Srednja struna kola

kolska godina

Bugojno

2015/2016

Smjer:tehniar drumskog saobraaja

MATURSKI RAD
Iz predmeta Autobaze i autostanice
TEMA:ULINO PARKIRANJE

Mentor
prof. Jusufbegovi Amel

Uenik:
Mirko Lozani

SADRAJ

1.0 UVOD.............................................................................................................................3,4
2.0 ULINO PARKIRANJE......................................................................................................5
3.0 PARKIRANJE OVISNO O UGLU PARKIRANJA.........................................................6
3.1 UZDUNO PARKIRANJE..................................................................................................6
3.2 KOSO PARKIRANJE..........................................................................................................7
3.3 OKOMITO PARKIRANJE..................................................................................................8
4.0 PARKIRANJE OVISNO U ODNOSA SA OSI KOLOVOZA.......................................9,10
5.0 MJESTA ZA PARKRIANJE ZA POSEBNE NAMJENE.................................................11
5.1 PARKING MJESTA ZA OSOBE SA INVALIDITETOM ILI SAMANJENE
POKRETLJIVOSTI..................................................................................................................11
5.2 PARKING MJESTA U KOJIMA SE PREVOZE DJECA DO 6 GODINA STAROSTI..12
5.3 MJESTA ZA PARKIRANJE ENA-VOZAICA............................................................13
6.0 ZAKLJUAK.....................................................................................................................14
7.0 LITERATURA....................................................................................................................15

1.0 UVOD

Parkiralita su povrine za parkiranje vozila koja se sastoje od jednog ili vie mjesta za
parkiranje.
Mjesto za parkiranje je povrina odreena za parkiranje vozila (autobusa,automobila,kamiona,
motocikala).Mjesto za parkiranje moe biti smjetenona ureenim parkiralitima,na ulici ili u
garaama.Zadaa iscrtanog parkiralinog mjesta je je smjetanje vozila u prostorna jedan od
naina organizacije parkiranja.
*okomito parkiranje
*koso parkiranje
*uzduno parkiranje
Dimenzije parkiralinog mjesta ovise o nainu parkiranja i poloaju parkiralinog mjesta u
odnosu na druga parkiralina mjesta i ostale objekte u prostoru.
Podloga mjesta za parkiranje treba biti izraena od materijala koji omoguuju nesmetano i
udobno kretanje vozila i osoba,posebice osoba sa ogranienom mogunou kretanja.
Mjesta za parkiranje se u pravilu oznaavaju crtama bijele boje.irina crte je 0,10 m(10 cm).
Posebna parkiralina mjesta (za invalidne osobe ili rezervisana parking mjesta) oznaavaju se
utom bojom. U posebnim sluajevima na parkiralitima koja nisu javne prometne povrine,
parkiralina mjesta se mogu oznaiti i drugim bojama.Dimenzije crta za oznaavanje mjesta
za parkiranje prikazane su na sljedeoj slici.

Slika broj 1.
3

Parkiranje vozila na otvorenom prostoru moe da se vri na:

*ulicama sa obiljeenim ili neobiljeenim parkiralinim povrinama(ulino parkiranje)
*na povrinama izvan ulica namijenjeno iskljuivo za parkiranje vozila(izvan ulina mjesta za
parkiranje)

U pravilu se u manjim gradovima veina potreba za parkiranje zadovoljava ulinim

parkiranjem. Uveim gradovima sa neuporedivo veom potranjom putovanja osobnim
vozilom rjeava se to i ulinim parkiranjem i ponudom izvanulinih mjesta za parkiranje
(parkiralita i garae)
Udio ponude mjesta za parkiranje na posebnim parkiralitima u ukupnoj ponudi parkiralita
proporcionalno se poveava s veliinom grada Udio ponude ulinih parkiralita obrnuto je
proporcionalan s veliinom grada
Broj stanovnika grada
x 1.000

