Professional Documents
Culture Documents
S AD R AJ
Pojam aerobika......................................................................................................... 4
2.
Karakteristike aerobika............................................................................................... 4
3.
2.1.
2.2.
Vrste aerobika........................................................................................................... 7
3.1. Hi- low aerobik....................................................................................................... 7
3.2. STEP aerobik......................................................................................................... 7
3.3. Fatburning............................................................................................................. 8
3.4. Conditioning.......................................................................................................... 8
3.5. New body............................................................................................................. 8
3.6. Body sculpt........................................................................................................... 9
3.7. Tae- bo................................................................................................................. 9
3.8. Pilates.................................................................................................................. 9
3.9. Pilates na lopti...................................................................................................... 10
3.10. Aero mix........................................................................................................... 10
4.
5.
ZAKLjUAK............................................................................................................... 15
LITERATURA.............................................................................................................. 16
UVOD
Kao temu za izradu ovog seminarskog rada iz nastavnog predmeta Aerobik koji sam sluao na
drugoj godini redovnih studija na Fakultetu fizikog vaspitanja i sporta izabrao sam Osnovne
karakteristike i vrste aerobika.
Razlog za odabir ba ove teme krije se u tome da smatram da je najbitnije utvrditi osnovne
karakteristike o ovm relativno mladom sportu, a zatim ga dalje izuavati i nadograivati. Stoga
sam se potrudio to temeljito izuiti, a opet, sa druge strane, saeto prenijeti na par predstojeih
strana ovog rada.
Jer, kao i u svemu, tako i u sportu, najbitnije je njegovo dobro, sutinsko poznavanje, to zapravo
predstavlja dobar temelj!
Aerobik je vrsta treninga koja kombinuje ritmike aerobne vjebe sa istezanjem i
vjebama snage. Cilj aerobika je poveati snagu, elastinost i kardiovaskularni kapacitet
organizma. U naelu se izvodi grupno, uz muziku i nadgledanje instruktora aerobika.
asovi aerobika, koji se najee odravaju u teretanama i fitnes centrima, podijeljeni su prema
intenzitetu treninga, tako da se polaznici smjetaju u razliite grupe, s obzirom na njihovu
tjelesnu spremnost.
Aerobik je, kao nain odravanja spremnosti ljudi, prvo poelo koristiti ratno vazduhoplovstvo
SAD- a, a poetkom 1980- ih ga je ispromovisala glumica Jane Fonda.
Danas postoji i takmiarski vid aerobika (sportski aerobik), koji koristi zahtjevnu koreografiju,
ritmiku i sportsku gimnastiku i gdje takmiari, slino umjetnikom klizanju, moraju izvesti
odreene elemente.
1. Pojam aerobika
Aerobne treninge je osmislio Kuper, sredinom 60- ih godina XX vijeka, objavljivanjem i
objanjavanjem njegovog pojma u svom djelu Aerobics.
Aerobno vjebanje je ona aktivnost, koja ukljuuje, tj. poveava potronju kiseonika u
organizmu. Pojam aerobni se odnosi na vazduh i predstavlja upotrebu kiseonika u
metabolikim procesima organizma, tj. procesu proizvodnje energije.
Aerobni trening je u principu trening srednjeg nivoa inteziteta i traje due vremena. Prije
aerobnog treninga obino se praktikuje zagrijevanje sa istezanjem. Poslije samog treninga koji
moe biti u trajanju od 20 ili vie minuta, ponovo se isteu miii u toku oporavka- hlaenja
(cool- down fazi).
2. Karakteristike aerobika
Aerobik je aerobna aktivnost koja se provodi u velikim grupama pod strunim vodstvom
instruktora uz muziku, a ima cilj poboljanje kondicije, smanjenje potkonog masnog tkiva,
oblikovanje svih miia i poboljanje zdravstvenog stanja.
Aerobni program poinjemo zagrijavanjem u kojem je cilj pripremiti tijelo za glavni kondicijski
dio treninga, koji se odnosi na program koji smo izabrali, a zajedniki cilj programa je
poboljanje fizikog, psihikog i zdravstvenog stanja vjebaa.
