JU Srednja medicinska kola Tuzla

DRUGI ESEJ
DJELOVANJE ELEKTRINE STRUJE NA OVJEKA

Uenik: Ibrahim Bei II-j

Tuzla, decembar, 2015

Profesor: Zineta Dedi

SADRAJ
1.

UVOD.............................................................................................................................1

2.

Historija otkria elektrine struje...............................................................................2

3.

Elektrina struja...........................................................................................................3

4.

3.1

Elementi jednostavnog strujnog kruga....................................................................4

3.2

Istosmjerna i naizmjenina struja............................................................................5

3.3

Spajanje potronje u strujni krug.............................................................................5

3.4

Jaina elektrine struje............................................................................................5

Djelovanje elektrine struje na ovjeka......................................................................6

4.1

Djelovanje struje na ovjeiji organizam................................................................7

4.2

Presudni faktori prilikom elektrinog udara............................................................7

4.2.1 Jaina struje prilikom elektrinog udara................................................................8

4.2.2

Tjelesni otpor na mjesto ulaza elektrine struje...............................................9

4.2.3

Put prolaza struje kroz tijelo............................................................................9

4.2.4

Trajanje kontakta sa elektrinom strujom........................................................9

4.3

4.3.1

Zatita od direktnog i indirektnog dodira.......................................................10

4.3.2

Vrste zatita kod direktnog i indirektnog dodira............................................10

4.4
5.

Zatita od udara elektrine struje...........................................................................10

Upute za pruanje prve pomoi ozlijeenim od udara elektrine struje................11

Koritenje elektrine struje u medicini.....................................................................13

5.1

Elektroterapija.......................................................................................................13

5.2

Interferentne struje terapija.................................................................................14

5.3

Kotzove struje........................................................................................................15

5.4

Magnetna terapija..................................................................................................15

Zakljuak............................................................................................................................16

1. UVOD
Koliko god prihvatili dananje modele trinog gospodarstva, moramo poi od
injenice da trita nema bez potroaa. Dananji stepen razvoja u zemljama Evropske
unije je podignut do te razine da ne moemo ivjeti bez energenata. Koliko god to udno
zvui, temeljni energent za ivot nisu fosilna goriva tj. nafta i njezini derivati, ve energija
kojoj je veliki doprinos dao upravo na ovjek iz Smiljana, gospodin Nikola Tesla. Radi se
o elektrinoj energiji. Za njezinu proizvodnju nije potreba nafta (iako se ponegdje koristi),
dovoljni su voda, sunce, vjetar ili ipak geotermalna energija. Pokuajmo zamisliti ivot bez
struje! Kada se potroau iz bilo kod razloga iskljuuje elektrina energija, niko ne
razmilja da mu je uskraeno temeljno ljudsko pravo, a to je PRAVO NA IVOT! Bez
elektrine energije, potroa nema vode, nema grijanja, ne radi mu nijedan kuanski aparat,
prekinut mu je kontakt sa svijetom (uskraene informacije ne radi telefon, TV, raunar,
mobitel itd.). Ako je jo bolesnik koji provodi terapiju koritenjem nekog instrumenta na
elektrinu energiju, uskraen mu je lijek. Maslowljeva teorija hijerarhija ljudskih potreba
na prvo mjesto stavlja fizioloke potrebe (hrana, voda, stan, toplota). Svega toga bez
elektrine energije nema. Drava je jedina moe proizvoditi elektrinu energiju. ovjek za
vlastite potrebe ne moe proizvoditi elektrinu energiju koja bi bila u njegovom privatnom
vlasnitvu. Elektrina energija je opte dobro.
Znai ivot bez elektrine struje ne bi mogao biti zamisliv, pa zato u vam ja u ovom
seminarskom radu objasniti:
a) O nastajanju elektrine struje (historija, vrste...)
b) Djelovanje elektrine struje na ovjeka

