, simulacija
ponaanja fronte plamena i slino, ovisno o karakteri
stikama okruja za koje se plan donosi (npr. Podruja
opine).
U Italiji je nakon prethodnih zakona donesen novi
okvirni zakon 353/2000, koji donosi nove regulative s
ciljem to uinkovitijeg ouvanja umskih resursa i li-
mitiranja obima umskih poara.
Autor navodi pozitivna gledita ovog zakona, koji
se uglavnom sastoji od sljedeeg:
- Utvrena je definicija poara po kojoj se pod poa
rom podrazumjeva vatra koja ima tendenciju da se
rairi na umske povrine obrasle drveenm i grm-
ljem, ukljuujui obraene i neobraene povrine
kao i susjedne panjake.
- Obvezuju se Regije da donesu regionalni plan zatite
i borbe protiv poara s posebnim osvrtom na zatie
ne povrine, parkove prirode i prirodne rezervate.
- Uvodi se u kazneni zakon l. 423, koji predvia za
tvorsku kaznu od 4 do 10 g. za onoga tko prouzroi
umski poar.
- Obvezna je evidencija i kartiranje svih poara u raz
doblju od posljednjih 5 g.
- Utvruju se zone posebnog rizika kao i vrijeme u
kojemu je opasnost od poara poveana, te su u tim
okolnostima zabranjene sve radnje koje mogu izaz
vati poar
- Zabranjuje se promjena namjene opoarenih um
skih povrina za period od 15 g., kao i lov i paare-
nje za razdoblje od 10 g.
- Potrebno je osigurati prognoze poara te moguno
sti dnevnih uvida u opasnosti, vezano za vremen
ske prognoze globalne i lokalne.
- Stimuliraju se asocijacije za preventivno djelovanje
i obnovu opoarenih povrina.
- Potrebno je osposobljavanje kadra za preventivne
radnje, kao i za akcije gaenja poara.
Negativani aspekti zakona su:
- kratko razdoblje za realizaciju planova zbog potre
be elaboriranja velikog broja podataka,
319
 oskudna sredstva (10 milijardi lira za razdoblje
2000. do 2002. g. podijeljenih izmeu regija pro
porcionalno tetama u proteklom petogodinjem
razdoblju),
nedovoljna jasnoa o operativnoj odgovornosti i
nejasna podjela zadataka (dobrovoljci, vojska, poli
cija, itd.),
zabrana djelovanja tehnikih slubi za poumljava-
nje u trajanju od 5 g. na opoarenim povrinama
javnog dobra, uma i panjaka,
nejasne odredbe za izravnu preventivu (radnje na
ienju uma, ogranienju koliine zapaljive bio
mase i si.),
nedostatak uputa o programiranoj (dirigiranoj) vatri
kao preventivnoj mjeri i
nejasnoe izmeu rizika i opasnosti u kontekstu od
redaba zakona.
Okvirni zakon ujedinjuje sve odrednice potrebne u
borbi protiv poara, od kojih je glavna obveza donoe
nje plana predvianja, preventive i gaenja poara.
Okvirni zakon je instrument za reguliranje svih aspe-
kata, s upozorenjem da je borba protiv poara kom
pleksan problem koji se sastoji od tehnikih, politikih,
socijalnih i ekonomskih imbenika.
Tiziana P a n z a v o l t a , Riziero T i b i e r i : Provje
ra uinkovitosti borbe protiv borovog etnjaka po
mou Bacillus thuringiensis-a i Diflubenzurona
U mediteranskoj zoni borov etnjak Thaumetopoea
pithvocampa (Den. i Schiff) je najpoznatiji tetnik, uz
ronik viestrukih problema ekonomskog i ekolokog
karaktera u slobodnoj prirodi i urbanim sredinama.
Gusjenice se hrane iglicama bora i tako uzrokuju de-
foliacijiu koja smanjuje prirast i uzrokuje fizioloko sla
bljenje stabala. Ovome treba dodati sanitarno-higijen-
ske tete uzrokovane rasprivanjem urtikarijskih dlaica
u ambijentu koje imaju gusjenice nakon tree godine i
vota. Oteena stabla uglavnom nisu nepovratno izgub
ljena, ali u urbanim sredinama prag tolerancije napada
je nizak jer sanitarno-higijenski moment nadilazi um-
sko-ekoloki, zbog toga to prisutnost gusjenica etnja
ka moe uzrokovati ozbiljne probleme za ljude i stoku.
Problematika vezana uz borovog etnjaka proua
vana je u mnogim zemljama, ali postignuti rezultati u
suzbijanju tetnika nisu primjenjivi u svim uvjetima.
Najuspjenija metoda suzbijanja etnjaka je upora
ba Diflubenzurona, koji ima komercijalno ime "Dimi-
lin", te preparat na bazi Bacillus thuringiensis-a. Ije
dan i drugi nekodljivi su za ovjeka i ivotinje.
Bacillus thuringiensis je entomopatogen, ije je
djelovanje uvjetovano povoljnim klimatskim prilika
ma, posebno temperaturom. "Dimilin" ima ire djelo
vanje i veu otpornost, uz napomenu da njegova upora
ba treba biti ograniena u odreenim uvjetima, jer dje
luje i na ostale vrste koje imaju slian ciklus razvoja.
Da bi se optimiziralo koritenje kemijskog i biolo
kog preparata protiv borovog etnjaka u raznim faza
ma razvoja trebat e jo naknadna istraivanja.
U razdoblju od 1995. do 1997. g. u Toskani su
obavljena istraivanja u dvije borove sastojine, gdje je
evidentiran napad etnjaka. Obavljena su tretiranja s
raznim dozama preparata. Bacillus thuringiensis je pri
mjenjivan u dva preparata: "Biobit" i "Thuricide", a
Diflubenzuron pod nazivom "Dimilin". Nakon primje
ne uhvaeni su pomou lovka s feromonom primjerci
gusjenica i dani na laboratorijsko istraivanje.
Ustanovljeno je da je razvoj leptira u retrogradnoj
fazi, to se oituje naglaenim smanjenjem plodnosti
enki i poveanim mortalitetom gusjenica. To je usta
novljeno usporedbom s primjercima iz gnijezda netre-
tiranih stabala.
Biobit u praksi predstavlja manje uinkovit prepa
rat, ali se odlikuje veom rezistencijom. Thuricide pak
daje bolje rezultate u borbi protiv borovog etnjaka,
kada je cilj u to kraem vremenu reducirati populaciju
gusjenica leptira.
Ova istraivanja upuuju na injenicu da u borbi
protiv borovog etnjaka nije uputno odabrati jedinstve
ni nain, jer odabir sredstva i metode ovisi o ambijen-
talnim uvjetima i namjeni borovih kultura.
U produktivnim borovim kulturama i onima turisti
ko rekreativne namjene uputno je upotrebljavati Di
milin, a u podrujima u kojima se treba respektirati
ravnotea izmau raznih komponenata biocenoze
opravdanija je primjena preparata na bazi Bacillus thu
ringiensis-a, koji nee uzrokovati tetno djelovanje na
ostalu faunu.

MONTI E BOSCHI
(Talijanski asopis za ekologiju i tehniku primijenjenu na ume i planinski okoli)
Iz broja 1 sijeanj-veljaa 2002. izdvajamo osvrte Starost stabala, a posebice maksimalna dob koju
na sljedee lanke: moe doivjeti pojedina vrsta, od posebnog je interesa
ne samo sa umarskog stanovita ve i zbog mnogih
Renzo M o t t a , Paolo N o l a : Zeleni "starci" u
povjesnih, kulturolokih, prirodoslovnih i religioznih
Italiji i svijetu-ivotna dob stabala izmeu nauke i
razloga.
legende

320
 esta pitanja "koliko je staro ovo stablo" i "koliko
godina doivi ova vrsta" prelaze okvire uobiajene ra
doznalosti. Nerjetko u procjeni ivotne dobi stabala
prevladavaju gledita vezana za mit i legendu u odnosu
na stroge primjene znanstvenih saznanja.
Definiciju starosti stabala dali su 1995. g. K a e n e l l
i S c h w e i n g r u b e r , a to je: dob jednog ivog stabla
nastalog iz sjemena je broj godina proteklih izmeu
formiranja prvog goda u kotiledonu i formiranja po
sljednjeg goda.
Ustanovljenje tone starosti stabala vrlo je sloena
operacija, i to je postao predmet prouavanja speciali-
zirane discipline koja se zove dendrokronologija. To je
nauka koja se bavi vremenskim rasporedom godova u
prirastu stabala.
Ispravna procjena starosti po broju godova mogua
je u sjevernim zonama i zonama umjerenog pojasa, gdje
postoji jasna razlika izmeu vegetativnog razdoblja i
mirovanja, iako je i to esto vrlo teko.
Odreivanje starosti bazira se na uzimanju popre
nog uzorka (to predvia obaranje stabla) ili uzimanje
izvrtka pomou Presslerovog svrdla. U tom sluaju po
trebno je voditi rauna o visini na kojoj se uzima uzo
rak i godinama koje su stablu trebale da dosegne tu vi
sinu. Kod rada s Presslerovim svrdlom, kod debelih
stabala teko je dosei sredinju sr te je potrebno vadi
ti vie izvrtaka. Uzimanje poprenog uzorka uz obara
nje stabala ne dolazi u obzir kod monumentalnih povi
jesnih stabala, te u zonama od posebnog naturalisti-
kog interesa. Nikako nije mogue odrediti starost sta
bala po njegovim dimenzijama ili procjenom broja go
dova kod stabala s trulim ili upljim deblom.
U daljnjem tekstu autor nudi popis vrsta za koje je
ustanovljena starost stabala vea od tisuu godina, koje
zbog inte -esantnosti navodimo:

Vrsta Starost Lokacija Godina mjerenja

Pinus longaeva 4844 Wheeler Pk., Nevada, USA Currey 1965
Fitzroya cupressoides 3620 Northern Patagonia, Chile Lara, Villalba 1993
Sequoiadendron giganteum 3266 Sierra Nevada, California USA M. Hughes, R. Touchan, E.Wright
Juniperus occidentalis 2675 Sierra Nevada, California USA Miles and Worthington 1998
Pinus aristata 2435 Central Colorado, USA Brunstein and Yamaguchi 1992
Pinus balfouriana 2210 Sierra Nevada, California USA A. Caprio
Sequoia sempervirens 2200 Northern California, USA E. Fritz
Larix lyalli 1917 Kananaskis, Alberta, Canada Worrall 1990
Juniperus seopulorum 1889 Northern New Mexico, USA H.Grissino-Mayer, E.Warren
Pinus flexi lis 1670 Northern New Mexico, USA T.Swetnam, T. Harlan
Thuja occidentalis 1653 Ontario, Canada Kelly and Larson 1997
Chamaecyparis nootkatensis 1636 Vancouver Island, Canada L.Jozsa
Taxodium distichum 1622 Bladen, North Carolina, USA Stahle, Cleaveland, Hchr 1988
Pinus albicaulis 1267 Central Idaho, USA Perkins and Swetnam 1996
Lagarostrobus franklin ii 1089 Tasmania, Australia Cook et al. 1991

Starost stabala bila je nepoznanica

do polovice XX stoljea. Ozbiljnim
prouavanjem poeo se baviti Ed
mund Sc hum an, asistent A. E.
D o u g l a s s - a na sveuilitu u Arizo-
ni. On je 1957. g. otkrio stablo bora
Pinus aristata staro 4723. g., to je
bio tadanji rekord. God. 1964. mladi
asistent Donald C u r r e y , dobio je
dozvolu da srui jedno stablo radi iz
rade doktorske dizertacije i ustanovio
da ima 4844. g., stoje apsolutni svjet
ski rekord.
Vrsta Pinus aristrata podijeljena
je u dvije podvrste, te je podvrsta
koja raste u Nevadi i Utah-u klasifici
rana kao Pinus longaeva, a ona u
Slika Pinus longaeva (Utah USA) je Slika 2. Ari u Alta Valmalenco je najstari
Arizoni, New Mexicu i Coloradu je najstarije ivo stablo koje ima je stablo Italije, ima preko 1000 g.
ostala Pinus aristata. gotovo 5000 g.

321
Slika 3. Fitzroya Cupressoides u "Humbold State Park" Nacional Slika 4. Sequoia sempervirens" Humbold State Park" California
nom parku "Los Alerces" preko 1000 g. USA-starost preko 1000 g.

To nisu visoka stabla (do 20 m), a rastu u sunim va se za izradu raznih sportskih rekvizita.
predjelima na visini od preko 3 000 m n.v. U ovom lanku autori iznose prve rezultate pokusa
U Italiji, kao i u ostaloj Europi stabla ne dozive tako otpornosti ovog drveta na napad biolokih agenata,
veliku starost, najvie iz razloga stoje tu tisuljeima ponajprije insekata ksilofaga, od kojih se istie vrsta
prisutan antropoloki utjecaj. Ipak u Alpama i Apenini Hesperophanes cinereus (Villers) iz porodice Ceram-
ma ima grupa stabala izuzetne starosti. bicidae.
Dendrokronolokim metodama evidentirane su sta Ovaj insekt rairen je u cijeloj junoj Europi, u me
rosti nekih umskih vrsta u Italiji: diteranskom bazenu i Aziji. Ima ga u cijeloj Italiji. Od
Vrsta Starost god. Lokacija
rasli insekt dugaak je 15-23 mm i autori daju njegov
Larix decidua 1057 Ghiacciaio Ventina (SO)
opis u svim fazama razvoja.
Pin us leucodermis 827 Monte Pollino (CS) Insekt napada drvo listaa, a po nekim autorima na
Pinus cembra 629 Bosco Aleve (CN) pada i etinjae. Prouzrokuje znatne tete, jer liinka
Pinus laricio 551 Fosso Cupone (CS) bui hodnike u zoni bijelike.
Fagus sylvatica 510 Monte Penna (GE)
Abies alba 494 Vallonc Madonna (RC)
Picea abies 447 Paneveggio (TN)
Pinus uncinata 442 Val Troncea (TO)
Pinus sylvestris 379 Brusson (AO)

Najstarija stabla rastu u graninim uvjetima u odno

su na nadmorsku visinu, siromano tlo i reduciranu sta-
ninu produktivnost. U optimalnim uvjetima vrste dosi
u znatno vee dimenzije zbog velikog prirasta, ali ne
tako veliku starost, koju je esto teko utvrditi zbog tru
lei ili upljine u sredinjem dijelu stabla.
U svijetu je evidentirano 16 vrsta koje mogu doi
vjeti preko 1000 g. U Italiji je ari najdugovjeniji, ali i
mnoge ostale vrste doseu viestoljetnu starost.
Enrico L. De C a p u a , Anna Maria Tor ni a: Po
kusi o otpornosti drveta poljskog jasena na napad
Hesperophanes cinereus (Villers)
Poljski jasen (Fraxinus angustifolia L., F. oxycarpa
Gaertn., F. oxiphylla Bieb.) je esto smatran varijaci
jom bijelog jasena (F excelsior), a ponekad i crnog ja
sena (F. ornus) zbog morfoloke slinosti. Zbog svojih
pozitivnih karakteristika (visina preko 30 m, opseg
preko 3 m) je vrijedna umska vrsta.
Drvo ovog jasena tee je i tvrde od drveta bijelog
jasena. Vrlo je elastino, i zbog te kvalitete upotreblja-
Slika 5. Hesperophanes cinereus odrasli primjerak
U svrhu pokusa uzeti su uzorci drva veliine
5x2,5x1,5 cm, pravilne strukture i irine godova od oko
7 mm i 12 % vlanosti. Za pokus su upotrebljene tek
izleene liinke i one stare oko 6 mjeseci. Radi uspo
redbe stavljeni su i uzorci bukve, hrasta i cera istih di
menzija. Svi uzorci zajedno s liinkama stavljeni su u
komoru na temperaturu od 27 C, s vlagom od 75-80 %.
Aktivnost liinka kontrolirana je i evidentirana.
Poslije 60 dana nanoenja mladih liinka na drvo evi
dentiranje progresivni razvoj hodnika, a to se tie ve
likih liinka za manje od 15 dana primijeeni su trago
vi oteenja.

322
 Pokusi otpornosti poljskog ja
sena na napad ksilofagnog parazita
H. cinereus pokazuju da ta vrsta
"nije otporna". Uzorci jasena naj
ee su potpuno razoreni, hrasta
malo manje, a bukve najmanje.
Aktivnost liinka, a posebice
mladih, uoena je na uzorcima iz
raznih pozicija debla, pa tako i na
onima iz osrenog dijela blizu sre
dita stabla.
Zbog apetita gusjenica na drvo
poljskog jasena uzorci su prikladni
za laboratorijski uzgoj insekta, to
e omoguiti daljnja istraivanja
otpornosti ostalih vrsta drvea.

Antonella P u d d u, Tiziana A n n e s i, Emma M o t - Autori u lanku opisuju mogunost biolokog suz

t a, Federica della R o v e r e: bijanja gljive Heterohasidion annosum, koja svojim
Mogunost bioloke borbe protiv gljive Hetero djelovanjem pospjeuje starenje i slabljenje vitalnosti
hasidion Annosum pinije (P. pinea) u parku kod Castel Fusana.

323
 Pinije kod Castel Fusana predstavljaju jednu od naj
starijih formacija na tirenskom priobalju nadomak
Rima. To je oko 1000 ha povrine posebne vrijednosti s
vegetacijskog, faunistikog i arheolokog znaaja, koja
bi trebala postati prirodni rezervat.
U posljednje vrijeme, posebice nakon poara u
2000. g uoeno je ubrzano starenje, propadanje i ruenje
stabala. Ta situacija omoguila je irenje gljive Hete-
robasidion annosum koja uzrokuje truljenje korjenovog
aparata, stoje potencirano zbog bioloki oslabljenih sta
bala. Mnoga stabla sama su se sruila, a mnoge druge
bilo je potrebno ukloniti zbog sigurnosti. U tim okolno
stima bilo je potrebno ograniiti irenje gljive kojoj su
panjevi ostavljeni na licu mjesta idelalan supstrat.
Slika 8. Hrast plutnjak
Izbor metode borbe protiv gljive u ovakvom zna
ajnom ekosustavu je vrlo delikatan. Kemijska borba
je uinkovita, ali negativno djeluje na ostale elemente
ekosustava. Iz tih razloga prioritet je dan biolokoj me
todi uz upotrebu gljive Pheliopsis gigantea (Fr) Jlich,
Basidiomicetes iz porodice Corticiaceae, uzronika
bijele trulei kod sirovog drva, koji je trofiki antago
nist gljivi H. annosum. U tu svrhu moe se upotreblja
vati i komercijalni preparat Rotstop, koji jo nije regi
striran u Italiji. Primjena takvog preparata u umjetnim
kulturama namijenjenim za sjeu prihvatljiva je, ali
kad se radi o ekosustavima koji su pod obveznom za
titom, preporua se posvetiti pozornost punu opreza.
Zbog toga su provedena istraivanja u kontroliranom
ambijentu, da bi se ustanovila mogunost uporabe ove
gljive u borbi protiv H. annosum. U laboratoriju su uz
gojene kulture gljive koje su pomou lene pumpe na-
noene na panjeve borova.
Primjena gotovog preparata Rotstop, kao i kultura
gljive P. gigantea iz laboratorija, dali su dobre prve re
Slika 9. Suenje ireva plutnjaka poslije berbe
zultate u zatiti stabala pinije na lokaciji Castel Fusa
na, ali je potrebno obavljati daljnja istraivanja na ve
em broju uzoraka radi provjere primjenjivosti u raz
nim uvjetima. sadnicama osjea se pomanjkanje kvalitetnog sadnog
materijala. Uporaba sadnica iz rasadnika obiljeena je
Ignazio M o n t e l e o n e , Steven G r o o t , Karine tekoom, zato to sadnice uzgojene od sjemena koje
T e s n i e r , Piero B e l l e t t i : Sjemenski i rasadniar- klija neposredno nakon berbe (kasno ujesen) dosegnu
ski problemi hrasta plutnjaka prevelike dimenzije prije razdoblja optimalne sadnje
Hrast plutnjak (Quercus suber L.) je tipina medite (sljedea jesen). Odgoda sijanja sjemena za nekoliko
ranska vrsta rasprostranjena na povrini od preko 2 mil. mjeseci onemoguena je slabom mogunosti ouvanja
ha. Od ukupne povrine otpada na Portugal 33 %, pa ireva zbog gubitka sposobnosti klijavosti u relativno
njolsku 23 %, Alir 21 %, Italiju 10 %, Maroko 9 %, Tu kratko vrijeme i dehidracije pri normalnim i relativno
nis 3 % i Francusku 1 %. U Italiji je plutnjak uglavnom niskim temperaturama (stoje esta pojava i kod ireva
zastupljen na Sardiniji te manje na Siciliji, Calabriji, ostalih hrastova, a manje kod lunjaka). Daljnji prob
Laciju i Toskani. lemi vezani su za neujednaeno spavanje sjemena i
kod optimalnih uvjeta, to oteava ujednaenu kli-
U posljednje vrijeme znaajno je povean interes
javost. Spavanje sjemena moe se eliminirati strati
za hrast plutnjak radi velike tranje pluta za razne upo fikacijom ira u uvjetima poveane vlanosti i niske
rabe, te ekoloke vrijednosti vrste kao elementa medi temperature.
teranske vegetacije u prirodnom i ruralnom okruju.
Jedan od glavnih problema sastojina plutnjaka je Europska zajednica financirala je projekat kojega je
njihova starost, a za pomlaivanje tih sastojina mladim koordinirao Fakultet sveuilita iz Torina.

324
 Sjeme plutnjaka bere se na klasian nain sa zemlje
ili pomou postavljenih cerada. Klijavost sjemena
ubranog pomou cerada malo je vea od onoga skup
ljenog sa zemlje (97 % / 87 %).
Obavljena su istraivanja ponaanja sjemena u raz
nim uvjetima, pri promjeni temperature i vlage, to je
omoguilo korisna saznanja.
irevi plutnjaka imaju reduciranu i neujednaenu ra
zinu spavanja (zbog embrionalne nezrelosti) te stratifi
kacija daje lagani porat klijavosti. Stratifikacija na 0 C
s 12 % vlage uz primjenu supstrata u razdoblju od 42 da
na daje dobre rezultate. Klijavost ira ostaje nepromije-
njena i nakon 9 mjeseci, a ta su svojstva nepromijenjena
i do jedne godine.
uvanje ireva na vioj temperaturi (npr. 5 C) i ma
njoj vlanosti (npr. 34 %) ne daje dobre rezultate. irevi
koji se dre na temperaturi nioj od 0 C trpe oteenja
od smrzavanja.
Uporaba vreica od polietilena uz kontroliranu tem
peraturu i vlagu omoguuje ouvanje klijavosti sjeme
na do vremena koje je optimalno za sjetvu.
Frane Grospi dipl. ing.

