Uploaded: 24.05.2014.

SADRAJ

1 UVOD......................................................................................................................................2
2 DEFINICIJE.............................................................................................................................2
3 HISTORIJA NANOTEHNOLOGIJE......................................................................................3
4 SMISAO NANOTEHNOLOGIJE...........................................................................................4
4.1 Prednosti nanotehnologije.................................................................................................4
4.2 Koristi od nanotehnologije................................................................................................5
5 UREAJI.................................................................................................................................6
6 SISTEMI..................................................................................................................................6
7 PRIMJENA I ZNAAJ NANOTEHNOLOGIJE....................................................................7
7.1 Nanogeneratori..................................................................................................................7
7.1.1 Razvoj nanogeneratora...............................................................................................8
7.1.2 ta se deava u unutranjosti nanogeneratora............................................................8
7.2 Nano ljuskice.....................................................................................................................9
7.2.1 Tehnologija nano ljuskica i drugi napretci u solarnoj energetici.............................10
7.3 Infrastruktura prenosa elekrine energije........................................................................12
7.3.1 Transformatori.........................................................................................................12
7.3.2 Trafostanice..............................................................................................................12
7.3.3 Senzori.....................................................................................................................12
8 ZAKLJUAK........................................................................................................................13
9 LITERATURA.......................................................................................................................13

1 UVOD
Nanotehnologija se openito smatra osnovom sljedee tehnoloke revolucije. Prva
industrijske revolucije zapoela je oko 1750. godine pronalaskom parne maine i
prozvodnjom elika (uz nju su paralelno ili, ili je ak ona izazvala prevrate u
zemljovlasnitvu i poljoprivredi). Druga industrijska revolucija poela je negdje s kraja 19.
stoljea uvoenjem primjene elektrine energije u industrijskim razmjerima (to je poploalo
put drugim inovacijama kao to je naprimjer beina komunikacija), a u najskorije vrijeme
smo imali Informacijsku revoluciju karakteriziranu irokom primjenom kompjutera i
Interneta.[1]
U onoj mjeri u kojoj dalji razvoj krugova s veoma visokim stupnjem integracije (VLSI),
koji se koriste za obradu informacija, ovisi o svoenju veliine njihovih pojedinanih
komponenata na nanorazinu (tj. na nekoliko desetaka nanometara) Informacijska revolucija
danas postaje Nano revolucija ba kao to su parne maine pokretale dinamo generatore za
stvaranje elektrine energije u svrhu industrijske potronje. Ali, nanotehnologija a sobom nosi
svoje karakteristine izazove, posebice:
rukovanje s materijom na razini atoma (o tomu se zapravo i radi kada je u pitanju
nanotehnologija sinonim je atomski precizni inenjerstvo),to znai da ovdje treba
uzeti u obzir kvalitativno drugaije ponaanje;
da bi objekti proizvedeni s atomskom preciznou bili ovjeku od koristi, potrebno
ih je na neki nain umnoiti, to otvara problem upravljanja s velikim brojem jedinica.
[1]

2 DEFINICIJE
Nakratko se posjetimo na jednostavnu definiciju nanotehnologije: projektiranje,
proizvodnja i primjena materijala, ureaja i sistema kontroliranjem njihovog oblika i veliine
na nanostupnju. Prema postojeem konsenzusu, smatra se da nanostupanj pokriva opseg od 1
do 100 nm. Neto drugaija nijansa dobiva se iz slijedee definicije: ciljana i kontrolirana
manipulacija, precizno postavljanje, mjerenje, modeliranje i proizvodnja materije na
nanostupnju, kako bi se proizveli materijali, ureaji i sistemi s fundamentalno novim
svojstvima i funkcijama. [1]
U upotrebi je jo jedna formulacija: projektiranje, sinteza, karakterizacija i primjena
materijala, ureaja i sistema koji, u barem jednoj dimenziji, imaju funkcionalnu organizaciju
na stupnju nanometra. Ameriki Foresight Institute daje sljedeu definiciju:
nanotehnologija je grupa nadolazeih tehnologija kod kojih se, u svrhu proizvodnje novih
materijala i ureaja to imaju korisna i jedinstvena svojstva, struktura materije kontrolira na
razini nanometra.[1]
Jednostavna, veoma saeta definicija nanotehnologije galasi: inenjerstvo s atomskom
preciznou.[1]
2