5-10
10-25
25-50
50-100
100-250
250-500
500-1000
>1000

Udio povrina ulinog

parkiranja u ukupnim
parkiralinim povrinama
grada (%)
88
64
61
55
44
30
23
16

Udio parkiranih automobila na

ulici u ukupnom broju
parkiranih automobila na
podruju grada
93
85
84
79
76
66
63
50

Tabela 1

2.0 ULINO PARKIRANJE

Ulina mjesta za parkiranje su povrine na gradskim ulicama,i to na prostoru kolovoza ili

trotoara. Ulina mjesta za parkiranje mogu biti projektovana za izvedbu novih prometnica (to
je povoljniji sluaj), ili se pak na postojeoj ulinoj mrei preprojektiranjem plana i
organizuje ulino parkiranje.
Ulino parkiranje je vozaima znatno atraktivnij nain parkiranja u odnosu na izvanulina
parkiralita ili garae za parkinge.Parkiranje na ulici omoguuje najblii kontakt s objektima
koji su cilj putovanja.Pri takvom parkiranju gubi se najmanje vremena za radnju parkiranja te
dolazak od automobila do cilja putovanja pjeaenjem.Takva vrsta parkiranja posebno je
atraktivna vozaima koji se kratkotrajno zadravaju na cilju putovanja.
Ulino parkiranje,osim prednosti,ima i znatnih nedostataka.Jedan od glavnih nedostataka je
taj to ulino parkiranje znatno smanjuje kapacitet,odnosno propusnu mo prometnica.Osim
utjecaja na smanjenje kapaciteta prometnica parkirana vozila na ulici smanjuju brzinu kretanja
vozila,poveavaju trokove eksplotacije i uzronici su estih prometnih zastoja to posredno
uzrokuje poveanje emisije ispunih plinova u gradovima,odnosno negativno utie na
ekoloko stanje gradova.
Ulino parkiranje ima i negativan uticaj na sigurnost prometa.Taj negativan utjecaj oituje se
u opasnosti prilikom naputanja parkiralinog mjesta,i za vozilo koje izlazi sa parkiralinog
mjesta i za ostala vozila,te prilikom otvaranja vrata prilikom ulaska u vozilo i izlaska iz vozila
to moe ugroziti ostala vozila i pjeake koji prolaze pokraj ili izmeu parkiranih vozila jer
ulazak na parkiralino mjesto ili izlazak s njega u pravilu,zahtjeva vonju unazad koja je
uvijek vrlo opasna za pjeake.
*Ulino parkiranje mogue je projektovati i izvesti na sljedee naine:
I. ovisno u uglu parkiranja
a) uzduno parkiranje
b) koso parkiranje
c) okomito parkiranje
II. ovisno o poziciji parkiralita u odnosu na rub proemtnice:
a) na kolovozu,uz rub kolovoza
b) na kolovozu,na sredini kolovoza
c) na trotoaru
d) dijelom na trotoaru,dijelom na kolovozu
5

3.0 PARKIRANJE OVISNO U UGLU PARKIRANJA

3.1 UZDUNO PARKIRANJE

Uzduno parkiranje podrazumjeva parkiranje vozila paralelno sa osi prometnice,odnosno

paralelno sa smjerom kretanja vozila.Takvo parkiranje zahtjeva najmanju irinu prostora za
parkiranje i najmanju irinu za manevriranje vozila prilikom parkiranja,ali zauzima najvie
prostora po duini.Prednost uzdunog parkiranja oituje se u dobroj pregledosti prilikom
izlaska sa parkiralinog mjesta to pozitivno utie na razinu sigurnosti odvijanja
prometa.Nedostatak uzdunog parkiranja je u tome to je opet,u najveem djelu
sluajeva,nuan ulazak na parkiralino mjesto vonjom unazad to uzrokuje zastoje u
odvijanju prometa te ima negativan uticaj na razinu sigurnosti odvijanja prometa.
Osnovna dimenzija uzdunog parkiralinoga mjesta prema europskim normativima iznosi
5,75 x 2,00 m,a nuna irina manevarskog prostora uz parkiralino mjesto je 3,50 m. Iznimno
se moe primjeniti dimenzija parkiralinog mjesta 5,50 x 2,00 m to se ne preporuuje zbog
sve veih dimenzija novoproizvedenih vozila.Krajnja parkiralina mjesta na povrinama za
uzduno parkiranje mogu se,ako nikakva prepreka ne ometa smanjiti za 1,0m odnosno na
duiu za 4,75m.