2. Historija otkria elektrine struje

600. godina prije Krista, Tales iz Mileta zapisao je pojavu elektriciteta pri trljanju
jantara koji znamo pod imenom statiki elektricitet.
1660. godine njemaki naunik Otto Von Guericke dizajnirao je grubi stroj koji je
mogao proizvoditi statiki elektricitet. Stroj je funkcionirao tako da se jednom rukom
okretala ruka koja je rotirala kuglu sumpora u njemu, a drugom se rukom trljala ta kugla.
1675. godine irski hemiar Robert Boyle otkrio je da se elektricitet moe prenositi
kroz vakuum i otkrio je odbijanje i privlaenje elektriciteta.
1729. godine britanski astronom amater Stephen Gray otkrio je provoenje
elektriciteta to je oznailo jedan korak naprijed u ideji i istraivanjima elektrine struje.
1733. godine francuski hemiar Charles Francois Du Fay otkrio je da elektricitet
ima dva tipa koje je nazvao smolasti(negativni) (-) i staklasti(pozitivni) (+).
1745. godine njemaki fiziar Georg Von Kleist prvi govori da se elektricitet moe
kontrolirati.
1747. godine britanski fiziar William Watson je ispraznio leidensku bocu uz
pomo strujnog kruga, a Henry Cavendish, isto britanski fiziar, je poeo mjeriti elektrinu
provodljivost razliitih materijala.
1752. godine, vrlo poznati naunik i jedan od osnivaa SAD-a, Benjamin Franklin,
iznio je teoriju da je elektricitet isto to i munja, te je to i dokazao u eksperimentu s
putanjem zmaja dok nebom sijevaju munje.
1765. godine britanski znanstvenik Joseph Priestly (poznat po otkriu kisika) kae
da elektricitet potuje zakon inverznih kvadrata u Newtonovom zakonu gravitacije.
1786. godine italijanski matematiar Girolamo Cardano je prvi zapisao da
elektrine i magnetske sile nisu jedno te isto, ve da je svaka pojava za sebe.
1800. godine italijanski fiziar Alessandro Volta izumio je prvu elektrinu bateriju
Voltin elektrostatiki stup i uspjeno je dokazao da se elektrina struja moe kretati
icama. Jedinica za mjerenje elektrine razlike potencijala dobila je ime u ast Alessandru
Volti volt.
1820. godine danski fiziar i hemiar Hans Christian rsted potvrdio je vezu
izmeu magnetizma i elektriciteta, a francuski je fiziar Andr-Marie Ampre dokazao da
se kruni tok elektrine struje ponaa kao magnet i utemeljio je elektrodinamiku ( mjerna
jedinica za jakost elektrine struje nazvana je po njemu amper).

1821. godine Michael Faraday, britanski fiziar i hemiar, izumio elektromotor.

Izum elektrinog motora predstavljao je korak naprijed u podruju elektromagnetizma.
1879. godine izumljena je prva komercijalna elektrana u San Franciscu.
1883.godine ameriki izumitelj Thomas Edison je otkrio trofazni sistem prijenosa
elektrine snage (no, zapravo ga je otkrio na Nikola Tesla dok je radio u Edisonovoj
kompaniji Continental Edison Company).
1897. godine britanski fiziar J.J. Thomson otkrio je elektron.
1910. godine izumljen je klima ureaj, pa su 1913. godine doli hladnjaci, a
naunici su nastavili otkrivati i eksperimentirati s potencijalima primjene struje sve do
dana dananjeg. Za smjer elektrine struje u strujnom krugu upotrebljava se smjer od
pozitivnog prema negativnom polu elektrinog izvora. Taj se smjer naziva dogovoreni ili
tehniki smjer struje.

3. Elektrina struja
Pod pojmom elektrina struja podrazumijevamo usmjereno kretanje naelektrisanih
estica. Sada emo prouavati naelektrisane estice (elektrone) u kretanju. Unutar svakog
atoma postoji sitna pozitivno nabijena jezgra (nukleus) oko koje krui negativno nabijeni
elektron. Svi elektroni nose jednaku koliinu negativnog naboja. Naboj jezgre jednak je
ukupnom naboju svih elektrona u atomu i stoga su atomi ukupno gledajui elektrino
neutralni. Razlog zato su jezgra i elektroni uvijek zajedno je isti kao i razlog zato npr.
nau kosu privlai ealj. Elektrina ih sila dri na okupu. Dodue, atomi mogu izgubiti ili
dobiti elektrone i postati pozitivno ili negativno nabijeni. Takvi se atomi zovu ioni. U
vodiu (elektrini provodnom sredstvu) poput metalne ice, elektroni se mogu kretati
relativno slobodno. Tada za takvu icu moemo zamisliti da sadri more negativno
nabijenih elektrona koji se nasumino kreu kroz usmjereno podruje pozitivno nabijenih
iona. (Slika 1.)