3 HISTORIJA NANOTEHNOLOGIJE
esto se spominje predavanje pod naslovom There is plenty room at the bootom Ima
mnogo prostora na dnu), to ga je odrao jedan od najveih fiziara iz prethodnog stoljea,
nobelovac, Richard Feynman 1959. na Caltech-u ,gdje je u to vrijeme radio.On je zamislio
maine koje prave komponente za jo manje maine (dobro poznata operacija na
mikrostupnju), te nastavljanje ove operacije sve dok se ne dostigne podruje atoma. Nudei
nagradu od 1000 dolara prvoj osobi koja naini funkcionalan elektrini motor ija ukupna
veliina ne prelazi 1/64 ina, bio je potiten kada mu je nedugo potom jedan student
prezentirao, s mukom runo izraen (koritenjem tehnike urara) elektrini motor
konvencionalnog dizajna koji zadovoljava zadane kriterije.[1]
Kod Feynmana pronalazimo sjeme ideje o asembleru, konceptu koji je kasnije elaborirao
Eric Drexler. Asembler je univerzalna maina za sastavljanje na nanostupnju, sposobna ne
samo za izradu nanostrukturiranih materijala, nego i za samokopiranje, kao i za izradu kopija
drugih maina. Prvi asembler bi bio izraen s mukom, atom po atom, ali kada bi jednom
profunkcionirao evidentno je da bi njihov broj eksponencijalno rastao i kada bi na
raspolaganju postojao veliki broj ovakvih maina, dosegnuli bi smo mogunost njihove
univerzalne proizvodnje i zaista bismo stigli u nano-eru.
Sasvim drugaiji pristup nanostupnju se ima kad iz svijeta mikroskopski preciznog
inenjerstva progresivno silazimo na ultraprecizno inenjerstvo (Slika 1.1). U namjeri da
opie donju granicu ovog procesa, profesor Tokyo Scienc University Norio Taniguchi je
1983. Skovao rije nanotehnologija. Dadanje inenjerstvo ultravisoke preciznosti moe
postii povrinsku obradu s hrapavou od nekoliko nanometara. Ovaj trend prati neumoljiva
minijaturizacija u industriji poluvodia. Prije desetak godina panja je bila fokusirana na
podruje mikrometra. Sitnije odlike su opisivane s pomou decimalnih dijelova mikrometra.
Danas se opis, ali i realizacija, izraavaju u desetcima nanometara.[1]

Slika 1.1. Evolucija mainske preciznosti

(prema Norio Taniguchiju).[1]

Trei pristup nanotehnologiji zasnovan je na samosklapanju. Interes za njim nastao je, s

jedne strane, zbog mnogih potekoa u izgradnji Drexlerovih asemblera, koje e ini se
sprijeiti njihovu realizaciju u bliskoj budunosti, i zbog velikih trokova koje podrazumijeva
pristup ultravisoke preciznosti, s druge strane. ini se da je inspiracija za samosklapanje dola
iz rada virologa koji su primijetili da su se prethodno sklopljene komponenata (glava, vrat,
noge) virusa bakteriofaga nakon obinog mijeanja i treskanja u epruveti spontano sklapale u
funkcionalni virus.[1]

4 SMISAO NANOTEHNOLOGIJE
Zato ljudi misle da e sljedea tehnoloka revolucija biti ba ta koju donosi
nanotehnologija? Zato to kada ovladamo ovom tehnologijom, prednosti izrade stvari na
dnu bit e tako velike da e brzo zauzeti dominantno mjesto u odnosu na sve postojee
naine rada. Kada se je jednom ovladalo izradom i upotrebom eljeza, nitko vie pri izradi
velikih, vrstih objekata nije razmiljao o bronci; nitko ne koristi logaritmar sada kada su mu
na raspolaganju elektronski kalkulatori.[1]

4.1 Prednosti nanotehnologije

Prednosti nastaju iz minijaturizacije, nove kombinacije svojstava i univerzalne tehnologije
proizvodnje. Tipian primjer prednosti minijaturizacije je mobilni telefon. Njegov koncept je
razvijen 1950-ih, ali bi primjena tehnologije tog vremena (vakuumske cijevi) za izradu u ovu
4