ZNANSTVENI I STRUNI SKUPOVI

INTERLAUB 2001.
50. MEUNARODNO SAVJETOVANJE O BJELOGORINOM DRVU U
OFFENBURGU - NJEMAKA U VREMENU OD 8. 11. - 11. 11. 2001.
U Offenburgu (Baden-Wrttemberg) 9. studenog Udruenja, potpredsjednik europskog udruenja
2001. godine, odrano je redovito godinje sada ve pilanara
50. meunarodno savjetovanje o bjelogorinom drvu u 2. Aktualni dogaaji na tritu bjelogorine oblovine
organizaciji Udruge pilanara i drvne industrije Baden - - gospodin Klaus H u m m e l , predsjednik udrue
Wrttemberg. nja pilanske i drvne industrije Baden - Wrttem
Mr. sc. Josip D u n d o v i , dipl. ing. um. - savjetnik berg i glasnogovornik za bjelogorino drvo
i Darko B i an, dipl. ing. um. - komercijalist, Direk 3. Aktualno stanje trita oblog i piljenog bjelogori
cija "Hrvatske ume", p.o. Zagreb, Jurica Tomljano- nog drva u Njemakoj
v i , dipl. ing. um. - upravitelj Uprave uma Senj, Stje - gospodin W. K o o p e , glasnogovornik Udrue
pan K o v a e v i , dipl. ing. um. - rukovoditelj Komer nja pilanske i drvne industrije Sjever
cijalnog odjela Uprave uma Bjelovar te Marijan Ko 4. Aktualni izgledi i trni zahtjevi u izvozu bjelogori
fer, dipl. ing. um. - GIU CROATIADRVO Zagreb. nog drva u Aziju
Pozvani su kao predstavnici Hrvatske od Udruenja - gospodin K. P o 1 z, glasnogovornik za bjelogori
pilanske i drvne industrije Baden Wrttemberg, uteme no drvo Austrije
ljitelja ovog savjetovanja. Sudjelovanje nae delegacije U ovom dijelu, kao i na prethodnim savjetovanjima,
poeljno je i potrebno, jer hrvatska proizvodnja, prerada podnijeto je i zajedniko izvjee "Hrvatskih uma",
i trgovina tvrdim bjelogorinim drvom zauzima znaaj p.o. Zagreb i GIU CROATIADRVO o stanju i kretanji
no mjesto u europskim razmjerima. ma proizvodnje i trita bjelogorinog drva u Hrvat
Na Interlaub 2001. doli su predstavnici iz Francu skoj. Referat je podnio g. Marijan Hofer.
ske, Belgije, vicarske, Austrije, Njemake i Hrvatske, U drugom dijelu savjetovanja, moderator Dr. Bru-
te predstavnici ministarstva, umarstva, pilanske i drv cker, ravnatelj Udmenja pilanske i drvne industrije
ne prerade, proizvoaa furnira, graevinske stolarije, Baden - Wrttemberg, usmjerena je rasprava na slje
parketa, namjetaja i dijelova namjetaja, konzalting dee teme:
poduzea, trgovine - dakle lanca proizvodnje (sirovina 1. Certificiranje uma, koriteni sustavi PEFC i FSC,
- prerada - finalna proizvodnja - trgovina i konzalting sukobi izmeu ova dva sustava, produetak certifi
za tvrdo drvo bjelogorice) iz Europe. kata na proizvodni lanac do krajnjeg korisnika,
Na savjetovanju su bili iznijeti referati: 2. Zato izostaju investicije u sektoru prerade drva u
1. Trite bjelogorinog drva s Francuskog i Europ EU, a pojaano se premjetaju u istono-europske
skog stajalita drave,
gospodin Rene Maechler, potpredsjednik 3. Kako uskladiti nesklad izmeu umarske ponude
francuskog udruenja pilanara i glasnogovornik oblovine u svim napadajuim kvalitetama i vrstama

325
 drva s ogranienim traenjima kupaca piljene grade
i izraenih sortimenata definirane kvalitete, dimen
zija i vrste drva, te kako to sve uskladiti i u cijenama
radi ouvanja konkurentnosti.
U raspravi je sudjelovao vei broj sudionika s
postavljenim pitanjima, a odgovor su pokuali dati
predstavnici pojedinih zemalja i njihovih udruenja te
institucija:
g. B. Cullier, Francuska, voditelj marketinga Na
cionalnog ureda za ume (ONF), Strasbourg,
K. H u m m e l , Njemaka, predsjednik Udruenja
pilanske i drvne industrije Baden - Wrttemberg i
glasnogovornik za bjelogorino drvo,
M. J o o s , Njemaka, voditelj referade za drvo u
Ministarstvu za prehranu i poljoprivredno podruje
- Baden - Wrttemberg
Ad. 1. Certifikacija
certifikacija je pokrenuta radi zatite tropskih uma
od krenja i premoivanja bojkota uvoza drva iz
tih uma,
uslijed pojaanih pokreta za ouvanjem prirode
certifikacija je nametnuta umarstvu u cijelom svi
jetu,
u Europi su aktualni FSC (junoameriki i engles
ki) i PEFC (srednjeeuropski) sustavi meu kojima
vladaju interesni sukobi i meusobno nepriznavan
je,
veina zemalja Europe, a u tome sve lanice EU,
podravaju sustav PEFC jer se smatra prikladnijim
i jeftinijim za europske uvjete,
i Hrvatska je podrala sustav PEFC, ali je zapoeto
certificiranje po sustavu FSC jer su to traili kupci; Poljska
oko ovog je bilo dosta rasprave nakon naeg obra
zloenja da moramo udovoljiti eljama kupaca (Fa-
lijana); reeno je da kao kandidati za ulazak u EU
moramo i djelom pokazati da smo spremni i provo
diti dogovore lanica EU i odlunije se suprostaviti
pritisku FSC; izreena je i zanimljiva tvrdnja da
Ad. 2. Premjetanje proizvodnje u istono-europske zemlje i smanjivanje ulaganja
u proizvodnju u matinim zemljama Zapadne Europe
Uz ve reeno u pojedinim referatima, u raspravi su
iznijeti elementi motivacije za investiranje u Rumunj
skoj na primjeru kojeg je izlagao gospodin Hess iz vi
carske:
njegov holding ima 6 tvrtki u Francuskoj i tvrdi da
bez Rumunjske ne bi mogli opstati u sljedee 3 go
dine,
u Rumunjskoj je investirao u pilanu, proizvodnju
furnira, ploa, lameliranih elemenata i oplemenje
nih dijelova iz drva za automobilsku industriju (ka
e da u Rumunjskoj radi 20 000 zaposlenih za auto
mobilsku industriju Mercedes),
326
- W. Koppe, Njemaka, glasnogovornik Udruenja
pilanske i drvne industrije Sjever,
- R. Moechler, Francuska, glasnogovornik za bje
logorino drvo - Francuska i Europa, potpredsjed
nik Europskog udruenja pilanara (EOS)
K. Po Iz, Austrija, glasnogovornik za bjelogorino
drvo Austrije,
- R. Schafroth, vicarska, glasnogovornik za bje
logorino drvo vicarske
g. H e s s , vicarska, vlasnik poduzea za preradu
drva, investitor u Rumunjskoj,
M.Hofer iJ. D u n d o v i , Hrvatska, predstavnici
u ime umarstva i prerade drva iz Hrvatske.
Rasprava je bila vrlo iva i svrsishodna s naglasci
ma na mogua rjeenja. Iz rasprave se po temama mo
gu naglasiti sljedea razmiljanja i stajalita:
zemlje bez vlastite sirovine (Italija) podravaju
FSC sustav, to upuuje na jau marketinku aktiv
nost ovog sustava i jau financijsku mo od PEFC
sustava,
certifikacija uma mora se produiti kroz cijeli pro
izvodni lanac za drvo u bilo kojem obliku prerade i
iskoritavanja, ime e se ispuniti smisao i svrha
certifikacije, jer osim ponude i potranje na tritu
je vano i povjerenje.
prema podacima UN ECE, sredinom 2001. godine
certificirano je uma:
po FSC po PEFC
vedska - 43 % Finska - 60 %
- 1 6 % Norveka - 23 %
Hrvatska - 1 0 % Njemaka - 12%
Ujed. Kraljevstvo - 4 % vedska -4%
Ostale zemlje Europe - 6 % Austrija - 1 %
SAD - 1 2 %
Ostali -19%
Sveukupno oko 19,5 mil. ha Sveukupno oko 36,8 mil. ha
- za Rumunjsku se odluio jer ima obilje sirovine i
dobru strunu radnu snagu uz nisku cijenu rada;
smatra da treba ispuniti sljedee uvjete za uspjeno
poslovanje u Rumunjskoj:
Njemako vodstvo - koje tamo ivi i zna jezik
Rumunjski partner s vezama s Vladom - stranci ne
maju ansi rjeavati administrativne probleme
puno kapitala - morate imati vlastitu vodu, struju,
velike zalihe rezervnih dijelova.
Onaj tko ima dobar projekt s visokovrijednim pro
izvodima i puno kapitala, moe uz navedene uvjete us
pjeno poslovati u Rumunjskoj.
 Ad. 3. Nesklad ponude oblovine i potranje preraenih proizvoda u smislu kakvoe
i cijena, te uporabljivosti neodgovarajuih dijelova drva i vrsta drva
Ova tematika zahvatila je pitanja vrlo irokog spek
tra, kao stoje npr. crveno srce kod bukve, pojmovi "ni
sko - visoko vrijedno" drvo, uklapanje dijelova drva s
"grekama" - kvrge i si. u konani proizvod, pojam
"greka" drva ako je ono inae zdravo, kako iskoristiti
to vie drvne mase i si., kako primjereno uskladiti ci
jene sirovine s cijenama iz njih dobivenih trino trae
nih proizvoda. U raspravi na tu temu, koja je bila vrlo
snano poticana i iz publike, moe se naglasiti:
- velika je vlastita pogreka proglasiti i upotrebljavati
iraz "nisko vrijedno" drvo, "kost nije meso - ali
kvrga je drvo" (Polz, Austrija)
- bilo bi dobro kada bi mogli od stabla uzeti samo
ono to nam odgovara a ostatak ostaviti da raste, no
kako to nije izvedivo onda treba:
nai kupce za sve Sortimente - ali uz pravu cijenu,
poveati potronju i preradu usitnjavanjem u ploe i
druge proizvode - iz sirovine koju "naizgled" tri
te ne trai,
poveati potronju u proizvodnji energije u zamje
nu za skupo plaenu naftu (koritenje biomase),
sortiranje umskih sortimenata prema namjeni uz
adekvatne cijene,
poveati cijene izrazito traenog drva i sortimenata
da bi se moglo sniziti cijene manje traenih sorti
menata,
nastojati dugoronije dogovarati sjeu i proizvod
nju, te preradu prema trnoj potranji a ne proizvo
diti neovisno o tome treba li ili ne treba trite takvu
robu,
cijene oblovine u osnovi mogu se izvesti samo iz
meunarodno vaeih cijena piljene grae,
Ostali dojmovi:
Nastup predstavnika iz Hrvatske, kako u izvjetaj-
nom dijelu, tako i u raspravi, ugodno je primljen od
vodstva savjetovanja i brojnih nazonih koji su nepo-
Zakljuak:
Vrlo uspjeli konkretni nastup predstavnika iz Hrvat
ske treba produbiti u razne oblike suradnje i umreava
nje hrvatskog umarstva i prerade drva u europske to
kove, udruenja i si. Upuenost na izvoz drva i proiz
voda od drva zahtijeva od nas ne samo trgovako i kon
kurentsku prisutnost ve i ono u kreiranju politike i
struke u podruju stvaranja propisa, normi i si. - to
sve djeluje i na nae poslove i perspektive u naim dje
latnostima. Posebice se namee potreba naeg djelova
treba raditi na promociji i edukaciji korisnika i ku
paca proizvoda iz drva; u tu svrhu se organiziraju
razne manifestacije ("tjedan drva i si.") a formiraju
se i fondovi za unapreenje prodaje drva, iz umar
stva i iz drvne industrije, na temelju prodanog m3
robe,
potrebno je promovirati ideju "NATUR - PUR" - u
slobodnom prijevodu "ISTA PRIRODA", jer smo
kroz industrijsku preradu ali i supstitute za drvo do
vedeni u situaciju daje dobro samo ono drvo koje je
najslinije plastinoj masi,
drvo je u mnogim segmentima istisnuto drugim ma
terijalima, to predstavlja znaajne tekoe plasma
na nekih sortimenata npr. bukovih pragova, koji u
velikoj mjeri rjeavaju pitanje uporabe bukve s cr
venim srcem a gotovo su nestali iz potranje.
Na kraju je uz ostalo po ovoj temi, koja sama po
sebi moe biti dostatna za dugotrajne rasprave, gospo
din Koppe izrekao misao koja odgovara teini ove pro
blematike: "onaj tko rijei ove probleme - rijeio je
za budunost najvee probleme umarstva i prera
de drva".
Pilanarima je upuen savjet:
- nuna je promjena strukture proizvodnje,
- potreban je kontakt s arhitektima,
- nuna j e izobrazba p i 1 anara,
- potrebna je hrabrost i disciplina u ostvarivnju zacr
tanih ciljeva.
Idui sastanak "Interlaub 2002." odrat e se u
Offenburgu drugog petka u studenom 2002. godine.
srednim kontaktima iskazivali svoj interes i na poslov
nom planu,
nja u skladu s propisima i mjerama lanica EU, ime se
i djelotvorno potvruje naa elja i namjere to skori -
jeg lanstva u EU. Na oekivanom nastupu idue godi
ne bilo bi uputno nastupiti s problemskim referatom i u
raspravi.
Marijan Hofer, dipl. ing. um.
mr. se. Josip Dundovi, dipl. ing. um.
327
 NOVI DOKTORI ZNANOSTI
Dr. se. SANJA PERIC
Dr. se. Sanja P e r i , dipl. ing.
um., obranila je 19. prosinca 2001.
godine disertaciju pod naslovom
"umsko-uzgojna svojstva razlii
tih provenijencija hrasta lunjaka
{Quercus robur L.) u Hrvatskoj".
Time je stekla akademski stupanj
doktora znanosti u podruju bioteh
nikih znanosti, polje umarstvo. Di
sertacija je obranjena na umarskom
fakultetu Sveuilita u Zagrebu, pred
povjerenstvom u sastavu: prof. dr.
sc. Joso V u k e l i (predsjednik),
prof. dr. sc. h. c. Slavko Mati
(mentor) i dr. se. Joso Graan (lan).
Sanja P e r i roena je 16. kolo
voza 1966. godine u Zagrebu. Os
novnu kolu zavrila je u Ivanskoj,
a srednju pedagoku u Centru za odgoj i usmjereno
obrazovanje u Bjelovaru. umarski fakultet Sveuilita
u Zagrebu upisala je 1985. godine. Diplomirala je
1990. godine iz kolegija pedologija, te stekla naziv di
plomirani inenjer umarstva. Iste godine zapoljava
se kao pripravnik u poduzeu "Hrvatske ume", p.o.
Zagreb u Upravi uma Bjelovar. U Direkciji istog po
duzea volontira etiri mjeseca tijekom 1991. godine, a
u travnju 1992. godine zapoljava se na radnom mjestu
revernika u umariji Jastrebarsko, Uprava uma Karlo
vac. Od lipnja 1997. godine do listopada 1998. godine
zaposlena je u Ministarstvu poljoprivrede i umarstva
u Upravi za umarstvo i lovstvo, kao vii savjetnik za
zatitu uma, umsko sjemenarstvo i rasadniarstvo.
Od 1998. radi u Odjelu za ekologiju i uzgajanje uma
umarskog instituta, Jastrebarsko, najprije kao asis
tent, a od 18. sijenja 2002. godine u istraivakom
zvanju vii asistent.
Popis objavljenih radova
P e r i , S., 1998: Istraivanje sastojina hrasta lunjaka
{Quercus robur L.) u fazi pomlatka u pokup
skom bazenu. Rad. umar. inst. 33 (2): 19-29,
Zagreb.
P e r i , S., 1998: Njega i obnova u strukturno i ekolo
ki naruenim zajednicama hrasta lunjaka
{Quercus robur L.) u Pokupskom bazenu - Ma
gistarski rad. umarski fakultet Sveuilita u Za
grebu, 20.1.1998.
328
Za vrijeme rada u "Hrvatskim
umama", p.o. Zagreb, upisala je na
umarskom fakultetu Sveuilita u
Zagrebu poslijediplomski studij iz
kolegija Silvikultura. U sijenju
1998. godine obranila je magistarski
rad pod naslovom: "Njega i obnova
u strukturno i ekoloki naruenim
zajednicama hrasta lunjaka
{Quercus robur L.) u Pokupskom
bazenu". Upisana je u registar istra
ivaa Ministarstva znanosti i teh
nologije Republike Hrvatske pod
brojem 22774. Sudjeluje u znan
stvenoistraivakom radu kao su
radnik na vie projekata, a u novom
istraivakom razdoblju samostalno
radi na dva zadatka. Sudjelovala je u
radu vie domaih i inozemnih znanstvenih skupova, u
radu IUFRO sekcije za rasadniku proizvodnju u Italiji
2001. godine, IUFRO savjetovanju o hrastovima OAK
2000, te u EUFORGEN sekciji za socijalne listae u
Norvekoj 2001. godine. Sudjelovala je na kraim
strunim ekskurzijama u Austriji, Italiji i Sloveniji.
Samostalno i u koautorstvu do danas je objavila 16
radova. Koautor je poglavlja "Bioloka i krajobrazna
raznolikost Hrvatske" u knjizi "Pregled stanja bioloke
i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i ak
cijskim planovima zatite". lan je Hrvatskog umar
skog drutva, Hrvatskog ekolokog drutva, IUFRO
sekcije za rasadniku proizvodnju, EUFORGEN sekci
je za socijalne listae, te sudjeluje u radu Povjerenstva
za umsko sjemenarstvo i rasadniarstvo pri Ministar
stvu poljoprivrede i umarstva.
P e r i , S., 1999: Prorede u srednjodobnim i starim sa-
stojinama hrasta lunjaka {Quercus robur L.) u
pokupskom bazenu. Rad. umar. inst. 34 (2):
77-101,Zagreb.
B r u n d i , D . , S. u r l i n , M. D e u r , I . J a r d a s , M .
K e r o v e c , S. L u p u r e t - O b r a d o v i , M.
M r a k o v i , T . N i k o l i , S. P e r i , H . P i n -
t a r i , J. R a d o v i , N. T v r t k o v i , 1999:
Bioloka i krajobrazna raznolikost Hrvatske -
 Pregled stanja bioloke i krajobrazne raznoliko
sti Hrvatske sa strategijom i akcijskim planovi
ma zatite, Dravna uprava za zatitu prirode i
okolia, Zagreb.
P e r i , S., S. O r l i , 2000: Utjecaj krupnoe sjemena
crnog, alepskog i primorskog bora te pinije na
preivljavanje i razvoj biljaka u rasadniku. Rad.
umar. inst. 35 (2): 27-39, Jastrebarsko.
P e r i , S., J. G r a a n , B. D a l b e l o - B a i , 2000:
Flushing variability of pedunculate oak (Quer
em robur L.) in the provenance experiment in
Croatia. Glas. um. pokuse 37: 395-412, Zagreb.
O r l i , S., S. P e r i , M. O c v i r e k , 2000: Razvoj
korjenovog sustava stabala u kulturi osnovanoj
u ljetnoj sadnji sadnicama obloena korjena.
Rad. umar. inst. 35 (2): 17-26, Jastrebarsko.
P e r i , S., 2001: Prvi rezultati o produkciji drvne
mase u pokusu provenijencija hrasta lunjaka
(Quercus robur L.) u Hrvatskoj. Znanost u po-
trajnom gospodarenju hrvatskim umama -
znanstvena knjiga, 223-232, Zagreb.
P e r i , S., B. D a l b e l o - B a i , J. G r a a n , A.
J a z b e c 2001: Applying Survival Analysis for
Estimating and Comparing Flushing Time Va
riability, 23rd Int. Conf. Information Technology
Interfaces ITI 2001, June 19-22, 2001, Pula,
Croatia, 273-278.
P e r i , S., 2001: umsko-uzgojna svojstva razliitih
provenijencija hrasta lunjaka (Quercus robur
Dr. sc. V A L E N T I N R O T H
Dr. sc. Valentin R o t h , dipl. ing.
um., uspjeno je 12. travnja 2002.
godine obranio disertaciju pod naslo
vom "Razliita svojstva hrasta lu
njaka (Quecus robur L.) iz sjemen
skih zona i sjemenskih jedinica
Hrvatske u rasadniku i umskoj
kulturi", te stekao akademski stu
panj doktora znanosti u podruju bio
tehnike znanosti, polje umarstvo.
Disertacija je obranjena na umar
skom fakultetu Sveuilita u Zagrebu
pred povjerenstvom prof. dr. sc.
Zvonko S e l e t k o v i , predsjednik,
prof. dr. sc. Slavko M a t i (mentor)
lan i dr. se. Joso G r a a n , lan.
Valentin R o t h je roen 8. velja
e 1953. godine u Pakracu, gdje je
L.) u Hrvatskoj - doktorska disertacija, umar
ski fakultet Sveuilita u Zagrebu 19.12.2001.
G r a a n , J., M. I v a n k o v i , D. S l a d e , S. P e r i ,
I. P i l a , 2001: The First Results of Beech In
ternational Provenance Test in Croatia, poster,
Escherode, Njemaka, lipanj, 28-29. 2001.
O r l i , S., S. P e r i , 2001: Pokus provenijencija sit-
kanske smreke (Picea sitehensis (Bong.) Carr.)
u okolici Bjelovara. Rad. umar. inst. 36 (1):
33- 43, Jastrebarsko.
O r l i , S., S. P e r i , 2001: Rezultati istraivanja
njege mladih kultura amerikog borovca (Pinus
strobus L.) proredom na bujadnicama i vritina-
ma, Rad. umar, inst., u tisku.
O r l i , S., S. P e r i , 2001: Rezultati istraivanja
njege mladih kultura amerikog borovca (Pinus
strobus L.) proredom, Znanost u potrajnom gos
podarenju hrvatskim umama - znanstvena knji
ga, 213-222, Zagreb.
P e r i , S., J. G r a a n , 2001: etvrti EUFORGEN
sastanak za socijalne listae, umarski list 9-10,
507-510., Zagreb.
P e r i , S., J. G r a a n , 2001: Success and production
of stemwood in 16 provenances of pedunculate
oak (Quercus robur L.) in Croatia. Poster na Sa
vjetovanju Nursery production and stand esta
blishment of broad - leaves to promote sustaina
ble forest management, 7 - 10. 5. 2001., Rome.
Joso Graan
zavrio i osnovnu kolu. Srednju
kolu (elektro-smjer) zavrio je u
Daruvaru, 1971. godine. Nakon za
vretka vojnog roka zaposlio se u
INI i JUGOLINIJI, gdje je radio 4
godine. umarski fakultet Sveuili
ta u Zagrebu upisao je 1977/78.
akademske godine. Diplomirao je
kao prvi student svoje generacije
1981, obranom diplomskog rada
pod naslovom "Odnos planinskog
bora (Pinus mugo var. mughus
Scop.) i obine bukve (Fagus syl-
vatica L.) prema svjetlu u nekim
ponikvama na podruju Velebita".
Nakon zavretka studija krae je
vrijeme radio na poslovima urei
vanja uma u IRC - Birou za pro-
329
jektiranje, Banja Luka. U umarskom institutu Jastre-
barsko, zaposlenje od 1. veljae 1983. godine. Nakon
zavretka pripravnikog staa i poloenog strunog is
pita rasporeen je na poslove i zadatke strunog surad
nika u Odjelu rasadnike proizvodnje. Poslijedi
plomski studij iz kolegija Silvikultura upisao je na
umarskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu 1984. Kao
dragovoljac sudjeluje u domovinskom ratu 1991/92
gdje je pohvaljen, odlikovan, nositelj je Spomenice
1990.-2992., stekao je in porunika Hrvatske vojske.
Magistarski rad pod naslovom "Neka svoj'stva sje
mena i sadnica hrasta lunjaka (Querem robur L.)
iz razliitih sjemenskih zona i rajona Hrvatske"
obranio je 4. veljae 1999. godine. Nakon obrane ma
gistarske radnje izabran je u istraivako zvanje asis
tent i rasporeen na poslove i zadatke istraivaa u
Odjelu za ekologiju i uzgajanje uma. Upisan je u regi
star istraivaa koji vodi Ministarstvo znanosti i tehno
logije pod brojem 066674. Suradnik je na projektu
"Obnova i zatita umskih ekosustava", temi trajne is-
Popis objavljenih radova
S e v e r , S., V. G o l j a , D. H o r v a t , V. R o t h , 1984:
Energetska kontrola transportnog ureaja za do
ziranje treseta na liniji Paperpot. Mehanizacija
umarstva 11-12, 263-273, Zagreb.
O r e k o v i , ., V. R o t h , 1986: Odjel rasadnike
proizvodnje umarskog instituta Jastrebarsko.
(Poster), IUFRO 18. Kongres, Ljubljana.
O r e k o v i , ., V. R o t h , 1988: Rasadnika proiz
vodnja umarskog instituta Jastrebarsko. Rad.
umar. inst. 75, 249-254, Jastrebarsko.
O r e k o v i , .,V. R o t h , R. M a r a d i n , 1993: Pro
izvodnja umskog sadnog materijala u rasadniku
umarskog instituta Jastrebarsko. Rad. umar,
inst.. Vol. 28 (1/2) 275-287, Jastrebarsko.
O r e k o v i , ., V. R o t h , 1999: Proizvodnja um
skog sjemena u Hrvatskoj. IUFRO Division 3,
RGs: Iskrsli problemi iskoritavanja uma i pro
mjene tehnologija na kraju stoljea. (Poster-izla-
ganje) Opatija 27. 9 . - 1 . 10. 1999.
330
traivake djelatnosti "Unapreenje proizvodnje i uz
goja umskih kultura". Ova istraivanja financira Mi
nistarstvo znanosti i tehnologije. U okviru programa
znanstvenoistraivakog rada za razdoblje 2001 .-2005,
koji financiraju "Hrvatske ume", d.o.o Zagreb
voditelj je dva zadatka u projektu 1, potprojektu 2, a
odnose se na unapreenje dorade sjemena i rasadnike
proizvodnje listaa i etinjaa i istraivanje uspijevanja
hrasta lunjaka iz razliitih sjemenskih jedinica.
Sudjelovao je na vie domaih i stranih skupova u
zemlji i inozemstvu, od kojih istiemo IUFRO - savje
tovanje o genetici i uzgoju hrastova (OAK 2000) koje
je odrano u Zagrebu 2000. godine, s referatom na
znanstveno-strunom skupu Znanost u potrajnom
gospodarenju hrvatskim umama, koji je odran na
umarskom fakultetu u Zagrebu 10. i 11. travnja 2002.
Samostalno i u suautorstvu objavio je 8 radova. lan je
Hrvatskog umarskog drutva i Sekcije asistenata
drutva sveuilinih nastavnika i drugih znanstvenika.
Roth, V. 1999: * Neka svojstva sjemena hrasta lunja
ka (Querem robur L.) iz razliitih sjemenskih zo
na i rajona Hrvatske. (* Skraeni oblik dijela ma
gistarskog rada obranjenog na umarskom fakul
tetu u Zagrebu, dana 4. veljae 1999. godine).
Rad. umar. inst. 34 (2): 53-76, Jastrebarsko.
R o t h , V. 2000:. Prilog poznavanju dorade sjemena
obinog bora (Pinus silvestris L). Rad. umar,
inst. 35 (2): 5-16, Jastrebarsko.
R o t h , V. 2001: Neka svojstva sadnica hrasta lunjaka
(Quercus robur L.) 1+0 iz razliitih sjemenskih
zona i sjemenskih jedinica Hrvatske. Znanost u
potrajnom gospodarenju hrvatskim umama.
Znanstvena knjiga, umarski fakultet Sveuili
ta u Zagrebu, umarski institut Jastrebarsko,
"Hrvatske ume" p.o. Zagreb; 243-252, Zagreb.
Joso Graan
 ZATITA PRIRODE
KUKAVICA (Cuculus canorus L.)
Kukavica je naa selica stanarica koja boravi u Hr
vatskoj od travnja do rujna. U jesen odlazi na zimova
nje u Afriku sve do njenog juga.
Iako je rasprostranjena diljem Hrvatske, rijetko je
opaamo u prirodi. Najee smo upozoreni njenim
vrlo prepoznatljivim glasom "kuk - kuu" daje negdje
u naoj blizini, najee u kronjama drvea, ali tee je
opaamo. Poznata je i po svojoj prilagodbi da ne pravi
vlastito gnijezdo i ne sjedi na svojim jajima. Zabiljee
no je vie od 150 vrsta ptica pjevica diljem svijeta u
ija gnijezda nese svoja jaja. I to da u svakom gnijezdu
snese po jedno jaje. Jaja su razmjerno mala, prema ve
liini tijela kukavice, otprilike kao vrapja, a snese oko
12 jaja. Tijekom gnijedenja zapazio sam mladune
kukavice u gnijezdima bijele pastirice i trstenjaka cvr-
kutia. Kronologija jednog opaanja bila je sljedea:
Slika 2. Odrasla kukavica
- 16. lipnja pronaao sam gnijezdo velikog trstenjaka
s tri jaja
- 3. srpnja izlegla su se tri ptia ijedno novo jaje (ku
kavije )
- 10. srpnja u gnijezdu samo jedan pti i to mlada ku
kavica, koja je izbacila iz gnijezda ptie svoga do
maina.
Goliavi mladunci kukavice uz agresivnost (izbacu
ju jaja ili mladune ptice domaina) su i vrlo prodrlji
vi. Odrasla kukavica hrani se insektima i dlakavim gu-
sjenicama (gubara glavonje, zlatokraja, etnjaka) koje
druge ptice izbjegavaju zbog toksinih dlaica koje
izazivaju arenje i svrbe u kljunu i grlu ptica.
Kukavica je zatiena vrsta u Republici Hrvatskoj.
Tekst i fotografije: Krunoslav Ara, dipl. ing. um.
Slika 1. Goliavi pti kukavice, koji je izbacio iz gni
jezda mladunad svoga domaina
331
 IZ IVOTA I RADA STUDENATA UMARSTVA