Slika 1. - Usmjereno podruje pozitivno nabijenih iona (crveni) okrueni plinom negativno
nabijenih iona(plavi) u elektrino provodnoj ici.

Promotrimo to e se dogoditi ako koncentriramo sve elektrone na jedan kraj ice. U tom
emo sluaju imati veliku koncentraciju pozitivnih iona na jednoj strani i veliku
koncentraciju negativnih iona na drugoj strani ice. Elektroni koji se mogu slobodno
kretati icom e pouriti na suprotnu stranu prema pozitivno nabijenim ionima dok god
njihov negativni naboj ne balansira pozitivni naboj iona. Taj protok negativno nabijenih
elektrona se naziva elektrina struja unutar ice.

3.1 Elementi jednostavnog strujnog kruga

Jednostavni elektrini strujni krug sastoji se od elektrinog izvora (baterija) i

elektrinog troila (sijalica) spojenih elektrinom vodovima (metalna ica). (slika 1.1)

Slika 1.1. Jednostavni strujni krug

3.2 Istosmjerna i naizmjenina struja

U elektrinom krugu s baterijom smjer je elektrine struje uvijek jednak. Slina je
situacija i kad se kao elektrini izvor koristi elektrini akumulator.
Elektrina struja koja uvijek ima jednaki smjer naziva se istosmjerna struja. Oznaka
za takvu struju je .
Drugaija je struja iz gradske elektrine mree koja se upotrebljava kada se ukljui neki
elektrini ureaj, npr. elektrini tednjak. Elektrina struja koja neprekidno mijenja svoj
smjer zove se naizmjenina struja. Njezin znak je .

3.3 Spajanje potronje u strujni krug

Kada su troila (npr. sijalice) spojena u nizu jedna za drugim, spojena su
serijski. Kada su spojena jedno uz drugo, spojena su paralelno.

Slika 1.2. Serijski

Slika 1.3. Paralelno

3.4 Jaina elektrine struje

Jaina elektrine struje I jednaka je koliini naboja Q koja proe kroz popreni presjek
vodia u vremenskom periodu t.

I=Q/t
Jedinca za jainu elektrine struje jest amper (A).

4. Djelovanje elektrine struje na ovjeka

ovjek je izloen opasnosti od elektrinog udara ako je u neposrednom kontaktu sa
provodnikom ili ako se nalazi u blizini provodnika pod naponom. Taj dodir moe biti dodir
glavom, rukom, nogom. (slika 2.) Trenutak dodira provodnika pod naponom i prvo
djelovanje struje koje ovjek osjeti naziva se elektrini udar. Izraz elektrini udar
odomaio se zbog poznate reakcije ovjeka da poslije dodira predmeta pod naponom
nekontrolisano brzo odmie dio tijela , a esto i cijelo tijelo. To je samo jedna od moguih
opasnosti koje se javljaju: kao posljedica dodira predmeta pod naponom, a osnovna
opasnost nastupa kao posljedica prolaska struje.

Slika 2. Prikaz s kojim dijelom tijela moemo sluajno dodaknuti provodnik (glava, ruka, noga)

