Veleuilite u Karlovcu

Veleuilite u Karlovcu
,
,
Metrovieva 10, 47000 Karlovac
Metrovieva 10, 47000 Karlovac
SPAJANJE LIJEPLJENJEM
SPAJANJE LIJEPLJENJEM
Studenti: Mihael Vui, Mario Vukeli
Kolegij: Elementi strojeva
Nositelj kolegija: Marijan Brozovi, prof.
Akademska godina: 2013.201!.
Semestar: trei

Spajanje lijepljenjem
Spajanje lijepljenjem

Lijepljenje je postupak spajanja dijelova

tankim slojem vezivnoga materijala
ljepila.

Naelo lijepljenja
Naelo lijepljenja

Lijepljeni se spojevi zasnivaju na

privlanim silama adhezije izmeu sloja
ljepila i povrina spojnih dijelova i na
privlanim silama kohezije izmeu
estica ljepila.

Sile adhezije u punoj su veliini nakon

ovrivanja ljepila.

Naelo lijepljenja
Naelo lijepljenja

Ovrivanje ljepila traje odreeno vrijeme,

tzv. vrijeme ovrivanja.

Ljepilo spaja dijelove nakon zavretka

jednog od ovih procesa:

kad iz ljepila ishlapi ili ispari otapalo pa se

ljepilo skrutne !izikalna promjena"#

kada ljepilo prijee iz rastaljenog u kruto

agregatno stanje !izikalna promjena"#

Naelo lijepljenja
Naelo lijepljenja

kada se u ljepilu dogode kemijski procesi pa se

ljepilo skrutne kemijska i !izikalna promjena".

Lijepljenje se mo$e izvoditi na so%nim ili na

povienim temperaturama.

Lijepiti se meusobno mogu dijelovi od

istorodnih i raznorodnih materijala, tj.
nemetala ne!ovina" i metala !ovina".

#vjeti za dobru
#vjeti za dobru
vrsto$u spoja
vrsto$u spoja

&a %i se postigao dostatno pouzdan, vrst i

trajan spoj, potre%no je ispuniti ove uvjete:
'. izabrati ljepilo prema vrsti materijala
dijelova !oji se spajaju i primijeniti ga tono
prema uputama proizvoaa
(. dobro pripremiti povrine spojnih dijelova,
a to znai oistiti ih, osuiti i jednolino
ohrapaviti

#vjeti za dobru
#vjeti za dobru
vrsto$u spoja
vrsto$u spoja
). nanijeti jednolian i tana! sloj ljepila na
povrine spojnih dijelova preporuke o
de%ljini x" i najmanjoj duljini sloja ljepila I
min
" su
na slici 1., gdje je s" de%ljina tanjega spojnoga
dijela".

#vjeti za dobru
#vjeti za dobru
vrsto$u spoja
vrsto$u spoja
Slika 1. %reporuljive izmjere za lijepljeni spoj dvaju
pre!lopljenih dijelova

#vjeti za dobru
#vjeti za dobru
vrsto$u spoja
vrsto$u spoja

*vrstoa lijepljenoga spoja smanjuje se s

de%ljinom sloja ljepila.

+o emo ilustrirati uspored%om dvaju

spojeva zalijepljenih istom vrstom ljepila, ali
s razliitom de%ljinom sloja.

#vjeti za dobru
#vjeti za dobru
vrsto$u spoja
vrsto$u spoja

,zmjerena vrstoa spoja postignuta tankim

slojem ljepila -,-. do -,' mm" %ila je )/
01mm
(
, a vrstoa spoja sa slojem ljepila
de%ljine 2 ' mm %ila je samo '. 01mm
(
.

Ljepila
Ljepila

Ljepila mogu %iti: a" kapljevite disperzije ili

otopine veziva u organskim otapalima ili
vodi, %" ljepila veziva taljiva ljepila i
plastina ulja" i c" ljepila koja ovruju
kemijskim reakcijama npr. polimerizacijom,
poliadicijom i polikondenzacijom".

