“Mješovita srednja škola”

Novi Travnik

Linijski prevoz putnika

Organizacija prevoza robe i putnika

Mr.Sanel Silajdžija, dip.ing.saob.

13.05.2015.
Novi Travnik
 LINIJSKI PREVOZ I ELEMENTI LINIJE
 Linijski prevoz po svom načinu rada i
organizaciji predstavlja specifičan vid prevoza, u
kome vozila cirkulišu između dve krajnje stanice
(terminusa) po unaprijed utvrđenoj trasi i
utvrđenom redu vožnje, zaustavljajući se na
svim stajalištima na kojima putnici ulaze i izlaze
iz vozila.
 Stanicama A i B nazvani su početni i završni
terminus, a rastojanje između njih predstavlja
dužinu linije L.
 Svaka linija ima svoju oznaku i naziv, i oznaka
linije je naj češće izražena arapskim brojem a za
naziv linije uzima se naziv početnog i završnog
terminusa.
Šematski prikaz linije JGP
 Linija javnog gradskog prevoza definisana
je sa dvije grupe elemenata:
 Statički elementi linije i
 Dinamički elementi linije

Statički elementi linije su preduslov za

način funkcionisanja sistema JGPP-a i
postizanje određenog nivoa kvaliteta
prevoznih usluga i efekata transportnog
rada sistema.
Osnovni statički elementi linije su:

1.Trasa linije,
2.Dužina linije,
3.Terminusi,
4.Stajališta,
5.Gravitaciono područje linije.
 Trasa linije je unaprijed utvrđena putanja koju
vozila koriste za kretanje između dva terminusa.
 Čine je površinske saobraćajnice, podzemne
dionice- tuneli ili nadzemne dionice- vijadukti.
 Prema stepenu nezavisnosti kretanja vozila
JGPP-a po trasama, definisane su tri osnovne
kategorije trasa;
 Trasa A – potpuno nezavisna trasa (metro,
automatski vođeni sistemi i sl.)
 Trasa B – djelimično zavisna trasa (laki šinski
sistem i sl.)
 Trasa C – zavisna trasa (autobus, trolejbus,
tramvaj)
Zahtjevi koje trasa linije treba da ispuni:
 Treba da u što većoj mjeri budu prilagođene
linijama želja, odnosno potrebama putnika uz
minimiziranje vremena putovanja i
omogućavanje najvećeg broja direktnih vožnji;

 Da imaju što veću nezavisnost u odnosu na

druge vidove prevoza ugradu;

 Saobraćajno – tehnički elementi trase (usponi,

krivine profil i dr.) treba da odgovaraju
karakteristikama prevoznih sredstava
(maksimalne snage, brzine i dr);
Stajališta
 Stajališta predstavljaju obilježena mjesta na
liniji na kojima se vozila JGPP-a zaustavljaju i
koja su prilagođena i organizovana za ulazak i
izlazak putnika;
Usaobraćajno – tehničkom smislu treba da
obezbjede:
 Prostor za zaustavljanje vozila nesmetano od
drugih tokova saobraćaja, a kojim se isto tako ne
ometa i ne ugrožava normalno odvijanje ostalog
saobraćaja;
 Površinu za udobno i bezbjedno čekanje
putnika, ulazak i izlazak iz vozila;

 Nadstrešnicu za zaštitu putnika od

padavina i sunca;

 Staničnu oznaku uočljivu sa velike daljine

sa osnovnim informacijama o broju, nazivu
i trasi linije i redu vožnje.
Znak autobusko stajalište
 Terminusi-autobuske stanice

Terminus linije je početna, odnosno završna tačka

kretanja vozila duž linije.

Osnovne tehnološke funkcije koje terminus treba da

zadovolji su sledeći:

1. U prostornom smislu treba da omogući promjenu

smjera,zadržavanje i parkiranje jednog ili više vozila;

2. U funkcionalnom smislu treba da omogući većem broju

direktnih putnika ili putnika koji presjedaju, brzu i
kvalitetnu uslugu u odnosu na stajališta linije;
 U organizacionom smislu treba da
omogući odmor vozača, zamjenu vozača
prilikom smjene i da posluži za praćenje i
korigovanje redova vožnje ukoliko je to
potrebno (optimizacija vremena
zadržavanja vozila na terminusima;
 Autobuske stanice(terminusi) su širi pojam od
autobuskih stajališta i imaju znatno veći broj
sadržaja u odnosu na stajališta kao što su:

 Upravna zgrada,
 Peroni za dolazak autobusa,
 Peroni za odlazak autobusa,
 Šalter za informacije,
 Restoran za putnike,
 Toalet itd.
Šematski prikaz autobuske stanice
Pitanja:
1.Linijski prevoz putnika?
2.Koje vrste elemenata linija imamo?
3.Statički elementi linije?
4.Trasa linije?
5.StaJalište?
6.Zahtjevi koje treba da zadovolji stajalište na liniji?
7.Terinusi?
8.Zahtejevi koje treba da zadovolji terminusi linije?