svrhu nunih strujnih krugova rezultirala ureajem nalik na viekatnicu. Materijali izraeni s
ugljikovim nanocjevicama mogu biti lagani i veoma vrsti, te prozirni i elektriki vodljivi.
Univerzalna proizvodnja, utemeljena na asemblerima (personalne nanotvornice) omoguila bi
da se veina rukotvorina potrebnih ovjeku izradi od acetilena i izvora energije.[1]
KOLIKO SMO BLIZU OSTVARENJU NANO REVOLUCIJE? Minijaturizacija strujnih
krugova je ve daleko napredovala. Komponente i ipovi se sada mogu izraivati u
veliinama ije je rang nekoliko desetaka nanometara. World Wide Web bi bilo teko
zamisliti bez iroke rasprostranjenosti monih personalnih raunala, koja je omoguena
masovnom proizvodnjom integriranih krugova. Materijali zasnovani na ugljikovim
nanocjevicama jo su uvijek velikoj mjeri tek u eksperimentalnom stadiju razvoja. Unato
tome, izraeni su prototipovi i potekoe vie ne izgledaju nepremostive. ini se da je
nanofaktura zasnovana na samosklapanju jo uvijek stvar budunosti. Kako bi se
demonstrirala izvodivost, esto se navode kompjuterske simulacije, zajedno s biolokim
sistemima (npr. rotacijski motor, s nekoliko nanometara u preniku, koji se nalazi u srcu
sveprisutnog ATP enzima, kojim obiluju praktino svi oblici ivota). Ipak, aktualni
eksperimenti koji demonstriraju sklapanje s atomskom preciznou jo uvijek predstavljaju
primitivni stadij razvoja.[1]

4.2 Koristi od nanotehnologije

Tokom nekoliko posljednjih godina objavljeni izvjetaji koji se odnose na
nanotehnologiju i koristi koje e donijeti njena primjena su tipino euforini. Mnogi primjeri
primjene nanotehnologija koji se u njima navode su u svojoj naravi relativno trivijalni i ne
ini se da predstavljaju dovoljno napredne novitete da bi se mogli nazvati revolucijom. Tako
naprimjer, danas ve imamo nanostrukturirane tekstile koji su otporni na prljanje, staklo koje
se samo isti i sadri nanoestine fotokatalizatore sposobne za ralanjivanje prljavtine;
kreme za sunanje s nanoesticama koje uinkovito filtriraju ultraljubiasto zraenje bez
njegovog rasipanja, te su stoga transparentne; laki i vri teniski reketi izraene od
ugljikovih vlakana ili ak od smjesa s ugljikovim nanocjevicama i tako dalje.[1]
Mikroprocesori koji prelaze u nanoprocesore manifestacija su indirektne nanotehnologije,
zaslune za sveprisutnost internet servera (pa tako i za World Wide Web) i mobilnih telefona.
Uinak ovih procesora informacija prije svega je prouzroen njihovom veoma velikom
brzinom rada, a ne bilo kakvom posebnom usavrenou algoritama koji njima upravljaju.
Veina zadataka, u rasponu od dijagnosticiranja bolesti do nadzora, ukljuuje prepoznavanje
uzoraka, neto to na mozak moe izvesti brzo i bez vidljivog napora, ali to zahtijeva
ogroman broj logikih koraka kada se problem svede na formu prikladanu digitalniom
procesoru. Optimistini promatrai predviaju da e usprkos nespretnosti ovog
automatiziranog rezoniranja vjetako razmiljanje u konanici nadmaiti ljudsko to je
Kurzweilov singularitet. Drugi predviaju da se to nikada nee dogoditi. Sigurno je jedno,
singularitet je istinski revolucionaran, ali je on u istoj mjeri proizvod Informacijske revolucije
koliko i Nano revolucije, premda potonja osigurava prijeko potrebnu tehnologiju.[1]

5 UREAJI
Ureaj pretvara neto u neto drugo. Sinonimi su maina, automat, pretvara (transdjuser),
koder i tako dalje. Mogui motivi za minijaturizaciju jednog ureaja su:
1. Uteda u materijalu. Ako se moe postii ista funkcija uz manji utroak materijala,
ureaj bi trebao biti jeftiniji, to je esto poeljan cilj pod uvjetom da izrada nije
skuplja. U makroskopskom svijetu mainskog inenjerstva, ako ostavimo po strani
trokove materijala, obino je skuplje izraditi neto veoma maleno; naprimjer, runi
sat je skuplji od zidnog sata koji ima istu tanost. S druge strane, kada stvari postanu
prevelike, kao u sluaju sata popularno nazvanog Big Ben, naprimjer, trokovi ponovo
poinju da rastu, jer je moda potrebna posebna mainerija kako bi se sklopile
komponente, i tako dalje.
2. Performanse (izraene kao odnos ulaz-izlaz) mogu se poveati smanjenjem dimenzija.
Ovo je u zbilji prilino rijetka pojava. Za veinu mikro- elektromehanikih sistema
(MEMS), kao to su akcelerometri, performanse opadaju sa smanjenjem veliine, a
stvarna veliina ureaja koji se trenutano masovno proizvode za aktivaciju zranih
jastuka u automobilima predstavlja kompromis izmeu ekonominosti materijala (ne
zauzima prevelik prostor niti je preteak) i jo uvijek prihvatljivih performansi.
3. Funkcionalnost se moe poboljati smanjenjem veliine. Koristei isti primjer kao u
prethodnom dijelu teksta, ne bi bilo praktino opremiti automobile iz masovne
proizvodnje makroskopskim akcelerometrima sa zapreminom od oko 1 litra koji tee
nekoliko kilograma. Jo jedan primjer je mobilna telefonija koji smo ve spominjali.
Slino razmiljanje vrijedi za ugradbene biosenzore za praenje klinikih parametara
pacijenta. Drugim rijeima, minijaturizacija poveava pristupanost.[1]

