4.

PLINSKI ZAKONI
PLINSKI ZAKONI
Za proučavanje plinskih zakona koristit ćemo model idealnog plina. To je plin kod
kojeg su međumolekularne sile zanemarive, obujam molekula je neznatan u
odnosu na obujam koji plin zauzima, a molekule plina su materijalne točke koje su
ravnomjerno raspoređene u prostoru koji zauzima plin. Idealni plin ne postoji, ali
je proučavanje tako zamišljenog modela od velike koristi zbog toga što većina
zakona izvedenih za idealni plin vrijedi i za realne plinove. Neki realni plinovi
(vodik, kisik, helij, dušik, zrak itd.) slični su idealnom plinu. Ta sličnost će biti
veća što je tlak plina manji, a temperatura plina veća.
Za proučavanje plinskih zakona koristit
ćemo idealni plin koji se nalazi u
cilindar
cilindru s pokretnim klipom (slika 4.1.).
Tlak plina u cilindru mjerit ćemo mjerač
manometrom, temperaturu plina obujma
termometrom i obujam mjeračem termometar klip
obujma.

dm3

10

plin

5
Slika 4.1.

4 6 8
2 10
0 12 0
bar

manometar 0

I
Svako stanje određene količine plina (mase,
množine, broja molekula) karakteriziraju tri
veličine: tlak plina (p), obujam plina (V) i
temperatura plina (t, T ). Na primjer, plin
mase m nalazi se u cilindru s pokretnim
klipom (slika 4.2.). Mjerni uređaji pokazuju
da je obujam tog plina V1=9,5 dm3,
temperatura t1=30 °C i tlak p1=1bar. Ako taj
plin stlačujemo njegova masa se neće
promijeniti, dok će mu se promijeniti obujam
(V2=5,2 m3), temperatura (t2 =120 °C) i tlak dm3
°C
( p2 =8 bari).
Iz simulacije se vidi da su te tri veličine 100
10
( V, t i p) međusobno ovisne, što znači
da promjena jedne veličine prouzroči
promjenu drugih veličina. Međusobnu
ovisnost tih veličina opisuju plinski 0 5
zakoni i plinska jednadžba.

Međutim, postoje promjene stanja plina 4 6 8

pri kojima se jedna od veličina ne 2

0
10
12 0
mijenja, a druge dvije se ne mijenjaju. bar
Takve promjene opisuju plinski zakoni:
Boyle-Mariotteov, Charlesov, i Gey- 0
Lussacov. Slika 4.2.

I
4.1. BOYLE-MARIOTTEOV ZAKON

Izotermna promjena stanja plina

T=konst.
Boyle-Mariotteov zakon proučava promjene stanja plina pri stalnoj (konst.) temperaturi
(T=konst.). Te promjene se nazivaju izotermnim promjenama. Znači, taj zakon opisuje kako
se mijenja tlak plina pri promjeni obujma plina ako pri tom temperatura plina ostaje stalna
(T=konst.). Taj zakon otkrio je engleski fizičar R. Boyle, a neovisno o njemu i francuski fizičar
E. Mariotte, pa se po njima naziva Boyle-Mariotteov zakon. Do zakona su došli na temelju
niza pokusa, a jedan ćemo simulacijom pokazati na sljedećem slajdu.
Pokus
U cilindru s pokretnim klipom nalazi se određena količina idealnog plina. Proučit ćemo kako
ovisi tlak plina o obujmu ako se pri toj promjeni temperatura pline ne mijenja. Klip ćemo
opterećivati utezima i na taj način mijenjati obujam plina. Za svaku promjenu obujma očitat
ćemo na manometru pripadajuću vrijednost tlaka plina, ne mijenjajući pritom temperaturu.
Očitane vrijednosti obujma i pripadajućeg tlaka za svako stanje plina upisat ćemo u tablicu i
na osnovi tih podataka formulirati taj zakon.

°C dm3
12 V(dm3) p(bar) pV
11
10
9 1. stanje V1=12 p1=2 p1V1=24
t=konst. 70
8
7 2. stanje V2=6 p2=4 p2V2=24
6
0 5
3. stanje V3=3 p3=8 p3V3=24
4
3
4 6 8
2
2 10 1 Iz tih mjerenja vidi se da je:
0 12 0
bar
p1V1=p2V2=p3V3 .
Na temelju tih podataka možemo zaključiti da je umnožak tlaka p dane količine plina i
obujma V koji taj plin zauzima, pri stalnoj temperaturi, uvijek istog iznosa: p1V1=p2V2=p3V3 ,
odnosno umnožak tlaka p i obujma V određene količine plina pri stalnoj temperaturi jednak
je konstanti:

pV=konst.

To je matematički izraz Boyle-Mariotteova zakona koji možemo pisati i na ovaj način:

konst.
p
V

Prema tom obrascu Boyle-Mariottev zakon možemo definirati ovako:

Pri stalnoj temperaturi tlak određene mase plina obrnuto je razmjeran obujmu plina.

Za dva različita stanja plina ( p1 , V1 i p2,V2 ) iste temperature taj zakon poprima oblik:

p1V1=p2V2

konst.
pV=konst. , p i p1V1=p2V2 su matematički izrazi Boyle-Mariotteova zakona.
V
Grafički prikaz Boyle-Mariotteova zakona
Ovisnost tlaka o obujmu iz navedenog pokusa možemo prikazati u p,V- dijagramu tako što
obujam plina nanosimo na apscisu, a pripadajuće vrijednosti tlaka na ordinatu.

p/bar

8 3 (p3,V3)
7 izoterma
V(dm ) p(bar)
3 6
5
2 (p2,V2)
1. stanje V1=12 p1=2 4
3
2. stanje V2=6 p2=4 1 (p1,V1)
2
1 T=343K
3. stanje V3=3 p3=8
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 V/dm3

Dobivena krivulja je istostrana hiperbola koju nazivamo izoterma.

Izotermu (iz navedenog primjera) možemo prikazati u V,T- dijagramu i u p,T- dijagramu.

Izoterma u V,T-dijagramu Izoterma u p,T-dijagramu

V/dm3
12 1 p/bar
11
10 10
9 9
8 8 3
7 7
6 2 6
5 5
4 4 2
3 3 3
2 2 1
1 1

T/K T/K
T=343K=konst. T=343K=konst.