O%lici u kojima se ljepila pojavljuju na tr$itu

jesu:

Ljepila
Ljepila

te!u$a ljepila ljepljive otopine ili disperzije,

plastina ulja i ljepljivi lakovi"

ljepila plastinoga stanja ljepljive paste,

ljepljivi kitovi"

!ruta ljepila prah, perlice, tapii i !olije".

Ljepila
Ljepila

3azliiti su naini na koje se tako

mnogo%rojna i raznolika skupina tehnikih
materijala, kakva su ljepila, pokuava
klasi!icirati.

0ajee se razvrstava prema kemijskome

sastavu, namjeni, agregatnome stanju prije
primjene, mehanizmu lijepljenja, temperaturi
lijepljenja i podrijetlu.

Ljepila
Ljepila

4o kemijskome sastavu ljepila mogu %iti

organska i anorganska.

5norganska ljepila kao npr. vodeno staklo i

specijalni pose%ni" cementi u !inomehanici
se ne primjenjuju.

Organska su ljepila mnogo%rojnija i te$e ih

je sustavno razvrstati.

Ljepila
Ljepila

0ajva$nije podjele ljepila jesu:

'. 4odjela prema %iti promjena u ljepilu: a"
povratna i %" nepovratna.

Ljepila
Ljepila
a" Povratna su ona koja se stvrdnu nakon
hlapljenja ili isparivanja otapala iz ljepljive
otopine ili hlaenja rastaljenog ljepila, tj. nakon
!izikalne promjene ona se vraaju u stanje
ljepljive otopine kad im se doda otapalo ili, u
drugome sluaju, kada se zagrijavaju".

Ljepila
Ljepila
%" Nepovratna su ona kod kojih pri
stvrdnjavanju dolazi do kemijskih reakcija
kojima nastaje nova tvar koja se ni otapalom ni
zagrijavanjem ne vraa u stanje ljepljive
otopine.
(. 4odjela ljepila prema udjelu sila adhezije i
kohezije: a" prionjiva, %" kontaktna i c"
vrsta.

Ljepila
Ljepila
a" Prionjiva ljepila imaju veliku adheziju i malu
koheziju pa se spojeni dijelovi mogu rastaviti
%ez oteenja jer se sloj ljepila mo$e strgnuti u
o%liku !olije.
%" ontaktna dodirna" ljepila imaju veliku
adheziju i srednju koheziju pa se pri pokuaju
rastavljanja zajedno sa slojem ljepila otrgne i
dio povrinskoga sloja spojenih dijelova.

Ljepila
Ljepila
c" !vrsta ljepila imaju veliku adheziju i koheziju
z%og ega je spoj nerastavljiv.

*vrsta su ljepila proirila mogunost

primjene lijepljenja u !inomehanici, optici i
strojarstvu jer omoguuju dostatno
pouzdane, %rze i je!tine spojeve dijelova od
razliitih metala i nemetala u mnogo%rojnim
kom%inacijama.

Ljepila
Ljepila

Ona su otporna na lu$ine, alkohol, %enzin,

vodu itd.

*vrsta se ljepila prema temperaturi

lijepljenja dijele na: a" hladna lijepljenje se
provodi na so%noj temperaturi" i %" topla
lijepljenje se provodi na povienim
temperaturama, najee izmeu /- i (--
67".

Ljepila
Ljepila
). 4odjela prema nainu pripreme ljepila: a"
jednokomponentna i %"
dvokomponenentna.
a" "ednokomponentna ljepila mogu %iti: '.
pripremljena u o%liku paste u odgovarajuoj
am%ala$i koja onemoguuje hlapljenje otapala
kada je propisno zatvorena#

Ljepila
Ljepila
(. u o%liku naljepnica samoljepljivih etiketa" ili
namotane ljepljive vrpce, gdje je na papirnu,
tkanu ili polimernu vrpcu nanesen sloj ljepila ili
). u o%liku suhe tvari zrnca, perlice, granule i
sl." koju tre%a zagrijati na odreenu
temperaturu da %ismo do%ili ljepljivu masu.