OBILJEAVANJE DANA PLANETA ZEMLJE

Cvjetni trg, 21. i 22. travnja 2002.
Ekoloka sekcija Studentske Udruge umar ume itd.. Na tandu smo dijelili edukativne letke (o
stva, sa umarskog fakulteta u Zagrebu, aktivno se Parku prirode Medvednica, o poarima, te "komenta
ukljuila u ovogodinju manifestaciju obiljeavanja re" na pitanja postavljena u anketi).
Dana planeta Zemlje. U organizaciji Zelene akcije i Svojim strunim savjetima profesori i asistenti u
Ministarstva zatite okolia i prostornog ureenja, marskog fakulteta pomogli su izradu materijala, dok su
ekolokim je udrugama pruena prilika da se predstave strunjaci Hrvatskih uma pruili relevantne informa
kroz svoje programe i ciljeve te da upozore graanstvo cije te donirali promotivne materijale.
na probleme koje smatraju aktualnima.
Uz tand i panoe "deurali" su studenti umarskog
Osnovni ciljevi nae udruge bili su: skrenuti pozor fakulteta Sveuilita u Zagrebu, koji su zainteresira
nost na injenicu daje ekologija sastavni dio umarske nim posjetiteljima pomagali u pronalaenju informaci
znanosti (i struke!), prezentirati ume i umarstvo ja te provodili pripremljenu anketu. Anketa je trebala
Hrvatske (koliko je bilo mogue s obzirom na vremen pokazati informiranost (poznavanje trenutnog stanja
ska i prostorna ogranienja) te, nama moda i navani-
je, ispitati poznavanje um(ar)ske problematike i javno
mnijenje.
Za ovu je prigodu Ekoloka sekcija pripremila ma
terijale prezentirane na tandu i etiri panoa (postavlje
ni na Cvjetnom trgu u Zagrebu) koji su sadravali os
novne podatke o umama, organizaciji umarstva, po-

Slika 2. Anketa
(Foto: O. Livada)

Slika 1. tand i dio panoa u Preobraenskoj ulici

(Foto: I. Mahni)

vijesti, aktualnim procesima (reorganizacija Hrvatskih

uma, Nacionalna umarska politika i strategija, novi
Zakon o umama), flori i fauni uma, zatiti prirode, is
koritavanju uma itd. Poseban pano posveenje poa
rima koje smo istakli kao jedan od veih problema u
umarstvu, a koji je u izravnoj vezi sa irom javnou
(glede prevencije, pojave pa i gaenje poara). Na
tandu su bile izloene i neke od publikacija kao npr.
ume u Hrvatskoj, asopisi umarski list i Hrvatske Slika 3. Informativni pano
(Foto: I. Mahni)

332
uma i osnovnih principa umarstva) ispitanika te nji
hove vizije budunosti gospodarenja i zatite uma u
Hrvatskoj. Posebno su nas zanimali njihovi komentari
i "pitanja koja bi postavili umarima".
85 % ispitanika smatra da nije dovoljno infor
mirano o stanju uma u Hrvatskoj - ija je odgo
vornost da ih o tome informira?
Vjerojatno je upravo zbog te neinformiranosti ak
50,8 % ispitanika odgovorilo da bi trebalo zakonom
zabraniti sjeu u gospodarske svrhe! 83,7 % nikada
nije ulo za pojam potrajno gospodarenje umama i
smatra da bi nakon bilo kakve sjee trebalo provoditi
poumljavanje (naelo: dvije nove sadnice za svako
srueno stablo) dok prirodnu regeneraciju smatra nedo
statnom i loom (???). 89,3 % njih odgovorilo je da
gospodarske ume u Hrvatskoj propadaju te da je Hr
vatska (u odnosu na Europu) ekoloki srednje ouvana
zemlja, ali da joj u zadnje vrijeme sve vie prijeti opa
snost od unitenja prirodnih bogatstava, te da bi zamje
nom drva umjetnim materijalima veim dijelom rijeili
problem ouvanja uma.
41,1 % ispitanika, nakon popunjene ankete, zapisa-
lo je svoje komentare i pitanja umarskoj struci, to do
kazuje velik interes javnosti. Mi smo njihove komenta
re podijelili u dvije grupe:
Zahtjevi:
1. elimo vie informacija; edukativnih emisija na
TV-u!-21,6%
2. uvajte nae ume! - 19,3 %
3. Koliko posjeete toliko i posadite; organizirajte jav
ne akcije poumljavanja- 13,6 %
Pitanja:
1. Zato "loe" postupati sa umom?; zato sjeete
ume?-19,3%
IZ HRVATSKOGA UMARSKOG DRUTVA
OD TRGA MAZURANICA DO SV JURE I NATRAG -
struna ekskurzija Hrvatskoga umarskog drutva -
ogranak Zagreb na podruje Dalmacije
Struna ekskurzija HD - Ogranak Zagreb na po
druje Dalmacije organizirana je s ciljem upoznavanja
problematike gospodarenja u Upravi uma Split (u
marije Sinj, Makarska i ibenik).
Ekskurzija je trajala od 2. do 4. travnja (nedjelja-
utorak), a odazvalo se 29 lanova i gostiju. Sudionike
je pratilo lijepo vrijeme i dobro raspoloenje.
2. Razna struna pitanja - 20,4 %
3. Zato izvozite poluproizvode - 5,7 %
Nakon to su ispitanici popunili anketni listi, dali
smo im da proitaju komentare na neka od pitanja iz an
kete. Zatim smo im postavljali pitanja u smislu: da li
smatrate da su vam ove nove informacije korisne, da
li smatrate da vas se one tiu, itd. Rezultat: 86,3 %
ispitanika odgovorilo je pozitivno na nae upite.
Rezultati ankete, ali i cijele manifestacije, dokazali
su nau pretpostavku da je javnost vrlo zainteresirana za
pitanje uma i brigu o njima, a istodobno slabo (pogre
no?) informirana, ime su stvoreni idealni uvjeti za me
usobno nerazumijevanje i ishitrene osude. Konkretni
dokaz tome esto je pitanje koje su ispitanici upisivali u
ankete: "Zato nerazumno sijeete ume?". Gubitak po
vjerenja u umarsku struku trebao bi nas zabrinuti i po
taknuti da razmislimo o odnosu prema zainteresiranim
skupinama (uostalom, one imaju sve vei utjecaj na to
to e se dogaati sa umama i umarstvom!).
Prema naem miljenju, odnosi s javnou i eduka
cija moraju biti jedan od prioriteta struke u budunosti
(to je naglaeno i u nacrtu Nacionalne umarske stra
tegije i politike). To je odgovornost struke, ako ve ne
prema javnosti, onda prema onome to najvie cijeni
mo - naim umama.
Autori:
Ana eljezi i Ivan Mahni,
studenti umarskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu
Studentska Udruga umarstva (sof@hrast.sumfak.hr)
Svetoimunska 25, Zagreb
Toan polazak u 7 h, kratko zadravanje u motelu
"Borje" u Korenici, obeavali su tono pridravanje
"programa ekskurzije", a sastavio ga predsjednik ogran
ka dipl. ing. Herbert K r a u t h a k e r sa suradnicima
(koji naalost zbog zauzetosti nije putovao).
Nakon duge vonje uz obalu Perukog jezera, kroz
podruje umarije Sinj, stigli smo do brane na jezeru
333
gdje nas je doekao upravitelj umarije Sinj, kolega
Vlatko K u t e r o vac dipl. ing. sa suradnicima. Nakon
dobrodolice, upravitelj je u opsenom izlaganju pre
doio sve aktivnosti koje se tijekom godine posebice
provode u toj velikoj umariji, na podizanju, uzgajanju
i zatiti uma. Velike probleme predstavlja obrana od
umskih poara i saniranje teta. Tijekom razgovora
razvila se opirna rasprava.

Slika 1. O gospodarenju, tonije zatiti u

ma sinjske umarije govorio nam
je dipl. ing. Vlatko Kuterovac,
upravitelj umarije
(Foto: A. Frkovi)
Nakon prigodnog ruka u umarskom objektu kod
brane, domaini su nam nazdravili, te uz pjesmu i gi
taru kolege dipl. ing. Davora K a p e c a , nastavilo se
druenje.
Prije odlaska, jo smo jednom razgledali branu Pe-
rukog jezera, koju je neprijatelj tijekom Domovin
skog rata minirao, s nakanom da u bezumnoj nemoi
vodnim valom zaprijeti cijelom Sinjskom polju i niz-
vodnim naseljima uz Cetinu ukljuujui i Omi. Vode
na masa od preko 500 milijuna kubika prouzroila bi
vodeni val od 20 m visine i vie, te unitila sve pred so
bom. Pakleni plan nije ostvaren, i danas je brana vrlo
kvalitetno sanirana te predstavlja jednu od najveih
brana takve vrste na svijetu.
Nakon toga krenuli smo predivnim krajolikom
smjerom Sinj, Cista Provo, Brela, Makarska za Drve
nik u hotel Ouercus (vlasnitvo Hrvatskih uma) koje
je nae konano odredite.
Veera, spavanje doruak i polazak autobusom 3. 6.
(ponedjeljak) u po programu predvieno vrijeme na
sastanak s organizatorima naeg posjeta Biokovu.
Na ulazu u Park Prirode Biokovo, doekali su nas
upravitelji umarije Makarska, dipl. ing. Boris a b i
sa suradnicima i gospodin Filip (Vilim) abi, umars
ki lovni strunjak, umirovljeni upravitelj umarije, koji
Slika 2. Obnovljena brana Perukog jezera, s cvatuom brnistrom
na kruni i vanjskim stranama
(Foto: A. Frkovi)
u ime zakupnika lovita Biokovo, g. Ivice To d o r i a,
upravlja strunim dijelom gospodarenja lovitem Bio
kovo. Krenuli smo terenskim automobilima, dobrom
ali uskom cestom na Biokovo, prema najviem vrhu
Sv. Juri. Usput smo se zaustavili na vie mjesta, gdje
nam je upravitelj Boris dao informacije o aktivnostima
umarije na podizanju i zatiti uma, a posebno o ob
novi nakon poara koji iz godine u godinu poharaju
znatan dio povrina uma, koje su uz velike napore po
dignute na ovim krkim terenima, zahvaljujui
strunom znanju i velikom trudu prethodnog i
sadanjeg umarskog osoblja. Promatrali smo s
vidikovca "Ravna Vlaka" prostrani zeleni tepih alep-
skog i crnog bora koji se prostire od podnoja Biokova
do morske obale, to pogledu s visoka na otoke daje
prekrasan sklad kamena, ume i mora.
Obnova uma nakon poara, koji se naalost doga
aju unato opsenim preventivnim mjerama, vrlo je
uspjena, zahvaljujui prirodnim osobinama alepskog
bora, ije sjemenje podnosi visoku temperaturu. Ono
je obavijeno otpornom ovojnicom, a nalazi se u zatvo
renom eeru. Tako sjemenje nakon poara ostaje u
kronji sauvano i nakon jakog poara pa i naknadno
naplodi povrinu i stvori gusti pomladak.

334

Slika 3. Pogled sa strmih strana Biokova na Makarsku
(Foto: F. Grospi)
O neposrednoj prolosti umarstva Biokova i Ma-
karskog priobalja te o zahvatima u lovstvu, opirno nas
je informirao na stari prijatelj umarski i lovni stru
njak, zaljubljenik prirode, gospodin Filip abi (koje
mu su ime Vilim matiari zamijenili u Filip). On nam
je rekao da na Biokovu ima preko 1 200 biljnih vrsta,
od kojih pet endeminih. Mnogi strani i domai bota
niari istraivali su vegetaciju Biokova. Zanimljivo je
da je jedan talijanski botaniar nazvao jednu vrstu luka
koju je otkrio na Biokovu po imenu svoga pratioca Fi
lipa latinskim imenom Allium philipensis.
Osobito je znaajan pothvat unoenja divokoza i
muflona u Biokovski masiv. Prije 30-ak godina unese
no je 48 divokoza, da bi se u prijeratnom razdoblju po
pulacija popela na preko 1 000 grla. Nakon ratnog stra
danja, populacija se ponovo obnovila zahvaljujui
strunom radu osoblja uz svestranu podrku struci od
strane lovozakupnika Todoria.
Tom prilikom sam se sjetio davne 1964. g. kada
sam bio u pratnji francuskog lovnog strunjaka iz Mar-
seilla, kojega sam nekoliko dana vodio po Velebitu. On
je izraunao lovno ekonomski-kapacitet Velebita za di-
vokozu u koliini od 6 000 grla, stoje u odnosu na po
vrinu realno, jer su ivotni uvjeti za divokozu na Vele
bitu ipak loiji. S time se sloio i moj sugovornik i sus
jed u autobusu dipl. ing. Alojzije F r k o v i , na poz
nati lovni ekspert koji se zauzima za intenzivnije uno
enje divokoza u vilje predjele Velebita.
Pri usponu do jednog vidikovca, do nas je doao
glas daje stanje utakmice Hrvatska-Meksiko 1:0, a mi
nismo ni posumljali da to nije za Hrvatsku, to nam je
dalo poleta za daljnji uspon.
Poslije smo automobilima doli do samog vrha Sv.
Jure (1 762 m n.v.), stoje gospodin Filip s ponosom re
kao, da je 5 m vie od Velebita rjeima "mjerili su oni
mjerili ali uzalud". Da sam ja kao lianin ranije znao da
u to doivjeti, bio bih s mojim planinarima nabacao pe
desetak kubika kamena na Vaganski vrh (1 757 m n.v.).
Nakon ugodnog boravka pod vrhom i prigodnog
domjenka, spustili smo se automobilima do autobusa,
pozdravivi se sa ljubaznim domainima koji su nam
zaeljeli sretan put i ponovni posjet Biokovu.
Malo gorine osjetili smo pri saznanju da smo izgu
bili od Meksika. Naveer je na kolega Kapec, ne u lo
oj namjeri, raspalio u hotelu uz gitaru "La cucaracha,
la cucaracha" i jo druge meksike pjesme. Dobro smo
proli jer u hotelu nije bilo estokih navijaa, mogli
smo neduni stradati.
Trei dan, utorak danje povratka i posjeta Nacional
nom parku "Krka" na podruju umarije ibenik. Pola
zak je bio u 7 h nakon doruka i pozdrava s ljubaznim
osobljem hotela "Quercus". Usput smo se divili ljepoti
krajolika koji se doimao jo ljepim u jutarnjim satima.
Imali smo prilike ponovno vidjeti obnovljene ume, to
su nakon poara silnom snagom krenule na ve stvore
nom umskom tlu da nadoknade tetu i izgubljeno vri
jeme. Bit e to sastojine mnogo ljepe nego one pretho
dne, koje su poinjale svoj rast na mnogo siromanijem
tlu. U autobusu se vodila struna rasprava po grupama.
U mojoj blizini posebno su se isticali Dragutin Bhm,
Alojzije F r k o v i i gost prof. dr. Zeljko Polj ak.
335
 kao i sve informacije o osnivanju Javne ustanove N. P.
"Krka", upravljanju i kronologiji dogaanja od progla
enja 1985 godine. To je sedmi na Nacionalni park
(osmi je NP "Sjeverni Velebit").
Po izlasku iz autobusa poeli smo obilazak slapova
Krke kao najvee atrakcije N.P To je sedam velikih
slapova sloenih od bezbroj manjih, sve jedan ljepi od
drugog. Divili smo se ljepoti koju je teko opisati. Buj
na vegetacija sa preko 860 razliitih vrsta, bogata fau
na, vani povijesni i kulturni spomenici, brojna nalazi
ta iz pretpovijesnog razdoblja i ostaci srednjevjekov-
nih utvrda daju jo vee znaenje Nacionalnom parku.
Nakon detaljnog obilaska doli smo do odmorita
na podnoju slapova s visinskom razlikom od preko
200 m gdje su nas doekali ostali domaini na elu sa
dr. Vladom T o p i e m , diplomiranim inenjerom, s
kojim je bio i na tajnik dipl. ing. Hranislav J a k o -
v a c , koji nam se tamo pridruio nakon nazoenja
skuptini HD ogranak Split.
U ime D Ogranak Split, srdane pozdrave dobro
dolice uputio nam je predsjednik Ogranka dr. Vlado
Topi, koji se u svom obraanju osvrnuo na stanje stru
ke, strategiju razvoja, ljudske resurse, kreativnost, za
jednitvo i posebno na ope funkcije ume, koja u no
vije vrijeme poprima sve vee znaenje. Na ovako sr
danom doeku u nae ime zahvalio se dopredsjednik
naeg ogranka Slavko H o r v a t i n o v i , dipl. ing. Na
tom odmoritu prireen je i zajedniki ruak, nakon
Slika 5. Prioodne i pejsanc vrijednosti Krke posebno dolaze do ega je uz gitaru i pjesmu nastavljeno druenje do vre
izraaja na slapitu Skradinski buk mena predvienog za povratak.
(Foto: A. Frkovi)
Do autobusa nas je ekao dosta otar uspon i pove
lik broj stepenica. Kad sam vidio kako dobro kroe
Prije ulaska u Nacionalni park, u na je autobus
nai stariji lanovi, nisam se mogao oduprijeti uvjere
uao upravitelj umarije ibenik, dipl. ing. Branko
nju da redovito posjeuju teretanu. Kako je kolega Ka-
K e k e 1 i , koji nas je pozdravio i informirao o progra
pec nosio gitaru i pjesmom olakavao uspon, meni je
mu posjeta N. P. Tom prilikom iznio je podatke o u
dodao svoju teku torbu. Kada smo doli do autobusa
mariji ibenik i aktivnosti s kojima se umarija bavi,
zamolio sam ga da mi bar pokae stoje to tako teko u
torbi. Bilo je to desetak kilograma nota i pola kilogra
ma teka inspektorska znaka. Koliko povjerenja, a
poznajemo se "tek" 45 godina. Pozdravili smo se s na
im dragim domainima i krenuli.
Uz ugodnu atmosferu u autobusu i sigurnu vonju
vozaa Marijana, stigli smo na Mauranac oko 22 h.
Bilo je nezaboravno!