4.1 Djelovanje struje na ovjeiji organizam

Obavljena su obimna ispitivanja kako struja djeluje na organizam ovjeka.
Utvreno je da struja na organizam djeluje na tri naina. Ta dejstva su sljedea:
1. Toplotno dejstvo je posljedica prolaska struje kroz ljudski organizam. Tijelo
ovjeka ima odreen otpor pa se usljed proticanja struje oslobaa energija. Pri tome
su neminovne unutranje opekotine, usljed kojih se razaraju tkiva i dolazi do tekih
unutranjih povreda.
2. Mehaniko dejstvo struje na ovjeka je posljedica grenja miia i nekontrolisanih
refleksnih pokreta koji se javljaju u trenutku prolaska struje. Ako je unesreeni na
9

ravnom terenu tj. na terenu gde nema otrih predmeta, ovi pokreti rijetko kad
izazivaju dodatne mehanike povrede. Mnogo su opasniji sluajevi kada ovjek
radi na ljestvama visoko iznad zemlje ili kada je zaposlen na nekoj maini sa
velikim polugama i mnogim iljatim dijelovima. U ovakvim sluajevima moe doi
do smrti, i to ne samo zbog proticanja struje kroz organizam ve i zbog toga sto
usled naglih pokreta ovjek moe da povrijedi glavu ili neki drugi dio tijela, ili da
zadobije povrede usljed pada sa velike visine.
3. Hemijsko dejstvo se izraava prilikom djelovanja jednosmerne struje. Ljudski
organizam se tada ponaa kao tean provodnik i elektrina struja ga elektrolizom
rastavlja, nanosei trajna oteenja.

4.2 Presudni faktori prilikom elektrinog udara

U ovom dijelu navedeni su neki od najznaajnijih faktora koji su mjerodavni za
ocjenu opasnosti od udara elektrine struje. To su:
1.
2.
3.
4.

Jaina struje
Tjelesni otpor na mjesto ulaza struje
Put prolaza struje kroz tijelo
Trajanje kontakta sa strujom

4.2.1 Jaina struje prilikom elektrinog udara

Jaina elektrine struje mjeri se u amperima. Jedan miliamper (mA) je 1/1000
ampera. Tijelo moe osjetiti istosmjernu struju koja ulazi u aku od oko 5 do 10
miliampera;(slika 2.1) ono moe osjetiti obinu kuansku izmjeninu struju od 60 herca
jakosti oko 1 do 10 miliampera. Najjaa struja koja uzrokuje stezanje miia ruke ali ipak
doputa da se aku odvoji od elektrinog izvora naziva se struja koja otputa. Ta vrijednost
iznosi oko 75 miliampera za istosmjernu struju a za izmjeninu struju oko 2 do 5
miliampera za djecu, 5 do 7 miliampera za ene, te 7 do 9 miliampera za mukarce, ovisno
o miinoj masi ruke dotine osobe. Pri slabim strujama (60 do 100 miliampera) niske
voltae (110 do 220 volti), izmjenina struja od 60 herca koja prolazi kroz grudni ko u
djeliu sekunde moe uzrokovati po ivot opasne nepravilne srane ritmove. Za isti uinak
10

istosmjernoj struji treba 300 do 500 miliampera. Ako struja prolazi izravno u srce, npr.
preko sranog elektrostimulatora (pacemaker), mnogo nia struja (slabija od 1 miliampera)
moe izazvati nepravilne ritmove srca (aritmije) (slika 2.1.)

Slika 2.1 Usporeivanje sa jainom struje i njenog djelovanja na ljudsko tijelo

4.2.2 Tjelesni otpor na mjesto ulaza elektrine struje

Otpor je sposobnost zaustavljanja ili usporavanja toka elektrine struje. Veina
otpora tijela usredotoena je u koi i ovisi neposredno o stanju koe. Prosjeni otpor suhe,
zdrave koe je 40 puta vei od otpora tanke, vlane koe. Kada je koa probijena ili
ogrebena ili kada se struja primijeni na vlane sluznice kao to su usta, rektum ili rodnica,
otpor je za polovicu manji od otpora vlane, nedirnute koe. Otpor debelog, otvrdnutog
dlana ili tabana moe biti 100 puta vei nego otpor tanjih podruja koe. Kako elektrina
struja prolazi kroz kou, mnogo energije se moe osloboditi na povrini, jer tamo nailazi na
otpor. Ako je otpor velik, mogu se pojaviti opekline prostrane povrine na mjestima ulaska
i izlaska s pougljenjenim tkivom izmeu njih. Unutarnja tkiva su takoer spaljena ovisno o
njihovu otporu.
11

