2.

1 Podjela brtvi

Osnovna podjela brtvi je na:

 statičke brtve, dodirno brtvljenje strojnih dijelova koji miruju

 dinamičke brtve, dodirno brtvljenje strojnih dijelova koji se okreću ili se kreću tamo-
amo

Materijali od kojih se izrađuju brtve su: karton i papir, kudelja, umjetne smole, guma,
azbest, metali, umjetni ugalj, grafit, pluto, vlakna biljaka i drveća, koža, pamuk, sinterirani i
umjetni materijali.

Od materijala koji služe za izradu brtvi bitna svojstva su:

 tarna,
 mehanička,
 otpornost na eroziju,
 nepropusnost,
 toplinska rastezljivost,
 otpornost na kemijske utjecaje,
 postojanost pri određenim temperaturama,
 obradivost.

3 STATIČKE BRTVE

Statički brtvljeni spojevi – kod ovih spojeva svi elementi miruju. Slika 3.1 pokazuje
moguće načine brtvljenja strojnih dijelova koji miruju.
2
 Među brtve za dijelove koji miruju (također u ovu grupu ulazi i brtvljenje bez brtvi)
ubrajamo:

 brtvljenje zavarivanjem,
 brtvljenje prešanjem i uvaljivanjem,
 plosnate brtve,
 profilne brtve,
 brtvljenje naglavcima,
 brtvljenje visokog tlaka,
 brtvljenje vakuuma.

Statičke brtve upotrebljuju se za brtvljenje cjevovoda, ispusta, poklopaca, priključaka.

3.1 Pločaste brtve

Karakteristika ovih brtvi je da imaju bitno manju dimenziju debljine u odnosu na

ostale dimenzije. Po cijelom presjeku su jednake debljine pa dodirne površine brtve u cijelosti
naliježu na dodirne površine spojenih dijelova (moguće je predvidjeti nokat za odvajanje pri
demontaži).

Kod ovih brtvi, brtvljenje se postiže obostranim stezanjem spajanih dijelova pri čemu
dolazi do djelomične deformacije brtve. Postoje mnogi oblici ovih brtvi, no najviše se koriste
pri izvedbi brtvljenih spojeva motornih dijelova s unutarnjim izgaranjem i cjevovodnih mreža
kao što su: prirubnice cijevi, spremnika i armatura.

3.2 Trakaste brtve

Karakteristika ovih brtvi je da imaju dužinu značajno veću od ostale dvije dimenzije.
Ove brtve su većim dijelom jednakog presjeka te samo jedan dio površine naliježe na
površine elemenata spoja. U ovom slučaju brtvljenje se ostvaruje pri sastavljanju pred
sabijanjem i ili istodobnim stezanjem elemenata spoja u toku čega dolazi do značajne
deformacije brtve. Izrađuju se u brojnim oblicima poprečnog presjeka, no najviše se koriste u
građevini (brtvljenje prozora i vrata) te u automobilskoj industriji kod spoja stakla sa drugim
dijelom karoserije.

3
3.3 Prstenaste brtve

Ove brtve izrađene su u obliku prstena jednostavnog poprečnog presjeka. Prstenaste se

brtve izrađuju s različitim oblicima poprečnog presjeka a samo jedan dio njihove površine
naliježe na površine spajanih elemenata. Brtvljenje spoja se postiže pred sabijanjem pri
montaži sklopa (djelovanje pogonskog tlaka poboljšava brtvljenje) ili uzajamnim pritezanjem
spajanih elemenata pri čemu se brtva u značajnoj mjeri deformira. Najviše se upotrebljuje
prstenasta brtva okruglog presjeka – o-prsten.

3.5. Plosnate brtve

Ove brtve spadaju u skupinu najbitnijih brtvi, a oblikom su male ali jednake debljine
po cijelom presjeku. Glavna razlika između pojedinih brtvi je materijal. Materijal mora biti
deformabilan prešanjem, da deformiran opružno djeluje na površine tlačenja. Mora imati
tražena mehanička svojstva kao što su tvrdoća, potrebnu opterećenost pogonskim pritiskom te
postojanost na kemijske utjecaje i povišenu ili sniženu temperaturu. Također je bitno naglasiti
nepropusnost.

Za tvrde brtve upotrebljavaju se: razni metali poput aluminija, olova, meki bakar, a za
povišene temperature čelik legiran (Cr, Ni, Mo, V, Mn, Si).

Za meke brtve koriste se: karton, papir, azbest, guma te takozvani It- materijali kao što
su koža, pluto te razna plastika.
4
It- materijal je onaj čiji trgovački naziv završava na –it, kao što je klingerit. Ovi materijali se
sastoje od toplinski otpornog kostura od azbesta te određene količine sintetičke gume koja
služi kao vezivo i punilo.

Oblikovanje brtvljenih površina mekih brtvi provodi se ovisno o nazivnom tlaku. Ako
su površine nalijeganja ravne mogu se upotrijebiti za više tlakove uz debljinu brtve od 1 do 2
mm.

Brtvama izrađenim od više materijala nastojimo dobiti:

 povišenje trajnosti i čvrstoće (učestalije rastavljanje) ugradnjom kostura, upotrebom

punila ili obloga,
 povišenje otpornosti na kemijsko djelovanje (obloge otpornije na kemijsko
djelovanje),
 umanjenje trenja (impregnacija),
 akumulaciju maziva (uranjanje ili punjenje maziva u šupljinu brtve)
 nepropusnost plinova (uranjanjem u odgovarajuće materijale ili ugradnjom
odgovarajućih ploča).

Brtve proizvedene od raznih materijala uglavnom su kombinacija metalnog okvira ili

uložaka izrađenih od mesinganog, bakrenog, olovnog, aluminijskog ili čeličnog lima te
mekog materijala za ispunu kod brtvljenja.

Plosnate tvrde brtve u većini slučajeva izrađuju se od visoko elastičnih materijala,

kako bi podnijele visoke iznose sila predzatezanja. Oblikovanje površina brtvljenja te samih
brtvi sličan je kao kod mekih brtvi.

Brtvljenje bez brtvi provodi se brušenjem i grecanjem brtvljenih površina, koje

naliježu neposredno jedna na drugu. Najveća je prednost mogućnost učestalog rastavljanja, a
ostale prednosti su što nema zakošenja uslijed pritezanja, moguće je točno održavanje mjera
brtvljenog spoja, pogonsko sredstvo se ne prlja te nema opasnosti od razaranja. Nedostatak je

5
u tome što pri brtvljenju materijala velike otpornosti prema promjeni oblika moramo postići
veliku silu da plastično deformira površinu.