Slika 2:Uzduno parkiralite

3.2 KOSO PARKIRANJE

Koso parkiranje podrazumjeva parkiranje vozila pod odreenim uglom u odnosu na os

kolovoz,odnoso pod odreenim uglom u odnosu na smjer kretanja vozila.Ugao pod kojim je
najbolje postaviti kosa parkiralina mjesta prema zakonskim smjernicama za parkiranje vozila
moe biti 45o,54o,63o,72o,81o.
U sluaju specifinih potreba odreene lokacije na kojoj se planiraju kosa parkiralina mjesta
mogue je postaviti parkiralino mjesto pod bilo kojim uglom izmeu 30 o i 90o uz prethodi
proraun duine i dubine parkiralinog mjesta.
Koso parkiranje zahtjeva veu irinu prostora u odnosu na uzduno parkiranje,ali omoguuje
bolju iskoristivost duine prostora za parkiranje.Prednost kosog parkiranja je u tome to
omoguuje jednostavno parkiranje vonjom unaprijed to ne uzorkuje smetnje odvijanju
prometa na ulici u kojoj se nalazi prostor za parkiranje.
Osim toga zbog raznih moguih uglova,kos parkiranje moe se prilagoditi raznim poprenim
presjecima ulica.Nedostatak kosog parkiranja moe se oitovati u tome to se u koso
parkiralino mjesto moe ui vozilom samo iz smjera kretanja vozila odnosno iz smjera
kretanja vozila u odnosu na ugao parkiranja.
Osnovna irina parkiralinog mjesta iznosi 2,50m,duina ovisi o uglu postavljanja i iznosi od
5,00 m do 6.86m, a dubina od 4,85m do 5,35m.Ako na kosom parkiralinom mjestu postoji
mogunost natkrivanja unutarnjeg ruba parkiralinog mjesta privjesom,dubina parkiralinog
mjesta moe se skratiti za 0,70m ne ovisno o uglo postavljanja.

Slika 3:Koso parkiralite

3.3 OKOMITO PARKIRANJE

Okomito parkiranje podrazumjeva parkiranje vozila pod uglom od 90 o u odnosu na os

kolovoza,odnosno pod uglom od 90o u odnosu na smjer kretanja vozila.Okomito parkiranje
omoguuje smjetaj veeg broja parkiranih vozila po dunom metru povrine za parkiranje,
ali zahtjeva najveu irinu parkiraline povrine i prostora za ulazak na parkiralino mjesto.
Prednost okomitog naina postavljanja mjesta za parkiranje odnosi se na omoguavanje
ulaska na parkiralino mjesto i izlazak s parkiralinog mjesta iz oba smjera te,u odnosu na
koso postavljanje,bolje iskoritavanje parkiraline povrine.
Nedostatak okomitog parkiranja je u velikoj irini prostora za ulazak na parkiralino mjesto i
izlazak sa parkiralinog mjesta(min~ 6,00m)koja premauje ak i irinu nekih gradskih
dvosmjernih ulica sto onoemoguuje primjenu okomitih mjesta za parkiranje u takvim
ulicama.
Preporuena irina okomitog parkiralinog mjesta iznosi 2,50(min 2,30),a dubina 5,00m.Ako
na okomitom parkiralinom mjestu postoji mogunost natkrivanja unutarnjeg ruba
parkiralinog mjesta privjesom,dubina parkiralinog mjesta moe se skratiti za 0,70m.