6 SISTEMI
Sutina sistema je u tome to se on ne moe na koristan nain rastaviti na njegove
sastavne dijelove. Dva ili vie objekata ine sistem ako su zadovoljeni sljedei uvjeti:
Moe se suvislo govoriti o ponaanju cjeline iji su oni jedini dijelovi;
Ponaanje svakog dijela moe utjecati na ponaanje cjeline;
Nain na koji se svaki dio ponaa i nain na koji njegovo ponaanje utjee na cjelinu
ovisi o ponaanju bar jednog od ostalih dijelova;
Bez obzira kako se dijelovi svrstavaju u podgrupe, ponaanje svake podgrupe utjecat
e na cjelinu i ovisiti o ponaanju bar jedne od stalih podgrupa.[1]
Nanosistem oznaava sistem ije su komponente ureaji s nanoskale. Primjer sistema koji
se istinski moe nazvati nano je stopalo gecko gutera, ije mnoge vrste mogu trati uz
vertikalne zidove i preko plafona. Njihova stopala su hijerarhijski podijeljena u desetine
hiljada siunih jastuia koji ih opskrbljuju velikom povrinom konformnog kontakta s
neravnim povrinama. Sila prianjanja je rezultat Lifshitz-van der Waalsove interakcije, koja
se obino smatra slabom i kratkog dometa, ali je zbirna i stoga dovoljno snana u ovom
utjelovljenju, ako postoji dovoljan broj dodirnih taaka. Pokuaji da se stopalo imitira
sintetikom nanostrukturom imali su veoma ogranien uspjeh, zbog toga to pravo stopalo,
kako bi se odrao bliski konformni kontakt potreban da interakcija bude dovoljno snana da
nosi teinu stvorenja, ivi i konstantno se podeava.[1]
6

7 PRIMJENA I ZNAAJ NANOTEHNOLOGIJE

Nanotehnologija se koristi ili se smatra za koritenje u mnogim primjenama usmjerenim
na pruanje iih i efikasnijih izvora energije. Iako mnoge od tih primjena moda ne utiu na
prenos energije izravno, svaka ima potencijal da smanji potrebu za elektrinom energijom,
naftnih goriva, ili prirodnog plina koji bi se inae prenosili dalekovodima. Efikasnija
proizvodnja energije i koritenje, mogu smanjiti koliinu gradnje, odravanje, popravke i
aktivnosti stavljanja van pogona du dalekovoda koji bi inae bili potrebni da bi se zadovoljili
poveani zahtjevi za energijom. Tehnologije vezane za energiju u kojima bi nanotehnologije
mogle igrati ulogu ukljuuju:

Grijanje
Prenos
Obnovljivi izvori energije
Gorive elije
ipovi snage itd.[2]