4.2.3 Put prolaza struje kroz tijelo

Put kojim struja prolazi kroz tijelo moe biti presudan u odreivanju proirenosti
ozljede. Najee ulazno mjesto elektrine struje je aka; drugo najee mjesto je glava.
Najee izlazno mjesto je stopalo. Zbog toga to struja koja putuje od ruke do ruke ili od
ruke u nogu moe proi kroz srce, opasnija je nego struja koja prolazi izmeu noge i tla.
Struja koja prolazi kroz glavu moe izazvati napadaje, krvarenje u mozgu,
onemoguavanje disanja, psiholoke promjene (kao to su problemi kratkotrajnog sjeanja,
promjene osobnosti, razdraenost i poremetnje sna) te nepravilni rad srca. Oteenje oiju
moe dovesti do zamuenja lee (katarakte).

4.2.4 Trajanje kontakta sa elektrinom strujom

Vano je trajanje izloenosti. to je vremenski dua izloenost, to je oteeno vie
tkiva. Osoba koja se prilijepi za izvor struje moe zadobiti teke opekline. S druge
strane, osoba pogoena munjom rijetko ima vanjske ili unutarnje opekline, jer se to dogodi
tako brzo da struja obino naglo potee itavim tijelom a da ne uzrokuje prekomjerno
unutarnje oteenje tkiva. Meutim, udar munje moe izazvati kratki spoj u srcu i pluima,
paralizirajui ih, te moe otetiti ivce ili mozak.

4.3

Zatita od udara elektrine struje

Udar elektrine struje moe biti:

-

Direktni (direktnim dodirom na veliki napon)

Indirektni (dodirom preko nekog metala, tj. Provodnika)

4.3.1 Zatita od direktnog i indirektnog dodira

Zatita se provodi odgovarajuim mjerama kako bi se:
-

onemoguio izravan dodir s bilo kojim dijelom ureaja ili postrojenja pod naponom
12

ograniila jakost struje i vrijeme prolaza struje kroz tijelo na bezopasnu vrijednost

4.3.2 Vrste zatita kod direktnog i indirektnog dodira

Vrste zatite kod direktnog dodira :
-

izoliranje instalacija i dijelova ureaja pod naponom. Izolacija mora biti takve
kvalitete da trajno izdri razne tetne utjecaje
ugraivanje dijelova pod naponom u kuita. Otvaranje kuita smije biti mogue:
pomou odgovarajueg
udaljavanje neizoliranih dijelova pod naponom izvan dohvata ruku, tako da su
uzdinuti iznad stajalita ovjeka minimalno 2.5 m i udaljeni vodoravno ili nie od

stajalita 1.25 m.
dopunska zatita ureajima diferencijalne struje ija nazivna proradna
diferencijalna struja iznosi najvie 30 mA. Ova vrsta zatite moe korisno posluiti
kao dopunska mjera zatite u sluaju otkazivanja jedne od navedenih vrsta zatite,
ali ne moe zamijeniti niti jednu od propisanih zatita od direktnog dodira.

Vrste zatite kod indirektnog dodira:

-

primjena malih radnih napona (do 50 V)

primjena ureaja za automatsko isklapanje napajanja

postavljanje elektrine opreme u nevodljivi prostor

primjena sigurnosnih izvora

4.4 Upute za pruanje prve pomoi ozlijeenim od udara elektrine

struje
to je prije mogue, mjesto nesree treba odvojiti od napona i ozlijeenu osobu
osloboditi utjecaja elektrine struje na jedan od slijedeih naina:
-

kod prenosivih troila izvui utika mrenog kabla iz utinice

kod vrsto postavljenih troila iskopati sklopku ili izvaditi osigurae
ako je potrebno presjei prikljuni kabel izoliranim klijetima
izolirati ruke suhim komadom odjee ili upotrijebiti izolacijske rukavice

upotrijebiti izolacijsku motku, suhu letvu i sl. (slika 2.2.)

ispod unesreenog podvui suhu dasku i tako ga odvojiti od zemlje

13

Slika 2.2. pruanje prve pomoi kod udara elektrine struje (motka koja ne provodi
struju).