Slika 4:Okomito parkiranje

4.0 PARKIRANJE OVISNO U ODNOSA SA OSI KOLOVOZA

Parkiralita na ulici koja se postavljaju u odnosu na os kolovoza postaviti na sljedee naine:

a) na kolovozu,uz rub kolovoza
b) na kolovozu,na sredini kolovoza
c) na trotoaru
d) dijelom na trotoaru,dijelom na kolovozu

Postavljanje parking mjesta uz rub kolovoza najprikladniji je nain postavljanja jer ulazak
na parking mjesto i izlazak sa njega nije ometan rubnim kamenom,odnosno vozilo prilikom
parkiranja ostaje na kolovozu uz njegov desni rub.
Takav nain postavljanja je najprikladniji s aspekta sigurnosti pjeakog prometa jer vozila
prilikom parkiranja ne ulaze na prostor gdje je mogue kretanje pjeaka.
Nedostatak tog naina postavljanja mjesta za parkiranje je u tome to za cijelu irinu, odnoso
duinu parkiralinog prostora zauzima kolovozna povrina.To u veini sluajeva nije mogue
pri formiranju novih parkiralinih povrina na postojeim gradskim ulicama jer zahtjeva
prenamjenu voznih traka u parkiraline povrine ime se znatno smanjuje propusna mo
prometnice.
Postavljanje mjesta za parkiranje na sredini kolovoza mogue je na ulicama irokog
poprenog presjeka.Prednosti takvog postavljanja su u tome to su takva parkiralina mjesta
mogu jednostavno koristiti iz oba smjera vonje, te to takve parkiraline povrine razdvajaju
prometne tokove iz suprotnih smjerova.
Negativnost takvog postavljanja mjesta za parkiranje ja u tome to je vozaima otean pristup
od vozila do pjeakih povrina i obrnuto,jer se moraju kretati sredinjim djelom kolovoza do
najblieg pjeakog prelaza ili moraju prelaziti kolovoz izvan pjeakog prelaza.
Naglaena je negativna strana takvog postavljanja mjesta za parkiranje, pri uzdunom
postavljanju, u ulicama u kojima su parkiralina mjesta postavljena u sredini,a sa svake strane
parkiraline povrine postoji samo jedna prometna traka u jednom smjeru.U tom sluaju irina
prometne trake mora iznositi najmanje 4,50m radi ostvarenja minimalne irine kolovoza
izmeu vrstih prepreka iako je ulazak na parkiralino mjesto i izlazak sa njega dovoljna
irina 3,50m.Takvim dizajnom koristi se vrlo velika povrina za ostvarenje relativno malog
broja mjesta za parkiranje,odnosno najmanje je racionalna.

Postavljanje mjesta za parkiranje na trotoaru povoljan je nain postavljanja mjesta za

parkiranje s aspekta propusne moi,odnoso kapaciteta prometnice za promet motornih vozila,
jer takav nain postavljanja ostavlja itav prostor kolovoza za kretanje vozilima.
Meutim takav nain postavljanja mjesta za parkiranje ima negativan uticaj na razinu
sigurnosti odvijanja prometa u odnosu na postavljanje mjesta za parkiranje cijelom irinomna
kolovozu.
Negativan uticaj uzrokovan je time to vozai prilikom parkiranja naputaju razini kolovoza,
odnoso dijelom vozila moraju visinski savladati trotoar(ako nija prilagoen i skoen), to
moe ugroziti pjeake.Takoer parkiranje vozila na trotoaru produuje radnju parkiranja
odnosno vrijeme ometanja trentnog prometa vozila koja se parkiraju.
Potrebno je naglasiti da se dizajniranjem parkiranja na trotoaru(dijelom ili cijelom duinom)
oduzima projektirana povrina pjeacima i namjenjuje se za vozila,to esto moe rezultirati
negativnom efektom u ukupnom javnom mijenju.Parkiranje na trotoaru u pravilu treba
izbjegavati.
Postavljanje mjesta za parkiranje dijelom na trotoaru dijelom na kolovozu dobar je
nain kako bi se maximalno iskoristila irina kolovoza i trotoara koju je mogue koristiti za
parkiranje vozila.Na taj nain je mogue je parking mjesto smjestiti na ulicu na nain da se
znatno ne smanji ni propusna mo prometnice za vozila ni propusna mo,odnosno udobnost
kretanja pjeaka na pjeakim povrinama.
Takav nain postavljanja mjesta za parkiranje ima jednak negativan uticaj na razinu sigurnosti
odvijanju prometa kao i pri dizajniranju mjesta za parkiranje u cjelini na kolovozu.
Pri postavljanju mjesta za parkiranje na kolovoz potrebno je voditi rauna o tome da se ostavi
dovoljna irina prostora za kretanje pjeaka koja iznosi minimalno 1,60m. U
visokourabaniziraim podrujima i u starogradskim jezgrama gradova iznimno je mogue
minimalu irinu za kretanje pjeaka skratiti i na iznos manji od 1,60m,ali uz posebno
obrazloenje i analizu uticaja takvog suenja na sigurnost odvijanja pjeakog prometa.