7.1 Nanogeneratori
Otkako je Thomas Edison izumio elektrinu sijalice, naunici su traili bolje naine da se
napajanja. Ova pretraga je dovelo do velikih razvoja u dva kljuna podruja tehnologije:
energije i elektronike. Potraga za sve boljim izvorima energije je dovela do velikih elektrinih
usluga, punjivih baterija , i ureaja za iskoritavanje obnovljivih izvora energije iz svijeta oko
nas , kao to su vjetroturbine i solarni paneli. U elektronici, proizvoai su neprestano u
potrazi za jeftinijim, a snanijim ureajima koji koriste manje energije od svojih prethodnika.
[3]
ta ako bismo mogli proizvesti elektrinu energiju samim time to smo ivi? Zamislite kada
bi mogali zadrati svoj iPod napunjenim samo tapkanjem prstima u ritmu muzike ili noenjem
dukserice sa sitnom ugraenom sklopnom ploicom koja bi osjetila puls. Iako to moda zvui
kao nauna fantastika, nanogeneratori nam donose takve izvore energije u stvarnost.[3]
Nanogenerator je termin koji istraivai koriste opisivanje malog elektronskog ipa koji
moe koristiti mehanike pokrete tijela, kao to je njeno stiskanje prstom, za proizvodnju
elektrine energije. ip ima integrirani strujni krug ugraviran(etchovan) na fleksibilnu
povrinu, slino komponentama sklopnih ploa u unutranjosti raunara. Kao to je preifks "
nano - " implicira, ovi generatori su dio nanotehnologije. Dakle, ak i najsloeniji i najmoniji
nanogeneratori koji postoje danas su dovoljno mali da ih drimo izmeu prsta.[3]
Kljune komponente unutar nanogeneratora su nanoice ili sline strukture napravljene od
piezoelektrinih keramikih materijala. Piezoelektrini materijali moe generirati elektrinu
struju samim time to ih savijemo ili pritisnemo. Stotine nanoica se mogu spakovati jedna
7

pored druge u prostoru manjem od irine ljudske dlake. U toj razmjeri, i sa kombinovanom
fleksibilnou komponenti nanogeneratora, ak i najmanji pokret moe proizvesti struju.[3]
Pored toga to su nevjerojatno mali i brzi, nanogeneratori su sve moniji. U martu 2011,
istraivai su mjerili izlazne veliine pet nanogeneratora spojenih zajedno. Ovaj mali spoj je
proizveo struju od oko jedan mikroamper, to je proizvelo napon od tri volta, otprilike isto
kao i dvije AA baterije.[3]

7.1.1 Razvoj nanogeneratora

Dr. Zhong Lin ( Z.L. ) Wang iz Gruzijskog instituta tehnologije ( Georgia Tech ) je vodei
istraiva u nanogeneratorima. Vie od desetljea , Wang i njegov tim radili su na proizvodnji
nevjerojatno malih strujnih krugova koji mogu proizvesti elektrinu energiju. Projekti vezani
za nanotehnologiju, poput onih koji je razvio tim iz Georgia Tech-a su toliko mali da
istraivai moraju koristiti mikroskope da bi vidjeli ono na emu rade i instrumente koji mogu
napraviti i manipulisati mikroskopske elektronike komponente i mjeriti njihove izlazne
veliine.[4]
Dr. Wang-ov tim razvija svoje nanogeneratore u potpunosti u okviru svojih laboratorija.
Wang i njegove kolege zaponu stvaranjem materijala koji su im potrebni, a onda sklapaju,
analiziraju, mjere i pakuju svaki prototip nanogeneratora. Ova revolucionarna istraivaka
grupa je uspjeno izvrila napajanje LED diode [ LED ] , laser dioda i ekran od tenog kristala
[ LCD ] iskljuivo pomou nanogeneratora.[4]
Razliite grupe su eksperimentirale sa razliitim piezoelektrinim materijalima tokom
istraivanja o nanogeneratorima. Istraivai Michael McAlpine sa Princeton univerziteta i
Prashant Purohit sa univerziteta Pennsylvania su koristili olovo-cirkonat-titanat, ili PZT. Iako
je PZT izuzetno krhak , McApline i Purohit otkrili su kako oblikovati materijal tako da se
moze rastegnuti i do 10 posto da da ne pukne. Godine 1999., Wang je postao prvi istraiva
koji je koristio cink oksid ( ZnO ) kao piezoelektrini materijal u nanogeneratorima. U objavi
iz 2009., Wang-ov tim pripisuje rezultate upotrebi ZnO za njihov nastavljeni uspjeh u
poboljanju nanogeneratora.[4]
Znamo da je piezoelektrini materijal kljuna komponenta nanogeneratora. Sada,
pogledajmo poblie unutranjost da vidim kako nanogenerator proizvodi elektrinu energiju.
[4]