Frane Grospi

Slika 6. Fotografija za uspomenu; u NP Krka podno Skradinskog

buka u drutvu s domainima pred povratak u Zagreb
(Foto: A. Frkovi)

336
 ZAPISNIK
s Izborne (106. redovite) skuptine Hrvatskoga umarskog drutva,
odrane u Zagrebu 20. lipnja 2002. god.
U okviru obiljeavanja Dana hrvatskoga umarstva,
kojima je ove godine pokrovitelj Ministarstvo poljopri
vrede i umarstva, kao i svake godine, tako i ove, odr
ana je 106. redovita, ovaj puta izborna skuptina Hr
vatskoga umarskog drutva (HD-a). Skutina je odr
ana u Zagrebu u dvorani Ministarstva poljoprivrede i
umarstva, ul. grada Vukovara 78, 20. lipnja 2002.
god. s poetkom u 9 sati.
Nazoni: predstavnici (delegati) iz 19 ogranaka
HD-a (65 - poimenini popis u privitku), lanovi
Upravnog i Nadzornog odbora u prolom mandatnom
razdoblju te gosti i ostali - ukupno nazonih u prvom
dijelu Skuptine 118, odnosno 272 u drugom dijelu na
tematskoj raspravi.
Prof. dr. sc. Slavko M a t i , predsjednik HSD-a u
proteklom mandatnom razdoblju, pozdravio je sve na
zone, posebice mr. se. Boidara P a n k r e t i a , mini
stra poljoprivrede i umarstva, eljka R e n d u l i a ,
dipl. ing., pomonika ministra i eljka L e d i n s k o g ,
direktora "Hrvatskih uma" d.o.o. (s napomenom da su
se zbog neodgodivih obveza ispriali predsjednik Sa
borskog odbora za zatitu okolia prof. dr. sc. Zlatko
K r a m a r i , ministar gospodarstva, gosp. Hrvoje
V o j k o v i i predsjednik Hrvatske gospodarske ko
more, gosp. Nadan V i d o e v i ) , zahvalivi se svima
na odazivu. Nakon toga u pozivu predloeni dnevni
red, usvojen je bez nadopuna.
Dnevni red:
I. RADNI DIO
1. Izbor radnih tijela Skuptine :
a) Radnog predsjednitva (3 lana)
b) Zapisniara
c) Ovjerovitelja zapisnika (2 lana)
d) Verifikacijsko-kandidacijsko-izbornog povjeren
stva
e) Povjerenstva za zakljuke.
2. Izvjee o radu i poslovanju u prethodnoj godini te
u proteklom mandatnom razdoblju:
a) Izvjee predsjednika
b) Izvjee tajnika
c) Izvjee glavnog urednika umarskog lista
d) Izvjee Nadzornog odbora.
3. Verifikacija programa rada i financijskog plana za
2002. godinu.
4. Prijedlog verifikacijsko-kandidacijsko-izbornog po
vjerenstva i izbor lanova Uravnog odbora i Nadzor
nog odbora te predsjednika i dva dopredsjednika.
5. Izbor predstavnika HSD-a u Skuptinu Hrvatskoga
inenjerskog saveza (HIS-a).
6. lanstvo u Hrvatskom prirodoslovnom drutvu.
7. Razno.
II. TEMATSKA RASPRAVA S POETKOM U 11 sati
Teme:
1. Pomo Zemaljske gospodarske komore za poljopri
vredu i umarstvo tajerske privatnim umovlasni-
cima, predava dipl. ing. Helmut S p i t z e r , voditelj
umarskog odjela.
2. Koritenje biomase kao energetskog izvora, preda
va dipl. ing. dr. Horst J a u s c h n e g g , voditelj re
ferade za energetiku u istoj Komori.
Ad 1. U Radno predsjednitvo izabrani su dr. se. Vla
do Topi, dipl. ing. Ilija Gregorovi i prof. dr. sc. Slavko
Mati; za zapisniara tajnik HD-a dipl. ing. Hranislav
Jakovac; za ovjerovitelje zapisnika mr. se. Boidar To-
mii i prof. dr. sc. Joso Vukeli; za lanove verifika-
cijsko-kandidacijsko-izbornog povjerenstva dipl. ing.
Zvonko Roi, dipl. ing. Damir Dela, dipl. ing. Stjepan
Vidakovi i dipl. ing. Zlatko List; u Povjerenstvo za
zakljuke prof. dr. sc. Slavko Mati, dipl. ing. Tomislav
Starevi, dipl. ing. Ivan Hodi, prof. dr. sc. Branimir
Prpi i dipl. ing. Hranislav Jakovac.
Dr. Topi se u ime izabranih zahvalio na ukazanom
povjerenju i pozvao Verifikacijsko-kandidacijsko-iz-
borno povjerenstvo da utvrdi broj nazonih predstavni
ka delegata. Prema izvjeu odnosnog povjerenstva,
sukladno lanku 26. Statuta HD-a, od 72 predstavni
ka (delegata) s pravom glasa, nazono je 65 ili 90 %
(popis delegata po ograncima s vlastorunim potpisom
prilog je ovom Zapisniku), pa e sve odluke donesene
na ovoj Skuptini biti pravovaljane.
Slijedio je poziv nazonima, posebice gostima, da po
elji pozdrave Skuptinu. Nazonima se obratio direktor
Hrvatski uma d.o.o. eljko Ledinski, dipl. ing. Zae
ljevi Skuptini uspjean rad, naglasio je kako je ovo
prvo obraanje lansvu HD-a, ne vie direktora javnog
poduzea, nego trgovakog drutva, koje bi trebalo
omoguiti bolje poslovanje i osigurati boljitak za njego
ve zaposlenike i u konanici za cijelu zajednicu. Odao je
priznanje lansvu HD-a, koje je bilo vrlo aktivno pose
bice u zadnje vrijeme raspravljajui o niz pitanja znaaj
nih za struku i poduzee. Vrlo znaajnim smatra zalaga
nje lanova na promicanju struke i tumaenju umarskih
gledita i saznanja javnosti, koja nedovoljno educirana
nepovoljno reagira na normalne poslove koje nam nala
e struka. Svima nam je zadaa pribliiti struku javnosti
i truditi se, unato tome to nemamo ba podrku ak
niti javnih medija. Moda je to zato to nismo ekscesni,
samozatajno radimo a to naalost nije vijest koja privla
i. No, upornost se na kraju uvijek isplati i naa je zada
a omoguiti naim kolegama utjecaj izvan umarskih
institucija. Tako je ve tridesetak umarskih inenjera
zastupljeno u tijelima javnih ustanova zatite okolia, u
337
glavnom radnikom vijeu Hrvatskih uma po prvi puta
je sedam umarskih inenjera te u raznim udrugama, no
to je jo nedovoljno, posebice nas je malo u politici, pa i
u naem sindikatu nas nema dovoljno, to nije dobro.
Potrebno je pored posla u struci, biti aktivniji u naem
irem okruenju. Pozdravljajui nazonost ministra i
doministra, koristi priliku pozvati ih da pripomognu
zastupljenosti umarskih strunjaka u odgovarajuim
tijelima, gdje bi njihova nazonost bila od koristi. Iako
je ovo skuptina HSD-a, ipak je potrebno neto rei i o
poslovanju Hrvatskih uma, jer su veina lanova
zaposlenici ovoga trgovakog drutva. Poduzee je sta
bilna tvrtka, koja prije svega ispunjava sve svoje obveze
prvo prema svojim zaposlenicima, zatim dobavljaima i
dravi. Po prvi puta dug prema dobavljaima je neto
ispod 50 mil. kn., a potraivanja od kupaca oko 150 mil.
kuna dospjelog duga (ukupno oko 300 mil. kn.). I Vlada
RH ima pozitivan stav glede rada u Hrvatskim umama,
pa je ak i iskazano miljenje da u budue treba voditi
brigu o tome trebaju li nacionalnim parkovima gdje je
temeljni fenomen uma gospodariti Hrvatske ume, a ne
druge institucije. Takoer se oekuje slobodno formira
nje cijena drveta. Od prijanjih gotovo 10 500 zaposle
nika, uz otpremnine zainteresiranim i dijelom ivalidima
rada (od 950 sada 500), stanje je svedeno na 9 700. Kroz
petnaestak dana poduzee e dobiti PFC certifikat to e
biti znaajno za na proizvod na svjetskom tritu. Za
poeti proces restrukturiranja Hrvatskih uma d.o.o. u
zavrnoj je fazi, to e osigurati komercijalni mandat i
voenje poslova koje do sada nismo radili. Prvenstveno
tu mislimo na poslove vezane za dravnu imovinu -
umsko zemljite, gdje se predlae model slian onom u
Austriji. Svi budui procesi koji slijede bit e otvoreni
za strunu raspravu, te predlae HD-u tematsku raspra
vu na temelju zavrnog dokumenta o restrukturiranju
"Hrvatskih uma" d.o.o., gdje e struka imati prilike is
kazati svoje gledite.
Skup je zatim pozdravio mr. se. Boidar P a n k r e -
t i , ministar poljoprivrede i umarstva, kojeg smo pre
ma najavi oekivali u drugom, tematskom dijelu skup
tine, no zbog sjednice Vlade pridruio nam se odmah
na poetku, ispriavi se to e radi obveze morati ranije
otii. Njegovu pozdravnu rije prenosimo u cijelosti.
Dame i gospodo umari, dragi gosti,
zadovoljstvo mi je pozdraviti vas osobno i u ime Mi
nistarstva poljoprivrede i umarstva, te vam poeljeti
ugodan boravak i plodnu diskusiju o temama koje ove
godine, povodom obiljeavanja "Dana hrvatskog u
marstva" u okviru 106. redovite sjednice Hrvatskog
umarskog drutva, okupiraju zanimanje umarske
javnosti i struke.
Svuda u svijetu ume predstavljaju posebno prirod
no bogatstvo koje imaju uz veliko gospodarsko, svakim
danom i sve vee ekoloko znaenje. Sume u Hrvatskoj
338
ispunjavaju u velikoj mjeri svoje gospodarske, ekolo
ke i drutvene funkcije. One znatno utjeu na kakvou
okolia i opu zatitu prirode. Zbog tako iznimne va
nosti umama se gospodari po naelima racionalnosti
i odrivosti, potivajui postulate struke ali i tradicije,
emu, medu ostalim, moemo zahvaliti to u Hrvatskoj
jo uvijek imamo prirodne i relativno zdrave ume kao
rijetko gdje u Europi.
Unato tomu, svjesni smo da se pred hrvatskim u
marstvom danas nalaze veliki izazovi, ije e rjeava
nje odluiti o tome pripadamo li modernom i razvije
nom svijetu ili emo se zatvoriti u sebe ne vodei rau
na da nas vrijeme i dogaaji gaze, a mi ostajemo sami
u svojoj hvali o naim umama.
Ovo spominjem iz razloga to su u Hrvatskoj zapo
eli nepovratni razvojni procesi u drutvenom i gospo
darskom smislu, pri emu se i od hrvatskog umarstva
oekuje da u tome sudjeluje.
Republika Hrvatska se svekoliko i nedvosmisleno
opredijelila za pristup europskim integracijskim proce
sima, strukturalnim promjenama i gospodarskim refor
mama. Iako nitko razuman ne moe promatrati pred
stojea dogaanja i promjene oekujui samo idealno,
ipak vjerujem da nam je svima u interesu bolja, otvore
nija i bogatija Hrvatska, sa sretnijim i zadovoljnijim
graanima, koji s vie perspektive i optimizma ulaze u
novi dan.
U tu je svrhu i hrvatsko umarstvo pokrenulo zna
ajne projekte, od kojih ponajprije treba naglasiti one
najvanije, restrukturiranje poduzea "Hrvatske u
me ", izradu Nacionalne umarske politike i strategije
te novog Zakona o umama, koji e zajedno definirati
ulogu i zadae umarskog sektora u gospodarstvu i
drutvu. Te temeljne novosti, odnosno promjene, pre
duvjet su i potrebno okruenje svih buduih projekata i
procesa koji nas oekuju. Uz prioritetno ouvanje um
skih ekosustava i bioloke raznolikosti, poboljanje
uinkovitosti i smanjenje trokova poslovanja u u
marstvu, one su i uvjet poveanja konkurentnosti naih
umskih proizvoda na meunarodnom tritu.
Govorei o razvojnim procesima i projektima, za
dovoljstvo mi je primijetiti teme i predavae o kojima i
s kojima ete vi, umarski strunjaci i svi zainteresirani
danas raspravljati na prigodnoj raspravi povodom
ovogodinjeg obiljeavanja Dana hrvatskoga umar
stva. Naa umarska tradicija ne bi bila tako cijenjena
i znaajna da se tijekom povijesti nije obogaivala
strunim znanjima iz inozemstva i iskustvima naih ko
lega iz susjednih zemalja. Zato izraavam posebno za
dovoljstvo stoje Hrvatsko umarsko drutvo pozvalo u
goste nae drage prijatelje iz tajerske. Oni e nam da
nas govoriti o svojim saznanjima i iskustvima vezanim
uz unapreenje gospodarenja privatnim umama, te o
koritenju biomase kao energetskog izvora koji danas
zbog prisutnog problema u okoliu dobiva sve vee
znaenje. Obje teme vrlo su aktualne, sa isto strunog
stajalita i u smislu uvoenja novih aktivnosti i tehno
logija, koje e u konanici pridonijeti razvoju hrvat
skog umarstva i umarskog sektora, a time i gospo
darstva u cjelini.
Na kraju, unato ove godine neto skromnijoj, ali
sudionicima i temama svakako bogatoj sveanosti, po
elio bi vam puno uspjeha u daljnjem radu i skrbi o
naim umama, koje ve desetljeima pronose svije
tom glas o hrvatskoj umarskoj struci kao perjanici u
gospodarenju umama.
Na kraju ministar je ukazao na niz susreta na razli
itim razinama, na rasprave s argumentima a ponekad i
bez argumenata te uputio pitanje: jesmo li spremni,
gledajui nas kao ljude u Hrvatskoj, sjedajui za stol
prihvatiti stajalite, da pomemo razgovor od onoga
to nam je zajedniko, a ne to nas razlikuje, i na tom
zajednikom pokuat graditi neto bolje u svakom seg
mentu, ovdje konkretno u umarstvu? To nije lako,
promjene su uvijek podosta teke, ali su neizbjene, i
moemo ih graditi samo na nain da smo svi zajedno i
da se meusobno razumijemo.
Jo jednom prof. Mati se zahvalio ministru mr. se.
B. Pankretiu, kako na upuenim rijeima tako i na
odazivu ovom skupu i pokroviteljstvu nad Danima
hrvatskoga umarstva.
Ad2. Izvjee o radu HD-a u mandatnom razdo
blju 1998-2002
2a)Izvjee predsjednika Prof. dr. sc. Slavka M a t i c a
Kada govorimo o radu HD-a, gledajui formalno,
moemo Vas i sve zainteresirane uputiti na redovita go
dinja izvjea sa skuptina:
102. redovite skuptine, odrane 16. srpnja 1998. god.
u Zagrebu,
103. redovite skuptine, odrane 25. lipnja 1999. god.
u Ogulinu,
104. redovite skuptine, odrane 20. lipnja 2000. god.
u Zagrebu i
105. redovite skuptine, odrane 13. lipnja 2001. god.
u Zagrebu.
Pored izvjea o radu i financijskom poslovanju, na
skuptinama uvijek raspravljamo o trenutno aktualnim
temama hrvatskoga umarstva, objavljujui sve to, kao
i ostale aktivnosti, u naem znanstveno-strunom i sta-
lekom glasilu umarski list, osiguravajui time jav
nost rada nae udruge.
Ostalo bi znai izvjee s ovogodinje Skuptine za
razdoblje imeu prole 105. i ove 106. skuptine HD-a.
No, kako je ovo izvjee za proteklo mandatno razdo
blje, potrebno je prisjetiti se najznaajnijih aktivnosti i
dogaanja. Dio njih bit e prikazan u izvjeu tajnika,
dok e prikaze mnogobrojnih, nazovimo ih sitnijih ak
tivnosti, zainteresirani moi potraiti u vie tematskih
rubrika umarskog lista odnosnih godita. Meutim,
poet emo ipak s 1997. godinom, ba zbog onih aktual
nih tema. Naime, i ovim zakljucima te 101. skuptine
HD-a, uvrstit emo nau tvrdnju da HD ide ne samo
u korak, nego i ispred vremena, dokazujui da nam nije
potrebno "otkrivati" ono to smo mi sami mnogo prije
otkrili. Mnoge dananje aktualnosti raspravili smo i
prije spomenute 1997. godine. Prisjetimo se i danas ak
tualnih zakljuaka te 101. redovite skuptine HD-a,
odrane 9. svibnja 1997. god., donesenih nakon raspra
ve na temu "Hrvatsko umarstvo danas i sutra".
Skuptina Hrvatskoga umarskog drutva:
1. Skree pozornost Ministarstvu poljoprivrede i u
marstva i Vladi RH na nunost izrade Strategije i
koncepcije razvoja "Hrvatskih uma", p.o. Zagreb,
uz prihvaanje miljenja i prijedloga strunih usta
nova. Strategija, koju bi Vlada usvojila, treba biti
temelj za moebitnu izradu novog Zakona o uma
ma i preustroj umarstva, koji bi se trebao najprije
provjeriti na probnom modelu.
2. Oituje Ministarstvu pljoprivrede i umarstva i Vla
di RH puno nezadovoljstvo njihovim odnosom pre
ma "Hrvatskim umama", p.o. Zagreb, i umarstvu
u cijelosti, posljedica kojega je izostanak oekiva
nih rezultata i nezadovoljstvo medu umarskim dje
latnicima.
3. Upozorava Vladu RH na potpunu neodrivost nje
zine politike prema "Hrvatskim umama", p.o. Za
greb, kojom se od toga poduzea i umarstva u cije
losti izdvajaju sredstva za Proraun RH, uz istodob
no podravanje netrinog odnosa umarstva i drv
ne industrije dodjelom dionica poduzea koje Vlada
spaava od steaja, Listom fmalista, reprogramira
njem dugova i si. Ovdje svakako treba razmotriti i
pitanje cijena drva, koje su ponekad nesrazmjerno
niske u odnosu na kakvou.
4. Predlae Ministarstvu poljoprivrede i umarstva i
Vladi RH ustrojavanje samostalne Dravne uprave
za umarstvo, lovstvo i drvnu industriju (slino Dr
avnoj upravi za vode) zbog neodrivoga i potpuno
neprimjerenoga poloja umarske struke u ovako
ustrojenom Ministarstvu poljoprivrede i umarstva.
5. Skree pozornost Vladi RH kako nema nikakva
opravdanja proirivati nacionalne parkove na tetu
umskih povrina kojima gospodare "Hrvatske u
me", p.o. Zagreb, jer se tim povrinama upravlja i
gospodari struno uz potpunu zatitu.
6. Trai da Ministarstvo poljoprivrede i umarstva pri
izradi i davanju suglasnosi na zakonske i druge akte,
koji se tiu uma i umarstva, obvezno zatrai mi
ljenje strunih i znanstvenih umarskih institucija.
7. Zakljuuje kako je potrebno ozakoniti da radove u
umi obavljaju poduzea i pojedinci licencirani za
rad u umi i umarstvu.
339
 Poslove iz uzgajanja uma, umarske ekologije, pri
dobivanja drva, zatite uma, ureivanja uma, mjerenja
u umarstvu, odravanja umovitih nacionalnih par
kova, park uma, parkovnih povrina (drvee, drvoredi,
arboretumi idr.), lovstva i primarne prerade drva, mogu
obavljati iskljuivo umarski strunjaci: diplomirani in
enjeri umarstva kao nositelji posla, umarski tehniari
i kvalificirani umski radnici kao prevoditelji.
Ustanove koje gospodare umama i umarska stru
ka u cijelosti ne smiju suavati djelokrug rada, ve ga
naprotiv trebaju iriti, omoguujui da se ne smanjuje
broj zaposlenika na 3 do 4 000, kako neki predlau, ne
go da se poveava u skladu s poslovima koji po stru
nosti pripadaju umarstvu. Nestruno obavljanje ovih
poslova imat e dalekosene nepovoljne posljedice, jer
e se u najirem smislu smanjiti vrijednost umskoga
bogatsva Republike Hrvatske.
8. Trai od Ministarstva poljoprivrede i umarstva da
organizira strunu raspravu o izradi programa sana
cije i razvoja umarstva i lovstva u Hrvatskom Po
dunavlju.
9. Skree pozornost svim mjerodavnim tijelima kako
je industrijske, energetske i druge objekte, koji
mogu ugroziti estetiku prostora i otpadom oneistiti
okoli, bolje planirati i izvoditi u estetski i ekoloki
ve naruenom prostoru, koji e se na taj nain do
nekle urediti (za to obino nema novaca), te svaka
ko izvan parkova i zatienih krajolika. Velebit, koji
je UNESCO 1978. godine uvrstio u meunarodnu
mreu rezervata biosfere te koji je 1984. godine
proglaen parkom prirode, potrebno je dosljedno
tititi od neekoloke gradnje uz obalu, kao to je
planirana termoelektrana "Lukovo Sugarje".
10. Predlae Vladi RH nunost promjena nekih lanova
Upravnog odbora "Hrvatskih uma", p.o. Zagreb, iz
njezine nadlenosti, te da nove lanove imenuje iz
redova umarske struke i na nain predvien 21.
lankom Zakona o umama.
11. Zaduuje Upravni odbor Hrvatskoga umarskog dru
tva da uputi zahtjev HRT da se na programu HRT
emitira redovito jednom tjedno emisija o hrvatskome
umarstvu u trajanju od 1 sata. Nadajmo se da e
ovaj pokuaj, za razliku od prijanjih uspjeti, jer hr
vatsko umarstvo, koje skrbi za ume i umsko zem
ljite na 43,5 % povrine Hrvatske, to i zasluuje.
12.Istie "Hrvatskim umama", p.o. Zagreb, potrebu
dosljednije primjene revirnog sustava gospodare
nja. To bi, uz 7. toku Zakljuaka, otklonilo sada
nje zabrinjavajue stanje u zapoljavanju mladih
diplomiranih inenjera umarstva, kakvo do sada
nije zabiljeeno.
13.Zakljuuje kako je potrebno organizirati:
a) redovita predavanja i okrugli stol, posebice kada
je rije o temama od sudbonosnog znaenja za
340
umarsku struku, na kojima bi umarski stru
njaci raspravljali i predlagali zakljuke, koje bi
mjerodavni trebali prihvatiti,
b) javne tribine na kojima bi umarski strunjaci
upoznavali javnost o hrvatskome umarstvu.
14.Podrava projekt Svjetske banke Obnova i zatita
priobalnih uma, kojega e ostvarenje, meu osta
lim, osigurati i bolju protupoarnu zatitu uma.
15.Proglaava 20. lipnja Danom hrvatskoga umarstva
(slijedi obrazloenje daje tog dana 1991. HSD na
redovitoj Skuptini, u slobodnoj Republici Hrvat
skoj, jednoglasno promijenilo dotadanji naziv u
stari naziv Hrvatsko umarsko drutvo).
Ovi zakljuci, poslani na sve mjerodavne adrese, s
jedne strane pokazuju aktualne zadae koje smo tada
rjeavali i program daljih aktivnosti, a s druge strane
omoguuju nam ocijeniti njihov utjecaj i ostvarenje.
Koliko glede toga moemo biti zadovoljni ili nezado
voljni, moemo zakljuiti ako se upitamo to bi i kako
bi bilo da ih nismo donijeli i uputili mjerodavnima.
Najnezadovoljniji moemo biti tempom kojim se neke
stvari pomiu. Primjerice, ve tada se otro inzistiralo
na decentralizaciji, s tvrdnjom da se umariji, kao neiz
bjeno temeljnoj organizacijskoj jedinici s punom od
govornou i ovlatenjima u dohodovnoj utakmici, ne
daje dovoljno znaaja, kao i svim moguim poticajno
stima, bez kojih, kao to je reeno zasigurno nema ni
ukupnog rasta ni razvoja umarstva Hrvatske. Po naoj
ocjeni potpuno nezodovljni smo glede toke 11., tj. od
nosa HRT-e, gdje unato nastojanjima nismo naili na
razumijevanje, te toke 14. glede projekta Svjetske
banke, koji je otiao u potpuno pogrenom smjeru, tro-
ei novac na bespotrebne administrativne poslove
koje odrauju inozemni strunjaci, a koji predvia
smanjenje zaposlenosti, umjesto onog izvornog koji je
osiguravao razvoj i radove te veu zaposlenost.
U povodu Dana hrvatskoga umarstva, 20. lipnja
1998. godine, odran je terenski kolokvij na temu
"Sume Medvednice juer, danas i sutra". Pozvani su
predstavnici medija, planinara i "novih" zatitara pri
rode da ih upoznamo s nekim radovima iz podruja
nae struke. Odabrano je pet stajalita:
1. iznad pilane Bliznec, mlada bukova sastojina, ob
navljana od 1974, god.;
2. kod Adolfovca, rezultati intervencije umarskih
strunjaka poslije vjetroloma i vjetroizvala 1974.
god. (sadnja smreke, borovca i dr.);
3. srednjedobna dobro izgospodarena bukova sastoji
na sa zakanjelim vaenjem starih bukovih stabala;
4. "umarev grob" preborna uma jele i bukve u zoni
umskog rezervata (danas park uma) i
5. kod Puntjarke, obnova smreke i jele poslije istih
sjea izmeu 1935 i 1945. god.
 Tema 102. redovite skupine HD-a, odrane u Za
grebu 16. srpnja 1998., bila je slina prethodnoj "Pro
miljanje o stanju umarstva na pragu 21. stoljea".
Poticaji raspravi, predsjednika HD-a Slavka Matica i
tadanjeg direktora "Hrvatskih uma" Ivana Tarnaja te
rasprava, bili su temelj zakljucima saetim u 14 toa
ka. Navest emo najznaajnije:
1. umarstvu 21. stoljea nuni su intelektualni, slo
bodni, poteni i hrabri umarski strunjaci, naoru
ani mnogim specijalistikim znanjima iz podruja
biologije, ekologije, informatike, i sve do promid
be. Potrebna mu je dobro i stabilno konstituirana
pravna drava.
2. Okupljanje struke i njeno jedinstvo u koncepciji i
strategiji razvoja, njegovanje i razvijanje kreativno
sti i motiviranosti kod pojedinaca na razini revira,
umarije i radne jedinice, treba suprotstaviti centra
lizmu na svim podrujima, koji je pothranjivan pre
ivjelom iluzijom kako je mogu napredak bez su
protstavljanja i borbe miljenja.
3. Izostanak slobodne strune misli, zastranjivanje u
provedbi unikovite organiziranosti, proizvodi gu
bitak motiviranosti u stvaranju dohotka i kreativnog
stvaralatva kod umarskih strunjaka.
U ostalim zakljucima naglaava se:
potreba usklaivanja zakona, pravilnika i drugih
odredbi, koje se donose jednostrano i na tetu u
marske struke, a zadiru u probleme umarstva u
uem i irem smislu;
nuno uspostavljanje i razvijanje trinih odnosa iz
meu umarstva i drvne industrije;
- licenciranje radova u umarstvu;
potreba da razvoj umarstva prati umarska znanost
i sveobuhvatna struna naobrazba ukljuivi i sred
njokolsku;
potreba izvedbe vodotehnikih zahvata, na nain da
se ne mijenjaju hidroloke prilike biotopa i ne ugro
ava opstanak nizinskih umskih ekosustava, te da
se kod graevinskih radova u prostoru izbjegava
unitavanje vrijednih umskih povrina;
- jednoglasna podrka direktoru "Hrvatskih uma"
Ivanu Tarnaju i njegovim stavovima izreenim u
poticajnom referatu.
Potaknuti nizom rasprava, od Hrvatskog sabora do
emisija HRT-e, nakon ljetnih katastrofalnih poara,
odrali smo u prostorijama HSD-a 4. studenoga 1998.
god. Okrugli stol na temu "Protupoarna preventiva".
Uz nazonost predstavnika HD-a, Hrvatskih uma,
nadlenih Saborskih odbora, Ministarstava polj. i u
marstva, zatite okolia i prostornog ureenja i unutar
njih poslova, Hrvatske vatrogasne zajednice, Zapovje
dnitva DVD, Zbora novinara za okoli, HRT i tiska,
nakon rasprave, doneseni su zajedniki zakljuci.
Najvanije stavke tih 6 zakljuaka su:
- osmiljena, svrhovita i dugorono uinkovita protu
poarna preventiva pretpostavlja izradu i donoenje
Prostornog plana Primorske Hrvatske, kao podloge
za razvoj razliitih gospodarskih aktivnosti, ali i ob
vezu korisnika prostora glede protupoarne preven
tive,
- jedinstvenom vrhovnom stoeru vatrogasne slube,
predlae se ustrojavanje multidisciplinarnog Znan
stvenog savjeta za protupoarnu zatitu,
- u suradnji sa slubama odnosnih upanija, strunja
ci Hrvatskih uma trebaju prii izradi Procjene opa
snosti od umskih poara,
- na podruju priobalja, Hrvatskim umama je potre
bno sa dravne razine osigurati financijsku potporu
za organiziranje kvalitetne i vrste umarske slube,
- zakonskom regulativom potrebno je osigurati vee
kaznene mjere za prekritelje propisanih mjera za
tite od poara,
- potrebna je edukacija stanovnitva i praenje svega
putem javnih medija te osnivanje DVD-a du pri
obalja,
stimulativnim mjerama treba rijeiti problem zapu
tenih poljoprivrednih povrina,
- potrebno je poboljati metodologiju obrauna teta
od poara;
- vjeruje se da e drava shvatiti da je preventiva
mnogo uinkovitija i jeftinija od saniranja posljedi
ca poara.
Na 103. redovitoj skupini HD-a, odranoj u Ogu
linu 25. lipnja 1999. godine, dan uoi natjecanja u
marskih ranika na Bjelolasici, raspravili smo o tri teme
obuhvaene zajednikim naslovom "Aktualni proble
mi i zadae hrvatskoga umarstva":
a) Upravljanje i gospodarenje zatienim objektima
prirode (svojim referatima poticatelji rasprave bili
su Tomislav Starevi, Robert Laginja, tadanji do-
ministar, Vladimir amba iz Saveznog ministarstva
poljoprivrede i umarstva Austrije i Darko Getz),
b) Vodoprivredna naknada - stanje i prijedlozi za rje
enja (svojim referatom poticatelj rasprave bio je
Petar Jurjevi),
3. Zapoljavanje umarskih djelatnika i razvoj podu
zetnitva u umarstvu (svojim referatom poticatelj
rasprave bio je Josip Dundovi).
Raspravljajui o odnosnim temama, uputili smo od
govornima pitanja:
- kako je mogue da se u Hrvatskoj ide na proglaa
vanje nacinalnim parkovima podruja koja su vie
od dva stoljea utjecana gospodarskim mjerama u
marske struke, a sve to bez temeljite znanstveno-
strune podloge, tek na osnovi, uistinu deklarativ
nih postavki o zatiti prirode i okolia; zato ta po-
341
 druja izdvajati iz gospodarske djelatnosti a onda
obavljati sjee (nestruno), dakle protivno lanku 4.
Zakona o zatiti prirode;
da lije Hrvatski sabor, proirenjem nacinalnih par
kova na gospodarske ume, svjestan bespotrebnog
fmacijskog gubitka i degradacije tog prostora ne
strunim gospodarenjem i injenice da e javne us
tanove za upravljanje zatienim dijelovima prirode
trajno optereivati dravni proraun;
zato se zatita prirode monopolizira, uzimajui je
iz ruku umara koji su je uz pomo biologa provodi
li i nadomjeta voenjem javnih ustanova s malo
brojnim i nestrunim ljudstvom te skromnim os
novnim sredstvima;
zato zatita prirode postaje svrha samoj sebi, jer je
ve nainom gospodarenja uma zatiena i nije po