10

5.0 MJESTA ZA PARKIRANJE ZA POSEBNE NAMJENE

U mjesta za parkiranje za posebne namjene pripradaju rezervna mjesta:parkiralita za osobe

sa invaliditetom i smanjene pokretljivosti,parking mjesta za vozae koji u vozilima prevoze
malu djecu, te parking mjesta za ene.
Rezervisana parking mjesta
Rezervisana parking mjesta sa dimenzijama ne razlikuju se od obinih mjesta za parkiranje
ve se samo oznaavaju utom bojom i oznakom R unutar parking mjesta.Parking mjesta
mogu se rezervisati za razliite namjene:dostavu,posebnog korisnika(zakupljena i rezervisana
mjesta za parkiranje)korisnike odreene ustanove ili lokala i dr.

5.1 PARKING MJESTA ZA OSOBE SA INVALIDITETOM ILI

SAMANJENE POKRETLJIVOSTI

Parking mjesta za osobe sa invaliditetom i smanjene pokretljivosti,osim normalnog prostora

za parkiranje,sadre i dodatni prostor za ulazak i izlazak u vozilo.
irina parking mjesta je 2,50m,a irina dodatnog prosotra 1,00 ili 1,40m. Ako je parking
mjesto za osobe sa invaliditetom na krajnjoj poziciji na nizu mjesta za parkiranje,odnosno ako
se sa vanjiske strane dodatnog prostora za ulazak u vozilo i izlazak iz vozila nalazi povrina
za kretanje pjeaka ili druga povrina bez visoke fizike prepreke,irina dodatnog prostora
iznosi 1,00m.
Ako se parking mjesto za osobe sa invaliditetom nalazi izmeu dvaju noramlanih parking
mjesta,irina dodatnog prostora iznosi 1,40m.Parking mjesta za osobe sa invaliditetom
oznaena su utom bojom.Unutar parking mjesta ucrtava se simbol osobe sa invaliditetom.
Dodatna povrina za ulazak u vozilo i izlazak iz vozila ispunjava se crtama irine 0,10m, s
razmakom izmeu osi crta 0,20m i pod uglom od 45 o u odnosu na poloaj parkiralinog
mjesta.
Kosa parking mjesta za osobe sa invaliditetom izvode se istovjetno parkiralitima pod pravim
uglom na nain da se osigura irina dodatnog prostota 1,00 ili 1,40m okomito na uzdunu os
parking mjesta. Uzduna parking mjesta za osobe sa invaliditetom s dodatnim prostorom nisu
uobiajena jer u pravilu nije mogue osigurati dodatni prostor na kolovozu ili trotoaru.
Uzduna parking mjesta mogu se izvoditi u dimenzijama klasinih mjesta za parkiranje na
nain da se obiljee utom bojom.