7.1.2 ta se deava u unutranjosti nanogeneratora

Nanogenerator se sastoji od integrisanog strujnog kola, sa komponentama od silikona i
piezoelektrine keramike, ugravirane(etchovan) na fleksibilnu povrinu, pod nazivom
substrat. Dok su snaga i druge osobine substrata vani u inenjerstvu nanogeneratora, magija
se deava u strujnim kolima. Na povrini, golim okom, moemo vidjeti niz linija i kutija koje
se ine kao ravna, dvodimenzionalna slika. Meutim, mikroskopski pogled ispod vanjskog
sloja fleksibilnog ipa otkriva potpuno drugaiju trodimenzionalnu sliku.[5]
Struja nastaje u piezoelektrinom materijalu. Kao to je ve pomenuto, Wang-ov tim je
koristio ZnO za proizvodnju nanoica. Svaka nanoica je izmeu 100 i 300 nanometara u
8

promjeru ( irina ice ) . Duina svake nanoice je oko 100 mikrona; 1 mikrona = 100.000
nanometara. Da bi postavili ovo u perspektivu, imajte na umu da je duina ice ( ne irina )
otprilike ista kao i irina dvije ljudske dlake.[5]
U svojim nanogeneratorima, Wang-ov tim spaja niz nanoica na substrat i postavlja
elektrodu od silikona na drugi kraj ica. Elektroda ima cik-cak uzorak na svojoj povrini. Kad
se mali fiziki pritisak primjeni na nanogenerator, svaka nanoica se savija i stvara elektrini
naboj. Elektroda prima te naboje i prenosi ih kroz ostatak kola nanogeneratora. Cijeli
nanogenerator moe imati nekoliko elektroda koje primaju energiju od miliona nanoica.[5]
U svojim istraivakim grupama, McAlpine i Purohit imaju drugaiji pristup
nanogeneratorima, koristei PZT za stvaranje nanomani. Svaka nanomana je iroka oko 10
mikrona i 250-500 nm debljine. Oni prvi formiraju nanomanu na povrini magnezij-oksida, a
zatim ih uklonjaju pomou fosforne kiseline. Zatim fiksiraju nanomane na ve rastegnutu
povrinu od silikonske gume, koja kada je oputena, uzrokuje da se nanomane spoje bez
pucanja. Kada se saviju nanomane, njihovo kretanje proizvodi elektrinu energiju bez da se
otkidnu od povrine.[5]
Izgradnja na osnovnoj premisi formiranjem fleksibilnih ica od piezoelektrinih
materijala, istraivai su prouavali naine da dobiju vie snage iz svakog generatora. Na
primjer , Wang-ov laboratorij je poboljao kako nanoice tako i strujna kola u svakom
narednom dizajnu. Wang izvjetava da je u proteklih deset godina , vidio vie od milijardu
puta bolje izlaze nego kada je poeo sa radom.[5]

Slika 1.2 Mikroskopski pogled na jedan od procesa koji se koriste proizvodnju ZnO nanoica. Nanoice su u
sredini, rastu iz elektrode od hroma na lijevoj strani prema zlatnoj elektrodi na desnoj strani.[5]

7.2 Nano ljuskice

ini se kao da svaki dan ujemo o novoj tehnologiji koja bi mogla pruiti novu generaciju
iste, zelene energije. Bilo da su to alge , vjetar, biomasa, geotermalni izvori ili neki napredak
na postojuoj tehnologiji, navodni spasioci su uvijek iza oka. Meu svemu tome dolaze
9

nano ljuskice - poluprovodne nanostrukture koje bi mogle uklesati put za novu generaciju
proizvodnje energije putem solarnih elija.[6]
Nano ljuskice su rad dr Martin Aagesen, istraivaa na Univerzitetu u Kopenhagenu. U
2007. Aagesen je tvrdio da je " otkrio savrenu kristalnu strukturu " koja bi mogla omoguiti
sakupljanje 30 posto solarne energije usmjerene na povrinu.[6]
Trenutno , solarni paneli , u najboljem sluaju , mogu pretvoriti oko 15 do 20 posto suneve
svjetlosti u energiju. Ta neefikasnost doprinosi relativno visokom troku proizvodnje solarne
energije u odnosu na druge prljavije oblike energije poput uglja . Vie solarnih ploa se mora
koristiti ( i vie silicija koristiti u proizvodnji panela i veu povrinu objekta zauzimaju polja
panela ) da se skupi ekvivalentna koliina energije.[6]
Aagesen je osnovao kompaniju pod nazivom SunFlake da bi razvijao proizvode na bazi
svog otkria. On obeava da e efikasnost solarnih elija biti poveana, jer e energija imati
krae udaljenosti za prei unutar elije i da e njegovi paneli biti jeftiniji koritenjem manje
silicija.[6]
Njegova tehnologija nano ljuskica izdvaja se svojim obeanjima o veoj efikasnosti, ali i
po svojoj strukturi. Silicon koji je sastavljen od isto kristalne strukture obino ne provodi
struju dobro. To je razlog zato veina solarnih panela na bazi silikona imaju ugraenih
neistoa - kako bi se omoguilo elektronima da se kreu i popunjavaju praznine, stvarajui
elektrino polje.[6]
Ali iako je Aagesen-ovo otkrie dobilo kratak nalet publiciteta u 2007., postoje neki
skeptici. Kao prvo, tehnologija je vrlo mnogo u fazi prototipa , malo je se ulo o njoj od
poetne najave. Kao to je jedan komentator istakao , Aagesen je proizveo jako uinkovit
sakuplja svjetlosti a ne potpuno funkcionalan solarni panel koji pretvara fotone svjetlosti u
pokretne elektrone ( drugim rijeima , u energija) [ izvor : Westenhaus ] . On je jo daleko od
stvaranja funkcionalnog solarnog niza.[6]