trebno izdvajati je u posebna podruja;
zato u zemljama sline umarske tradicije (Austri
ja, Njemaka i dr.) nacionalnim parkovima gdje je
temeljni fenomen uma gospodare umari, a kod
nas se od toga odustaje?
to se vodoprivredne naknade, nedopustivo je daje
plaa onaj tko osigurava optimalni vodni reim. Stoga
se smatra potrebnim:
"Hrvatske ume" koje gospodare najveim dijelom
umskih povrina u Hrvatskoj, osloboditi plaanja
slivne naknade, kao stoje to uinjeno u zapadnoeu
ropskim dravama;
tako osloboena sredstva usmjeriti na sanaciju ote
enih umskih sastojina, ije povrine zbog poznate
pojave propadanja uma nisu zanemarive;
razmotriti mogunost uea vodnog gospodarstva
u financiranju radova uzgoja i zatite uma.
Trea tema posebno je danas interesantna, jer se
sada u ponuenom prijedlogu restrukturiranja "Hrvat
skih uma" govori o viku zaposlenih, a ovdje je bio
naglasak na prestrukturiranju dosadanjih pa i uvoe
nju novih poslova.
Prije analize stanja zaposlenih i zaposlenosti, na
znaeno je kako ciljevi razvoja "Hrvatskih uma", p.o.
Zagreb uz verifikaciju znanosti i umarske struke mo
raju dugorono ostati isti. Razumna umarska politika
oslanja se na promiljeni i struni rad i stalna finacijska
ulaganja. Bez ulaganja u osposobljavanje svih zapo
slenika, a poglavito proizvodnih zaposlenika, u razvoj
poduzetnitva, bioloke i tehnike investicije, u znan
stvenoistraivaki rad, nema razvoja hrvatskoga u
marstva. Iskazuje se potreba sainiti Program uinko
vitog zapoljavanja kroz poveanu proizvodnju glav
nih umskih proizvoda, bolje iskoritavanje sporednih
umskih proizvoda i bavljenje sporednim djelatnosti
ma. Za svaki od ovih segmenata, navedeni su poslovi,
aktivnosti i mjere koje bi trebalo poduzeti, kako podu
zee, Vlada i druge dravne institucije te mjere uz po
342
mo meunarodnih financijskih institucija. Kao za
kljuak preporua se: utvrditi norme potrebnog broja
reijskih zaposlenika na svim razinama poduzea;
utvreni viak zaposlenika uinkovito uposliti kroz po
veanje proizvodnje glavnih i sporednih proizvoda i
razvijanje sporednih djelatnosti; posebnu pozornost
posvetiti strunom usavravanju; odmah provesti mje
re za razvoj poduzetnitva; utvrditi omjer rada s vlasti
tim zaposlenicima i strojevima, prema vanjskoj usluzi i
poduzetnitvu, te potrebe davanja licenci i certifikata
za sredstva rada i radove u umi.
Drei se zakljuaka ove 103. skuptine, 25. stude
noga 1999. godine organizirali smo Okrugli stol na
temu zatitite prirode i okolia, a pod radnim naslovom
"titimo li prirodu i okoli osobitim znanjem, moralnim
i estitim djelima". Poziv je bio upuen kao i obino
svim institucijama koji imaju vezu s odnosnom materi
jom, to znai od Sabora do medija. Uz poticajne refera
te ( Mati, Laginja, Starevi, Prpi) razvila se rasprava
u kojoj su naznaena i pitanja: Stoje to zatita prirode u
Hrvatskoj u uvjetima kada danas imamo 95 % prirodnih
uma? Jesmo li tako bogato drutvo da gospodarstvu i
tritu oduzimamo na stotine tisua kubika kvalitetnog
drva na raun neke u hrvatskim uvjetima nepotrebne za
tite? Tko je to kvalificiraniji od umara upravljati i gos
podariti umom? Koje obveze proizlaze iz Programa
prostornog ureenja RH? Koje su pretpostavke za racio
nalno ostvarenje zatite prirode? Kakvo je stanje u na
cionalnim parkovima i parkovima prirode danas?; Koji
su razlozi za takvo stanje? Iz izvjea tadanjeg domi-
nistra dipl. ing. Laginje, dobiven je uvid u mjere koje je
nae Ministarsvo inilo i ini glede poslova zatite pri
rode i okolia te odnosima s Dravnom upravom za za
titu prirode i okolia. U zakljucima se predlae prove
sti znanstveno-strunu multidisciplinarnu raspravu o
dosadanjim prostornoplanskim i razvojnim projekcija
ma, integralno upravljaki i gospodarski pristup, racio
nalnost upravljanja povjeravanjem Hrvatskim umama
upravljanjem u onim NP gdje je temeljni fenomen uma,
jer su umarski strunjaci dovoljno bioloki obrazovini
za gospodarenje tim najsloenijim ekosustavom drei
se naela potrajnosti, danas reeno odrivog razvoja.
Uz pokroviteljstvo predsjednika Hrvatskoga sabo
ra, gospodina Zlatka Tomia, koji je bio nazoan sku
pu, 20. lipnja 2000. god. na 104. redovitoj skuptini
HD-a, odrana je tematska rasprava pod radnim na
slovom "Hrvatsko umarstvo za 21. stoljee". Uz poti
caj raspravi, predsjednika HD-a prof. dr. sc. S. Matica
i pomonika ministra dipl. ing. . Rendulia, nakon
sveobuhvatne rsprave, pripremljeno je 11 zakljuaka,
koji su upueni na ve navedene adrese.
Prva dva zakljuka odnose se na sudjelovanje u
marske struke u izradi Strategije razvoja RH pod nazi
vom "Hrvatska za 21. stoljee". Trei zakljuak glasi:
Vizija razvoja umarstva Hrvatske, izraena uz sudje-
lovanje znanosti i svih relevantnih i zainteresiranih sa
stavnica ovoga gospodarskog kompleksa, mora biti
pretoena u revidirani Dugoroni program razvoja, pa
onda i Program restrukturiranja "Hrvatskih uma" u
skladu sa Zakonom o trgovakim drutvima, kako bi
po donoenju Hrvatskog sabora, dugorono ostao, ba
rem u ciljevima nepromijenjiv.
4. Osiguranje provedbe takvog dugoronog Programa
razvoja moraju aktivno poduprijeti i sudjelovati u
njemu institucije drave koje propisuju, prate i nad
ziru gospodarski ivot umarstva Hrvatske.
5. Osnovni cilj u razvoju umarstva Hrvatske mora
biti jedinstveno ustrojena organizacija umarstva, s
ciljem dugorono stabilne provedbe uravnoteenog
razvoja na naelima prirodnosti, bioraznolikosti,
potrajnosti i samoobnovljivosti. Unutarnje ustrojst
vo umarstva mora potovati gospodarske cjeline,
tradiciju i kulturu regija, izbjegavajui politiki i re
gionalno iskrivljene zahtjeve prema umi. Dravi i
javnosti nuno je dati do znanja kako dobit u umar
stvu nije mogua. Svako izdvajanje novca u druge
namjene (proraun, umska renta, slivna vodna na
knada i si.), najizravnije umanjuje nunu bioloku
reprodukciju uma.
6. Preduvj et kval itetne provedbe ovakvog programa j e
maksimalna poslovna i financijska decentralizira-
nost, koja e proizvesti i vrsto formulirati mauso-
bne odnose na gospodarskim naelima i poslovnoj
nunosti. Ugradnjom i stalnom dogradnjom instru
menata i mehanizama poduzetnikog djelovanja
mora se osigurati: rast prihoda, racionalizacija,
smanjenje trokova i rast produktivnosti.
7. Izmeu svih djelatnosti umarstva, nuno je obaviti
odabir onih koje mogu trajno poveati prihode i osi
gurati zaposlenost. Potrebno je izraditi i poduprijeti
programe njihovog razvoja , te inzistirati na usklja-
enju onih zakonskih propisa koji dezintegriraju
upravljaki i gospodarski pristup, posebice unutar
zatienih objekata prirode gdje je temeljni feno
men umski ekosustav.
8. Ove ciljeve hrvatsko umarstvo moe postii samo
s maksimalno i moderno osposobljenim poslovod-
nim kadrovima, trajnom i nunom edukacijom, po
trebnim prekvalifikacijskim dokolovanjem, trajno
njegujui moralna i etika naela zaposlenika.
9. Unato injenici da hrvatsko umarstvo ve posluje
na naelima trgovakog drutva, posebno u ovom
ozbiljnom zaokretu s naglaenim trinim odnosi
ma, osjeamo potrebnim upozoriti na nunost sus
tavne izgradnje jedinstvene unutarnje kontrole, kao
i kompetentne funkcije dravnog nadzora nad izvr
enjem radova i kontroli poslovanja, kako bi u ko-
nanici bitka za poveanje poslovnog uinka sjed
ne strane i bitka za ouvanje prirodnosti i kvalitete
naih uma s druge strane, zavrila na razumnoj
crti, koja u nacionalnom smislu jami potivanje
odredaba Ustava RH u odnosu na umu, kao ope
dobro koje uiva posebnu brigu drave.
10.Ovu raspravu ocjenjujemo pokretakom u nizu ak
tivnosti i rasprava u formuliranju programa restruk
turiranja, uz obvezu da tijek svih aktivnosti bude ja
van, podloan kritici i raspravi, sueljavanju i argu
mentiranoj borbi, kako bi konani oblik programa
bile maksimalno kvalitetne odrednice razvoja.
11. Uvjereni u razumijevanje glede naih stavova, oe
kujemo suradnju i podrku Hrvatskog sabora, Vla
de RH i svih drugih institucija drave na izradi i
provedbi ovako predloenih vizija razvoja hrvat
skoga umarstva u 21. stoljeu.
Slijedom ovih zakljuaka, Vlada RH je na sjednici
odranoj 20. prosinca 2000. god. donijela pod 3 zaklju
ak:
Zaduuje se Ministarstvo poljoprivrede i umarstva
i Upravni odbor Hrvatskih uma da izvre restrukturi
ranje Hrvatskih uma prema sljedeim odrednicama:
- jedinstveno poduzee za ume s organizacijskom i
financijskom odgovornou proirenomi na najnie
organizacijske jedinice (umarije)
- privatizacija djelatnosti koje nemaju izravan utje
caj na gospodarenje umama.
Poslije ovog zakljuka Vlade RH, poinje priprema
a zatim poslovi na restrukturiranju koji su jo uvijek u
tijeku
Poetkom ove 2000. godine, nezadovoljni odnosom
dotadanje Dravne uprave za zatitu prirode i okolia
prema hrvatskom umarstvu, promjenom vlasti i ustro
jem Ministarsta zatite okolia i prostornog ureenja,
HD, umarski fakultet, umarski institut, Akademija
umarskih znanosti i Hrvatske ume, uputili su dopis
resornom ministru gosp. Kovaeviu, s molbom za
razgovor nudei bolju suradnju. Ministar je prihvatio
prijedlog, nakon razgovara je oekivana dobra surad
nja, no prema onome stoje slijedilo, moemo rei osta
lo je na obeanjima.
Krajem te iste godine 23. i 24. studenog 2000. u
Krasnu smo obiljeili 235. obljetnicu umarije Krasno
i 110. obljetnicu roenja prof. dr. sc. Josipa Balena. Re
ferate su pripremili dr. se. Vicko Ivanevi, prof. dr. sc.
Slavko Mati i prof. dr. sc. Milan Glava.
Na prethodnoj 105. redovitoj skupini HD-a, odr
anoj 13. lipnja 2001. god. u okviru cijelotjednog bo
gatog programa Dana hrvatskoga umarstva, rasprav
ljali smo na temu ume, vode i zraka, koji ine opsta
nak. Poticajni referati: uma "tvornica" vode i zraka
(prof. Prpi), Prirodnost uma, uvjet stabilnosti i proiz
vodnosti (prof. Mati) i to je to uma i njen odrivi
razvoj (prof. Vukeli), ali i trenutna dogaanja glede
343
neprihvatljivih izmjena Zakona o umama, na dnev
nom redu Hrvatskog sabora, bili su temelj rasprave i
zakljuaka.
1. Gospodarenje umskim ekosustavima zahtijeva i
nalae integralan, znanstveno-struni pristup i ne
djeljivost u funkciji upravljanja i gospodarenja. Ta
kav pristup jasno nameu stalno rastue spoznaje o
veliini i znaaju takozvanih opih dobara koje
uma proizvodi (kisik, pitka voda, klima, krajolik),
ali i njihovog odrivog i kompetentno kontrolira
nog koritenja.
2. Prirodnost uma Hrvatske u koliini od ak 95 %, i
njihova bioloka raznolikost, temeljni su uvjeti sta
bilnosti i potrajnosti toga najkompliciranijeg i izra
zito osjetljivoga ekosustava, koji samo u takvom
stanju moe imati maksimalnu proizvodnost drvne
tvari i opih dobara, te konano kao najdragocjeniju
mogunost svoje prirodne samoobnovljivosti. Spo
znaje o veliini i znaaju svih ovih trajnih funkcija
ume, uvjetuju i upozoravaju na opasnosti koje sa
sobom nosi jednostrani, profitu podreen pristup
gospodarenju umskim ekosustavima.
3. Ukupno dosadanje gospodarenje umskim ekosus
tavima Hrvatske, vjerodostojnim podacima svjedo
i izrazito korektno potivanje temeljnih znanstve-
no-strunih postulata u pogledu potrajnog (odri
vog) razvoja. tovie, jasno je vidljiv stalni trend
rasta umskih povrina, drvnih zaliha i prirasta.
Zbog trajne ugroenosti, suenja uma i degradacije
umskih stanita, osnovna je preokupacija znanosti
i struke brza i uinkovita sanacija stanita i obnova
uma. Takvi uzgojni zahvati mijenjaju postojee
prioritete i ciljeve, te istovremeno nalau znaajno
vea ulaganja u uzgojne radove.
4. Zbog mnogoznanih vrijednosti i osobite vanosti
umskih ekosustava, kao dobru od posebnog intere
sa za Republiku Hrvatsku (lanak 52. Ustava), Hr
vatsko umarsko drutvo izraava upozorenje Hr
vatskom saboru, moli i zahtijeva da se iz Prijedloga
zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uma
ma, s konanim prijedlogom Zakona, koji je upuen
zastupnicima, iskljue sve one odredbe koje nisu
nune u hitnom postupku za preoblikovanje ustroja
iz javnog poduzea u trgovako drutvo. vrstog
smo stajalita kako umski ekosustav zasluuje te
meljitiju, strunu i osjetljivu raspravu prije donoe
nja novih odredbi Zakona o umama.
Na temelju ovih zakljuaka, sainjen je i upuen
dopis svim zastupnicima Hrvatskog sabora i lanovima
Vlade RH, saet u 5 toaka. I taj dopis, kao i sve ras
prave i zakljuke, dali smo na uvid lanovima HD-a i
svim itateljima putem umarskog lista. Iz onoga stoje
slijedilo, zakljuujemo daje zahtjev uvaen.
Za aktivnost HD-a u 2001, godini znaajno je pod
sjetiti na organizaciju multidisciplinarnog Okruglog
344
stola pod naslovom "irenje, paarenje i brst u prirod
nim umskim ekosustavima". Saznanje umarsko-lov-
ne znanosti i struke u Hrvatskoj o tetnim posljedicama
prisutnosti domae stoke u umskim ekosustavima i
nastali problemi njihovim ulaenjem u umu, a i oni
jo vei koji bi prema tadanjoj i sadanjoj situaciji na
terenu mogli nastati, ponukali su nas da, posebice na
kon nestrune televizijske emisije o toj temi, o ovoj
problematici raspravimo pred medijima zajedno sa
strunjacima iz podruja umarstva, lovstva, agrono
mije, veterine, biologije i ekologije. Nakon rasprave
usklaeno je 5 zakljuaka:
1. Ouvanje prirodnosti, stabilnosti, proizvodnosti i na
pose samoobnovljivosti, osjetljivih, a sad i znatno
ugroenih prirodnih umskih ekosustava, temeljna je
zadaa umarske znanosti i struke. Potivanje zakon
skih odredbi o zabrani irenja, paarenja i brsta u u
mama, kao opasnom ekscesu za umska stanita, os
novni je preduvjet osiguranja opstanka uma. Zbog
toga, jasan je i nedvojben stav sudionika okruglog
stola o iskljuenju bilo kakve mogunosti ulaska do
mae stoke u prirodni umski ekosustav.
2. U pogledu lovnog gospodarstva, prisutnost domae
stoke u lovitima izaziva izrazito negativne utjecaje i
dugorone posljedice: zbog prehrambene i prostorne
konkurencije divljai; u pogledu unitavanja stanita
zbog prekobrojnosti; zbog genetskog zagaenja kri
anjem (divlja-domaa svinja); radi pada ugleda lov
stva u Europi i gubitka trita za lovni turizam.
3. Patolozi Hrvatskog veterinarskog instituta u nepo
tivanju pozitivnih propisa o obveznom cijepljenju
protiv svinjske kuge, neprovedbi mjera zatite ivo
tinja od zaraznih i nametnikih bolesti i njhovog
obiljeavanja (markiranja), vide potencijalnu opa
snost od irenja svinjske kuge, trihineloze, metilja,
bruceloze, bjesnoe i drugih bolesti. Predvidljive i
dugorone tragine posjedice na mnogim gospodar
skim granama, dovoljan su razlog za jasno upozore
nje znanstvenika Hrvatskog veterinarskog instituta
o obvezi dosljedne provedbe svih pozitivnih propi
sa koji reguliraju zabranu takvog ekstezivnog i ne
kontroliranog naina stoarenja.
4 Rjeenje ove problematike sudionici okruglog stola
vide iskljuivo u dosljednom potivanju, od RH
potpisanih meunarodnih konvencija, svih zakon
skih odredbi i donoenju prostornih planova, koji e
jasno razgraniiti povrine uma od poljodjelstva i
stoarstva.
5. Cilj zatite i ouvanja prirodnih umskih ekosusta
va, razvoj umarstva, lovstva i naprednog stoar
stva bit e postignut samo onda, budu li sve intere
sne i struno odgovorne skupine; od institucional
nih, gospodarskih, obrazovnih, informativnih i kon
trolnih, savjesno i odgovorno izvravale svoje funk
cije, potivale i provodile zakone.
 Predvianja iz toke 3. su se naalost obistinila.
Upravo ovih dana na podruju nizinskih uma srednje
Posavine hara svinjska kuga na velikom broju ve ugi
nulih pitomih svinja, koje su ilegalno i protuzakonito
drane u umi. Svijedoci smo da ti leevi slue kao hra
na onim jo uvjek ivim pitomim svinjama i pitamo se
do kad e se primitivizam i iskljuivo nelegalni priva
tni profit tolerirati od aktualne vlasti. Naalost, umar
stvo je tu nemono i bagatelizirano.
U drugom dijelu protekle godine do danas u izradi su
tri dokumenta znaajna za hrvatsko umarsvo, nazna
ena kao glavni problemi u programu rada za prolu pa i
2002. godinu: Nacinalna umarska strategija i politika,
restrukturiranje Hrvatskih uma i Zakon o umama.
elei znati dokle smo stigli glede odnosnih doku
menata i to nas oekuje, organizirali smo 30. sijenja
2002. god. Okrugli stol : Koja su struna, odgovorna i
javna odreenja hrvatskih umara o strategiji umar
stva, restrukturiranju "Hrvatskih uma" i novom Zako
nu o umama.
Na raspravu smo pozvali predstavnike nadlenih
Saborskih odbora, Vlade, Ministarstava poljoprivrede i
umarstva, zatite okolia i prostornog ureenja, gos
podarstva, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatskih
uma, umarskog fakulteta, umarskog instituta, pred
stavnike ogranaka HD-a te tiska i elektronskih medi
ja. Poticatelji rasprave bili su eljko Renduli, dipl.
ing., pomonik ministra, Ivan Istok, dipl. ing. naelnik
u Ministarstvu i Ivan Hodi, dipl. ing., zamjenik direk
tora Hrvatskih uma. Nakon sveobuhvatne rasprave i
prijedloga pripremljeni su zakljuci i radni materijali,
koji su upueni svim ograncima na uvid i miljenje s
prijedlozima za dopunu. Usklaeni zakljuci i prikaz
posebnih prijedloga ogranaka na uvidu su svima u u
marskom listu. Zakljuci su, kao uvijek poslani na sve
relevantne adrese. Oni u pojedinim dijelovima odstu
paju od zhtjeva nekih ogranaka, ali predstavljaju saeto
zajedniko miljenje i stav o predmetnim dokumenti
ma koje oekujemo da budu doneseni.
Nakon ovog dosta iscrpnog pregleda rada HD-a u
protekle 4 godine moemo postaviti dva temeljna pi
tanja:
1. Ima li jo kakvih tema i problema koje nismo do
sada uoili a koji su i danas aktualni?
2. Usprkos naim prijedlozima, apelima i strunim i
znanstvenim zakljucima da li je uope koji pro
blem rijeen?
Miljenja smo da su skoro svi problemi ostali, a do
li su i novi, rijeeno nije nita. Pored ve navedenih
problema koji su i danas aktualni, moemo istai neke
nove, a isto tako upozoriti i na one stare koji danas
stvaraju jo vee probleme.
Naa je dunost da strunu i ostalu javnost upozori
mo na pojavu koja traje vei niz godina, a odnosi se na
sve vee smanjenje umskih povrina, ponajprije zbog
izgradnje autocesta te ostalih aktivnosti gdje je divlja
izgradnja na vidnom mjestu.
Ponosili smo se injenicom da se u Hrvatskoj u zad
njih sto godina nije smanjila povrina uma iz jedno
stavnog razloga to se uvaavao temeljni postulat kad
su u pitanju povrine uma, a to je potrajno gospodare
nje ili odrivi razvoj. Svako na znanstvenim naelima
utemeljeno i organizirano umarstvo uvaava naelo
da povrine uma moraju biti svake godine iste ili pak
vee. Pravna se drava na temelju pozitivnih zakonskih
propisa o tome brine i kontrolira. U pojaanoj izgradnji
autocesta koje skoro uvijek u pravilu prolaze kroz u
me, iste nestaju a istodobno se ne podiu nove, to je u
povijesti umarstva ove drave bilo neprikosnoveno
naelo. Za svaki hektar posjeene ume moraju se osi
gurati sredstva za osnivanje novih. To se danas ne radi.
ume se sijeku, umsko tlo se asfaltira, ne podiu se
nove, a drava i njen narod ostaju uskraeni za tisue
ha uma. Da stvar bude jo traginija, daljnji je postu
pak da strane kompanije preuzimaju koncesiju za te
ceste, a nama je preostalo samo to da plaamo skupe
cestarine. Primjera radi navodimo, da e samo u potezu
izgradnje autoceste od tunela Sveti Rok u smjeru
Splita, u duini od 160 km drava biti osiromaena za
16 000 ha uma i umskog zemljita. O povrinama u
ma kroz Gorski kotar i Liku bolje da ne govorimo.
Tragina je injenica daje Zagreb u zadnjih pet go
dina ostao bez 1 000 ha uma koje je progutala bes
pravna izgradnja. Koliko nam je poznato umarske in
spekcije podnijele su uredne prijave za taj oiti krimi
nal, ali bez ikakvog uinka.
Umjesno je postaviti pitanje kakav je stav Ministar
stva za zatitu okolia i prostornog ureenja i Ministar
stva za poljoprivredu i umarstvo po ovom pitanju. Isto
tako umijesno je predloiti da se osnuje Ministarstvo
umarstva i zatite okolia, jer smo sigurni da se ova
kvi propusti ne bi dogaali, a dravni proraum bi si
gurno bio puno bogatiji.
to se uinilo po pitanju naih traenja o zabrani dr
anja svinja u umi, pai i brstu koza. Do danas nita,
ali injenica je da danas svinjska kuga hara u Posavini i
gospodarstvu stvara velike probleme, zbog toga da se
netko ne bi zamjerio potencijalnim glasaima, makar
oni bili s onu stranu zakona, krei temeljne postavke
vaeeg Zakona o umama.
Potroili bi puno vremena kada bi iznosili sve aktu
alne probleme umarstva Hrvatske. Sa alou mora
mo zakljuiti da se u preko dva stoljea dugoj povijesti
umarstva Hrvatske, nije nikad aktualna vlast tako ig-
norantski odnosila prema umarima, umarstvu i ljudi
ma koji u njima rade, kao u zadnjih desetak godina.
Sve ovo to se danas dogaa u umarstvu Hrvatske re
zultat je takvog stava, bez obzira stoje on prije svega
345
 formiran iz neznanja ljudi koji vjerojatno nemaju kva dobivanja Rjeenja o upisu u registar udruga, sljedila je
lifikaciju za mjesta koje pokrivaju. To e vjerojatno prijava HD-a i ogranaka Dravnom zavodu za statisti
trajati dok politika bude vanija od struke, dok nema ku, ime su ispunjene sve predradnje i pribavljeni potre
mo pravnu dravu ili dok ume ne izgube ona svojstva bni dokumenti za otvaranje iro-rauna po ograncima.
koje ih svrstavaju medu najkvalitetnije u Europi. To je bio prilino obiman posao za Tajnitvo (Strune
Mnogi su miljenja da se mi borimo za sebe i ta slube) HD-a, kao i onaj kojeg je Tajnitvo dobilo
svoje osobne interese. Zaboravljaju da je umarska odlukom o ustrojsvenom obliku HD-a. Naime, kao
struka stvorena radi toga da zatiti ume od propadanja pravna osoba, sredinjica je duna obavljati za ogranke
i devastacije, i da je hrvatsko umarstvo stoljeima u raunovodstvene poslove, ukljuujui i finacijska iz
tome uspijevalo. Ovdje moramo istai u svijetu pozna vjea. Uz redovite administrativne poslove i one veza
tu injenicu da umari i umarska struka uivaju najve ne uz umarski list, tu je jo i priprema i ureenje goto
i ugled u zemljama kao to si Italija i panjolska u ko vo 3 000 stranica umarskog lista u ovom mandatnom
jima su nestale ume. Italija ima sama 7 umarskih fa razdoblju. Prema mogunostima i raspoloivom vreme
kulteta i izvrsno organiziranu struku kao dio pravne dr nu, nastojali smo biti i osobno nazoni kako na skupti
nama, tako i na ostalim dogaanjima u organizaciji
ave, a slino je i u panjolskoj. Nije li to malo preveli
ogranaka HD-a, pripomaui im u radu.
ka cijena da doemo u takvu situaciju. umari Hrvat
ske sigurno to ne ele. Kao stoje poznato, HD ini 19 ogranaka, i prema
Miljenja smo da s ove skuptine ne upuujemo ni upravo ovih dana korigiranom broju 3 018 lanova i to:
kakve apele ni poruke, jer nas oni kojima to upuujemo Vinkovci 292, Bjelovar 290, Zagreb 267, Delnice 232,
ne sluaju niti shvaaju o emu govorimo. Poruke mo Karlovac 181, Osijek 179, Gospi 170, Poega 166,
ramo uputiti sebi, da samo veim radom, potenjem, Naice 160, Split 155, Koprivnica 152, Ogulin 132,
angairanjem i boljom organizacijom sauvamo ume Senj 128, Slavonski Brod 115, Virovitica 106, Sisak
prije svega zbog opeg interesa i omoguimo da ljudi 101, Buzet 76 Nova Gradika 68 i Varadin 48.
zaposleni u umarstvu za poteni i kvalitetan rad osigu Kada dalje govorimo o aktivnostima i poslovima
raju kvalitetan ivot. ume koje smo generacijama koje smo radili u proteklom mandatnom razdoblju, u
stvarali i odravali te ih uinili vjenim, dovoljno su ovom emo izvjeu najprije spomenuti to, da je sve
jamstvo za vjeru u bolju budunost. glavne aktivnosti navedene u predsjenikovom izvje
Oekujemo Vau podrku za aktivnost koju smo za u, Tajnitvo moralo organizacijski popratiti, a tajnik
poeli glede priznanja naim zaslunim kolegama po je u njima i izravno sudjelovao. Poevi od 1998. god.
dizanjem spomen obiljeja. Tako je ovih dana na Kal navodimo ostale manje aktivnosti, ne obrazlaui ih
niku otkriveno spomen obiljeje kolegi mr. se. Ivanu detaljnije, jer ih kao i one glavne, posebno zainteresira
uriiu. Za one one koji su svojim raznolikim radom ni mogu pronai zapisane u naem znanstveno-stru-
zasluili bar kamenu ploicu na mjestu gdje su proveli nom i stalekom glasilu "umarski list" (to znai do
radni vijek, to je najmanje to moemo uiniti i na taj godile su se). Dakle, 1998. godine u organizaciji ogra
nain njih i njihov trud oteti zaboravu. naka i sredinjice ve prema mogunostima, posjeen
je sajam u Mnchenu "Interforst 98". Aktivni smo u
2b) Izvjee tajnika Hranislava J a k o v c a, dipl. ing. pripremi i odravanju Inenjerskog sabora u organiza
Kao to nam je poznato, HD je donoenjem novog ciji Hrvatskog inenjerskog saveza, ija smo lanica.
Zakona o udrugama 1997. godine, bilo duno ustrojiti Ovaj skup imao je za cilj raspraviti ulogu inenjerske
se i registrirati kod tada nadlenog Ministarstva uprave. struke u hrvatskoj dravi, smatrajaui je pokretaem
Nakon demokratske rasprave u svim tadanjim drutvi razvoja, a ocjenjujui daje podcijenjena na raun stru
ma a sadanjim ograncima, jednoglasno je odabran da ka koje raaju administraciju a ne proizvodnju. U okvi
nanji ustrojstveni oblik, jedinstveno Hrvatsko umar ru godinje Skuptine tematska rasprava bila je o pro
sko drutvo kao pravna osoba s ograncima, koji su pot blemu tiskanja znanstveno-strunih asopisa lanica
puno samostalni, kako glede aktivnosi tako i financija HIS-a, posebice glede financiranja od strane Ministar
(lanak 25. Statuta). Naravno, da se svi ogranci pridra stva znanosti i tehnologije. Sudjelujemo u obiljeava
vaju Statuta HD-a usklaenog na ve spomenutim ras nju 100. obljetnice umarske i 50. obljetnice drvnoteh-
pravama, i svojih Pravila kojima ureduju svoje posebno noloke sveuiline nastave u Hrvatskoj. Krajem godi
sti. Potujui zakonom odreene rokove za ustroj i regi ne u Senju je obiljeena 120. obljetnica osnutka senj
straciju udruga, HD je 18. prosinca 1997. godine odr skog "Kraljevskog nandzomitva za poumljavanje
alo Izvanrednu izbornu skuptinu, na kojoj je izabran krasa krajikog podruja - Inspektorata za poumljava
predsjednik, dopredsjednici, Upravni i Nadzorni odbor nje kreva, goleti i ureenja bujica" i 20. obljetnica Ve
te usvojen Statut HD-a. Na temelju Statuta, odluka i lebita kao Meunarodnog rezervata biosfere. Poet
Zapisnika sa Skuptine, HD je 15. sijenja 1998. god. kom 1999. god. na inicijativu HD-a ogranka Vinkov
pod brojem 83 registrirano u Ministarsvu uprave. Nakon ci, odranje u Vinkovcima multidisciplinami Okrugli