11

Slika 5:parking mjesto za osobe sa invaliditetom

5.2 PARKING MJESTA U KOJIMA SE PREVOZE DJECA DO 6

GODINA STAROSTI
Parking mjesta za vozila u kojem se voze mala djeca porodini parking obiljeavaju se kako
bi se roditeljima sa malom djecom olakalo iznoenje djece i njihove opreme iz vozila.
Prema zakonskim proposima BiH duno je djecu do 6 godina starosti prevoziti u
autosjedalicama.Ulazak u autosjedalicu i izlazak iz autosjedalice,posebo djece do dvije godine
starosti,znatno je sloeniji i zahtjeva mnogo vie prostora od klasinog ulaska u vozilo.Iz tog
razloga uz parking mjesto za porodii parking potrebno je predvidjeti dodatni prostor koji
omoguuje potpuno otvaranje svih vrata te normalan pristup vozilu.Preporuen dodatna
povrina oko parkig mjesta iznosi 1,00m i moe se postavljati jednostrano ili obostrano.

Slika 6:porodini parking

12

5.3 MJESTA ZA PARKIRANJE ENA-VOZAICA

Parking mjesta za ene postavljaju se na mjestima gdje moe biti ugrone sigurnost
pripadnica slabijeg spola.Takva mjesta za parkiranje postavljaju se u ulicama sa slabijim
intezitetom saobraaja,blie stupovima javne rasvjete ili sistemima video nadzora.
Parking mjesta namjenjena enama vozaima se ne razlikuju od obinih mjesta za parkiranje,
ve je naglasak na pozciji mjesta za parkiranje u sigurnosnom smislu.Pogreno je tumaenje
da su ta parking mjesta komotnij sa veim dimenzijama pristupnih povrina kako bi se
enama olakao ulazak na parking mjesto ili izlazak.specifinost parking mjesta je jedino u
tome to su ta parking mjesta na pozicijama sigurnijih djelova parking povrina kako bi se
poveala sigurnost ena u nonim satima.

Slika 7:Parking za ene

13

6.0 ZAKLJUAK

Potreba za mirovanjem vozila je neizbjean pratioc svih vidova prometa. injenica je da

putniki automobil provede vie od 90% vremena u stanju mirovanja. Zato se obezbjeivanje
uvjeta za mirovanje parkiranje vozila postavlja kao polazni uvjet za funkcioniranje
saobraajnog sistema.
U velikim gradovima ukupne potrebe se kreu u granicama 1,3 do 1,8 parking mjesta po
jednom vozilu, odnosno oko 25 40 m2/PA ureenih saobraajnih povrina. U prijevodu, to
znai da na nivou od 1 PA/porodicu parkiranje putnikih vozila moe zauzimati prostor koji je
ravan polovini stambenih potreba.
*Iz ovoga moemo izvui dva zakljuka:
1. da je individualni promet krajnje neracionalan
2. da parkiranje predstavlja veliki urbanistiki problem ije rjeavanje zahtijeva osmislen
pristup kako u drutveno ekonomskom, tako i u tehnikom pogledu.

14

7.0 LITERATURA
https://www.google.ba/search?
q=parking+mjesta+za+djecu&espv=2&biw=1366&bih=667&source=lnms&tbm=isch&sa=X
&ved=0ahUKEwip5qygnfjKAhVKIJoKHWDRB48Q_AUIBigB#imgrc=a68MDmxlFF4emM
%3A
https://www.google.ba/url?
sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&cad=rja&uact=8&ved=0ahUKEwjeheNnfjKAhWGNJoKHSPUCGkQFggZMAA&url=https%3A%2F%2Fbs.scribd.com%2Fdoc
%2F104015291%2FPROJEKTNI-STANDARDI-I-ELEMENTI-PARKIRALI
%25C5%25A0TA-01&usg=AFQjCNH8BLXpFfDcMivAY6Djvh9__eIMIA
https://www.google.ba/url?
sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=6&cad=rja&uact=8&ved=0ahUKEwjeheNnfjKAhWGNJoKHSPUCGkQFgg8MAU&url=http%3A%2F%2Fhrcak.srce.hr%2Ffile
%2F153899&usg=AFQjCNExsjqP7VWRrvCFLiXLYlAkXN8PXQ
Wikipedija

15