NAPOMENA: Osobu ukljuenu u strujni krug nikada ne hvatati golim rukama!

Nakon to je unesreeni osloboen iz strujnog kruga provjerite disanje i rad srca.
Ako ne die zaponite odmah s umjetnim disanjem jer mozak zbog nedostatka kisika
nepovratno odumire. Ako nema ni pulsa na vratu zaponite sa masaom srca. (slika 2.3.)
Oivljavanje izvodite do dolaska strune lijenike pomoi, a ako ozlijeena osoba pone
sama disati okrenite je u boni poloaj, promatrajte da li die, a opipom pulsa na vratu
kontrolirajte rad srca.

14

Slika 2.3. Vanjska masaa srca

5. Koritenje elektrine struje u medicini

Kao to ve na poetku rekli ivot bez elektrine struje ne bi mogao biti zamisliv.
Elektrina struja u medicini ima viestruk znaaj. Prije svega sama injenica da su svi
aparati koji su od primarnog znaaja za ovjekov ivot, rade pomou elektrine struje.
Zahvljajui elektrinoj struji mnogi naunici su otkrili odreene aparate, a kasnije i
lijekove i time unaprijedili cjelokupnu medicinsku nauku.
15

5.1 Elektroterapija
Elektroterapijska procedura koja se zove TENS, transkutana elektronervna
stimulacija, je metoda lijeenja bola elektrinim draenjem senzitivnih nervnih zavretaka
u koi. (slika 2.4). To je postupak koji neopozivo vri blokadu bola i zamjenjuje do sada
upotrebljavane blokade nerava lijekovima anesteticima ili akupunkturom. Metoda se
zasniva na pojavi nadmetanja dvije vrste nervnih vlakana u perifernim nervima, tankih C
vlakana koji prenose bol i debelih A vlakana koji bol blokiraju. Elektrostimulacijom ovih
zadnjih vri se blokada bola na nivou kimene modine, prostije reeno zatvaraju se vrata
bolu. Ovom metodom je mogue prekinuti sve bolne refleksne lukove koji se formiraju u
toku razvoja nekog hroninog bolnog stanja, dok je medikametoznom blokadom praktino
nemogue to trajno i detaljno postii. Vanost obezboljivanja pacijenata je mnogostruka.
Prvo prekidaju se patnje zbog bola i vraa funkcionalnost pacijentu. Zatim, u bezbolnoj
fazi mogue je sprovesti lijeenje osnovne bolesti drugim metodama, ispraviti miinokotane i zglobne defekte, oporaviti periferne ivce, zalijeiti povrede ligamenata, miia,
zglobne hrskavice itd. TENS metoda koristi nisko-frekventnu impulsnu struju frekvencije
od 50-400 Hz raznih oblika i trajanja impulsa. Savremeni ureaji imaju automatsko
skeniranje itavog tretiranog podruja i pronalaenje svih bolnih taaka i njihovo
definitivno obezboljavanje ve u toku prva 2-3 tretmana.

Slika 2.4 prikaz TENS terapije

16

5.2 Interferentne struje terapija.

Interferentne struje predstavljaju nisko frekventne naizmjenine struje koje nastaju
endogeno u tkivima ,interferencijom (superpozicijom- sabiranjem, oduzimanjem ili
ponitenjem amplituda) srednje frekventnih struja iz dva samostalna strujna kola, ija
razlika u frekvenciji se kree u odreenom rasponu. (Slika 2.5.) U terapijskoj primjeni
interferentne struje se dobijaju na mjestu ukrtanja dva nezavisna strujna kola koja su
razliite frekvence istog inteziteta, a frekvenca na mjestu interferencije se kree u
odreenom rasponu u kojem mi moemo birati konstantnu frekvenciju ili ritminu za
vrijeme aplikacije. Ta frekvenca se naizmenino mjenja od rastue ka opadajuoj i obrnuto,
kao i njihov intezitet koji se kree od maximuma, pa do nule i obrnuto. Tako pacijent ima
utisak blagog stezanja i poputanja ili neke blage masae. (Slika 2.5.)