346
stol na temu "Mogui utjecaj vienamjenskog kanala
Dunav-Sava na umske ekosustave". Zakljuci s ovog
skupa takoer su upueni na potrebne adrese, a s ovim
materijalima, kao i s naim Zbornikom s meunarodne
konferecije o zatiti nizinskih rijeka, koristi se "Drav
ska liga", promiui zatitu porjeja Drave, Save i Du
nava. U okviru Transkog sajma "Agrimar-Florest
2000", zajedno s ograncima Delnice i Buzet, na od or
ganizatora ponuenom tandu, predstavili smo uspje
no cjelokupno hrvatsko i regionalno umarstvo. U
ovogodinjem je programu odnosnog Sajma (rujan),
takoer dogovoren nastup Hrvatske, a osim toga i trasi
ranje meunarodne "Poune staze" (Italija, Slovenija i
Hrvatska). Aktivno sudjelujemo na skupovima koje or
ganiziraju i nai ogranci i druge institucije, primjerice
nae Ministarstvo poljoprivrede i umarstva (Nacio
nalna umarska strategija i politika, restrukturiranje
Hrvatskih uma d.o.o., certifikacija uma i si.), Mini
starstvo zatite okolia i prostornog ureenja (redoviti
godinji sastanci ministra s predstavnicima NVO,
Okrugli stol o bioraznolikosti u umarstvu i si.), Hrvat
ske ume d.o.o. terenski kolokviji, te nama bliske stru
kovne udruge (Hrvatsko ekoloko, Hrvatsko bioloko,
Hrvatsko prirodoslovno, Hrvatsko novinarsko drutvo-
Zbor novinara za okoli i.dr). Zajedno s NVO porjeja
rijeke Drave, koje u svom programu imaju zatitu oko
lia, utemeljili smo "Dravsku ligu", upravo s ciljem za
tite porjeja rijeka Drave; Save i Dunava. Posebice
smo se u okviru tog saveza udruga zaloili za zatitu
podruja koje bi bilo ugroeno izgradnjom HE Novo
Virje. Izmeu ostalog u rujnu 2001. god. zajedno s
Gradskim poglavarstvom Koprivnice, predavanjima
uz sudjelovanje i naih predstavnika (Ledinski, Prpi,
Beli), zatim prigodnim crteima uenika na ploniku
ispred upanije te izlobom slika i skulptura, obiljeen
je Meunarodni dan Drave. Ovih dana na godinjoj
skuptini Dravske lige, gdje su bili i nai predstavnici
(Prpi i Kranjc), pored ostalog raspravljan je problem
"regulacije" dijela porjeja, koju zagovaraju vodopri-
vrednici, a to je po miljenju sudionika, samo kamu-
flaa za iskop ljunka (naravno besplatno) za autocestu
te daljnje ugroavanje ekosustava. Tijekom 2000. i
2001. godine, zajedno s AZ radili smo na pripremi i
tiskanju znanstvene monografije "Obina jela (Abies
alba Mill.) u Hrvatskoj", koja je predstavljena na pro
logodinjoj Skuptini HD-a. Ujesen 2001. zajedno
sa umarskim fakultetom i Hrvatskim umama, orga
nizirali smo jednotjednu strunu ekskurziju u Austriju.
Domain je bila Pro-Silva Austrija. Zajedno sa umar
skim fakultetom i Hrvatskim umama, bili smo doma
ini strunih ekskurzija Bavarskog ministarstva poljo
privrede i umarstva i Pro-Silva Austrija. Predstavnici
HD-a (Mati, Dundovi, Jakovac) sudjelovali su na
60. skuptini Saveza njemakih umarskih drutava u
Dresdenu. U prostorijama HD-a odrano je pored
okruglih stolova i niz predavanja, naravno najvie u or
ganizaciji ogranka Zagreb, ali poneto i sredinjice, za
tim teajeva (primjerice Ocjenjivanje lovakih trofeja)
i si., te prijama inozemnih strunjaka gostiju Hrvatskih
uma i HD-a. U istom prostoru, predstavljene su knji
ge Lexikon silvestre, autora prof. dr. sc. Vjekoslava
Glavaa i Hrvoja Glavaa, prof; Izmjera uma autora
prof, dr.sc. Ane Pranji i prof. dr. sc. Nikole Lukia;
umarska fitocenologija i umske zajednice u Hrvat
skoj, autora prof. dr. sc. Jose Vukelia i pok. prof. dr.
sc. ure Raua, Gljivine bolesti umskoga drvea, au
tora prof. dr. sc. Milana Glavaa, Upravljanje proiz
vodnim sustavima u preradi drva i proizvodnji namje
taja, autora doc. dr. se. Tomislava Grladinovia. Or
ganizirano je i nekoliko izlobi slika i fotografija ovom
prostoru, ali i u okviru programa Dana hrvatskoga u
marstva (kao npr. 1999. god. u HD-u izloba u povo
du 120. obljetnice "Kraljevskog nadzornitva za po-
umljavanje krasa krajikog podruja - Inspektorata za
poumaljavanje kreva, goleti i ureenja bujica i 20.
godina Velebita kao meumarodnog rezervata biosfe
re, te izloba fotografija Gorana Novotnog, a trenutno
je u naem prostoru izloba plakata uenika II razreda
grafikog smjera kole primijenjene umjetnosti i dizaj
na, na temu i povodom akcije "Milijuni sadnica za lije
pu nau".
. Pored isto strune aktivnosti, potrebno je neto
rei i o druveno sportskoj aktivnosti. Ekipa HD-a
prikljuila se europskoj umarskoj sportskoj obitelji,
ukljuivi se u Europsko umarsko skijako nordijsko
natjecanje (biatlon) u Austriji 1998., Sloveniji 1999.,
Njemakoj 2000., Estoniji 2001. i ponovo Austriji
2002. godine. Sljedei domain je vicarska, dok je
Hrvatska iza 2007. godine potecijalni domain tog
sportsko-struno-turistikog susreta europskih umara
iz sada ve 21 europske drave. Takoer smo sudionici
slinog natjecanja "Alpe-Adria" (Italija, Austrija, Slo
venija i Hrvatska), a ove godine zajedno s Hrvatskim
umama, Uprava uma-podrunica Delnice, organizi
rali smo i dravno prvenstvo u skijakom natjecanju.
Povodu obiljeavanja Dana hrvatskoga umarstva ili
drugih znaajnih datuma ili dogaaja, ogranci HD-a
organiziraju razne sportske aktivnosti kao to su tenis
ki turniri (primjerice Vinkovaki, koji je ove godine i
meunarodni), malonogometni turniri i si.
Od radova na ureenju zgrade H Doma, pored re
dovitog odravanja navodimo ureenje dijela krovita,
postavljanje nove horizontalne vodovodne mree, za
mjenu starih novim prozorima na istonom dvorinom
podrumskom dijelu zgrade i graivinske radovi na fa
sadi, ureenje sanitarnog vora u ureivanom podrum
skom prostoru, izrada projekta i ugradnja nove elektro-
instalacije i rasvjete, instalacija centralnog grijanja i
ventilacije, te keramiarske radove i djelomino opre
manje budueg umarskog kluba.
347
 Ovo je kratki prikaz naeg rada, no nikada nita nije
uraeno tako dobro, da ne bi moglo biti bolje, stoga
emo se svi skupa truditi i zaloiti se da budemo jo
bolji, aktualniji i uinkovitiji.
2c) Izvjee glavnog urednika umarskog lista
prof. dr. sc. Branimira Prpia
(Izvjee o izlaenju i sadraju "umarskoga lista"
za razdoblje 1998-2001.)
U mandatnom razdoblju od 1998. do danas, "u
marski list" je redovito izlazio. U svakom goditu ob
javljeno je 6 dvobroja i uz dva tiskana tijekom 2002.,
sveukupno je izalo 26 dvobroja. Kako je svima znano,
"umarski list" je koncipiran davne 1876. godine kao
glasilo struke, s ciljem objavljivanja strunih i znan
stvenih lanaka, drutvenih umarskih vijesti te zbiva
nja zanimljivih za umarstvo u zemlji i inozemstvu.
Glasilo se i danas pridrava spomenutoga dogovora, ali
odjeveno u novo ruho i uz koritenje suvremenih gra
fikih i informatikih tehnologija.
Proteklo razdoblje obiljeeno je znaajnim aktivno
stima, raspravama, ali i odlukama izvrne vlasti koje se
odnose na umarstvo i preradu drva, raspravom o ulozi
ume u krajobrazu, o zatiti prirode povezane uz vie
namjensku prirodnu umu, o polaganju prava graana
na opekorisne funkcije uma, o zahtjevima izvrnih
vlasti za to profitabilnijim, ali manje biolokim u
marstvom, te prigovora javnosti na umarske tehnolo
gije koje navodno degradiraju umu, iako su dokazane
u potrajnom odranju prirodne ume u Hrvatskoj, jed
ne od najouvanijih u Europi.
Od strane izvrne vlasti inicirano je restrukturiranje
"Hrvatskih uma", izrada Strategije razvoja umarstva,
lovstva i prerade drva u 21. stoljeu i izrada Zakona o
umama. Sve navedene aktivnosti i rasprave pratio je
"umarski list" kroz svoje stalne i povremene rubrike,
drei se stavova i zakljuaka struke.
U proteklih 26 dvobroja objavljeno je 158 lanaka,
od kojih 57 izvornih znanstvenih, 65 ostalih znanstve
nih i 36 strunih. lanci objavljeni u "umarskom li
stu" redovito su referirani u meunarodnom sustavu
znanstvenog informiranja.
Prema podjeli znanstvenih grana iz "umarskoga
lista" pristigli recenzirani rukopisi tiskani su prema
granama u ovom broju lanaka: umarska fitocenolo-
gija - 1 1 , umarska genetika i oplemenjivanje umsko
ga drvea - 7, umarska pedologija - 1, Ekologija
uma - 23, Lovstvo - 12, Uzgajanje uma i hortikul
tura - 29, Iskoritavanje uma - 21, Zatita uma 14,
Izmjera uma- 10, Ureivanje uma 11 i umarska po
litika 19 - sveukupno 158 lanaka.
Uz lanke, tiskani su napisi pod rubrikama: Izazovi
i suprotstavljanja, Aktualno, Obljetnice, Znanstveni i
struni skupovi, Zatita prirode, Knjige i asopisi,
348
Priznanja umarskim strunjacima, Izlobe, Novi dok
tori znanosti, Novi magistri znanosti, Meunarodna su
radnja, Iz Hrvatskoga umarskog drutva i In memo-
riam. U izvjetajnom razdoblju tiskano je sveukupno
465 napisa.
Znanstveni i struni lanci odnose se preteito na
uzgajanje uma, stoje zasigurno dobar znak budui da
se radi o najaktualnijoj znanstvenoj grani umarstva. U
naem asopisu u tu skupinu pripada i hortikultura.
I ostale znanstvene grane dobro su zastupljene u
strukturi lanaka naega asopisa. Istiu se umarska
fitocenologija, genetika i oplemenjivanje umskoga dr
vea, ekologija uma, iskoritavanje uma, zatita u
ma, izmjera uma i ureivanje uma.
Iz pregleda lanaka razvidno je da samo 20 % otpa
da na strune lanke koje preteito piu znanstvenici, a
malo kolege iz prakse. Ponovno molimo ogranke da na
svojim sastancima potaknu nadarene pojedince na pi
sanje o uspjenim strunim iskustvima iz svih podruja
umarstva. Takvi, pa makar i vrlo kratki napisi postaju
vrijedan naputak neiskusnom kolegi za njegov uspje
niji uinak.
Smionije potiemo na suradnju u rubrici Izazovi i
suprotstavljanja, koja se pokazala izvrsnim nainom
ukazivanja na pogreke i njihovim ispravljanjem. U toj
rubrici osobito se istakao ing. E Starevi, podpred-
sjednik Hrvatskoga umarskog drutva, vjetim nai
nom i odlunim stilom pisanja o strunim i moralnim
pogrekama kojih smo svakodnevno svjedoci.
Rubrika Zatita prirode kojoj je uma neiscrpan iz
vor, smatra se vrlo poeljnom i premalo iskoritenom u
umarstvu. Ve samo podravanje prirodnosti ume
predstavlja izvrsnu temu rubrike, a druga je zasigurno
bioloka raznolikost koju smo po meunarodnoj kon
venciji duni odravati. Izvrstan prilog ovoj rubrici
daje ing. K. Ara opisujui zatiene biljne i ivotinj
ske vrste.
U rubrici Rije glavnoga urednika praena su zbi
vanja u struci i oko struke. Tijekom 1988. upozorava se
na prodor nekvalificiranih koji bez reagiranja s nae
strane preuzimaju umarske poslove, primjerice u hor
tikulturi, nacionalnim parkovima i parkovima prirode,
u lovstvu i dr., pisano je o primorskim umama, njiho
voj prioritetnoj ekolokoj i turistikoj funkciji te o su
kobu izmeu umarstva i stoarstva, osobito kozarstva.
Ukazano je na neloginost nacrta Programa prostorno
ga ureenja Republike Hrvatske u kojemu se uma de
klarativno titi dok se apsolutna prednost daje energeti
ci, hidroelektranama mastodontima uz odreivanje ka
paciteta, ijom izgradnjom se unitava golem prirodni
prostor, ukljuujui i umu.
Pisano je, nadalje, o certifikaciji kao ansi za hrvat
sko umarstvo i preradu drva.
 Tijekom 1999. u rubrici je iznesen problem neslaga 2d) Izvjee Nadzornog odbora HD-aza2001. god.
nja investitora i projektanata sa studijama o utjecaju na je u okviru Zapisnika s l i . sjednice Upravnog odbora
okoli, izraenih na umarskome fakultetu Sveuilita u HD-a, dostavljeno predsjednicima ogranaka i de
Zagrebu za kanal Dunav-Sava, koji e ugroziti spavan- legatima, odnosno svima pozvanima na ovaj prvi dio
ske ume, kao i Hidroelektranu Novo Virje koja e ugro skuptine, a na Skupini gaje proitao Slavko arevi
ziti umu Repa i druge nizinske ume koprivniko-ur- dipl. ing., predsjednik Nadzornog odbora u proteklom
devake Podravine. Protivnici umarskih stavova ne mandatnom razdoblju. U istom Zapisniku je sadrano i
slau se s osnovnim pravilima umarskih istraivanja izvjee tajnika o radu i financijskom poslovanju u
koja polaze od ekosustava, dobi i strukture ume te od 1991. godini. Stoga ova dva dokumenta ponovo ne iska
relevantnih vremenskih nizova potrebnih za pouzdanost zujemo (i ne tiskamo), nego ih u cijelosti prilaemo
rezultata istraivanja. Investitori ele odmah graditi i is ovom Zapisniku.
traivati u tijeku gradnje, a umarske stavove smatraju Ad 3) Po izvjeima, koja su iscrpno prikazala ak
konzervativnima. Prema naim dosadanjim spoznaja tivnost i rad Hrvatskoga umarskog drutva u proloj
ma ostvarenje navedenih investicija dovelo bi do propa godini i cijelom proteklom mandatnom razdoblju, nije
danja uma hrasta lunjaka velikih razmjera. bilo posebnih rasprava te su jednoglasno prihvaena.
Dalje, pie se o neloginosti vodnoga doprinosa ko No, kao to je reeno, uvijek treba teiti jo boljem.
jega plaaju ume, o Danima hrvatskoga umarstva, o Prof Mati se svim lanovima HD-a lanovima
ulozi uma u krajobrazu te o utjecaju dovrne sjee na Upravnog i Nadzornog obora u proteklom mandatnom
opekorisne funkcije uma. razdoblju, posebice dopredsjednicima Tomislavu Star-
eviu, dipl. ing. i prof. dr. sc. Mladenu Figuricu te
U urednikim rubrikama tijekom 2000. godine pi
predsjedniku Nadzornog odbora Slavku areviu,
sano je o promjenama vlasti, o naem neslaganju s Dr
dipl. ing., zahvalio na suradnji i trudu kojeg su uloili
avnom upravom za zatitu prirode i okolia zbog izra za dobrobit struke.
zitoga ignoriranja umarstva od strane te institucije, za
tim o boljoj suradnji s novoosnovanim Ministarstvom Kako nam je upravo prije dva dana dola u ruke po
zatite okolia, o problemu Nacionalnoga parka "Plit sljednja inaica Studije o restrukturiranju Hrvatskih
vika jezera", gdje o 23 000 ha ume vodi brigu jedan uma d.o.o. (koju je izradila irska konzultantska tvrtka
diplomirani inenjer umarstva. U posljednjem broju "Coillte") "Konani nacrt - Hrvatske ume - Strateki
akcijski plan" i "Plan razvoja ljudskih resursa za Hr
posebno se govori o 104. godinjoj skuptini Hrvatsko
vatske ume", pa se s odnosnim dokumentima nismo
ga umarskog drutva, na kojoj se raspravljalo o hrvat
stigli svi dovoljno upoznati, prof. Mati je zamolio ing.
skome umarstvu u 21. stoljeu.
Starevia, da skup kratko upozna s materijom i ukae
Ukazano je da hrvatsko umarstvo s rezultatom na one dijelove o kojima bi struka trebala raspraviti i
dvjestogodinjeg djelovanja, prirodnom i stabilnom dati svoje miljenje.
umom, predstavlja za Europu prihvatljiv model.
Konani nacrt-strateki akcijski plan - (od 14. lip
U 2001. godini urednike rubrike posveene su re nja 2002.) studija o restrukturiranju za strateki razvoj
strukturiranju "Hrvatskih uma", opovrgavanju shva "Hrvatskih uma" d.o.o. Stavovi hrvatskog umarskog
anja koja se uju u nekim planinarskim drutvima i drutva (prijedlog)
ekolokim udrugama kako je prirodna obnova ume Hrvatsko umarsko drutvo, kao nevladina i nestra
krenje, odnosno njezino unitavanje. U jednoj rubrici naka strukovna udruga, s vie od 3 000 lanova, do
pisano je o obnovi lunjakovih sastojina pogoenih sada je bilo aktivno i angairano ukljueno u procesu
propadanjem. izrade studije restrukturiranja "Hrvatskih uma". Stru
Osobito je zanimljiva rubrika o pristupanju Hrvat na, odgovorna i javna odreenja o strategiji umar
skoga umarskoga drutva "Dravskoj ligi", savezu stva, restrukturiranju i novom Zakonu o umama, HD
ekolokih udruga Pomurja, Podravine i Podunavlja, sa je izreklo u Zakljucima Okruglog stola od 30. sijenja
zajednikim ciljem ouvanja iskonske prirode toga po 2002. Konani nacrt studije, od 14. lipnja 2002. HD
druja u zajednitvu s Maarskom, Austrijom i Slove nije dobilo slubeno, pa je ocjena rukovodstva HD-a
nijom. Nedavno odrana Skuptina "Dravske lige" da se na dananjoj 106. redovitoj Skuptini, Konani
predloila je da Hrvatsko umarsko drutvo prihvati nacrt prezentira i da se s njim upozna Skuptina. Svoje
dunost tajnitva udruge radi bolje suradnje s instituci stavove o ovom Konanom nacrtu, Hrvatsko umarsko
jama u Zagrebu (Ministarstvo zatite okolia i dr.), to drutvo izrei e nakon skore temeljite tematske ras
se zbog udaljenosti tee ostvarivalo. Na Skuptini je prave o toj problematici. Danas zakljuujemo i predla
predloeno da se umarski ogranci Podravine i nepo emo na usvajanje sljedee stavove:
sredno ulane u "Dravsku ligu". 1. Izraavamo svoju sumnju u provodljivost studije i
Posebno je edukativna zadnja stranica - omotnica, stvarno preoblikovanje Hrvatskih uma d.o.o. u ko
koju priprema doc. dr. se. Boris Hraovec. mercijalnu kompaniju zbog:

349
 nevjerice u spremnost i odlunost Vlade RH u po
gledu provedbe okvira za razvoj, gdje je temeljno
naelo u oslobaanju trita drvetom,
neusuglaavanja zakonske regulative izmeu Zako
na o umama i djelatnosti u prirodi (Zakon o javnim
cestama, Zakon o zatiti prirode, Zakon o lovu, Za
kon o financiranju vodnog gospodarstva i si.),
sporosti u izmjenama visokopropisne zakonske i
podzakonske regulative koja je totalno neusuglae-
na s tritem (na pr. Pravilnik o ureivanju uma) ili
pak nepridravanja sada vaeih zakona (primjer,
irenje, paa i brst),
nejasnog razgranienja funkcija dravne uprave od
Hrvatskih uma d.o.o., uz podcijenjenu opasnost od
pretvaranja Hrvatskih uma d.o.o. u uslune djelat
nosti,
neizgraene kompetentne funkcije kontrole, poseb
no kad studija naglaava komercijalni profit pa i fi
nancijski povrat dividende dravi i istovremeno re-
definiranje uzgojnih standarda. Sve to, u vrijeme
kad su umski ekosustavi ugroeni suenjem i pro
padanjem stanita pa nalau bitno vee struno-
radne i dakako financijske uloge,
nedefiniranih i jasnih stavova o mogunosti prome
tovanja umama i umskim zemljitima te jasnim
odrednicama u pogledu izbora djelatnosti za pla
nirani proces privatizacije.
2. Sve "crne toke" u nalazu konzultanata na str. 9-10
Konanog nacrta, rjeive su samo uz odlunu, od prihvaeni. Povjerenstvo za zakljuke predlae a
govornu i kompetentnu suradnju drave (MP) i
odgovarajueg izbora pri postavljanju i promicanju
mlaeg i talentiranog osoblja u Hrvatskih uma
d.o.o., zasnovanog na strunim i poslovnim rezulta
tima, te s jasnim i proirenim ovlatenjima.
3. Ocjenjujemo da ovako koncipiran Konani nacrt stu
dije restrukturiranja ni izdaleka nije zadovoljio vizi
ju Vlade RH u pogledu socijalno odgovorne razvoj
ne uloge restrukturiranog poduzea. Tu mislimo na,
za Hrvatsku socijalnu politiku tako nuno, a u u
marstvu i relativno lako mogue, otvaranje prostora
za novo zapoljavanje. Sve vie mladih inenjera
eka zaposlenje, a nita se ne poduzima da se u in
tenziviranju proizvodnje, vee i bolje iskoritenje dr-
veta, kroz manje revire i rezultate rada otvaraju pro
stori za nova zapoljavanja. Najavljeno koritenje
novih (nedrvnih) proizvoda i usluga ume, sporo e
se dogaati prepustimo li to spontanom razvoju. Taj
razvoj mora biti kvalitetno i multidisciplinarno pro
gramiran i odgovorno voen, a zakonska regulativa
mora mu stalno osiguravati podrku u ostvarenju.
4. Za postavljeni cilj od Vlade RH, u kojem je jasno na
javljena vizija o ivahnoj, profitabilnoj i ekoloki
potrajnoj umarskoj kompaniji, izostalo je jasno
odreenje o unutarnjem preustroju, koji bi odbacio
tromi i skupi centralizirani sustav i prihvatio u skla
350
du s odlukom Vlade RH, jedinstveno poduzee koje
bi uz sputanje odgovornosti na umariju, i na njoj
do detalja jasno predvidio i najavio oslobaanje kre
ativnosti, odgovornosti, meusobnu utakmicu, moti
vaciju i kao konano cilj poveanje prihoda i dobiti.
5. Agresivan odnos prema sredstvima OKF-a, pri
jenos njegova administriranja izvan Hrvatskih
uma d.o.o., proirenje njegove namjene izvan sada
ZO-om propisane namjene, rezultirat e drasti
nim smanjenjem ulaganja u ume, u protupoarnu
zatitu i sanaciju uma.
6. Administrativna odluka o najavljenom i nunom
smanjenju izravnih trokova za 30 % i reijskih tro
kova za 50 % mora se operativno nai u stimulativ
nom i struno kontroliranom sustavu. Ovako, pro
vedba takve odluke rezultirat e "utedama" na uz
gojnim radovima i zapravo ii na raun ume.
7. U toj kompleksnoj problematici potrebno je koor
dinirano i logino potivati redoslijed u donoenju
kljunih odrednica (strategiju, restrukturiranje, za
kon o umama), a jo je vie nuno da se svi sudio
nici; od dravnih institucija (Vlade, ministarstava)
politike i struke, umjesto nepovjerenja, iskljuivosti
i sukoba, okrenu moralnom, strunom i odgovor
nom zajednitvu oko zadae izgradnje kvalitetne
budunosti umarstva Hrvatske.
Prikaz i prijedlozi ing. Starevia jednoglasno su
Skuptina jednoglasno prihvaa obvezu Hrvatskoga
umarskog drtva, da na odnosnu temu organizira us
koro iru raspravu (okrugli stol ili si.), gdje e struka
dati svoje miljenje i prijedloge.
Ad 4) Na Program rada i Financijski plana HD-a
za 2002. god. nije primjedbi i nadopuna te su oba do
kumenta jednoglasno prihvaena. Oni su takoer pri
log ovom Zapisniku.
Ad 5) Predsjedavajui Radnog predsjednitva, dr.
Topi poziva Verifikacijsko-kandidacijsko-izborno po
vjerenstvo da iskae svoj prijedlog. U ime odnosnog
Povjerenstva, ing. Zvonko Roi podnosi prijedlog uz
obrazloenje.
Upravni odbor HD-a broji 25 lanova (najmanje).
Predsjednici 19 ogranaka HD-a, izabrani na skup
tinama ogranaka, prema l. 24., 29., 30. i 36. Statuta
HD-a, predstavljaju ogranak i ve po svom poloaju
su lanovi Upravnog odbora. To su. Draen Husak,
dipl. ing. (Bjelovar), mr. se. Ivan Pentek (Buzet), Da-
mir Dela, dipl. ing. (Delnice), Ivan Matasin, dipl. ing.
(Gospi), Oliver Vlaini, dipl. ing. (Karlovac), mr. se.
Branko Beli (Koprivnica), Davor Butorac, dipl. ing.
(Naice), Ivo Duvnjak, dipl. ing. (Nova Gradika), Ma
rio Stipeti, dipl. ing. (Ogulin), Berislav Vinaj, dipl.
ing. (Osijek), Boris Miler, dipl. ing. (Poega), Dalibor
Tomljanovi, dipl. ing. (Senj), Ivan uki, dipl. ing. Naice za lana U.O.
(Slavonski Brod), Zvonko Roi, dipl. ing. (Sisak), dr. 11.Ivo Duvnj ak, dipl. ing., predsjednik ogranka No
se. Vlado Topi (Dalmacija, Split), Zvonko Kranjc, va Gradika za lana U.O.
dipl. ing. (Varadin), mr. se. Vladimir Bogati (Viroviti 12.Mario S t i p e t i , dipl. ing., predsjednik ogranka
ca), Ilija Gregorovi, dipl. ing. (Vinkovci) i Herbert Ogulin za lana U.O.
Krauthacker, dipl. ing. (Zagreb).
13.Berislav V i n a j , dipl. ing., predsjednik ogranka
Prema l. 36. Statuta HD-a za ostale lanove Osijek za lana U.O.
Upravnog obora predloeni su: prof. dr. sc. Branimir
Prpi, gl. urednik umarskog lista po poloaju, prof, 14. Boris Mil er, dipl. ing., predsjednik ogranka Poe
dr. sc. Slavko Mati, predstavnik Akademije umarskih ga za lana U.O.
znanosti, prof dr. sc. Joso Vukeli, predstavnik umar 15. Dalibor Tom lj a n o v i , predsjednik ogranka Senj
skog faklteta, umarskog odjela, prof. dr. sc. Ivica Gr- za lana U.O.
bac, predstavnik umarskog fakulteta, Drvnotehnolo- 16.Ivan u k i , dipl. ing., predsjednik ogranka Sla
kog odjela, dr. se. Joso Graan, predstavnik umarskog vonski Brod za lana U.O.
instituta i mr. se. Josip Dundovi, predstavnik Hrvat
17.Zvonko R o i , dipl. ing., predsjednik ogranka Si
skih uma, Direkcija.
sak za lana U.O.
Nadzorni odbor prema Statutu ima tri lana i jednog 18.Dr. se. Vlado T o p i , predsjednik ogranka Dalma-
zamjenika lanova. U Nadzorni odbor predloeni su.
cija-Split za lana U.O.
Ivan Tarnaj, dipl. ing. za lana - predsjednika, urica
List, dipl. ing., za lanicu, Josip Knepr, dipl. ing., za 19.Zvonko K r a n j c , dipl. ing. predsjednik ogranka
lana i Ivica Fliszar, dipl. ing., za zamjenika lano- Varadin za lana U.O.
va/ice. 20.Mr. se. Vladimir B o g a t i , predsjednik ogranka Vi
Za predsjednika HD-a predloen je prof dr. sc. rovitica za lana U.O.
Slavko Mati, a za dopredsjednike mr. se. Josip Dun 21.Ilija G r e g o r o v i , dipl. ing., predsjednik ogran
dovi i prof. dr. sc. Ivica Grbac. ka Vinkovci za lana U.O.
Predsjedavajui Radnog presjednitva, poziva na 22.Herbert K r a u t h a c k e r , dipl. ing. predsjednik
zone da dadu ako ele i svoje prijedloge. Kako drugih ogranka Zagreb za lana U.O.
prijedloga nije bilo, delegati jednoglasno odluuju, da 23.Prof. dr. sc. Branimir P r p i za lana U.O.
se ne glasuje pojedinano za svakoga kandidata, nego 24. Dr. se. Joso G r a a n za lana U.O.
za cijelu listu koju je predloilo Povjerenstvo.
25.Prof. dr. sc. Joso V u k e l i za lana U.O.
Jadnoglasnom odlukom nazonih delegata u
Takoer jednoglasnom odlukom u Nadzorni odbor
Upravni odbor HD-a za novo 4-godinje mandatno
HD-a za novo 4-godinje mandatno razdoblje izabra
razdoblje izabrani su:
ni su:
1. Prof. dr. sc. Slavko M a t i , za predsjednika HD-a
1. Ivan T a r n a j , dipl. ing. za predsjednika N.O.
iU.O.
2. urica L i s t , dipl. ing. za lanicu N.O.
2. Mr. se. Josip D u n d o v i , za dopredsjednika HD-a
i U. 0. 3. Josip K n e p r , dipl. ing. za lan N.O.
3. Prof. dr. sc. Ivica G r b a c , za dopredsjednika HD-a 4. Ivica F l i s z a r , dipl. ing. za zamjenika lanova/ice
iU.O. N.O.
4. Draen H u s a k , dip. ing., predsjednik ogranka Tajnik Hrvatskoga umarskog drutva je i nadalje
Bjelovar za lana U.O. Hranislav J a k o v a c, dipl ing., izabran na temelju jav
nog natjeaja prema lanku 46. Statuta HD-a i u
5. Mr. se. Ivan P e n t e k , predsjednik ogranka Buzet
HD-u je u stalnom radnom odnosu.
za lana U.O.
Ad 6) Za predstavnike u Skuptini HIS-a izabrani
6. Damir D e 1 a , dipl. ing., predsjednik ogranka Del
su prof. dr. sc Slavko Mati, mr. se. Josip Dundovi i
nice za lana U.O. Hranislav Jakovac, dipl. ing.
7. Ivan M a t a s i n , dipl. ing., predsjednik ogranka
Ad 7) Na poziv Hrvatskoga prirodoslovnog dru
Gospi za lana U.O. tva, da Hrvatsko umarsko drutvo ue u lanstvo te
8. Oliver V l a i n i , dipl. ing. predsjednik ogranka krovne prirodoslovne udruge zbog podudaranja zajed
Karlovac za lana U.O. nikih osnovnih naela, Skuptina jednoglasno pri
9. Mr. se. Branko B e l i , predsjednik ogranka Ko hvaa ovaj poziv.
privnica za lana U.O. Ad 8. Pod ovom tokom dnevnog reda nije bilo ras
10.Davor B u t o r a c , dipl. ing., predsjednik ogranka prave.

351
 Napominjemo, da izvjee o tematskoj raspravi, Na kraju Skupine, prof. dr. sc. Slavko Mati se u
koja slijedi u okviru drugog dijela Skuptine s poet ime lanova Upravnog i Nadzornog odbora, kojima je
kom u 11 sati, nije sastavni dio ovog Zapisnika. Prikaz Skuptina u novom mandatnom razdoblju povjerila vo
tematske rasprave i odnosne zakljuke, kao to smo to enje udruge, zahvalio na ukazanome povjerenju, uz
uvijek inili, pripremit emo posebno i kao obino obeanje za jo aktivniji i plodonosniji rad.
objaviti u umarskom listu u rubrici "Aktualno", a Za Prvi, radni dio Skuptine zavren je u 12,45 sati.
pisnik sa Skuptine u rubrici "Iz Hravtskoga umar Sljedila je kratka pauza, a zatim tematska rasprava.
skog drutva".

Zapisnik vodio Predsjednik

tajnik HD-a: Hrvatskoga umarskog drutva:

Hranislav Jakovac, dipl. ing. Prof. dr. sc. Slavko Mati

Ovjerovitelji Zapisnika:

Mr. sc. Boidar Tomii

U privitku: Popis predstavnika (delegata) za Skuptinu, s potpisom nazonih;

Izvjee Nadzornog odbora;
Izvjee o radu i financijskom poslovanju za 2001. god.;
Program rada HD- za 2002. god.;
Financijski plan za 2002. god.

352
 IN MEMORIAM
MIROSLAV PRPI, dipl. ing. um. (1926 - 2001)
Iako je grad Senj zajedno s mje
stom Krasno kolijevka suvremenog
umarstva nae zemlje, do nedavno,
razmjerno se mali broj domaih sred
njokolaca odluivao na studij umar
stva. U razdoblju nakon II. svjetskog
rata umarstvo oito nije pripadalo
kategoriji atraktivnih disciplina, pa je
to bio razlog vie za slabo zanimanje
mladih za studij umarstva. Uza sve
to, zavreni gimnazijalac Miro odlu
io se za umarstvo svojim slobodnim
izborom na temelju obiteljske tradici
je koja je sadravala uroeni afinitet
prema umi i prirodi u cjelini. Takav
izbor ivotnog poziva naao je punu
potvrdu u njegovu radu u umarskoj
struci tijekom njegovog cijelog rad
nog vijeka.
Miroslav "Pee" P r p i roenje
u Senju 26. 10. 1926. godine u vie-
lanoj obrtnikoj obitelji. Nakon za
vrene puke kole nastavlja kolo
vanje na poznatoj senjskoj gimnaziji.
Meutim, zbog ratnih prilika osmi
razred i maturu polae u Zagrebu
1945. godine. Potom upisuje Poljo-
privredno-umarski fakultet u Zagre
bu kojeg zavrava 1952. godine. Pri
pravniki sta obavlja u umskom
gospodarstvu "Vievica", Rijeka na
podruju umarije Klana. Tijekom
1955. zapoljava se kao referent za
iskoritavanje uma u Nacionalnom
parku "Plitvika jezera". Poetkom
1956, pa do kraja rujna, obnaa du
nost upravitelja umarije "Jelovac" u
Krasnu, a potom obavlja vie odgo
vornih dunosti u DIP-u Senj. Kra
jem 1959. postavljenje za upravitelja
umarije Rab. U to vrijeme na Rabu
se obavljaju obimni radovi poumlja-
vanja otoia Dolina i vrlo nestabil
nog podruja Lopara na krajnjem sje
veroistonom dijelu otoka Raba. U
novoj reorganizaciji umarstva 1960.
godine osnivanjem umskih gospo
darstava kolega Miro postaje upravi
telj umarije Ravna Gora u sastavu
umskog gospodarstva Delnice. Na
tom radnom mjestu ostat e vie od
jednog desetljea, gdje zapravo do
ivljava svoju punu afirmaciju. Pod
njegovim rukovodstvom umarija
postie zavidne rezultate i to poglavi
to u izgradnji umskih cesta, te raz
voju lovstva kao komplementarne
grane umarstva. Izgradnjom ade vota, iako teko bolestan, Miro nije
kvatnih smjetajnih kapaciteta za
lovce i ostalih lovno-tehnikih obje
kata, stvorene su pretpostavke za ne
smetani razvoj domaeg i stranog
lovnog turizma. Njegov angaman u
razvoju lovstva nije proao nezapa
eno, pa kolega Miro dobiva vie po
nuda za prijelaz u specijalizirana po
duzea za lovstvo. Meutim, po po
trebi slube, ali i protiv svoje elje,
prelazi poetkom 1971. godine na
viu dunost efa nabavno-prodajne
slube u Radnoj zajednici umskog
gospodarstva Delnice. Na tom odgo
vornom i dinaminom poslu njegove
sposobnosti dobrog organizatora do
le su do punog izraaja. Ponovnom
reorganizacijom 1984. godine raspo
reen je za internog inspektora Go-
ransko-primorskog umskog gospo
darstva Delnice do odlaska u zaslu
enu mirovinu sredinom 1987. godi
ne. Povremeno surauje u asopisu
"Lovaki vjesnik", ali je ipak najvie
poznat kao dugogodinji suradnik lo
kalnih novina umarstva Gorskog ko
tara u podruju enigmatike. U dvije
vrlo vrijedne knjige u povodu 10. i
20. obljetnice djelovanja umskog
gospodarstva Delnice, znalaki je
obradio poglavlja o njegovu tritu i
proizvodima. Odlaskom u mirovinu
vraa se u Senj, gdje se aktivno uklju
uje u rad podrunog Lovakog dru
tva "Jarebica". Viegodinji je tajnik
Drutva, gdje se osobito istie ne
organizaciji prve izlobe lovstva u
Senju 1996. i izradi lovno-gospo-
darskih osnova. Za svoj rad u Dru
tvu dobiva vie priznanja. I sam se
bavio lovom, u emu je nastavljao
obiteljsku tradiciju. Svi njegovi trofe
ji, osim jednog, pripadaju kategoriji
vrlo rigoroznog sanitarnog odstrela.
Po temperamentu bio je vedre na
ravi, te neobino jednostavan i skro
man. Volio je glazbu, a i sam je po
vremeno svirao tamburicu. Govorio
je vie stranih jezika, a posebno zani
manje iskazivao je za gramatiku, po
vijest i zemljopis. Pred kraj svoga i
optereivao svoje najblie, nego je
stoiki i s velikim optimizmom pod
nosio sve tegobe. Iz tog razdoblja
prisjeamo se njegovog posljednjeg
javnog pojavljivanja medu umarima
prigodom proslave 235. obljetnice
umarije Krasno, najstarije umarije
u naoj zemlji krajem 2000. godine.
Naime, organizacijski odbor spome
nute proslave odluio je da spomen
plou na umariji Krasno otkrije ko
lega Miro, kao njezin najstariji upra
vitelj. Znali smo za njegovu teku
bolest i zato je in otkrivanja ploe
bio u isto vrijeme neobino tuan, ali
za njega i vrlo poticajan u borbi pro
tiv podmukle bolesti.
Nekoliko mjeseci poslije prestalo
je kucati srce naeg Mire, ime je u
marska struka, ali i njegova ua i ira
sredina, postala siromanija i usam-
ljenija za jo jedan vrijedni i neobi
no sadrajni ivot.
Hvala i slava naem Miroslavu
"Peci" Prpiu.
Vice Ivanevi
353