Dananji tempo ivota zahtjeva puno sjedenja, a malo kretanja, te je zbog toga neophodno
posvetiti se vjebanju koje pozitivno utie na zdravlje i tjelesnu kondiciju jer pospjeuju:
1.
2.
3.
4.
Radi se o vrsti vjebanja razliitih programskih sadraja sa veoma povoljnim uticajem na rad
kardiovaskularnog i respiratornog sistema. Zahtjevi aerobnog vjebanja sastoje se u sljedeem:
1.
2.
3.
4.
Optereenje pri aerobnom treningu je toliko malo, da naprezanje miia traje dugo (u desecima
minuta), tako da se aktivira mehanizam koritenja tjelesnih masti za proizvodnju energije.
Vjeba je tako odabrana da se koriste najvei miii tela kako bi se moglo potroiti to vie
energije kad se ona ve dobija iz masnog tkiva.
Najvei utroak masti odvija se pri takvom intenzitetu naprezanja kod koga je nivo pulsa oko
65% od maksimalnog (maksimalni puls iznosi 220 umanjeno za broj godina).
Bez obzira radi li se o hodanju, tranju, stepanju, vonji bicikla, plivanju ili neem slinom,
masno tkivo izgara s cijelog tijela, jer kod aerobnog treninga, ba kao i kod anaerobnog, niti
jedna vjeba ne slui za skidanje potkonog masnog tkiva s nekog odreenog miia.
Nakon aerobnog treninga metabolizam ostane jo neko vrijeme povean, tako da tjelesna mast
pojaano izgara jo nekoliko sati.
Kada krenete da se bavite/ trenirate aerobik potrebno je da utvrdite kakav je Va kondicijski nivo.
Njegov osnovni pokazatelj jeste srana frekvenca HR (heart rate)1.
Kroz redovan aerobni trening usavrava se rad organskih sistema i smanjuje vrijednost
prosjenog pulsa u mirovanju. Da biste u tome uspjeli morate biti uporni u redovnom i
sistematinom vjebanju u tzv. "optimalnoj zoni optereenja" koja se odnosi upravo na vrijednost
srane frekvence. "Optimalnu zonu optereenja" lako je odrediti ako se izrauna maksimalna
frekvenca srca prema formuli:
220 godine ivota = max. HR
"Optimalna zona optereenja" kree se sa vrijednou frekvence srca u intervalu od 60- 85%
maksimalnog sranog pulsa. Frekvencu srca mogue je pratiti blagim pritiskom kaiprsta,
srednjeg i domalog prsta na karotidnoj arteriji na vratu ili na arteriji radijalis sa unutranje strane
zgloba ake. Dovoljno je izmjeriti broj udara pulsa u 10 sekundi, pa dobijenu brojku pomnoiti
sa 6 i dobija se vrijednost pulsa u 1 minutu. Evo koje su to vrijednosti pulsa u 10 sekundi i u 1
minutu:
3. Vrste aerobika
Svaki program ini jedan as/ trening koji se sastoji od 2 dijela (s pauzom od 2-3 min) ili od
jednog bez pauze, koji zahtjeva razliite zadatke i ciljeve. Postoji vie vrsta aerobika:
1. Hi- low aerobik
2. STEP aerobik,
3. Fatburning,
4. Conditioning,
5. New body,
6. Body sculpt,
7. Tae- bo,
8. Pilates,
9. Pilates na lopti, ,
10. Aero mix.
3.4. Conditioning
Conditioning je program gdje se u prvom dijelu treninga primjenjuju low koraci na stepu, sa
dodatnim optereenjem. Zagrijavanje moe biti na tlu sa postepenim penjanjem na step, te dolazi
do poveanja intenziteta. Koristi se intervalna metoda rada. Glavni dio traje 20- 30 minuta.
Nakon glavnog dijela slijedi cool down sa sniavanjem pulsa, te pauza. Nakon pauze slijede
vjebe za jaanje muskulature ili ak pilates- klasini ili na lopti.