Slika 2.5 Prikaz interferentne struje- terapija.

5.3 Kotzove struje

Kotzove struje ili kako ih jo zovu ruske struje spadaju u srednje frekventne struje.
Koriste se za stimulaciju oslabljenih zdravih miica. Svojim impulsnim dejstvom oni
dovode do miine kontrakcije kroz koju se moe aktivirati veliki procenat miinih
vlakana. Mogu se koristiti poslije duge imobilizacije ili u nekim drugim uslovima kada
nam je potrebna kvalitetna kontrakcija, a nije je mogue dobiti kroz aktivan pokret.Takoe
ih koristimo da aktiviramo miie u izolovanoj kontrakciji i time uimo pacijenta kako da
ih efikasno koristi kroz vjebe.

5.4 Magnetna terapija

17

Magnetna terapija je nezaobilazna procedura u fizikalnoj terapiji. Ova vrsta terapije

pokazuje niz prednosti u lijeenju prije svega zbog irokog spektra oboljenja gdje se moe
primjeniti, pacijenti je jako dobro podnose i ima mali broj kontraindikacija. Magnetna
terapija zajedno sa laserom predstavlja osnovu svakog terapijskog protokola u naoj
ambulanti. Magnetna terapija djeluje od nivoa elije, preko organa do organizma u cjelini i
dejstva su sljedea:
1. Antiedematozno i antiinflamatorno (smanjuje otok i zapaljenje)
2. Analgetsko (smanjuje bol)
3. Ubrzanje regeneracije tkiva (zarastanje rana, preloma kostiju, povreda) (slika 2.6.)
Niskofrekvetno magnetno polje utie na elijsku membranu tako to poveava njenu
propustljivost. Time se ubrzava elijski metabolizam i poveava iskoristljivost kiseonika i
hranljivih materija u tkivu. Kod bolesti taj promet materija je usporen na nivou elije i
njegovim ubrzavanjem podstiete ozdravljenje.

Slika 2.6. Prikaz djelovanja magnetne terapije na kosti

Zakljuak
Na kraju moemo zakljuiti da bez usmjerenog kretanja naelektrisanih estica koje
nazivamo elektrinom strujom ivot savremenog ovjeka ne bi bio mogu. Za blagodati
koje nam danas prua elektrina energija trebamo se prije svega zahvaliti naunicima koji
su jo prije 600 godina otkrili elektricitet, a svakako od njih najveu zahvalnost dugujemo
gospodinu Nikoli Tesli koji je otkrio trofazni sistem prijenosa elektrine snage. Neto
kasnije nailazimo i na podjelu elektrine struje na: istosmjernu i naizmjeninu struju. Iako
struja ima veliki znaaj za ovjekov ivot, u odreenim situacijama kada ovjekovo tijelo
doe u dodir sa velikim naponom struje, njegov ivot je ugroen, jer rizikuje da doivi
elektrini udar. To je samo jedan od primjera opasnosti koje elektrina struja moe imati po
ovjekov ivot. Meutim, injenica je da ukoliko se pravilno koristi elektrina struja moe
u mnogome olakati ovjekov ivot. Pozitivne primjere znaaja elektrine energije
18

nalazimo u medicini. Tako da rad savremenih aparata koji su od primarnog znaaja za

ovjekov ivot bio bi nezamisliv bez elektrine struje. Takoer pronalazak, razvoj i
uvanje lijekova ne bi bilo mogue bez elektrine struje. Tako da moemo sa sigurnou
rei da struja uva i unapreuje ovjekov ivot. Naa odgovornost je da se trudimo na
pravilan nain koristiti elektrinu struju, te ukoliko doe do elektrinog udara da u takvim
situacijama znamo pruiti prvu pomo. Pored nekih djelovanja u medicini, elektrina struja
djeluje i u drugim djelatnostima. Tako da internet i svi ostali raunarski programi koji
olakavaju ovjekov ivot ne bi bili mogui bez elektrine struje. I na kraju zakljuak je da
elektrina struja predstavlja osnovu za nastanak i razvoj mnogobrojnih otkria u svim
oblastima ivota savremenog ovjeka.

19