Ljepila
Ljepila
%" #vokomponentna su ona kod kojih su
pojedine sastavnice komponente" odvojeno
pakirane osnovne su sastavnice vezivna tvar i
otvriva, a uz njih mogu sadr$avati i druge
sastojke, npr. uguiva, punilo, u%rziva i
metalni praak. Sastavnice se neposredno prije
lijepljenja izmijeaju u zadanom omjeru, a
pripremljeno je ljepilo upotre%ljivo samo u
zadanome vremenu.

Ljepila
Ljepila
8. 4odjela ljepila prema podrijetlu vezivne
tvari: a" $iljna, %" %ivotinjska i c" na osnovi
smola.
a" &iljna ljepila osnovni je sastojak tvar
do%ivena iz %iljaka": kro%no, dekstrinsko,
lateks i kauukovo ljepilo.

Ljepila
Ljepila
%" Ljepila na osnovi %ivotinjskih tvari osnovni
je sastojak tvar $ivotinjskoga podrijetla npr.
kolagen, al%umin, glutein ili kazein": tutkalo,
$elatinsko i kazeinsko ljepilo.

Ljepila
Ljepila
c" Ljepila na osnovi smola koje mogu %iti
prirodne kolo!onij, vosak, kopal9smola,
kanada9%alzam" ili sintetine polivinil9acetat,
poliester, vinilklorid, poliamid, epoksidna smola,
!enolna smola, poliuretanska smola, sintetski
kauuk, silikoni itd.".

Ljepila
Ljepila

: !inomehanici se najvie upora%ljuju ljepila

u o%liku koloidnih otopina organskih tvari i
vrsta ljepila na osnovi umjetnih smola.

;oloidi su otopine s esticama toliko sitnima

da su oku nevidljive prosjena je veliina
estica izmeu ' do '-- nm".

Ljepila
Ljepila

&anas se na tr$itu mogu na%aviti

mnogo%rojna ljepila razliitih sastava,
o%lika, i mogunosti primjene koja imaju
zvuna trgovaka imena, npr. reduks,
araldit, %ostik, agomet, lipatol, lutanol,
epikot, hiduks, metalon, %unite< 49(=, uhu,
gumi!i< itd.

Ljepila
Ljepila

>elik %roj takvih ljepila proizvoai

reklamiraju kao univerzalna.

4roizvoa im navodi oso%ine, postupak

lijepljenja i zatitne mjere pri lijepljenju.

Ljepila
Ljepila

4rimjerice: ljepilo ..." 9 ?%rzosuee

kontaktno ljepilo velikoga prianjanja na
gumu, kauuk, prirodna i sintetina vlakna,
polimerne materijale, metale, ko$u, drvo,
keramiku...

4ostojano je na alkohol, vodu i ulja.

4ovrine koje se lijepe moraju %iti do%ro

oiene.

Ljepila
Ljepila

Ljepilo se nanosi etkom, lopaticom ili

valjkom u jednom ili vie slojeva, to ovisi o
upojnosti materijala.

0akon suenja od '. min premazane se

povrine spajaju uz pritisak, a vrijeme je
stvrdnjavanja oko @- min.

Spoj je iznimne vrstoe koja svoj

maksimum posti$e nakon tjedan dana.

Ljepila
Ljepila

Ljepilo je zapaljivo, tetno ako se udie,

proguta i u dodiru s ko$om.

4rigodom rada tre%a se koristiti sredstvima

oso%ne zatiteA.

%ostupci lijepljenja
%ostupci lijepljenja

4ostupci su lijepljenja raznoliki, no veinom

se sastoje od etiriju !aza:
a" iz%or ljepila# %" priprema povrine spojnih
dijelova# c" nanoenje ljepila# d" sastavljanje
spoja.


%ostupci lijepljenja
%ostupci lijepljenja
a" Ljepilo se %ira prema svojstvima materijala
spojnih dijelova poroznost, upojnost i
adhezijska svojstva povrina dijelova" i prema
svojstvima ljepila raspolo$ivih na tr$itu %rzina
moenja, speci!ina adhezija, potronja i cijena
ljepila".
%" 4riprema povrina spojnih dijelova mo$e %iti:

%ostupci lijepljenja
%ostupci lijepljenja

odmaivanje, koje se mo$e provesti otapalima

trikloretilen, perkloretilen, aceton i alkohol", zatim
vodenom parom ili pranjem u lu$inama#

mehaniko ienje produkata korozije s povrina

dijelova, koje mo$e %iti runo elinom etkom,
%rusnim papirom" ili strojno %ruenjem ili
pjeskarenjem". Behanikim se ienjem posti$e i
potre%na hrapavost dodirnih povrina#

kemijsko ienje korozivnih produkata s povrina

metalnih dijelova nagrizanjem s pomou otopina iji
sastav ovisi o vrsti metala isto kao pri lemljenju".