3.7. Tae- bo
To je aerobni program sa primjenjenim pokretima borilakih vjetina.
Zagrijavanje traje 5- 10 minuta, nakon ega slijedi jako zahtjevan i visok intenzitet koji traje 2030 min, te cool down. Potom ide pauza od 2- 3 minuta, a potom drugi dio treninga, usmjeren na
total body toning ili BTLS, ili vjebe za jaanje muskulature drugih miinih grupa u trajanju od
20- 30 minuta.
Naravno, na kraju programa slijedi istezanje svih miinih grupa sa akcentom na miie koji su
posebno bili angaovani u toku prethodna dva dijela aerobnog treninga.
3.8. Pilates
Pilates predstavlja metodu oblikovanja tijela sa jedinstvenim sistemom vjebi istezanja i snage,
sa ciljem:
1.
2.
3.
4.
Prvih 5 minuta je uvoenje u rad obino dinamikim, te statikim istezanjem, a potom slijede
vjebe na tlu u trajanju od 40- 50 minuta. Mogue je vjebati i sa rekvizitima kao to su: palice,
buice ili loptice.
Zavrna faza je oputanje i lagani stretching 5- 10 minuta.
high low,
new body,
step,
conditioning,
tae-bo i sl.
Slijedi pauza, a u drugom dijelu treninga odrauju se vjebe za tonizovanje miia kao pilates,
pilates na lopti, BTLS, body toning i slino.
I na kraju treninga radi se stretching 5- 10 minuta.
poveanje izdrljivosti,
poveanje brzine tranja,
poveanje upotrebe masti kao goriva i uvanje glikogena za jae treninge,
ubrzavanje zalijeenja miia poslije napornih treninga.
Aerobne vjebe esto koriste i osobe koje su anoreksine kao vid kontrole apetita. Aerobni
treninzi poveavaju nivo eera i masnih kiselina u krvi, poto stimuliu masno tkivo da
razgrauje masti.
Aerobni trening utie na cjelokupni organizam, na sve sisteme i organe koji ga ine. Ima
povoljan uticaj na ovjeka i stimulie rad organa. Povoljni inioci aerobnog treninga su:
Fizioloke promjene:
Srce:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Miii:
1.
2.
3.
4.
5.
5.1.
Od sredstava za provjeru efekata aerobnog treninga, koriste se razliiti testovi i mjerenja. Neki
od osnovnih testova su:
1.
2.
3.
4.
Kuperov test,
Harvardski step test,
PWC 180 test,
Skok u dalj iz mjesta i drugi.
ZAKLjUAK
Aerobni trening je trening srednjeg nivoa inteziteta i traje due vremena.
Ovakav vid treniranja povoljno utie na svakog ovjeka i to tako to:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Radi ouvanja, ali i unapreenja zdravlja, aerobni trening treba upranjavati kad god je to
mogue.
Vjebanjem e vam se otvoriti novi vidici, upoznaete dio sebe koji do sada moda niste znali.
Kada se sasvim naviknete na tjelesnu aktivnost uivaete u svakom trenutku treninga, i sa
nestrpljenjem ete iekivati svaki naredni.
Po mom miljenju, najbitniji uinak koji na nas ima aerobni trening jeste onaj intelektualni
uinak... "Mens sana in corpore sano" je izreka koja kae da je u zdravom tijelu, zdrav i
duh. Ona ovdje, na stranicama ovog seminarskog rada i dobija pravi smisao- unaprijedite svoje
intelektualne sposobnosti tako to ete bar tri puta nedjeljno dobro poraditi na svom tijelu i
odraditi neki dobar trening!
LITERATURA
Internet izvori:
1. http://www.trcanje.rs/zdravlje/aerobni-trening-i-aerobni-kapacitet/
2. https://socceroaza.wordpress.com/2014/11/29/uticaj-aerobnog-treninga-na-zdravlje/
3. https://www.fitness.com.hr/vjezbe/programi-treninga/Razlike-treninga.aspx