7.2.1 Tehnologija nano ljuskica i drugi napretci u solarnoj energetici

Proizvodnja solarne energije sveprisutni u velikoj mjeri ovisi o trokovima. Dokle god su
fosilna goriva , nuklearna energija, hidro energija i druga sredstva za proizvodnju energije
jeftinija, trite diktira da e biti najpopularniji. Neki etrunjaci tvrde da je 1 $ po vatu
proizvedene energije je poslovna prekretnica za solarnu energiju, i ostaje prekretnica o kojoj
se mnogo pria za proizvoae solarne energije. U februaru 2009 kompanija pod nazivom
First Solar, objavila je da je premaila prieljkivani prag od 1 $ vatu. Ali jo uvijek postoje
mnoge prepreke na putu, ukljuujui i trokove ekstrakcije povezane sa kadmij teluridom,
materijalom koji First Solar koristi u svojim ploama umjesto silikona.[7]
Razne kompanije su se takmiile da se proglase kao voe u efikasnost solarnih elija, kljuni
faktor u smanjenju trokova. U junu 2007, Sanyo je najavio prototip solarne elije na bazi
silikona koja ima efikasnost od 22 posto. Ali est mjeseci ranije, Spectrolab postie 40,7 posto
efikasnosti sa svojim solarnim elijama. Takve prekretnice se esto postiu sa prototipima
pod idealnim uvjetima.[7]

10

Druge kompanije, kao to su Global Warming Solutions, su na trite plasirali posebne

premaze koji imaju za cilj poboljanje efikasnosti postojeih solarnih elija.[7]
Osim smanjivanja trokova , solarno prikupljanje velikih razmjera moe takoer ovisiti o
pronalaenju inovativnih naina za koritenje tehnologije. Velike solarne mree - kao to je
planirano za dolinu Ivanpah u pustinji Mojave koja bi koristila 318,000 ogledala predstavljaju opasnosti po okoli, jer im je potrebno odstranjivanje ogromnih povrina grmlja
i dijelova pustinje koji omoguavaju opstanak divljih ivotinja, a takoe i apsorbuju ugljini
dioksid. Jedno od moguih rjeenja je raspodjeljeno stvaranje energije, u kojem milioni kua,
zgrada i privatnih posjeda imaju male mree solarnih panela koji skupljaju energiju i prodaju
viak nazad u mikro mreu.[7]
Kako troak vie zastupljenih oblika solarne tehnologije opadaju, treba pripaziti na
nanotehnologiju, od nano ljuskica do " kvantnih takice ", koja pokazuje potencijal da spremi
i pretvori vie energije u odnosu na tradicionalne solarne elije na bazi silikona. Meutim,
mnogi od ovih navodnih otkria, ukljuujui nano ljuskice, moda nikada nee doi na
otvoreno trite i tako nikada izvriti revoluciju na solarnu energiju.[7]
Imajui to u vidu, ovdje su neke druge tehnologije koje se pojavljuju:

Efikasnije metode skladitenja solarne energije, kao to su zagrijavanje tekuina u

gasovito stanje ( i zadravanje u tom stanju )
Jeftiniji naini za proizvodnju solarnih elija, kao to je printanje inkjetovanjem
Toplinski motor vrstog stanja napravljen od strane izumitelja Super Soaker-a
koji poveava efikasnost za 60%
Jeftini, supertanki CIGS ( bakar, indij, galij, selenid ) solarni filmovi koje nisu
napravljeni od silikona
Obojena stakla ili ploe od plastike koje pomau da se fotoni fokusiraju fotona
solarne mree
Solarna mrea sa tekuinom na kojoj se postavlja solarni panel na povrinu
tekuine(vode) i koristi plastini objektiv da se koncentrira dolazne suneve
zrake[7]