Dana 16. oujka 2002. godine
preminuo je u Ljubljani Oleg Vr-
t a n i k , dipl. ing. umarstva i mer-
konom, istaknuti slovenski gospo
darstvenik.
Bio je ovjek neiscrpne radne
energije, vizionar i inovator, koji je
svoje ideje u praksi ostvarivao na te
melju teorijskih spoznaja i najsuvre
menijih dostignua, kako onih teh
nolokih, tako i onih na gospodar
stvenom planu, posebice u domeni
marketinga. Pored strunih, resile su
ga i pozitivne moralne osobine:
skromnost, samozatajnost, potenje i
altruizam.
Roenje 25. travnja 1926. godine
u Ljubljani gdje je zavrio osnovnu
kolu i realnu gimnaziju. Kao pripad
nik i aktivist antifaistikog pokreta
bio je za vrijeme talijanske okupacije
interniran u logorima u Padovi i Tre-
visu. 1945. godine upisuje Poljopri
vredno umarski fakultet u Zagrebu,
na ijem umarskom odsjeku diplo
mira poetkom 1950. godine.
Nakon*) diplome, od 1950. godi
ne zaposlen je u GG Bled i LIP Bled,
gdje se posebno istie u izgradnji
mree umskih cesta i uvodi inovacije
pri konstrukciji umskih iara.
Od 1958. do 1962. godine tehni
ki je direktor tvornice sportske
opreme "Elan" u Begunjama. U spo
menutoj Kronici poduzea navodi se
daje bio "nadareni poticatelj znanja i
razvoja", koji je u poduzee uveo no
ve tehnologije pri proizvodnji skija,
pa one postaju cijenjene i na inozem
nom tritu, a na njima se natjeu
neki od najboljih svjetskih skijaa
(Stenmark i drugi). Osnovao je tvor
niki razvojni institut, na ijem je bio
elu i ostvario uvjete za proirenje
ponuda proizvoda namijenjenih vo
denim sportovima i gimnastici. Uz
unapreenja glede tehnolokih pos
tupaka, pripadaju mu zasluge i za
uvoenje novih marketinkih metoda
u poslovanju poduzea.
Od 1962. do 1970. godine glavni
je direktor tvornice "Meblo" u Novoj
*) Prikaz toka Olcgovog slubovanja i postignutih rezultata donosim na temelju pul
Enciklopedijo Slovenije, sv. 14 - 2000, Piimorskog slovenskog biografskog leksikona
vlastitih saznanja tokom 52 godine prijateljevanja.
354
OLEG VRTANIK (1926 - 2002)
Gorici. Pod njegovim vodstvom, po
nuenim tehnolokim rjeenjima i
boljom organizacijom rada, uz ne
promijenjeni broj zaposlenih, obim
proizvodnje se trostruko poveava,
uz stalan rast dohotka poduzea i pla
a. I ovdje osniva pri poduzeu raz
vojni institut i konstrukcijski biro,
koji su djelovali na temelju njegovih
vizija modernog industrijskog obli
kovanja i tehnologija industrijske
proizvodnje.
Tvornica je, kao prvo poduzee u
grani, podigla pogon u Italiji radi do
pune proizvodnje i poboljanja plas
mana na konvertibilnom tritu. Sve
je to rezultiralo da je tvornica "Me
blo" dospjela u sam vrh slovenske i
jugoslavenske drvne industrije. Oleg
zbog postignutih rezultata u unapre
enju poslovanja i voenja poduzea
1969. godine dobiva Krajgherovu
nagradu, a Privredna komora Slove
nije dodjeljuje mu naziv "Tvorac su
vremene organizacije rada".
Po vlastitoj elji, nakon zavrene
povjerene mu misije, naputa "Me
blo" i 1971. godine biva izabran za
glavnog direktora LIP Bled, gdje ta
koer unapreuje poslovanje i uvodi
nove marketinke metode, no ostaje
na toj dunosti kratko vrijeme, jer ga
kao priznatog i iskusnog gospodar
stvenika 1972. godine Privredna ko
mora SFRJ imenuje za svog pred
stavnika u Danskoj, koju funkciju
obavlja do 1977. godine.
Tu se bavio trinim analizama i
prenosio iskustva te male, ali privre
dno visoko razvijene zemlje, ali za
stupao i interese domae privrede.
Boravak u Danskoj Vrtanik koristi i
za osobno teoretsko obrazovanje na
podruju ekonomskih znanosti, pa na
kon studija na tamonjoj visokoj koli
stjee zvanje merkonoma.
Po isteku mandata predstavnika
Privredne komore SFRJ, postavljen
je za glavnog direktora "Gornje
Skandinavien A.p.S.", takoer sa sje
ditem u Danskoj i tu dunost obav
lja do 1978. godine, kada odlazi u
mirovinu.
Po umirovljenju osniva u Dan
skoj vlastito poduzee "Oleg mena-
gement" za savjetovanje na podruju
rukovoenja poduzeima. Suraivao
je s vodeim danskim poduzeem za
izobrazbu mladih kadrova u trgovini
(FUHU). Kao samostalni gospodars
ki savjetnik odravao je u okviru
svoje firme predavanja i instruktau
po poduzeima u Sloveniji i nekima
u Hrvatskoj.
Poetkom 90-tih, nakon 40 godi
na aktivnog i plodnog rada, trajno se
nastanjuje u Novoj Gorici.
Napisao je dvije knjige: "Kako
pristupiti danskom tritu" (1976),
"Izvozni arketing" (1987), skripta
"Podjetnika ekonomija" (1989) te
objavio nekoliko lanaka u "Gozdar-
skom vestniku".
Uz hrvatski govorio je danski,
vedski, njemaki, engleski, francu
ski, ruski i talijanski jezik.
Bio je odlikovan Medaljom za hra
brost, Ordenom zasluga za narod i
Ordenom rada sa zlatnim vijencem.
arko Vrdoljak, dipl. ing. um.
cacije Kronika poduzea "Elan" - 1955,
1991, Hrvatskog ivotopisnog leksikona te

(Pakrac, 16. 8. 1943. - Zagreb, 12. 5. 2002.)
Prerano, skrhana opakom bole
u, u 59. godini ivota, 12. svibnja
2002. napustila nas je dugogodinja
urednica prirodoslovnog obrazovno-
znanstvenog programa HRT-a prof.
Lidija F i r t. U ime umarske struke
Hrvatske, oprostio sam se od nje
rjeju, 15. svibnja na zagrebakom
Krematoriju. itav svoj radni vijek
usmjerila je irenju znanja iz eko
logije, zatite prirode i okolia. Osim
brojnih lanaka u novinama i
strunim asopisima, potpisuje vie
od 1000 TV emisija. Bavila seje pro
blematikom prirodnih izvora ener
gije, ugroenim biljnim i ivotinj
skim vrstama, integralnim sustavima
za zbrinjavanje otpada, pokretala
ekoloke kvizove, i kao kruna stalne i
uspjene suradnje sa umarskom
strukom, nastao je serijal od devet
sjajnih polusatnih emisija pod na
zivom Hrvatske ume i umarstvo,
gdje je u punom sjaju prikazana
raskona vrijednost, raznolikost, zna
aj i posebnost naih prirodnih um
skih ekosustava. Odabirala je i adap
tirala strane znanstvene i popularne
filmove te emisije iz podruja pri
rodnih znanosti. Njen predan i go
tovo zanesenjaki odnos prema svo
jim zadacima obavljala je misionar
ski, pa su ta postignua bila prepoz
nata te donijela itav niz znaajnih
priznanja.
Primila je Povelju javne zahval
nosti Hrvatskog biolokog drutva za
razvoj, unapreenje i popularizaciju
biologije (1980), Nagradu za po
pularizaciju ekologije kao znanosti
Hrvatskog ekolokog drutva (1985),
Beyond War Award (SAD) za pro
gram povodom Meunarodnog dana
planeta Zemlje (1990), Priznanje
Dravne uprave za zatitu okolia u
LUKA MILOSEVIC, dipl. ing. umarstva (1941 - 2002)
U Poegi je 12. svibnja u ned
jeljnim predveernjim satima iznena
da u 61. godini preminuo dipl. ing.
Luka M i l o s e v i c , struni suradnik
za uzgajanje uma poeke uprave.
Sve umare Poetine potresla je
Prof. LIDIJA FIRST
kategoriji Zasluni pojedinac (1994),
Zahvalnicu Ministarstva kulture i
Zavoda za unapreivanje kolstva za
osobit doprinos i potporu kolskim
susretima Lidrano 1994, Povelju
tvrtke ZGO za doprinos projektu
"Obrazovanje strunjaka za zbrinja
vanje otpada" (1994), Nagradu
CHARTA RABUZ1ANA Hrvatskog
drutva za unapreenje kvalitete
ivota (1995), Nagradu za nominaciju
za profesionalno najuspjeniju enu u
Hrvatskoj, asopisa "Zaposlena"
(1995), Posebno priznanje kole na
rodnog zdravlja "Andrija tampar" za
promociju zdravlja i zdravstvene
edukacije (1997), Nagradu Dravne
uprave za zatitu okolia (tzv. "Eko
Oskar") za aktivnosti u zatiti okolia
(1999), Priznanje asopisa Priroda za
uspjenu suradnju i izvanredan dopri
nos na promicanju i popularizaciji
prirodnih znanosti osobi iz medija
(2000), Nagradu zbora novinara za
okoli, Hrvatskoga novinarskog dru
tva uz proglaenje doivotnom po
asnom predsjednicom (2001), Pri
znanje Milan Grlovi HND-a za oso
neoekivana vijest daje na vjeni po
inak otiao kolega koji je sve do
svoje smrti neumorno obavljao zaht
jevne umarske poslove. Znali smo
dobro za Lukino narueno zdravlje,
za povremene zdravstvene tegobe
bite zasluge za novinarstvo (2001),
Nagradu Hrvatske radiotelevizije
(2001) i konano 7. 6. 2002. (post-
humno) dodijeljeno joj je Priznanje za
ivotno djelo Ministarstva zatite
okolia i prostornog ureenja.
Na inicijativu Lidije Firt, Zbor
novinara za okoli utemeljio je godi
nju nagradu za okoli "Degenia ve-
lebitica", koja se dodjeljuje povodom
Dana planeta Zemlje (22. travnja)
svake godine za najbolje novinarske
radove iz podruja zatite okolia.
Lidija Firt nedvojbeno je bila vodei
autoritet meu novinarima koji prate
ekologiju i pokreta, organizator i
nositelj ekolokih programa na Hrvat
skoj televiziji prije vie od 30 godina.
I kad bih nastavio s nabrajanjem
svih njenih priznanja i aktivnosti,
koje je kroz itav ivot s ljubavlju i
zanesenjaki nosila, ovom pisanom
sjeanju ne bi bilo kraja. Nain na
koji je ivjela svoju misiju, toplina i
iskrenost s ljudima i svih njenih sur
adnika, raala je neizbjenim ob
vezama, radou stvaranja i dakako,
neizostavnim profesionalnim us
pjesima.
Za Lidijom Firt, tugovat e pri
roda i sve ume Hrvatske, od dunav
skih ada, najljepih slavonskih hra
stika do uma Kalnika, Medvednice,
umberake gore, Risnjaka i naeg
Velebita. Siguran sam da je Lidija
Firt na put vjenosti sa sobom poni
jela dah proljea, ljubavi i vedrine s
kojom nas je sve koji smo je poznali i
s njom suraivali, obilato obasipala,
a njenu duu neka put Neba ponesu
njena dobra djela
Hvala prof. Lidiji Firt za sve!
Tomislav Starevi dipl. ing.
koje je stoiki podnosio, ali nas je on
upornim, temeljitim i svakodnevnim
izvravanjem radnih obveza, stalnom
i uspjenom suradnjom s kolegama u
radnoj zajednici i umarijama, svo
jim ivotnim optimizmom, priroe-
355
nom duhovitou te urednim i disci
pliniranim nainom ivota, uvjera
vao kako se dobro nosi sa svojom bo
leu. Zato nismo mogli vjerovati da
je zauvijek prestalo kucati srce nae
ga dragog kolege. Hirovita, nepred-
vidiva i neumitna smrt bila je jaa od
toga tihog, nenametljivog, skromnog
i uzoritog umarskog strunjaka, po
tvrdivi po tko zna koji put spoznaju
da smo samo prolaznici u ovome
kratkom ivotu, koji se slomi poput
tanke i krhke pauinaste niti, obino
kada se tome najmanje nadamo.
Ostaje nam tek utjeha da ovjek ivi
sve dotle dok ivi uspomena na nje
ga, u duama njegovih blinjih, prija
telja, suradnika i znanaca.
Dipl. ing. Luka Milosevic roen
je 7. oujka 1941. u poekom kraju
u Mijaima kod Kamenske, u umo
vitom okruju Psunja i Papuka, unu
tar velikoga umskog kompleksa
Slavonije, u selu nedaleko prometni
ce Kamenska-Pakrac. Potjee iz u
marske radnike obitelji, iz siroma
ne seoske sredine koja je ivjela sa
umom i znala je vrednovati, to je
bilo sudbonosno za odabir njegova
ivotna zanimanja. Osnovnu kolu
zavrava u Buju, srednju umarsku
u Splitu 1959., a diplomu umarsko
ga fakulteta u Zagrebu stjee 1969.
godine. U ondanjem umskom gos
podarstvu Poega, iji je bio stipen
dist, radi do 1977. na mjestu taksato-
ra, zatim postaje voditelj Odjela za
ureivanje uma. Ovu funkciju obna
a sve do kraja 1990. godine, nepo
sredno uoi sudbonosnih dogaanja
u Domovinskom ratu. Tijekom
1991., na samom poetku burnih rat
nih zbivanja, krae je vrijeme na du
nosti upravitelja umarije Kamenska,
a zatim je premjeten u Prozvodni
odjel poeke Uprave uma, na mje tojinc, kontrolirao doznaivanje drv
sto strunoga suradnika za uzgajanje
uma. Ove poslove obavlja sve do
svoje prerane smrti, koja ga neoeki
vano uze iz umarske djelatnosti,
ostavljajui nam veliku prazninu.
Kolega Milosevic iza sebe je os
tavio uzorno izraene ureajne ela
borate uma poekoga kraja, iji je
bio vrstan poznavatelj. S ponosom
moemo rei da smo se sluili Osno
vama gospodarenja naih trinaest
gospodarskih jedinica, koje je dva
puta izradio kao taksator ili tijekom
356
obnaanja dunosti voditelja poeke
taksacije. Ti ureajni elaborati bili su
pouzdan temelj tijekom izrade godi
njih planova i bilanciranja etata.
Svoje bogato ureivako iskustvo
koristio je na poslovima uzgajanja
uma, sudjelujui u izradi mnogih
strunih radova i pravilnika te uvoe
nju novih metoda u ureivanju i uz
gajanju uma. Jednoglasni smo u
ocjeni daje meu nama bio najbolji
poznavatelj umskoga drvea i grm
lja, posebice prizemnoga raa kao
pokazatelja umskih zajednica na po
ekom podruju, a jedan je od rijet
kih poekih umara koji je dobro
poznavao gljive i ljekovito bilje. Bo
ravei stalno na terenima Poeke
kotline, od Kamenske do aglina,
detaljno je upoznao i prouio razlii
te umske zajednice, a tijekom iden
tifikacije raznovrsne flore na ovim
prostorima s njim su se konzultirali
umari, biolozi, skupljai ljekovitoga
bilja i planinari. Zadnjih deset godina
budno je pratio urod sjemena, nica-
nje ponika, odabirao sjemenske sas-
ne mase, brinuo o skupljanju ira za
podsijavanje te nadgledao izvrava
nje umskouzgojnih radova, od pri
preme stanita, popunjavanja i po-
umljavanja, njege podmlatka i mla-
dika te ienja gutika, uoavajui
svaki nedostatak i savjetujui surad
nike na umarijama. Nerijetko je na
vraao u umsko-hortikulturni rasad
nik Hajderovac, vodei brigu o po
trebnim koliinama sadnica za pro
ljetno i jesensko popunjavanje i po-
umljavanje. Sve navedene radove
paljivo je planirao i vie puta pro
vjeravao, strogo vodei rauna o si
tuacijama uzgojnih poslova i odgo
varajuim trokovima.
U svojstvu voditelja i organizatora
posla Lujo, kako smo ga obino zvali,
poticao je duh timskoga rada, vjeto
komunicirajui s ostalim kolegama,
koristei njihova znanja i sposobno
sti, a istovremeno im iskazujui po
tovanje, kolegijalnost i zahvalnost.
Suradnici su potivali njegovu marlji
vost, pedantnost, iskrenost, potenje i
pridravanje dogovorenog. Osim
skromnosti, krasila ga je preciznost i
zaljubljenost u umarsku struku, jer je
odrastao u sredini koja je znala cijeni
ti umu. Bio je duhovit, volio se aliti
na njemu prepoznatljiv i znakovit na
in, s primjesom blage ironije, ponaj
vie na svoj raun, jer nije elio niko
ga povrijediti. U razgovoru s njim ni
kada nismo uli daje povisio glas. U
oputenoj atmosferi tijekom druenja
s kolegama unosio je ivotnu radost i
veselje, a osobito je cijenio kapljicu
dobroga vina, kuajui ga odmjereno
kao dobar znalac i ljubitelj.
Kolega Milosevic zaduio nas je
svojim samoprijegornim radom i do
prinosom umarskoj struci, a praz
ninu koju je ostavio teko e biti po
puniti. Zahvaljujemo mu na zajedni
kim druenjima koja e nam ostati u
trajnom sjeanju i za sva dobra djela
koja je jakom voljom i upornou,
savladavajui razliite ivotne neda
e, uinio za umarstvo poekoga
kraja. Kao marljiv suprug i otac bri
nuo se o svojoj obitelji, zajedno sa
suprugom Ankicom, a sljedei tradi
ciju i nova saznanja u umarstvu po
drao je svoga sina Denisa da zavri
umarski fakultet i nastavi oevim
putem u umarskoj profesiji.
U nazonosti obitelji i rodbine, u
marskih strunjaka iz poeke i dru
gih uprava te direkcije Hrvatskih u
ma, posljednji ispraaj dipl. ing. Mi-
loevia obavljen je na gradskome
groblju Sv. Ilije u Poegi, a u ime po
ekog ogranka Hrvatskoga umar
skog drutva od pokojnika se oprostio
dipl. ing. Boris Miler.
Neka je vjena slava, hvala i laka
zemlja naem kolegi!
I. Tomi
 UPUTE AUTORIMA
umarski list objavljuje znanstvene lanke iz po
druja umarstva, primam prerade drva, zatite pri
rode, lovstva, ekologije, prikaze strunih predava
nja, savjetovanja, kongresa, proslava i si., prikaze iz
domae i strane strune literature, te vanije spozna
je iz drugih podruja koje su vane za razvoj i una
preenje umarstva. Objavljuje nadalje i ono to se
odnosi na struna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i
crtice iz prolosti umarstva, prerade i uporabe drva,
te radove Hrvatskoga umarskog drutva.
lanci kao i svi drugi oblici radova koji se dostavlja
ju zbog objavljivanja, moraju biti napisani jasno i
saeto na hrvatskom jeziku. Znanstveni i struni
lanci u prilogu trebaju imati sadraj (saetak)
na engleskom ili njemakom jeziku (iz posebnih
razloga na nekom drugom jeziku), podatke i zaklju
ke razmatranja. Saetak na stranom jeziku treba
biti napisan najmanje na 2 stranice s proredom
na papiru formata A4.
Molimo autore da se pridravaju sljedeeg:
- Prije uvoda treba napisati kratki saetak o temi
lanka, svrsi i vanijim rezultatima, najvie do 1/2
stranice napisane s proredom na papiru formata A4.
- U uvodu, radi boljeg razumijevanja, treba napisati
ono to se opisuje (istrauje), a u zakljuku ono to
omoguuju dobiveni rezultati uz ope prihvaene
spoznaje iz odreenog podruja umarske struke i
prakse.
- Opseg teksta moe iznositi najvie 10 tiskanih
stranica umarskog lista, zajedno s prilozima (ta
blice, crtei, slike...), to znai do 16 stranica s pro
redom na papiru A4. Samo u iznimnim sluajevi
ma Ureivaki odbor asopisa moe prihvatiti rado
ve neto veeg opsega, ako sadraj i kvaliteta tu op-
senost opravdavaju.
- Naslov lanka (djela) treba biti kratak i jasno izra
avati sadraj rada. Ako je lanak ve tiskan ili se ra
di o prijevodu, treba u biljeci na dnu stranice (fus
note) navesti kada je, gdje i na kojem jeziku tiskan.
- Naslove, podnaslove u lanku, saetak (s uvo
dom, metodolokim napomenama, raspravom,
rezultatima istraivanja i zakljucima), opise sli
ka i tablica, treba napisati i na engleskom ili nje
makom jeziku.
- Fusnote glavnog naslova oznaavaju se zvjezdi
com, dok se fusnote u tekstu oznaavaju redoslje-
dom arapskim brojevima, a navode se na dnu strani
ce gdje se spominju. Fusnote u tablicama oznauju
se malim slovima i navode se odmah iza tablica.
- Za upotrebljene oznake treba navesti nazive fizi
kalnih veliina, dok manje poznate fizikalne velii
ne treba posebno objasniti u jednadbama i si.
- Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati da budu
rajumljivi bei itanja tekcta i obiljeiti ih brojevima
kako slijede.
- Sve slike (crtee i fotografije) treba priloiti odvo
jeno od teksta i olovkom napisati broj slike, ime au
tora i skraeni naslov lanka. Slike trebaju u pravilu
biti u omjeru 2:1.
- Crtee i grafikone treba uredno nacrtati. Tekst i
brojke (kote) napisati uspravnim slovima, a oznake
fizikalnih veliina kosim. Fotokopije trebaju biti ja
sne i kontrastne.
- Poeljno je navesti u emu se sastoji originalnost
lanka i zbog kategorizacije po meunarodnim kri
terijima.
- Obvezno treba abecednim redom navesti literaturu
na koju se autor u tekstu poziva. Kao primjer navo
dimo:
1. K l e p a c , D. 1965: Ureivanje uma, umarski
fakultet, Sveuilita u Zagrebu, Zagreb.
2. P r p i , B., K o m l e n o v i , N., S e l e t k o v i ,
Z. 1988: Propadanje uma u Hrvatskoj, u
marski list 5-6, str. 195-215.
- Pored punog imena i prezimena autora treba
navesti zvanje i akademske titule (npr. prof., dr.,
mr., dipl. ing....).
- Tekst lanka treba (osim izuzetno), pripremiti s
pomou nekog od tzv. wordprocesora na oso
bnom raunalu sukladnom s IBM, te tako uree
ni rukopis predati na disketi 3.5".
- Potpuno zavrene i kompletne lanke (disketu,
tekst u dva primjerka) slati na adresu Urednitva.
Autori su odgovorni za tonost prijevoda na strani
jezik.
- Primljeni rad Urednitvo dostavlja recenzentu od
govarajueg podruja na miljenje u zemlji, a za
znanstvene lanke i recenzentima u inozemstvu.
-Autori koji ele separate - posebne pretiske svojih
lanaka mogu naruiti istodobno sa slanjem ruko
pisa. Separati se posebno naplauju, a troak se ne
moe odbiti od autorskog honorara. Najmanje se
moe naruiti 20 separata.
- Objavljeni radovi se plaaju, stoga autor uz
rukopis treba dostaviti svoj broj iro-rauna,
JMBG, adresu i opinu stanovanja.
Urednitvo UMARSKOG LISTA
Zagreb, Trg Maurania 11
Telefon: 48 28 477,48 28 359
Telefax: 48 28 477
E-mail: hrvatsko-sumarsko-drustvo@zg.tel.hr
WEB stranica: www.hrsume.hr/sumlist