%ostupci lijepljenja
%ostupci lijepljenja

;atkada se provodi i tzv. postupak

aktiviranja povrina da %i se osigurale vee
adhezijske sile.

+ako se npr. povrine polietilenskih dijelova

griju plamenom, dijelovi od polimernih
materijala aktiviraju se elektrinim iz%ijanjem
u zraku, a metalni se dijelovi o%rauju
kiselim kupkama.

%ostupci lijepljenja
%ostupci lijepljenja
c" 0anoenje ljepila zapoinje pripremom ljepila
homogeniziranje mijeanjem kod
jednokomponentnih ljepila ili proporcioniranje i
mijeanje sastavnica kod viekomponentnih
ljepila", pa njegovim nanoenjem koje mo$e %iti
runo ili automatizirano. Ca runo nanoenje
ra%e se alati, npr. kist, etka, lopatica, no$ ili
valjak, pri emu se ne mo$e postii jednolina
de%ljina sloja ljepila.

%ostupci lijepljenja
%ostupci lijepljenja
0a slici '. prikazan je aparat za
proporcioniranje i homogeniziranje
dvokomponentnoga ljepila i njegovo
rasprivanje s pomou stlaenoga zraka, koji
omoguuje nanoenje sloja ljepila jednoline
de%ljine.

%ostupci lijepljenja
%ostupci lijepljenja
Slika '. &parat za proporcioniranje i homogeniziranje
dvo!omponentnoga ljepila'
'. spremnik sastavnice '., (. spremnik sastavnice (., ).
mijealica, 8. lijepljeni dio

%ostupci lijepljenja
%ostupci lijepljenja
>a$nije industrijske tehnike nanoenja ljepila
jesu nanoenje valjcima sl. (." i zavjesni
postupak.

%ostupci lijepljenja
%ostupci lijepljenja
Slika (. Nanoenje ljepila valjcima'
'. ljepilo, (. valjak za crpljenje ljepila, ). prijenosni valjak, 8.
segment za nanoenje ljepila, .. lijepljeni dio

%ostupci lijepljenja
%ostupci lijepljenja
;od tih se postupaka de%ljina sloja ljepila mo$e
tono regulirati.
d" Sastavljanje spoja mo$e %iti: '. stezaima
pritegnuti spojeni dijelovi tlae se odreenom
silom kroz odreeno vrijeme na so%noj
temperaturi ili (. stezaima pritegnuti spojeni
dijelovi podvrgavaju se toplinskoj operaciji
ovrivanja ljepila u peima na odreenoj
temperaturi.

%rimjena lijepljenja
%rimjena lijepljenja

Lijepljenjem se mogu meuso%no spajati

nemetalni dijelovi od papira, ko$e, tkanine,
drva, stakla, kamena, keramike, porculana,
gume, polimernoga materijala" i metalni
dijelovi najee od aluminija i njegovih
slitina, %akra i njegovi slitina i elika".

%rimjena lijepljenja
%rimjena lijepljenja

Bogunost spajanja dijelova od potpuno

razliitih materijala najva$nija je prednost
lijepljenja.

0aj%olji rezultati pri lijepljenju metalnih

dijelova postignuti su kod tankih dijelova, a
oso%ito onih od aluminijskih slitina.

%rimjena lijepljenja
%rimjena lijepljenja

Lijepljenje je est postupak u optici za

izrad%u slo$enih lea sl. ).a" kada se tra$i
da skrutnuto ljepilo %ude prozirno, %ez%ojno
i s indeksom loma svjetlosti pri%li$no
jednakom onomu koje ima staklo za lee.