11

Slika 1.3 Solarni panel napravljen od nano ljuskica[7]

7.3 Infrastruktura prenosa elekrine energije

Primjene nanotehnologija mogu pomoi u poboljanju komponenata infrastrukture
elektrinog prenosa, ime se potencijalno smanjenje uticaj na ivotnu sredinu. Primjeri u
nastavku su:
Transformatori
Trafostanice i
Senzori[2]

7.3.1 Transformatori

Tekuine koje sadre nanomaterijale mogle bi posluiti kao efikasnije rashladne tekuine
u transformatorima, i eventualno smanjiti broj koritenih transformatora. Nanoestice
poveavaju prenos toplote, a vrste nanoestice provode toplotu bolje od tenih. Nanoestice
plutaju u tekuinama due od veih estica, i oni imaju mnogo vee povrinu, a tu se deava
prenos toplote. Koritenje nanoestica u razvoju transformatora moglo bi dovesti do stvaranja
kompaktnih ureaja koji ne sadre zapaljive tekuine.[2]

7.3.2 Trafostanice
Baterije unutar trafostanica su vane za izravnavanje napona, pruanje besprekidnog
napajanja upravljakim ureajima trafostanice, i za pokretanje rezervnih elektrinih sistema.
Manje, efikasnije baterije mogle bi potencijalno smanjiti broj trafostanica u mrei.[2]

7.3.3 Senzori
Nanoelektronika ima potencijal da revolucionizira senzore i ureaje za kontrolu elektrine
energije. Senzori na bazi nanotehnologija bi bili samopodeavajui i samodijagnozirajui.
Takvi senzori bi mogli omoguiti daljinsko nadgledanje infrastrukture u stvarnom vremenu.
Minijaturni senzori rasporeeni irom cijele prenosne mree bi mogli pruiti pristup podacima
i informacijama prethodno nedostupnim. Time bi bilo lake rukovati gubicima u prenosu, to
bi pomoglo da se unaprijedi cjelokupni rad prenosne mree.[2]

12

8 ZAKLJUAK

Nanotehnologija je nova tehnologija koja se skoro poela razvijati, to je revolucionarna

nauka koji e promijeniti sve ono to smo ve znali. Budunost koju smo gledali samo u
filmovima znanstvene fantastike e u bliskoj budunosti biti stvarnost. Nanotehnologija e
omoguiti naunicima da manipuliu kombinacijom atoma u objektima i da ih naprave
lakim, jaim i izdrljivijim nego prije, samo koritenjem ugljikovih nanocijevi za koje je
poznato da su sto puta jae od elika, a uz to su vrlo fleksibilne. To e dovesti do stvaranja
objekata koji mogu promijeniti svoj oblik i imaju viestruku namjenu kao Nokia Morph, na
primjer, to je prototip koji e uskoro izai na trite. Nanotehnologija e nam omoguiti
obilnu koliinu energije, jer e vriti transformaciju energije efikasnije, na primjer vjetrenjae
za koje se zna da imaju sposobnost za transformaciju energije vjetra u elektrinu energiju, a
nove vjetrenjae koje e koristiti nanotehnologiju e imati lake i jae lopatice
propelera(koritenjem ugljikovih nanocijevi) koje e transformisati mnogo vie energije nego
prije.
Nanotehnologija pokriva mnoga podruja znanosti danas, a pokrivat e ih jo vie u blioj
budunosti. Beskonano je velika i omoguit e da se mnogi izumi ostvare, poput
teleportacije na kojoj naunici ve danas rade.

9 LITERATURA
[1] NANOTEHNOLOGIJA, Elektrotehniki fakultet u Sarajevu, 2009.
[2] Potential Impacts of Nanotechnology on Energy Transmission Applications and
Needs, Deborah Elcock, 2007.
[3] http://electronics.howstuffworks.com/nanogenerator.htm
[4] http://electronics.howstuffworks.com/nanogenerator1.htm
[5] http://electronics.howstuffworks.com/nanogenerator2.htm
[6] http://science.howstuffworks.com/environmental/green-tech/energy-production/nanoflakes.htm
[7] http://science.howstuffworks.com/environmental/green-tech/energy-production/nanoflakes1.htm

13