%rimjena lijepljenja
%rimjena lijepljenja
Slika ). %rimjeri lijepljenih spojeva
a" o%jektiv do%iven lijepljenjem triju lea#

%rimjena lijepljenja
%rimjena lijepljenja

Lijepljenje je vrlo stari postupak spajanja koji

ima sve veu primjenu jer je ekonomian, a
spojevi imaju ove prednosti:

pri lijepljenju se ne razara niti mijenja graa

struktura" materijala dijelova, a ne nastupaju
znatnije de!ormacije njihovih o%lika#

raspodjela je optereenja u spoju jednolina

nema koncentracije naprezanja"#

%rimjena lijepljenja
%rimjena lijepljenja

pri spajanju dijelova od materijala razliitih

toplinskih irivosti mogu se, primjenom
odgovarajuega ljepila, kompenzirati
naprezanja nastala z%og nejednakih promjena
dimenzija#

lijepljeni spoj omoguuje %rtvljenje jer je

nepropustan za tekuine i plinove#

lijepljeni spoj titi metalne dijelove od

elektrokemijske korozije#

%rimjena lijepljenja
%rimjena lijepljenja

lijepljeni spoj djeluje elektroizolacijski#

lijepljeni spoj priguuje titranje#

lijepljene konstrukcije lake su od zakovanih ili

spajanih vijcima.

0o lijepljeni spojevi imaju i neke nedostatke:

lijepljeni spojevi nemaju veliku, a ni jamenu

vrstou#

%rimjena lijepljenja
%rimjena lijepljenja

vrstoa spoja smanjuje se s vremenom

starenje ljepila"#

vrstoa lijepljenih spojeva smanjuje se s

povienjem temperature#

lijepljeni su spojevi osjetljivi na ljutenje#

skupa je priprema povrina na mjestu spoja#

%rimjena lijepljenja
%rimjena lijepljenja

potre%ne su odgovarajue sigurnosne mjere

npr. kod ljepila s organskim otapalima to je
zatita od po$ara ili eksplozije" i zatitna
sredstva za radnike, koja sprjeavaju udisanje
para i trovanje, sredstva za zatitu ko$e i drugo.

;ada se $eli sigurniji i vri spoj, lijepljenje

se kom%inira s dodatnim spojem, npr.
zakovinim sl. ).$" ili vijanime.

%rimjena lijepljenja
%rimjena lijepljenja
Slika ). %rimjeri lijepljenih spojeva
%" kom%inirani lijepljeni i zakovini spoj,

%rimjena lijepljenja
%rimjena lijepljenja

Lijepljeni se spojevi veinom ne

proraunavaju.

*vrstoa se provjerava samo za spojeve

metalnih dijelova, i to prigodom veih
optereenja, a provjera je ista kao za
lemljene spojeve.

&oputena naprezanja daje proizvoa

ljepila.

%rimjena lijepljenja
%rimjena lijepljenja

0a slici ). prikazani su primjeri lijepljenih

spojeva dijelova od razliitih materijala.

%rimjena lijepljenja
%rimjena lijepljenja
Slika ). %rimjeri lijepljenih spojeva'
a" o%jektiv do%iven lijepljenjem triju lea#
%" kom%inirani lijepljeni i zakovini spoj,
c" kosi eoni lijepljeni spoj,
d" lijepljeni spoj s pomou vezice,
e" lijepljeni spoj polimerne cijevi s metalnom posudom,
!" kutni lijepljeni spoj s kutnim elementom koji poveava vrstou i sigurnost spoja

%rimjena lijepljenja
%rimjena lijepljenja

Lijepljenjem se mogu spojiti: a" stranice

metalnih ili nemetalnih kuita, %" cijevi, d"
gumeno tijelo i metalna ojaanja kod
izrad%e gumenih opruga, e" krajevi remenja,
!" iljasti le$aji, magnetni prsteni, korita i
no$evi %ridnih le$aja s odgovarajuim
dijelovima ureaja, g" o%loge s tarnim
povrinama tarenica, konica, spojka itd.

Literatura
Literatura

5nelka 3eep, FINOM!"NIK", Dkolska

knjiga, Cagre%, (--/.